94

2
TRENING KOORDINACIJE POSEBNIH POPULACIJA 491 9. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠA Zagreb, 25. i 26. veljače 2011. POLIGON PREPREKA KAO SREDSTVO TRENINGA SPECIFIČNE KONDICIJSKE PRIPREMLJENOSTI VOJNIKA Josip Šopar Oružane Snage Republike Hrvatske (OSRH) UVOD Biotička motorička znanja koja su genetski uvje- tovana, u području taktičkih atleta/djelatnika (voj- ska, policija, vatrogasci...) možemo svrstati u po- dručje profesionalnih kinezioloških motoričkih zna- nja – znanja koja su nužna kod obavljanja određene profesije. Kao takva, navedena znanja su temelj za provedbu specifičnih oblika kondicijske pripreme prilikom efikasnog savladavanja prostora. U tim uvjetima do izražaja dolazi, uz širok spektar drugih kondicijskih sposobnosti, i koordinacija. Koordina- ciju kao sposobnost teško da možemo promatrati zasebno bez utjecaja drugih sposobnosti prilikom obavljanja poslova vojnika ali ona čini važnu kariku u cjelokupnom spektru kondicijske pripremljenosti. KOORDINACIJA KAO DIO MOBILNOSTI Kada govorimo o koordinaciji, u kontekstu tak- tičkih djelatnika, možda je najbolje da se ona spo- minje kao jedan od faktora mobilnosti. U navedenoj populaciji trening koordinacije če- sto je zapravo spoj i različitih drugih sposobnosti koje su bitne za pokretljivost – mobilnost vojnika. Stoga ovdje rijetko možemo govoriti o čistom treningu koordinacije, dok je mobilnost već jedna dimenzija većeg broja sposobnosti koja je itekako značajna za taktičkog djelatnika. Prema Knapiku i suradnicima (2009.), U.S. Army Physical Fitness School (USAPFS) pojedno- stavila je komponente kondicijske pripremljenosti na jakost, izdržljivost i mobilnost. U sklopu mobil- nosti nalaze se sposobnosti – fleksibilnost, ravno- teža, brzina, agilnost i koordinacija. Koordinacija se definira kao sposobnost kori- štenja osjetila, poput vida i sluha, zajedno sa dijelo- vima tijela, prilikom preciznog i tečnog izvođenja motoričkih zadaća. NEKI POKAZATELJI PRAKTIČNOG ZNAČAJA MOBILNOSTI U VOJSCI Prilikom uspoređivanja vojničkih vještina u ur- banom okruženju sa komponentama kondicije i tre- nažnim aktivnostima, ustanovljeno je kako je mo- bilnost na drugom mjestu po značajnosti kondicij- skih sposobnosti. Na prvom mjestu je jakost, a na trećem izdržljivost. Od ukupno mogućih 39 bodo- va, stručnjaci su sa 37 bodova ocijenili značajnost jakosti, s 32 mobilnost a s 13 izdržljivost (Kraemer i sur., 2009.; prema Knapik i sur., 2009.). Što se tiče trenažnih aktivnosti, od ukupno 13 vojničkih vještina u urbanom okruženju, poligon prepreka i istezanje jedine su aktivnosti koje su označene kao trenažno sredstvo za sve urbane vje- štine vojnika. Urbane vještine/zadaće vojnika koje su se pro- učavale bile su kretanje u urbanom području i teh- nike ulaska: - kretanje ( prelazak otvorenog područja, kretanje između položaja (zaklona), kretanje uz objek- ta, kretanje kraj otvora na objektu, kretanje uz uglove, prelazak zida, ulazak kroz vrata) - tehnike ulaska (na gornje katove objekata, na donje razine objekata, uporaba kuke za penja- nje, uporaba konopa – rappeling, uporaba ručne bombe, prelazak prepreka – zidova) Također, mobilnost je od strane eksperata najvi- še vrednovana komponenta kondicijske pripremlje- nosti koja je bitna za vojne zadaće koje se odnose na rukovanje sa naoružanjem (kvalificirati se za rukovanje sa naoružanjem, otklanjanje zastoja kod naoružanja, napasti metu sa osobnim naoružanjem, strojnicom, teškom strojnicom, napast metu naoru- žanjem koristeći se noćnim uređajem i svjetlosnim uređajem za ciljanje, uporaba minsko eksplozivnih sredstava).

description

tegovi

Transcript of 94

TREN

ING K

OORD

INAC

IJE

POSE

BNIH

POPU

LACI

JA

491

9. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠAZagreb, 25. i 26. veljače 2011.

