,=9-(âû(.20,6,-( (85236.203$5/$0(178 9,-(û8,5(9,=256.2068 ... · značajki grafen je pouzdana...

HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 6.6.2018.

COM(2018) 457 final

PART 1/2

IZVJEŠĆE KOMISIJE

EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I REVIZORSKOM SUDU

Godišnje izvješće za 2017. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovoj uspješnosti

1

Sadržaj

SADRŽAJ ................................................................................................................................................. 1

PREDGOVOR .......................................................................................................................................... 2

SAŽETAK ................................................................................................................................................. 3

UVOD ..................................................................................................................................................... 10

ODJELJAK 1.: USPJEŠNOST I REZULTATI ........................................................................................ 12

Uspješnost proračuna EU-a .......................................................................................................... 13

Proračun EU-a za 2017. ............................................................................................................... 14

Sažeti pregled napretka u horizontalnim pitanjima ....................................................................... 15

1.1. Konkurentnost za rast i zapošljavanje (proračunski naslov 1A) ........................................ 18

1.2. Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija (proračunski naslov 1b) ............................... 29

1.3. Održivi rast: prirodni resursi (proračunski naslov 2) .......................................................... 36

1.4. Sigurnost i građanstvo (proračunski naslov 3) .................................................................. 46

1.5. Globalna Europa (proračunski naslov 4) ........................................................................... 61

1.6. Posebni instrumenti ........................................................................................................... 72

ODJELJAK 2.: UNUTARNJA KONTROLA I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ....................................... 73

2.1. Ocjenjivanje okvira unutarnje kontrole ............................................................................... 76

2.2. Jamstvo upravljanja i rezerve ............................................................................................ 88

2.3. Zaštita proračuna EU-a: financijski ispravci i povrati ......................................................... 93

2.4. Jamstvo dobiveno na temelju rada Službe za unutarnju reviziju (IAS) .............................. 96

2.5. Sažetak zaključaka o radu Odbora za praćenje tijeka revizije .......................................... 98

2.6. Daljnje djelovanje u pogledu preporuka o davanju razrješnice i vanjskoj reviziji ............. 100

2.7. Zaključci o postignućima unutarnje kontrole i financijskog upravljanja ............................ 101

2.8. Organizacijsko upravljanje ............................................................................................... 102

PRILOZI ............................................................................................................................................... 105

BILJEŠKE ............................................................................................................................................ 164

2

Predgovor

Iako je 2016. bila godina sumnje u europski projekt,

među ostalim zbog odluke Ujedinjene Kraljevine o

izlasku iz Unije, 2017. bila je godina obnovljene nade

i perspektive. Šezdeseta godišnjica Ugovora iz Rima

oblikovala je kontekst za razdoblje dubokog

promišljanja o budućnosti Europe i pružila nam

priliku da potvrdimo svoju predanost vrijednostima

Unije i definiramo prioritete Unije s 27 država

članica.

Europska unija uspjela se usredotočiti na to da

osigura održivost gospodarskog oporavka. Stope

rasta u EU-u i europodručju 2017. nadišle su

očekivanja i ostvarena stopa od 2,4 % najveća je u

zadnjih deset godina. EU se morao suočiti i s nizom

izazova, od konkurentnosti, migracija, sigurnosti do

solidarnosti i odgovora na prirodne katastrofe.

Proračun EU-a jedinstveno je sredstvo Unije kojim

se ambicije pretvaraju u konkretne rezultate na

terenu. Nadopunjuje nacionalne proračune

europskom dodanom vrijednosti u područjima u

kojima je koordinirani odgovor najučinkovitiji i

najdjelotvorniji način za ostvarenje naših prioriteta.

U Godišnjem izvješću o upravljanju proračunom

i o njegovoj uspješnosti opisujemo mnoge načine

na koje je proračun EU-a pridonio ostvarenju naših

zajedničkih ciljeva u 2017.

Godina 2017. bila je četvrta godina provedbe

aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira i svi

financijski programi sada su u potpunosti operativni.

Uz mnoge neočekivane izazove ponovno je

potvrđena važnost fleksibilnog pristupa provedbi

proračuna.

Poticanje ulaganja i dalje je glavni prioritet. Europski

fond za strateška ulaganja koji je dio Plana ulaganja

za Europu već je pokrenuo nova ulaganja u iznosu

većem od 287 milijardi EUR te je pomogao u

otvaranju više od 300 000 radnih mjesta. Europski

parlament i Vijeće u prosincu su odlučili povećati

fond i produžiti njegovo trajanje kako bi se do 2020.

ostvarila ulaganja u iznosu do 500 milijardi EUR.

Važnost solidarnosti i potpore naglašena je

mobilizacijom 1,2 milijarde EUR iz Fonda

solidarnosti EU-a, što je najveći iznos ikada

mobiliziran u jednom obroku, nakon potresa 2016. i

2017. u talijanskim regijama Abruzzo, Lacij, Marke i

Umbrija.

Nastavljeno je pružanje potpore iz proračuna EU-a

sveobuhvatnom europskom odgovoru na migracijsku

krizu i upravljanju vanjskim granicama Europe.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu koja

se financira iz proračuna EU-a sa svojim je

proširenim mandatom znatno ojačala svoju

prisutnost na vanjskim granicama EU-a radi pružanja

potpore državama članicama u njihovim aktivnostima

upravljanja granicama i zajedničke provedbe

integriranog upravljanja granicama na razini EU-a.

Proračun EU-a omogućio je Uniji snažno djelovanje

izvan europskih granica u razdoblju turbulencije u

europskom susjedstvu i globalnih izazova kao što su

klimatske promjene.

Optimalna uspješnost proračuna Unije od prvoga je

dana prioritet Junckerove Komisije. Snažno

podržavamo činjenicu da Europski parlament,

države članice i Europski revizorski sud sve više

naglašavaju ne samo način upravljanja programima,

već i rezultate programa u područjima od stvarne

važnosti za građane Europe.

Godišnje izvješće o upravljanju proračunom i o

njegovoj uspješnosti odražava dvostruki fokus

Europske komisije na uspješnost proračuna EU-a i

na dobro financijsko upravljanje. Ovo izvješće dio

je integriranog paketa financijskih izvješća Komisije i

važan je dio našeg visokorazvijenog sustava

financijske odgovornosti. Ovim izvješćem u

potpunosti preuzimamo političku odgovornost za

upravljanje proračunom EU-a. To je odgovornost

koju shvaćano izuzetno ozbiljno.

Komisija je nedavno predstavila svoje prijedloge za

budući višegodišnji financijski okvir. Na temelju

sveobuhvatne revizije rashoda postojećih financijskih

programa, tim se prijedlozima pokazuje kako će

budući proračun EU-a doprinositi ambicioznom planu

koji su čelnici utvrdili u Izjavi iz Bratislave i Rimskoj

deklaraciji. Predlaže se moderniji, usklađeniji i

fleksibilniji proračun, usmjeren na ona područja u

kojima se udruživanjem resursa stvara stvarna

dodana vrijednost za sve građane Europe.

Uspješnost i dobro financijsko upravljanje u središtu

su ovih prijedloga.

Komisija će zajedno s državama članicama nastaviti

davati svoj puni doprinos ostvarivanju potencijala

proračuna EU-a ulaganjima u rast, zapošljavanjem i

rješavanjem zajedničkih problema.

Günther H. Oettinger Povjerenik za proračun i ljudske resurse

3

Sažetak

U ovom Godišnjem izvješću o upravljanju

proračunom EU-a i o njegovoj uspješnosti

navode se najnovije informacije o rezultatima

ostvarenima proračunom EU-a (odjeljak 1.) te načinu

upravljanja proračunom EU-a i njegovoj zaštiti

(odjeljak 2.).

Ovo izvješće dio je godišnjeg integriranog paketa

financijskih izvješća koji pruža podrobne informacije

o prihodima, rashodima, upravljanju proračunom EU-

a i njegovoj uspješnosti, u skladu s najboljom

praksom u području transparentnosti i odgovornosti.

Taj paket glavni je doprinos Komisije godišnjem

postupku proračunske razrješnice.

Odjeljak 1. Godišnjeg izvješća o upravljanju

proračunom i o njegovoj uspješnosti odnosi se na

rezultate ostvarene proračunom EU-a u svim

proračunskim naslovima i područjima politika.

Objašnjava se kako su financijski programi EU-a

doprinijeli političkim prioritetima Unije i sažeto se

predstavljaju najnoviji rezultati evaluacije uspješnosti

programa EU-a u razdoblju 2014.–2020.

Godina 2017. bila je četvrta godina aktualnog

višegodišnjeg financijskog okvira i treća godina

mandata aktualne Komisije. Komisija je predložila

proračun koji odražava i podupire političke prioritete

koje je postavio predsjednik Juncker i koji u najvećoj

mogućoj mjeri pridonosi zapošljavanju, rastu i

ulaganjima te koordiniranom europskom odgovoru

na izazove upravljanja migracijama i borbe protiv

terorizma i organiziranog kriminala. Uz ova dva

jasna prioriteta, Komisija će s pomoću proračuna

EU-a i drugih instrumenata nastaviti napredovati

prema povezanom jedinstvenom digitalnom tržištu,

otpornoj energetskoj uniji, uključujući klimatsku

politiku, socijalnu Uniju te jačanje djelovanja EU-a na

globalnoj razini i u području obrane.