POLIGON PREPREKA KAO SREDSTVO TRENINGA SPECIFIČNE KONDICIJSKE PRIPREMLJENOSTI VOJNIKA

Josip ŠoparOružane Snage Republike Hrvatske (OSRH)

UVODBiotička motorička znanja koja su genetski uvje-

tovana, u području taktičkih atleta/djelatnika (voj-ska, policija, vatrogasci...) možemo svrstati u po-dručje profesionalnih kinezioloških motoričkih zna-nja – znanja koja su nužna kod obavljanja određene profesije. Kao takva, navedena znanja su temelj za provedbu specifičnih oblika kondicijske pripreme prilikom efikasnog savladavanja prostora. U tim uvjetima do izražaja dolazi, uz širok spektar drugih kondicijskih sposobnosti, i koordinacija. Koordina-ciju kao sposobnost teško da možemo promatrati zasebno bez utjecaja drugih sposobnosti prilikom obavljanja poslova vojnika ali ona čini važnu kariku u cjelokupnom spektru kondicijske pripremljenosti.

KOORDINACIJA KAO DIO MOBILNOSTIKada govorimo o koordinaciji, u kontekstu tak-

tičkih djelatnika, možda je najbolje da se ona spo-minje kao jedan od faktora mobilnosti.

U navedenoj populaciji trening koordinacije če-sto je zapravo spoj i različitih drugih sposobnosti koje su bitne za pokretljivost – mobilnost vojnika.

Stoga ovdje rijetko možemo govoriti o čistom treningu koordinacije, dok je mobilnost već jedna dimenzija većeg broja sposobnosti koja je itekako značajna za taktičkog djelatnika.

Prema Knapiku i suradnicima (2009.), U.S. Army Physical Fitness School (USAPFS) pojedno-stavila je komponente kondicijske pripremljenosti na jakost, izdržljivost i mobilnost. U sklopu mobil-nosti nalaze se sposobnosti – fleksibilnost, ravno-teža, brzina, agilnost i koordinacija.

Koordinacija se definira kao sposobnost kori-štenja osjetila, poput vida i sluha, zajedno sa dijelo-vima tijela, prilikom preciznog i tečnog izvođenja motoričkih zadaća.

NEKI POKAZATELJI PRAKTIČNOG ZNAČAJA MOBILNOSTI U VOJSCI

Prilikom uspoređivanja vojničkih vještina u ur-banom okruženju sa komponentama kondicije i tre-nažnim aktivnostima, ustanovljeno je kako je mo-bilnost na drugom mjestu po značajnosti kondicij-skih sposobnosti. Na prvom mjestu je jakost, a na trećem izdržljivost. Od ukupno mogućih 39 bodo-va, stručnjaci su sa 37 bodova ocijenili značajnost jakosti, s 32 mobilnost a s 13 izdržljivost (Kraemer i sur., 2009.; prema Knapik i sur., 2009.).

Što se tiče trenažnih aktivnosti, od ukupno 13 vojničkih vještina u urbanom okruženju, poligon prepreka i istezanje jedine su aktivnosti koje su označene kao trenažno sredstvo za sve urbane vje-štine vojnika.

Urbane vještine/zadaće vojnika koje su se pro-učavale bile su kretanje u urbanom području i teh-nike ulaska:- kretanje ( prelazak otvorenog područja, kretanje

između položaja (zaklona), kretanje uz objek-ta, kretanje kraj otvora na objektu, kretanje uz uglove, prelazak zida, ulazak kroz vrata)

- tehnike ulaska (na gornje katove objekata, na donje razine objekata, uporaba kuke za penja-nje, uporaba konopa – rappeling, uporaba ručne bombe, prelazak prepreka – zidova)Također, mobilnost je od strane eksperata najvi-

še vrednovana komponenta kondicijske pripremlje-nosti koja je bitna za vojne zadaće koje se odnose na rukovanje sa naoružanjem (kvalificirati se za rukovanje sa naoružanjem, otklanjanje zastoja kod naoružanja, napasti metu sa osobnim naoružanjem, strojnicom, teškom strojnicom, napast metu naoru-žanjem koristeći se noćnim uređajem i svjetlosnim uređajem za ciljanje, uporaba minsko eksplozivnih sredstava).