Zapošljavanje, rast i ulaganja

Oporavak europskog gospodarstva nastavljen je u

2017. Otvaraju se radna mjesta, javne su financije

znatno stabilnije i strukturnim se reformama

postavljaju temelji za dugoročan održivi rast. No i

dalje su prisutni rizici, primjerice rizici svjetskog

gospodarstva i volatilnosti globalnih financijskih

tržišta. Prioritet proračuna EU-a za 2017. bio je

nastavak stabilnog oporavka, s posebnim naglaskom

na smanjenju nedostatka ulaganja u Europi.

Europski fond za strateška ulaganja koji je dio

Plana ulaganja za Europu u samom je središtu tih

nastojanja. Do sredine 2018. Fond je već mobilizirao

više od 287 milijardi EUR novih ulaganja u području

prometa, digitalnom sektoru, energetici, zdravstvu,

istraživanjima i inovacijama diljem EU-a. To je već

pridonijelo otvaranju više od 300 000 radnih mjesta.

Zahvaljujući tim ulaganjima osiguran je pristup

brzom internetu za 11 milijuna kućanstava, energija

iz obnovljivih izvora za više od 4 milijuna kućanstava

te bolja zdravstvena zaštita za milijun građana.1

Procjenjuje se da će se projektima koji se financiraju sredstvima Europskog fonda za strateška ulaganja ostvariti povećanje bruto domaćeg proizvoda u Uniji od 0,7 % i otvoriti 700 000 novih radnih mjesta do

2020.2

Postoje i snažne sinergije između Europskog fonda

za strateška ulaganja i drugih financijskih

instrumenata koji dobivaju sredstva iz proračuna EU-

a, primjerice instrumenta za kreditna jamstva u

okviru Programa za konkurentnost poduzeća te

malih i srednjih poduzeća (COSME). Do kraja

2017. u okviru programa COSME financirano je više

od 275 000 malih i srednjih poduzeća (od čega 50 %

novoosnovanih poduzeća) u 25 država članica koja

bi inače zbog svojeg visokorizičnog profila teško

osigurala privatno financiranje.

I Europski fond za regionalni razvoj pridonio je

uspješnosti malih i srednjih poduzeća omogućujući

financiranje više od 457 000 malih i srednjih

poduzeća.

Očekuje se izravno otvaranje otprilike 156 000 radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima koja dobivaju potporu Europskog fonda za regionalni

razvoj (projekti odabrani do kraja 2016.).

4

Instrumentom za povezivanje Europe podupiru se

ciljana ulaganja u infrastrukturne projekte u

energetici, prometu i području digitalnih usluga.

Ukupno 86 % sredstava koja se ulažu u promet

dodjeljuje se prekograničnim projektima koji će

znatno poboljšati europsku prometnu infrastrukturu i

osnažiti europsko jedinstveno tržište.

Instrument za povezivanje Europe pridonio je:

– modernizaciji važnog željezničkog pravca u sjeveroistočnoj Poljskoj (Białystok–Ełk) u okviru

globalnog projekta Rail Baltica,

– izgradnji novog pravca opskrbe električnom energijom između Alitusa (Litva) i litavske granice s Poljskom, čime je okončana energetska izoliranost

baltičkih država,

– korištenju platforme osnovnih usluga e-zdravlja u 16 država članica, što pridonosi prekograničnoj

sigurnosti pacijenata i kontinuitetu zdravstvene skrbi.

Glavni europski program za istraživanje i inovacije

Obzor 2020. ključan je za promicanje inovacija i

gospodarstva koje se temelji na znanju. Vodeća

inicijativa u području grafena dojmljiv je primjer

velike dodane vrijednosti EU-a programa Obzor

2020. Zbog svoje jedinstvene kombinacije vrhunskih

značajki grafen je pouzdana osnova za nove

tehnologije u mnogim područjima. Više od 150

partnera iz poslovne i akademske zajednice u više

od 20 europskih zemalja zajednički razvija njegove

primjene u područjima kao što su mobilne

tehnologije pete generacije, baterije, aeronautika,

medicina i automobilska industrija.

Zahvaljujući programu EU-a za istraživanje i inovacije razvijen je prvi mikroprocesor za pregled

moždane aktivnosti u visokoj razlučivosti, što je veliki korak naprijed u borbi protiv bolesti kao što je

epilepsija.

Aktivnostima u okviru programa Marie Skłodowska-

Curie programom je financirano 36 000 znanstvenika

koji se bave istraživačkim radom u svim fazama

njihovih karijera, bez obzira na njihovu dob ili

državljanstvo, što je znatno pridonijelo zadržavanju,

razvijanju i privlačenju darovitih znanstvenika u

Europi.

Snažnu potporu iz proračuna EU-a 2017. dobila su i

poljoprivredna poduzeća u okviru zajedničke

poljoprivredne politike. Tim se ulaganjima štiti jedno

od najvrjednijih dobara EU-a – poljoprivredna

proizvodnja – koja unatoč smanjenju bilježi rast od

gotovo 9 % od 2005., uz smanjenje emisija

stakleničkih plinova za 24 % od 1990. i smanjenu

uporabu gnojiva, što je imalo pozitivan učinak na

kvalitetu vode.

Do kraja 2016. programi ruralnog razvoja pridonijeli su restrukturiranju i modernizaciji gotovo 45 000

poljoprivrednih gospodarstava.

U okviru ove politike okoliš, klima i širi ruralni

kontekst poljoprivredne proizvodnje u središtu su

pozornosti.

Europski odgovor na migracijsku krizu i borbu protiv terorizma

Rješavanje izbjegličke i migracijske krize bilo je

visoko na popisu Komisijinih prioriteta u 2017. Na

krizu se odgovorilo financijskom potporom iz

proračuna EU-a za učinkovito upravljanje granicama

i integraciju izbjeglica. U potpunosti je iskorištena

fleksibilnost proračuna EU-a za mobilizaciju

sredstava i državama članicama pružena je

dragocjena potpora u područjima u kojima je iznimno

važan koordiniran europski pristup.

Unutar EU-a…

Sredstvima Fonda za azil, migracije i integraciju i

Fonda za unutarnju sigurnost pruža se potpora

upravljanju migracijskim tokovima unutar EU-a. Od

2013. do 2017. broj osoba kojima je pružena pomoć

(u sustavima prihvata i azila) povećao se s 18 944

na 184 122.

Do prosinca 2017. preseljeno je 26 849 osoba

kojima je bila potrebna međunarodna zaštita, a

premještena je 33 151 osoba. Iz proračuna EU-a

5

izdvojena su sredstva za posebnu potporu dvama

sustavima premještanja za Italiju i Grčku

(651 milijun EUR) i programu preseljenja

(872 milijuna EUR).

U 2017. proračun EU-a mobiliziran je i za provedbu

pristupa žarišnih točaka na temelju kojega agencije

EU-a radom na terenu brzo identificiraju i registriraju

pristigle migrante i uzimaju im otiske prstiju.

Provedba ovih aktivnosti nastavljena je u Grčkoj i

Italiji s ukupnim kapacitetima od oko 5 600 mjesta u

Grčkoj3 i 1 850 u Italiji.

Na kraju 2017. više od 45 000 izbjeglica i migranata

još uvijek se nalazilo u Grčkoj. Od sredine 2016.

gotovo 40 000 osoba u Grčkoj primilo je pomoć u

okviru programa Hitna potpora za integraciju i

smještaj te programa novčane pomoći u okviru

Instrumenta za hitnu potporu.

U prvoj polovini 2017. Instrumentom za hitnu potporu obuhvaćeno je oko 1 000 mjesta za maloljetnike bez

pratnje u objektima za smještaj.

U kolovozu su grčka tijela preuzela financiranje tih

objekata sredstvima iz svojeg nacionalnog programa

u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju.

Za rješavanje migracijskih izazova važno je i

učinkovito upravljanje granicama. Frontex, Agencija

za europsku graničnu i obalnu stražu, postala je

važan sudionik provedbe migracijske politike na

europskoj razini, preuzimajući nove dužnosti i

instrumente za povratak osoba koje su iscrpile sva

pravna sredstva za ozakonjenje svojeg boravka u

EU-u. U brojnim operacijama povratka koje je

organizirala Agencija u 2017. vraćena je ukupno

14 271 osoba.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu pridonijela je spašavanju 111 000 migranata pristiglih u Italiju srednjosredozemnom rutom.

Daljnjim razvojem sustava informacijskih tehnologija,

a posebice viznog informacijskog sustava i

Schengenskog informacijskog sustava, pružena

je podrška kontroli vanjskih granica. Početkom 2018.

vizni informacijski sustav sadržavao je podatke o 55

milijuna zahtjeva za izdavanje vize za kratkotrajni

boravak.

U ovom je kontekstu Fond za međunarodnu

sigurnost pridonio osposobljavanju 8 134 policijska

službenika u područjima koja se odnose na

prekogranična djelovanja (terorizam, organizirani

kriminal, korupcija).

Uz to, veliki infrastrukturni i svemirski projekti koji se

financiraju iz proračuna EU-a imali su ulogu u

odgovoru na izbjegličku krizu. Galileova usluga

traganja i spašavanja drastično smanjuje vrijeme

potrebno za otkrivanje odašiljača s kojih se upućuje

poziv za pomoć s tri sata na samo deset minuta,

čime se znatno poboljšava točnost lociranja.

...i u partnerstvu s našim susjedima

Poticanje koordiniranog i suradničkog partnerstva sa susjednim regijama i ostalim trećim zemljama radi rješavanja temeljnih uzroka migracija bilo je od izuzetne važnosti. Stoga se sve veći dio nehumanitarne pomoći EU-a zemljama u susjedstvu Sirije pružao preko „Fonda Madad”, regionalnog uzajamnog fonda EU-a kao odgovora na krizu u Siriji: u 2017. financiranje je premašilo cilj od milijardu EUR.

Zahvaljujući fondu Madad više od 450 000 djece i mladih izbjeglica te djece i mladih iz zajednica domaćina ostvarilo je bolji pristup kvalitetnom obrazovanju, zaštiti i psihosocijalnoj potpori.

4

Libija je još uvijek glavna zemlja polaska prema

Italiji. Zbog toga je znatno ubrzan tempo provedbe

programskog dijela Uzajamnog fonda EU-a za

Afriku namijenjenog Sjevernoj Africi odobrenjem

osam novih programa u ukupnom iznosu od

232,5 milijuna EUR te jednog zajedničkog programa

u iznosu od 8,6 milijuna EUR.

Do kraja 2017. gotovo cijeli iznos od 3 milijarde EUR

namijenjen Instrumentu za izbjeglice u Turskoj

dodijeljen je projektima kojima se osigurava

sveobuhvatan i koordiniran odgovor na potrebe

izbjeglica i zajednica domaćina u Turskoj.

Zahvaljujući Instrumentu za izbjeglice u Turskoj gotovo dva milijuna izbjeglica ostvarilo je pristup uslugama primarne zdravstvene zaštite, a oko

milijun njih ostvarilo je pristup uslugama rehabilitacije i zaštite mentalnog zdravlja.

5

6

Proračun EU-a bilo je i u 2017. snažna potpora brojnim drugim političkim prioritetima Unije

Osim navedenih prioriteta, Komisija je provedbom

programa potrošnje EU-a postigla napredak i u

drugim područjima, primjerice za potrebe socijalne

Unije, vanjskog djelovanja, otporne energetske unije,

uključujući klimatske aktivnosti, povezanog

jedinstvenog digitalnog tržišta i obrane.

Socijalna ulaganja i mladi

Zapošljavanje, socijalna uključenost i obrazovanje

bili su važan prioritet proračuna za 2017. Inicijativa

za zapošljavanje mladih usmjerena je na

smanjivanje nezaposlenosti mladih u cijeloj Uniji.

Tim se programom pružala potpora mladima koji

žive u regijama u kojima je nezaposlenost mladih u

2012. bila veća od 25 %. Programu su 2017. iz

proračuna ponovno dodijeljena sredstva za regije u

kojima je nezaposlenost mladih u 2016. bila veća od

25 %.

Od 2014., nakon provedbe mjera financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda i Inicijative

za zapošljavanje mladih, ponovno se zaposlilo 790 000 mladih, 820 000 ih je steklo kvalifikaciju, a

276 000 se uključilo u obrazovanje ili osposobljavanje.

Slijedom svih mjera Europskog socijalnog fonda od 2014. do 2016. gotovo 8 milijuna mladih dobilo je

pomoć u svojoj potrazi za zaposlenjem, osposobljavanjem ili obrazovanjem.

Erasmus+ proslavio je svoju 30. godišnjicu 2017.

Od 2014. više od 1,8 milijuna studenata sudjelovalo

je u aktivnostima mobilnosti, a više od 240 000

organizacija sudjeluje u projektima suradnje.

Evaluacija sredinom programskog razdoblja

pokazuje sljedeće:

Spremnost na trajno preseljenje u inozemstvo veća je kod sudionika u programu Erasmus+ (spremnost je za 31 % veća nego kod osoba koje ne sudjeluju u

programu); osim toga, sudionici u programu Erasmus+ češće se identificiraju kao građani EU-a

(19 % više njih).

Volontiranje koje podupire Erasmus+ zajedno s

osam drugih programa i instrumenata EU-a

pridonijelo je stvaranju dodatnih prilika za mlade u

okviru Europskih snaga solidarnosti. U godinu dana

od njegova pokretanja prijavilo se više od 42 000

mladih iz svih država članica. Do kraja 2017., godinu

dana nakon pokretanja internetskog alata za

registraciju, mladima je ponuđeno više od 2 500

angažmana.6

Vanjsko djelovanje

Proračun za 2017. pridonio je i jačanju globalnog

djelovanja EU-a. EU je osigurao više od 2,2 milijarde

EUR humanitarne pomoći u 80 različitih zemalja.7

Unija je zajedno sa svojim državama članicama i

dalje najveći donator humanitarne pomoći na svijetu.

Humanitarnom pomoći EU-a podupire se obrazovanje više od 4,7 milijuna djece zahvaćene nesrećama u

više od 50 zemalja.8

U 2017. postignut je dogovor o Europskom fondu za

održivi razvoj. Fond je dio Europskog plana za

vanjska ulaganja čija je zadaća povećati sudjelovanje

privatnog sektora u socioekonomskom razvoju

partnerskih zemalja. Odgovor na poziv za podnošenje

prijedloga za prve dvije dodjele sredstava za ulaganja

bio je vrlo pozitivan; zaprimljeno je 30 prijedloga od

12 partnerskih institucija ukupne vrijednosti veće od

2,5 milijardi EUR.

7

Klimatske aktivnosti i okoliš

Proračun EU-a i dalje je važan instrument za

suzbijanje klimatskih promjena. Kako bi se ostvario

taj rezultat, mjere za ublažavanje i prilagodbu

ugrađuju se u sve glavne programe potrošnje EU-a, a

posebno u okviru regionalnog razvoja i Kohezijskog

fonda, energetike, prometa, istraživanja i inovacija,

zajedničke poljoprivredne politike te razvojne politike

EU-a.

Procjenjuje se da je ukupni doprinos iz proračuna za uključivanje klimatskih pitanja (tj. proračunski rashodi za ekološke projekte) u 2017. bio na razini 20,3 %.

Pozitivni pomaci zabilježeni su i u području

energetske učinkovitosti u Uniji. Cilj EU-a je

ušteda energije od 20 % do 2020. (u usporedbi s

predviđenom potrošnjom energije u 2020.), što je

otprilike jednako prestanku rada 400 elektrana.

Očekuje se da će se projektima odabranim do 2016. u okviru Kohezijskog fonda ostvariti više od

2 000 megavata dodatnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i smanjenje emisija stakleničkih plinova za više od 3 milijuna tona

ekvivalenta CO2.

Osim toga, procjenjuje se da će se projektima koji se

financiraju sredstvima Europskog fonda za

regionalni razvoj ostvariti smanjenje emisija

stakleničkih plinova od 3 milijuna tona ekvivalenta

CO2.

Jedinstveno digitalno tržište

Europski fond za strateška ulaganja i Instrument za

povezivanje Europe pridonijeli su dovršetku

jedinstvenog digitalnog tržišta. Osim toga, do kraja

2017. u okviru Kohezijskog fonda odabrano je oko

5 500 projekata kojima se podupire ostvarenje

jedinstvenog digitalnog tržišta.

Potporom Europskog fonda za regionalni razvoj do kraja 2016. milijun novih kućanstava ostvarilo je

pristup širokopojasnom internetu.

Obrana

Pokretanje Europskog fonda za obranu 2017.

označilo je početak novog poglavlja suradnje u

području obrane. Ovaj će Fond svojim djelovanjem

pomagati državama članicama da učinkovitije ulažu

sredstva u zajedničke obrambene kapacitete, jačanje

sigurnosti europskih građana te poticanje

konkurentnosti i inovativnosti industrijske baze u

sektoru obrane.

8

Unutarnja kontrola i financijsko upravljanje

Osim rezultata ostvarenih potrošnjom EU-a, na

ukupnu uspješnost proračuna EU-a uvelike utječe i

način na koji se njime upravlja. Zbog toga Komisija

nastoji ostvariti najviše standarde financijskog

upravljanja u smislu učinkovitosti, djelotvornosti i

troškovne učinkovitosti. To je tema koja se obrađuje u

odjeljku 2. Godišnjeg izvješća o upravljanju

proračunom i o njegovoj uspješnosti.

Čvršći okvir unutarnje kontrole

Komisija je 2017. dodatno osnažila svoj okvir

unutarnje kontrole na temelju međunarodnih

standarda i najbolje prakse. Cilj je prijeći sa sustava

izvršenja na sustav koji se temelji na uspješnosti.

Time će se osigurati snažna unutarnja kontrola, a

službama Komisije istovremeno će se omogućiti

fleksibilnost koja im je potrebna za prilagodbu

specifičnim potrebama i okolnostima. Iako je 2017.

bila prijelazna godina, trećina službi već je izvijestila o

utjecaju novih načela na učinkovitost njihovih

kontrola. Sve su službe zaključile da standardi i

načela unutarnjih kontrola dobro funkcioniraju i

da se učinkovito provode. Novi okvir unutarnje

kontrole omogućuje i pomniju procjenu; neke službe

smatraju da je potrebno učinkovitije provoditi

specifična načela i standarde.