TREN

ING K

OORD

INAC

IJE

POSE

BNIH

POPU

LACI

JA

492

Josip ŠoparPOLIGON PREPREKA KAO SREDSTVO TRENINGA SPECIFIČNE KONDICIJSKE PRIPREMLJENOSTI VOJNIKA

Navedeni primjeri dio su istraživanja Knapika i suradnika (2009).

Temeljem navedenih primjera vidljiv je utjecaj koordinacije, kao dio mobilnosti, te utjecaj poligona prepreka kao trenažno sredstvo za razvoj mobilnosti prilikom provođenja nekih vojnih zadaća.

POLIGON PREPREKA KAO TRENAŽNO SREDSTVO

Jedno od izuzetno bitnih sredstava treninga tak-tičkih djelatnika jesu različiti oblici poligona pre-preka koji mogu biti u funkciji bazične kondicijske te specifične kondicijske i taktičke pripreme.

Zbog same strukture poligona prepreka, prili-kom njegova savladavanja dolazi do izražaja čitav niz znanja i kondicijskih sposobnosti. Upravo su kineziološke aktivnosti koje se koriste kod poligo-na prepreka sastavni dio gotovo svake zadaće tak-tičkog djelatnika.

Da bi se poligon prepreka uspješno koristio kao trenažno sredstvo, potrebno je znati kako savladati pojedinu prepreku ili ono što ona predstavlja.

Trening na poligonu prepreka ne mora uvijek obuhvaćati čitavu stazu. To može biti jedna pre-preka gdje se uči kako je pravilno savladati. Pritom dolazi do razvoja specifičnog kineziološkog znanja kod kojeg neminovno ima utjecaj koordinacija kao “motorička inteligencija”.

Poligoni prepreka mogu biti standardni poput NATO poligona prepreka koji se sastoji od 20 pre-preka na stazi od 500 m, ili nestandardni koje mo-žemo praktično izraditi na stotine načina.

MOGUĆE PRIMJENE POLIGONA PREPREKA

Sama struktura poligona prepreka omoguća-va uvježbavanje u različitim uvjetima i situacijama

što ga čini izuzetnim trenažnim sredstvom za spe-cifičnu kondicijsku pripremu ali i taktički trening.- uvježbavanje i usavršavanje savladavanja pro-

stora kao sastavni dio vojničkog posla- razvoj i održavanje širokog spektra kondicijskih

sposobnosti (mobilnost kao jedna od najznačaj-nijih)

- savladavanje poligona prepreka u specifičnim uvjetima na način da se utječe na usvajanje i usavršavanje taktičkih radnji bitnih za vojnika

ZAKLJUČAKDobra kondicijska pripremljenost vojnika pokri-

va gotovo čitavi spektar kondicijskih sposobnosti. Za razliku od sportaša, vojnik si ne može dopustit specijalizaciju u određenoj sposobnosti. Sve spo-sobnosti moraju biti na optimalnom nivou koji mu omogućava kvalitetno obavljanje njegovog posla. Pošto je za vojnika vrlo bitno savladavanje prosto-ra i različitih prepreka koje se u njemu nalaze, mo-bilnost predstavlja izuzetno bitan faktor kondicijske pripremljenosti i treninga.

Mobilnost je posebno bitna u današnjem obli-ku ratovanja vezanim uz urbana područja jer sama struktura takvog okružja nameće aktivaciju upravo ove sposobnosti.

Različiti oblici poligona prepreka upotrebljava-ni na različite načine idealna su sredstva za trening upravo svega navedenog.

Mobilni vojnik teža je meta, a što si teža meta, veća je vjerojatnost preživljavanja na bojišnici.

LITERATURA1. Knapik, J. J., Rieger, W., Palkoska, F., Van Camp,

S., Darakjy, S. (2009). United states army physical readiness training: rationale and evaluation of the physical training doctrine. Journal of strength and conditioning research, 23(4), 1353-1362.