Sustavi financijskog upravljanja i kontrole koji se

primjenjuju na proračun EU-a s vremenom su se

znatno poboljšali. Ovo je postignuće potvrdio i

Europski revizorski sud. U svojoj najnovijoj izjavi o

jamstvu9 Europski revizorski sud po prvi je puta dao

uvjetno, a ne nepovoljno mišljenje o zakonitosti i

pravilnosti proračunskih plaćanja EU-a. Razina

pogreške smanjila se u svim područjima politika, čime

se nastavlja trend smanjenja ukupne razine

procijenjene pogreške. Za otprilike polovinu potrošnje

EU-a razina pogreške bila je manja od 2 %, a u

prihodima nije pronađena nijedna značajna pogreška.

Neovisno o tome, Komisija nastavlja unaprjeđivati

svoje sustave kontrole.

Učinkovito upravljanje proračunom EU-a i njegova

zaštita

Najviši prioritet Komisije jest osigurati dobro

upravljanje proračunom EU-a i sve potrebne mjere za

zaštitu novca poreznih obveznika.

Iako krajnju odgovornost za upravljanje proračunom

ima Komisija, 68 % rashoda ostvaruju tijela država

članica u okviru podijeljenog upravljanja, a 8 %

odgovorni subjekti u okviru neizravnog upravljanja.

Komisija štiti proračun EU-a, odnosno potrošnju EU-

a, od nepropisnih ili nepravilnih rashoda na dva

glavna načina:

preventivnim mehanizmima (npr. ex ante

kontrolama, prekidima i obustavama plaćanja) i

korektivnim mehanizmima (npr. ex post

kontrolama; to su prije svega financijski ispravci

koji se nalažu državama članicama, ali mogu biti i

povrati sredstava od primatelja sredstava od EU-

a).

Iako se pogreške mogu uočiti svake godine, propisno

se ispravljaju u narednim godinama. Stoga je

potrebna i primjerena višegodišnja analiza tih

pogrešaka i ispravaka. U kontekstu višegodišnjeg

financijskog okvira, Komisijini programi

potrošnje, većina sustava kontrole i ciklusa

upravljanja višegodišnje su naravi.

Procjenjuje se da ukupni rizični iznos u trenutku

plaćanja za 2017. iznosi 1,7 % ukupnih relevantnih

rashoda.

Kad je riječ o financijskim ispravcima i povratima u

2017., višegodišnji sustavi kontrole službi Komisije

omogućili su im da otkriju i isprave 897 milijuna

EUR prije otpuštanja sredstava i 1 949 milijuna EUR

nakon otpuštanja sredstava.

Procjenjuje se da anticipatorni ukupni rizični

iznos u trenutku zatvaranja, odnosno nakon

provedbe svih ispravaka, iznosi manje od 0,6 %

ukupnih relevantnih rashoda.

To znači da višegodišnji kontrolni mehanizmi službi Komisije općenito osiguravaju odgovarajuće

upravljanje rizicima koji se odnose na zakonitost i pravilnost transakcija te da financijski ispravci i

povrati izvršeni u narednim godinama općenito štite proračun EU-a.

U međuvremenu se poduzimaju daljnje mjere za

programe s trajno visokim razinama pogrešaka kako

bi se riješili njihovi temeljni uzroci i spriječile, otkrile i

ispravile prijevare.10

Uz to, Europski ured za borbu

protiv prijevara ovlašten je za provedbu neovisnih

istraga prijevara i korupcije koje se odnose na

sredstva EU-a te za razvoj politika EU-a za suzbijanje

prijevara.

Jamstvo upravljanja

9

U svojim godišnjim izvješćima o radu za 2017. svih 50 dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja

ovlasti izjavilo je da ima razumno jamstvo i. da informacije u izvješću istinito i vjerno prikazuju stanje,

ii. da su se sredstva dodijeljena aktivnostima upotrebljavala u svrhu za koju su namijenjena i u

skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja te iii. da se uspostavljenim kontrolnim postupcima

pružaju nužna jamstva zakonitosti i pravilnosti glavnih transakcija.

Kako bi se osigurala transparentnost, u godišnjim

izvješćima o radu iskazane su rezerve za one

programe za koje stopa preostalih pogrešaka (još)

nije pala ispod 2 % u vrijeme izvješćivanja. Pritom je

za 2017. 30 dužnosnika za ovjeravanje na osnovi

delegiranja ovlasti dalo bezuvjetne jamstvene izjave,

a uz 20 uvjetnih izjava iskazano je ukupno 38 rezervi

(37 u 2016.). U svim su slučajevima predmetni

dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja

ovlasti izradili mjere koje je potrebno poduzeti radi

uklanjanja utvrđenih nedostataka i ublažavanja

nastalih rizika.

Financijski učinak rezervi na jamstvo upravljanja

smanjio se na 1 053 milijuna EUR za rashode

(1 621 milijuna EUR u 2016.) i na 431 milijuna EUR

za prihode (517 milijuna EUR u 2016.). Polovina

rezervi odnosi se na preostale programe iz razdoblja

2007.–2013. čija provedba postupno završava, no

samo manji udio ukupnog iznosa koji je izložen riziku.

Još jedno područje povećane transparentnosti odnosi se na uzajamne fondove EU-a. Zbog sve veće

važnosti uzajamnih fondova odgovorne službe sada osiguravaju da fondovi budu u potpunosti obuhvaćeni

njihovim izvješćima o upravljanju. To uključuje: i. odgovornost za doprinose iz proračuna EU-a i Europskog razvojnog fonda koji se uplaćuju u

fondove i ii. upravljanje transakcijama fondova (tj. uključujući sredstva drugih donatora).

Učinkoviti, djelotvorni i troškovno učinkoviti sustavi

unutarnje kontrole

Visoki standardi financijskog upravljanja zahtijevaju

uspostavu troškovno učinkovitih mjera kojima se

osigurava djelotvorna zaštita proračuna EU-a.

U tom se smislu poduzimaju mjere za razvoj

sinergija i povećanje učinkovitosti, na primjer

pojednostavnjenje pravila i postupaka, bolje i

povezane financijske informatičke sustave te daljnje

objedinjavanje stručnog financijskog znanja. To u

konačnici dovodi do smanjenja administrativnog

opterećenja, razmjernih troškova kontrola za

korisnike, nižih stopa pogrešaka, veće kvalitete

podataka te kraćeg vremena isplate.

Prosječno vrijeme isplate službi Komisije stalno se

smanjivalo tijekom godina te je sada kraće od 30

dana. Ukupno prosječno neto vrijeme isplate u 2017.

bilo je 20,4 dana.

Službe Komisije sve češće poduzimaju mjere kojima

se osigurava rad njihovih sustava kontrole na temelju

razlikovanja rizika (tj. temeljitija i/ili učestalija

kontrola u rizičnijim područjima, a manje temeljita

i/ili učestala u područjima manjeg rizika) te

njihova troškovna učinkovitost. Do kraja 2017.

periodičnim je revizijama koje su provodile sve službe

kako bi ispitale svoje sustave kontrole zaključeno da

sustavi jesu troškovno učinkoviti.

Nadalje, za sljedeću generaciju programa potrošnje od službi se traži da (u zakonodavnim financijskim

izvješćima koja prilažu svojim zakonodavnim prijedlozima) obrazlože zašto se smatra da su

predloženi načini upravljanja, mehanizmi provedbe financiranja i metode plaćanja najprikladnija rješenja – ne samo kad je riječ o ciljevima politike/programa

već i o tome kako postižu ravnotežu triju ciljeva unutarnje kontrole, a to su brza provedba plaćanja, niske stope pogrešaka i smanjen trošak kontrole.

10

Uvod

Proračun EU-a ključan je za provedbu europskih

politika i prioriteta. Ulaganja iz proračuna EU-a sama

po sebi ostvaruju rezultate i katalizator su dodatnih

ulaganja iz drugih izvora iz javnog i privatnog

sektora. Zajedno s drugim instrumentima politika na

europskoj i nacionalnoj razini njima se svladavaju

mnogi izazovi s kojima se Unija danas susreće i

odgovara na prilike koje joj se pružaju.

Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a

uglavnom je usmjeren na ulaganja. Programi koji se

financiraju iz proračuna po svojoj su prirodi

višegodišnji i stabilan su i predvidljiv okvir koji je

optimalan za potporu srednjoročnim i dugoročnim

strateškim ulaganjima. Proračun EU-a usmjeren je

na područja u kojima se udruživanjem resursa za

svladavanje zajedničkih izazova mogu postići

rezultati za sve Europljane koje države članice same

ne bi mogle postići na jednako učinkovit i djelotvoran

način.

To se odnosi na različita područja kao što su

prekogranična infrastruktura, upravljanje vanjskim

granicama, veliki svemirski projekti i paneuropska

istraživanja. U svim tim područjima sredstvima iz

proračuna EU-a mogu se postići rezultati za sve

Europljane. To je bit „europske dodane vrijednosti”.

Isto vrijedi i za zajedničke politike kao što su

zajednička poljoprivredna politika i kohezijska

politika.

Komisija ima središnju ulogu u upravljanju

proračunom, bez obzira na to upravlja li programima

izravno (npr. u područjima istraživanja ili mobilnosti

mladih) ili u suradnji s državama članicama

(primjerice u okviru kohezijske politike).

Komisija je dužna osigurati da se proračunom EU-a

upravlja odgovorno i u skladu s relevantnim

pravilima kako bi se zaštitio novac poreznih

obveznika. Komisija to osigurava stabilnim sustavom

upravljanja i unutarnjim kontrolama. Europski

revizorski sud provodi vanjsku provjeru upravljanja

proračunom EU-a.

Financijsko je upravljanje posljednjih godina

unaprijeđeno i time je omogućen naglašeniji fokus

na uspješnost proračuna: koriste li se proračunska

sredstva EU-a na najbolji mogući način za

ostvarenje konkretnih rezultata za sve Europljane?

Komisija to ne može sama osigurati – to je

zajednička odgovornost Komisije i država članica,

regija, nevladinih organizacija, sponzora projekata i

svih koji sudjeluju u izvršenju proračuna EU-a.

U Godišnjem izvješću za 2017. o upravljanju

proračunom EU-a i o njegovoj uspješnosti u

jednom su integriranom izvješću objedinjeni aspekti

upravljanja i uspješnosti. U izvješću se navodi

pregled najnovijih informacija o uspješnosti

proračuna i podrobna izvješća o pitanjima

upravljanja proračunom EU-a i njegove zaštite. Ovo

izvješće ključan je doprinos Komisije godišnjem

„postupku davanja razrješnice” kojim Europski

parlament i Vijeće nadziru izvršenje proračuna EU-a.

U odjeljku 1. izvješća uz navođenje primjera opisuje

se kako se proračunom EU-a podupiru politički

prioriteti Unije i navode najnoviji dostupni podaci o

rezultatima postignutim do kraja 2017. Izvješće se

temelji na informacijama iz financijskih izvješća po

programima, koji su dio prijedloga proračuna za

2019., godišnjim izvješćima o radu za 2017. koja su

pripremile sve službe Komisije i drugih izvora, kao

što su izvješća o provedbi programa EU-a.

Evaluacije sredinom programskog razdoblja bile su

vrijedan dodatni izvor informacija o uspješnosti za

ovogodišnje izvješće.

Odjeljak 2. izvješća odnosi se na teme unutarnje

kontrole, financijskog upravljanja i zaštite proračuna

EU-a u 2017. i temelji se na godišnjim izvješćima o

radu koja su izradile sve službe Komisije i u kojima

se podrobno opisuju okruženje unutarnje kontrole i

povezana pitanja. U izvješću se opisuje kako su

službe Komisije rješavale probleme utvrđene tijekom

godine. U tom se odjeljku navodi sažetak informacija

o postizanju:

- ciljeva unutarnje kontrole (upravljanje rizicima

zakonitosti i pravilnosti, troškovna učinkovitost

kontrola i strategije suzbijanja prijevara),

- zaštite proračuna EU-a i

- jamstva upravljanja Kolegiju povjerenika.

Jamstvo se temelji na zaključcima o Komisijinu

upravljanju, koji se temelje na statističkim i

nestatističkim pokazateljima rezultata kontrole i

ispravcima. Zaključci se uspoređuju s mišljenjima

neovisnih strana, uključujući Komisijinu Službu za

unutarnju reviziju (IAS) i Europski revizorski sud, kao

i sa zaključcima o radu Odbora za praćenje revizije.

Jamstvo upravljanja dobiveno od svih službi i

jamstvo dobiveno unutarnjom revizijom temelj su za

opći zaključak ovoga izvješća. Komisija na temelju

tog zaključka donošenjem izvješća preuzima

ukupnu političku odgovornost za upravljanje

proračunom EU-a za 2017.

Izvješće sadržava prethodnu Komunikaciju o

zaštiti proračuna EU-a1 te će, kao i prošle godine,

biti dio opširnijeg integriranog paketa financijskih

izvješća o proračunu EU-a koji sadržava i godišnja

11

financijska izvješća.

12

Odjeljak 1. Uspješnost i rezultati

U mnogim je područjima 2017. bila aktivna godina za

Uniju i u cijeloj su Uniji bili vidljivi pozitivni rezultati

gospodarskog oporavka i zapošljavanja. To je Uniji

omogućilo da se fokusira na učinkovitu

provedbu svojih političkih prioriteta u

područjima kao što su socijalna politika,

jedinstveno digitalno tržište i dovršetak

ekonomske i monetarne unije. Nastavljen je rad na

razvoju sveobuhvatnog pristupa unutarnjim i

vanjskim aspektima migracija te na zaštiti vanjskih

granica Unije. Pokrenute su nove inicijative za

jačanje sigurnosnih i obrambenih kapaciteta Unije.

Bila je to i godina promišljanja o budućnosti Unije

slijedom odluke Ujedinjene Kraljevine o izlasku iz

Unije. Komisijina Bijela knjiga o budućnosti Europe

pokrenula je raspravu diljem Europe o tome koji bi

trebali biti prioriteti buduće Unije s 27 država članica.

Ta je tema obrađena i u Dokumentu za razmatranje

o budućnosti financija EU-a u kojem se predlažu

ključni elementi za raspravu.

Kad je riječ o proračunu, 2017. bila je četvrta godina

provedbe aktualnog višegodišnjeg financijskog

okvira. Nakon početnih kašnjenja većina financijskih

programa sada je u potpunosti operativna i vidljivi su

i rezultati na terenu.

Produljenje trajanja Europskog fonda za strateška

ulaganja potvrđuje da su ulaganja i dalje u središtu

pozornosti kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u

Europi. Proračun je mobiliziran i radi potpore

razvoju sveobuhvatnog europskog odgovora na

unutarnje i vanjske aspekte migracija i odgovora

na rastuće i raznovrsne sigurnosne prijetnje. S

obzirom na to da je 2017. sredina razdoblja

provedbe aktualnih programa, dovršeno je više

privremenih evaluacija koje sadržavaju

sveobuhvatnu analizu dodane vrijednosti EU-a,

relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti i

usklađenosti programa.

Ovaj odjeljak započinje kratkim sažetkom okvira

uspješnosti koji su ugrađeni u financijske programe

EU-a. Zatim se navode najnovije informacije o

rezultatima ostvarenima proračunom EU-a do kraja

2017. Vrste podataka o kojima se izvješćuje

ovise o razini razrađenosti programa, a

obuhvaćaju sve od ulaznih podataka do rezultata

potrošnje iz ranog razdoblja provedbe programa.

Završne evaluacije učinka programa još uvijek nisu

dostupne i stoga konačno izvješćivanje neće biti

moguće do kasnijih faza provedbe programa.

Ovaj odjeljak strukturiran je prema naslovima

aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira.

Obuhvaćeni su glavni programi u okviru svakog

naslova. U izvješću se opisuje kako ti programi

pridonose ciljevima strategije Europa 2020. i

političkim prioritetima Junckerove Komisije. U

izvješću se sažeto navode dokazi o rezultatima

financijskih programa, ali i o područjima u kojima nije

zabilježena očekivana uspješnost ili su evaluacijama

i revizijama utvrđeni nedostaci programa.

Te su informacije važne za informirane odluke o

provedbi aktualnih financijskih programa, ali i

zakonodavcima koji rade na Komisijinim prijedlozima

za budući višegodišnji financijski okvir koje je

Komisija podnijela prije nekoliko tjedana. Ovo je

izvješće stoga povezano s revizijom rashoda koja je

priložena nedavnim prijedlozima Komisije za budući

višegodišnji financijski okvir.11

Komisija je pri

formuliranju svojih prijedloga koristila iskustva iz

aktualnog i prethodnih financijskih okvira kako bi

osmislila učinkovite programe kojima će se u

relevantnim područjima ostvariti pozitivni rezultati za

europsko gospodarstvo i društvo.

13

Uspješnost proračuna EU-a

Okvir uspješnosti za 2014.–2020.

Okvir uspješnosti proračuna EU-a preduvjet je za

dobro upravljanje programima EU-a i njihovu

usmjerenost na rezultate. U višegodišnjem

financijskom okviru za razdoblje 2014.–2020. u

pravnu osnovu svih financijskih programa uključeni su

okviri uspješnosti kao nova obvezna značajka. Time

se postiže veća usmjerenost na rezultate u cijelom

proračunu. Ti okviri podrazumijevaju definiranje jasnih

i mjerljivih ciljeva i pokazatelja te nužnih rješenja za

praćenje, izvješćivanje i evaluacije. Iako ima prostora

za poboljšanja, Komisija smatra da su pokazatelji,

zajedno s drugim izvorima informacija o uspješnosti

kao što su evaluacije, dobra osnovu za praćenje

ostvarenja ciljeva programa jer omogućuju da se

problemi prepoznaju i rješavaju u trenutku njihova

nastanka tijekom provedbe programa.

U prvim godinama provedbe programa informacije o

uspješnosti uglavnom se temelje na ulaznim

podacima – tj. na dodjeli financijskih sredstava

određenom programu – i kada je to moguće, na

rezultatima. Takve su informacije dobar pokazatelj

načina potrošnje proračunskih sredstava EU-a i

njihova doprinosa političkim prioritetima. Informacije o

rezultatima i učinku potrošnje postajat će dostupne

kako provedba programa bude napredovala.

Međutim, možda će proći dosta vremena prije nego

što bude moguće procijeniti konačni učinak na

europsko gospodarstvo i društvo.

Ova godina četvrta je godina provedbe i započelo je

izvješćivanje o izravnim rezultatima mnogih

programa. Međutim, neki programi imaju dugačke

cikluse provedbe pa pokazatelji ostvarenja ciljeva još

uvijek nisu potpuno dostupni niti se o njima izvješćuje

u financijskim izvješćima po programima, a to se

osobito odnosi na programe koji se provode

podijeljenim upravljanjem.

I revizije Europskog revizorskog suda pridonose

uspješnosti programa, kao i učinkovitosti i

djelotvornosti operacija, sustava upravljanja te

postupaka tijela i institucija koje upravljaju sredstvima

EU-a. Primjerice, u 19 najnovijih izvješća navodi se

da bi trebalo pojednostavniti pravila i ojačati ili

racionalizirati okvir uspješnosti.

Iskustva stečene u revizijama i praksi te rezultati

evaluacija sredinom programskog razdoblja osnova

su sveobuhvatne revizije rashoda koja je priložena

nedavnim prijedlozima Komisije za budući

višegodišnji financijski okvir i popratne sektorske

programe. Pojednostavnjenje i racionalizacija

provedbenih pravila i okvira uspješnosti važna su

tema tih prijedloga.

Izvješćivanje o uspješnosti

Posebna tema godišnjeg izvješća Europskog

revizorskog suda za 2016. bila je kvaliteta

izvješćivanja o uspješnosti proračuna EU-a. Komisija

je izradila većinu tih izvješća. Analizom je utvrđeno da

su izvješća o uspješnosti sve kvalitetnija, ali da bi u

nekim područjima mogla biti još bolja, na primjer:

Kvaliteta podataka: u svojim izvješćima o

uspješnosti Komisija se oslanja na pokazatelje

uspješnosti koji su navedeni u pravnoj osnovi

programa i o kojima se svake godine izvješćuje u

financijskim izvješćima po programima. Podaci

potječu iz niza izvora. Sud i Služba za unutarnju

reviziju preporučili su objavljivanje tih izvora

zajedno s procjenom kvalitete prikupljenih

podataka. Potvrđujući važnost kvalitete podataka,

službe Komisije ove su godine pri izradi svojih

godišnjih izvješća o radu za 2017. posvetile

posebnu pažnju kvaliteti podataka o rezultatima.

Jasno se navode izvori podataka i sve

nedoumice povezane s kvalitetom podataka. U

nekim su slučajevima službe Komisije prekinule

izvješćivati o nekim pokazateljima jer su smatrale

da dostupni podaci nisu dovoljno točni ili

relevantni.

Uravnoteženo izvješćivanje: Sud je u svojem

godišnjem izvješću za 2016. na temelju

Godišnjeg izvješća za 2015. o upravljanju

proračunom EU-a i o njegovu izvršenju Komisiji

preporučio da uloži dodatne napore kako bi

osigurala da izvješća o uspješnosti pruže

uravnoteženu sliku te da obuhvate postignuća

programa i izazove koji su se pojavili tijekom

provedbe. Komisija se obvezala na izradu

uravnoteženih izvješća te je, na primjer, u ovome

izvješću detaljno izložila iskustva iz evaluacija

financijskih programa provedenih sredinom

programskog razdoblja.

Poveznice između okvira uspješnosti: Sud je

Komisiji preporučio da sustavnije navodi

upućivanja na izvješća o uspješnosti kako bi

jasnije istaknula poveznice i komplementarnosti

među izvješćima te između okvira uspješnosti

proračuna EU-a (npr. financijskih izvješća po

programima) i okvira službi Komisije.

Čitljivost: Komisija je u skladu s preporukama

Suda nastavila poboljšavati grafički izgled svojih

izvješća ilustracijama, grafikonima, dijagramima,

slikama ili tekstnim okvirima, prema potrebi, za

prikaz podataka i ključnih poruka o uspješnosti.

Zajednička odgovornost za rezultate

14

Otprilike tri četvrtine proračuna EU-a izvršava se u

okviru podijeljenog upravljanja s državama

članicama. Iako Komisija snosi konačnu financijsku

odgovornost za upravljanje proračunom EU-a,

odgovornost za rezultate ostvarene sredstvima iz

proračuna EU-a dijeli velik broj dionika na

europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Svi snose

svoj dio odgovornosti za svaki euro iz proračuna EU-

a i njegovu učinkovitu i djelotvornu upotrebu u

predviđenu svrhu.

Proračun EU-a za 2017.

Slika: proračun EU-a za 2017. po proračunskim naslovima. Svi su iznosi u milijardama EUR.

Proračun EU-a, uključujući izmjene proračuna, u 2017. iznosio je 159,8 milijardi EUR. Otprilike polovina tog iznosa

(75,4 milijarde EUR) dodijeljena je za pametan i uključiv rast. Potpora europskom poljoprivrednom sektoru iznosila

je ukupno 58,6 milijardi EUR. Na jačanje vanjskih granica Unije te suočavanje s izbjegličkom krizom i nezakonitim

migracijama potrošeno je 4,3 milijarde EUR. Mjerama koje se provode izvan Unije dodijeljeno je

10,7 milijardi EUR, a 9,4 milijarde EUR potrošeno je na administraciju institucija EU-a. U 2017. doneseno je šest

izmjena proračuna. Osim uobičajenih prilagodbi na prihodovnoj strani, donesena su dva nacrta izmjene proračuna

za mobilizaciju Europskog fonda solidarnosti, a prilagodbe su bile potrebne i slijedom donošenja izvješća o

pregledu provedbe sredinom programskog razdoblja.

Iznad gornje granice višegodišnjeg financijskog okvira postoje posebni instrumenti: pričuva za pomoć u nuždi,

Fond solidarnosti EU-a, instrument fleksibilnosti i Europski fond za prilagodbu globalizaciji.

Administracija

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Ekonomska,socijalna iteritorijalna kohezija

Održivi rast: prirodni resursi

Sigurnost i građanstvo

Globalna Europa

Razvoj i međunarodna suradnja

Humanitarna pomoć

Susjedstvo i proširenje

Instrumenti vanjske politike

Ostalo

Migracije i unutarnji poslovi

Zdravlje i sigurnost hrane

Kultura

Pravosuđe

Ostalo

Poljoprivreda

Ruralni razvoj

Ribarstvo

Okoliš i drugo

Istraživanje i inovacije

Informacijska i komunikacijska tehnologija

Mala i srednja poduzeća

Niskougljično gospodarstvo

Klimatske promjene i rizik

Okoliš i učinkovita uporaba resursa

Promet i energija

Zapošljavanje

Socijalna uključenost

Strukovno osposobljavanje

Ostalo

Obrazovanje

Energetika

Industrija te mala i srednja poduzeća

Mreže i tehnologija

Istraživanje i inovacije

Promet

Ostalo

9,4

21,3

10,7

4,3

159,8 54,1

58,6

6 %

7 %

37 %

34 %

13 %

15

Sažeti pregled napretka u horizontalnim pitanjima

Proračun EU-a i strategija Europa 2020.

Aktualni dugoročni proračun osmišljen je tako da

pridonosi strategiji Europa 2020. i ciljevima

pametnog, održivog i uključivog rasta. Zajedničku

odgovornost za ciljeve snose Unija i njezine države

članice, a za ostvarenje tih ciljeva potrebno je

primijeniti kombinaciju višestrukih instrumenata

politika, uključujući proračun EU-a i nacionalne

proračune.

Komisija prati ostvarivanje glavnih ciljeva strategije

Europa 2020. s pomoću devet pokazatelja.

Informacije o napretku redovito se ažuriraju i

objavljuju na Eurostatovu web-mjestu.12

U tablici u

nastavku navedeni su najnoviji dostupni podaci za te

pokazatelje.

Države članice napreduju u ostvarenju ciljeva

postavljenih prije osam godina u okviru strategije

Europa 2020. EU se općenito približava ostvarenju

svojih ciljeva u području obrazovanja, energetike,

klime i zapošljavanja. Četrnaest država članica već je

ostvarilo svoje nacionalne ciljeve u pogledu

smanjenja ranog napuštanja školovanja i povećanja

udjela stanovništva sa završenim visokim

obrazovanjem. Jedanaest država članica ostvarilo je

svoje ciljeve u području obnovljivih izvora energije.

Ako se nastavi dosadašnji trend, EU je na putu da

ostvari svoj cilj od 75 % zaposlenih u 2020., a sedam

država članica već je ostvarilo svoje nacionalne

ciljeve. To je izvanredno postignuće s obzirom na

ozbiljne posljedice koje je kriza ostavila na

zapošljavanje. Međutim, broj osoba izloženih riziku od

siromaštva ili socijalne isključenosti dosegnuo je

vrhunac 2012. te se od tada smanjio približno na

razinu iz razdoblja prije krize. Stoga nije vjerojatno da

će se taj cilj ostvariti u 2020. Jednako tako, cilj

ulaganja 3 % bruto domaćeg proizvoda u istraživanje

i razvoj nije na vidiku i za njegovo će ostvarenje

trebati uložiti velike napore.13

Doprinos strategiji Europa 2020. ne smije se

ograničavati u okvire jednog programa nego ga treba

tumačiti kao doprinos iz cjelokupnog proračuna EU-a

uz potporu država članica. Procjenjuje se da je 59 %

proračunskih obveza u 2017. povezano sa

strategijom Europa 2020.

Ciljevi strategije Europa 2020.

za EU

Podaci za 2010. Najnoviji dostupni

podaci

U 2020., na

temelju novih

kretanja

1. Povećanje stope zaposlenosti stanovništva u

dobi od 20 do 64 godine na najmanje 75 %

68,6 % 72,3 % (treće

tromjesečje 2017.)

Cilj će se

vjerojatno

ostvariti

2. Povećanje kombiniranih javnih i privatnih

ulaganja u istraživanje i razvoj na 3 % BDP-a

1,93 % 2,03 % (2016.) Cilj se vjerojatno

neće ostvariti

3.a Smanjenje emisija stakleničkih plinova za

najmanje 20 % u odnosu na razine iz 1990.

Smanjenje za 14 % Smanjenje za 23 %

(2016.)

Cilj će se

vjerojatno

ostvariti

3.b Povećanje udjela energije iz obnovljivih

izvora u konačnoj potrošnji energije na 20 %

12,5 % 17,04

(2016.)

Cilj će se

vjerojatno

ostvariti

3.c Približavanje cilju povećanja energetske

učinkovitosti za 20 %

5,7 % (za primarnu

energetsku potrošnju)

16,0 % (2016.)

(za primarnu energetsku

potrošnju)

Cilj će se

vjerojatno

ostvariti

4.a Smanjenje stope prijevremenog prekida

školovanja na manje od 10 %

13,9 % 10,6 % (2017.)* Cilj će se

vjerojatno

ostvariti

4.b Povećanje udjela stanovništva u dobi od 30

do 34 godine sa završenim visokim

obrazovanjem na najmanje 40 %

33,8 % 39,9 % (2017.)* Cilj će se

vjerojatno

ostvariti

5. Smanjenje broja osoba izloženih riziku od

siromaštva i socijalne isključenosti za najmanje

20 milijuna

Povećanje za 0,5 milijuna

(u odnosu na baznu

godinu 2008.)

Povećanje za 1 milijun (u

odnosu na baznu godinu

2008.)

Cilj se vjerojatno

neće ostvariti

Tablica: napredak prema ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. Izvori: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-

semester-country-report-communication_en.pdf. i ažuriranja* Eurostata:

16

http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=t2020_40&plugin=1;

http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=t2020_41&plugin=1

17

Uključivanje klimatskih aktivnosti i biološke raznolikosti

Proračun EU-a važan je i za ostvarenje horizontalnih

ciljeva politike kao što su provedba klimatskih

aktivnosti i očuvanje biološke raznolikosti. Kako bi

odgovorio na izazove i potrebe za ulaganjima koji se

odnose na klimatske promjene, EU je odlučio u

razdoblju 2014.–2020. potrošiti najmanje 20 % svojeg

proračuna, čak 200 milijardi EUR u cijelom razdoblju,

na mjere povezane s klimatskim promjenama. Kako

bi se ostvario taj rezultat, mjere za ublažavanje i

prilagodbu ugrađuju se u sve glavne programe

potrošnje EU-a, a posebno u okviru regionalnog

razvoja i Kohezijskog fonda, energetike, prometa,

istraživanja i inovacija, zajedničke poljoprivredne

politike te razvojne politike EU-a. Počevši od nacrta

proračuna za 2014., procjene rashoda za klimatsku

politiku prate se na godišnjoj osnovi primjenom

pokazatelja EU-a za klimatske promjene koji su

prilagođeni prema „pokazateljima iz Rija” koji se prate

u okviru razvojne pomoći OECD-a. U 2017. iznosili su

više od 31 milijardu EUR, što je 20,3 % ukupnog

proračuna. Stoga je ukupni kumulativni iznos

potrošen za uključivanje klimatskih mjera do kraja

2017. iznosio više od 100 milijardi EUR.

U postupku praćenja rashoda za biološku raznolikost

predviđeno je da se 9,3 % proračuna za 2016. i 8,1 %

proračuna za 2017. dodijeli ograničavanju i

poništavanju narušavanja biološke raznolikosti u EU-

u, što bi bio važan doprinos ostvarenju ciljeva

održivog rasta iz strategije Europa 2020.

Grafikon: uključivanje klimatskih aktivnosti (2014.–2017.). Svi navedeni iznosi izraženi su u milijunima EUR. Stvarni iznos za razdoblje

2014.–2017. jest 109 milijardi EUR; predviđeni iznos za čitavo razdoblje 2014.–2020. jest 200 milijardi EUR.

Proračun EU-a i ciljevi održivog razvoja

Program održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva

održivog razvoja te 169 ciljeva Ujedinjenih naroda iz

rujna 2015. dao je novi zamah globalnim nastojanjima

da se postigne održivi razvoj. EU je imao važnu ulogu u

oblikovanju Programa do 2030. kroz javna

savjetovanja, dijalog s partnerima i temeljita

istraživanja. EU je predan svojoj aktivnoj ulozi u

postizanju najvećeg mogućeg napretka prema

ostvarenju ciljeva održivog razvoja kako je opisano u

Komunikaciji (COM(2016) 739) „Budući koraci za

održivu europsku budućnost”. Ciljevi održivog razvoja

čvrsto su ugrađeni u europske ugovore i uključeni

su u sve europske programe, sektorske politike i

inicijative.

EU svojim instrumentima politika i regulatornim

instrumentima svake godine radi na ostvarivanju ciljeva

održivog razvoja i ima ključnu ulogu u pružanju

potpore, koordiniranju i nadopunjavanju politika država

članica, među ostalim i u financijskom smislu iz

proračuna EU-a.

U financijskim izvješćima po programima za 2018.

posebno su naglašene najnovije i najrelevantnije

inicijative kojima se pridonosi ciljevima održivog

razvoja, iako često na neizravan i nemjerljiv način. Ti

se elementi navode u informativne svrhe i nisu dio

službenog izvješća o doprinosu iz proračuna EU-a

ciljevima održivog razvoja. S obzirom na to da su ciljevi

održivog razvoja međusobno povezani, mnogim

mjerama EU-a može se pridonijeti raznim ciljevima

održivog razvoja.

18

1.1. Konkurentnost za rast i zapošljavanje (proračunski naslov 1A)14

Programima za konkurentnost za rast i zapošljavanje

(obveze u okviru proračunskog naslova 1A) u 2017.

dodijeljeno je 21,3 milijarde EUR što predstavlja 13 %

ukupnih godišnjih proračunskih rashoda. Proračunski

naslov 1A obuhvaća 23 različita programa potrošnje.

Glavni programi u okviru proračunskog naslova

„Konkurentnost za rast i zapošljavanje” jesu sljedeći:

Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor

2020., programi za velike infrastrukturne projekte

(Galileo, međunarodni termonuklearni

eksperimentalni reaktor, Copernicus i Europski

geostacionarni navigacijski sustav – EGNOS),

program Erasmus+ iz kojeg se financiraju mjere u

području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i

sporta, Instrument za povezivanje Europe namijenjen

razvoju transeuropskih mreža u sektoru prometa,

energetici i u digitalnom sektoru te Europski fond za

strateška ulaganja, koji je dio Plana ulaganja za

Europu.

Grafikon: glavni programi financirani 2017. u okviru proračunskog naslova 1A. Kategorija „Ostali programi” uključuje, među ostalim,

Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EASI), carinu i Fiscalis. Svi su iznosi u milijunima EUR.

Potpora prioritetima Europske komisije

Programima u okviru ovog proračunskog naslova većinom se pridonosi sljedećim prioritetima Junckerove

Komisije: „zapošljavanje, rast i ulaganja”, „jedinstveno digitalno tržište”, „energetska unija i klima” i „bolje

povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija”. Njima se pridonosi prioritetima strategije Europa 2020. u

pogledu „pametnog i održivog rasta” te „uključivog rasta” prvenstveno zapošljavanjem i učincima programa

Obzor 2020. i Erasmus+ na zapošljivost. Isto tako, programima u okviru ovog proračunskog naslova pridonosi

se programu Europa 2020. poticanjem istraživanja i inovacija, poboljšanjem razine vještina i (cjeloživotnog)

obrazovanja, poticanjem poduzetništva, olakšavanjem uporabe pametnih mreža i digitalne ekonomije, gradnjom

međusobno povezanih transeuropskih mreža, ulaganjem u paneuropsku infrastrukturu te poticanjem veće

energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa.

19

Europski fond za strateška ulaganja

Slika: sažeti prikaz EFSU-a. Izvor: podaci Grupe EIB-a do 15. svibnja 2018. Izvor: http://www.eib.org/efsi/

Opći cilj Plana ulaganja za Europu pokrenutog 2014.

bio je pokrenuti ulaganja u Europi i slijedom toga

vratiti konkurentnost EU-a te potaknuti rast i

zapošljavanje. Plan je usmjeren na Europski fond za

strateška ulaganja u okviru kojeg se jamstvo EU-a

kombinira s resursima Europske investicijske banke,

Europski savjetodavni centar za ulaganja koji je

jedinstvena točka pristupanja za savjetodavne usluge

i tehničku pomoć te Europski portal projekata

ulaganja preko kojeg se povezuju odgovarajući

ulagači i nositelji projekata.

Europskim fondom za strateška ulaganja namjeravalo

se mobilizirati 315 milijardi EUR ukupnih ulaganja u

realno gospodarstvo. Do prosinca 2017. vrijednost

ulaganja mobiliziranih odobrenim operacijama

Europskog fonda za strateška ulaganja dosegnula je

81 % početnog ciljnog iznosa.

Od pokretanja fonda ukupna vrijednost ulaganja za

sve odobrene projekte iznosi 287 milijardi EUR, a taj

je iznos podijeljen na sljedeća dva područja: za

infrastrukturu i inovacije dodijeljeno je

186,2 milijarde EUR, a za mala i srednja poduzeća

dodijeljeno je 101,2 milijarde EUR. Očekuje se da će

korist od toga imati više od 445 000 malih poduzeća,

a ta su ulaganja pomogla u otvaranju više od 300 000

radnih mjesta.15

Na kraju 2017. EU je formalizirao16

odluku o

produljenju trajanja i povećanju vrijednosti fonda na

500 milijardi EUR koje će se mobilizirati do 2020.

kako bi se dodatno potaknula ulaganja i omogućila

stabilnost nositeljima projekta.

Potpora u okviru Europskog fonda za strateška

ulaganja usmjerena je na sektore koji su od ključne

važnosti za europsko gospodarstvo, uključujući:

- stratešku infrastrukturu, uključujući digitalni

sektor, promet i energetiku,

- obrazovanje, istraživanja, razvoj i inovacije,

- energiju iz obnovljivih izvora i učinkovitu uporabu

resursa,

- potporu malim i srednjim poduzećima.

20

Ovim je ulaganjima primjerice osiguran pristup brzom

internetu za 11 milijuna kućanstava, energija iz

obnovljivih izvora za više od 4 milijuna kućanstava te

bolja zdravstvena zaštita za milijun građana.17

Komisija aktivno povećava vidljivost projekata. Na

Europskom portalu projekata ulaganja (pokrenutom18

2016.) do kraja 2017. objavljeno je 239 projekata iz

27 država članica.

Projekti uključuju:

razvoj kopnene vjetroelektrane u Švedskoj,

istraživanje novih metoda liječenja

Alzheimerove bolesti i arteriopatije u

Španjolskoj,

potporu proizvodnji vrećica za višekratnu

uporabu koje se mogu kompostirati i koje bi

zamijenile plastične vrećice za jednokratnu

uporabu u Češkoj,

proširenje i poboljšanje pristupa

širokopojasnom bežičnom internetu u Italiji,

gradnju socijalnih stanova u Poljskoj.

Očekuje se da će se ulaganjima iz Europskog fonda za strateška ulaganja ostvariti povećanje bruto domaćeg proizvoda u Uniji za 0,7 % i otvoriti

700 000 novih radnih mjesta do 2020.19

U preliminarnim rezultatima evaluacije koja je u tijeku

naglašeno je da unatoč poboljšanju ulaganja u mala i

srednja poduzeća te njihova pristupa financiranju još

uvijek postoje znatne potrebe za financiranjem. U toj

je evaluaciji jasno dokazan učinak financijske poluge

fonda. Za neke projekte kojima se ostvaruje velika

društvena korist ostvaren je neznatan multiplikacijski

učinak zbog nevoljkosti privatnih ulagača. Ima

prostora za poboljšanje sinergija između Europskog

fonda za strateška ulaganja i drugih financijskih

instrumenata koji primaju potporu iz proračuna EU-a.

Primjerice s financijskim instrumentima u okviru

Programa za konkurentnost poduzeća te malih i

srednjih poduzeća (COSME).

Dosadašnje iskustvo s Europskim fondom za

strateška ulaganja pokazalo je da ima prostora za

povećanje doprinosa za rješavanje socijalnih pitanja;

udio odobrenih i potpisanih projekata koji se odnose

na socijalnu infrastrukturu nije veći od 4 %.20

Stoga je

u okviru europskog stupa socijalnih prava

dogovoreno udruživanje doprinosa iz Europskog

fonda za strateška ulaganja i Programa za

zapošljavanje i socijalne inovacije.

Obzor 2020.

Ciljevi programa Obzor 2020. jesu ojačati znanstvenu

osnovu EU-a, ojačati vodeći položaj industrije i

kapaciteta za inovacije u privatnom sektoru te poticati

doprinose istraživanja i inovacija rješavanju društvenih

problema (kao što su sigurnost opskrbe hranom ili

klimatske aktivnosti). Program podržava prioritete

politika EU-a ojačane okvirom ciljeva održivog razvoja.

U 2017. programom Obzor 2020. omogućeno je

financiranje u iznosu od 8,5 milijardi EUR, što je

mobiliziralo izravna dodatna ulaganja zahvaljujući

kojima je ukupni iznos ulaganja dosegnuo

10,6 milijardi EUR. Financirano je oko 5 000 projekata,

od bespovratnih sredstava dodijeljenih vrhunskim

znanstvenicima koji se bave istraživačkim radom,

najsuvremenijim znanstvenim projektima, do potpora

inovativnim malim i srednjim poduzećima za nove

proizvode i usluge.21

Aktivnostima programa Marie Skłodowska-Curie

programom Obzor 2020. financirano je 36 000

znanstvenika koji se bave istraživačkim radom u svim

fazama njihovih karijera, bez obzira na dob ili

državljanstvo. Time se znatno pridonijelo zadržavanju,

razvijanju i privlačenju darovitih znanstvenika u Europi.

Nizom događaja u Europi i šire, 2017. obilježena je 20.

godišnjica programa Marie Skłodowska-Curie i 150.

rođendan znanstvenice po kojoj je program dobio ime –

poljsko-francuske dobitnice dviju Nobelovih nagrada

Marie Skłodowske-Curie.

Dvojica od trojice znanstvenika dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 2017. za optimiziranje elektronskih

mikroskopa sudjelovali su u aktivnostima programa Marie Skłodowska-Curie i drugim istraživačkim

projektima koje je financirao EU, dok je 14 doktoranda koji primaju sredstva iz programa Marie Skłodowska-

Curie sudjelovalo u povijesnom otkrivanju gravitacijskih valova za koje je 2017. dodijeljena Nobelova nagrada

za fiziku.

21

Slika: ključni podaci o vodećoj inicijativi u području grafena, izvor: https://graphene-flagship.eu/SiteCollectionDocuments/EC_leaflet.pdf

Vodeća inicijativa u području grafena dojmljiv je

primjer velike dodane vrijednosti EU-a koja se

ostvaruje programom Obzor 2020. Ova

desetogodišnja istraživačka inicijativa jedna je od

najvećih ikada financiranih u Europi. Više od 150

partnera iz poslovne i akademske zajednice u više

od 20 europskih zemalja zajednički razvija primjene

u područjima kao što su mobilne tehnologije pete

generacije, baterije, aeronautika, medicina i

automobilska tehnologija. Najnovije otkriće prvi je

mikroprocesor izrađen od materijala nalik grafenu

koji ima izuzetan potencijal za primjenu u

svakodnevnim predmetima te praćenje moždane

aktivnosti u visokoj razlučivosti, što nam može

pomoći da bolje razumijemo bolesti kao što je

epilepsija.

U 2017. tim koji se financira sredstvima Europskog

istraživačkog vijeća otkrio je sigurnosne nedostatke

računalnih procesora nazvane Meltdown i Spectre i

time otvorio nove putove povećanoj sigurnosti u

projektiranju modernih računalnih sustava.

Program Obzor 2020. pridonio je i razvoju i uvođenju

integriranih promatračkih sustava diljem

Sredozemnog mora – u okviru programa Obzor

2020. međunarodnom konzorciju ODYSSEA

dodijeljeno je 8,4 milijuna EUR za integraciju

promatračkih mreža i prognostičkih sustava diljem

sredozemnog bazena. U njemu sudjeluje 28

partnera iz 14 uglavnom sredozemnih zemalja.

Programom Obzor 2020. pružena je potpora i

projektu e-trajekta u okviru kojeg se razvija i

demonstrira najbolji svjetski električni trajekt

srednjeg dometa za prijevoz automobila i putnika.

Tim se projektom odgovara na hitnu potrebu

smanjenja emisija CO2 i zagađenja zraka u vodnom

prometu. Trajekt pokreće 56 tona naprednih, visoko

učinkovitih baterija od litijeva titanata koje se mogu

brzog puniti i s pomoću kojih može otploviti sedam

putovanja na dan prevozeći 31 vozilo i gotovo 200

putnika rutom dugom 40 km između danskog kopna

i otoka Aero. E-trajekt godišnje troši 50 % manje

energije i smanjuje emisije CO2 za 2 000 tona.

Nedavna evaluacija programa Obzor 2020. sredinom

programskog razdoblja završena 2017.22

pokazuje da

program ostvaruje važne dodatne koristi u usporedbi s

mehanizmima potpore istraživanja i inovacija na

nacionalnoj i regionalnoj razni u smislu razmjera, brzine

i opsega te da povećava konkurentsku prednost

sudionika i istodobno jača globalnu privlačnost EU-a

kao mjesta za istraživanja i inovacije. Program Obzor

2020. potiče konkurentnost diljem EU-a u području

istraživanja i inovacija transnacionalnim konkurentskim

pozivima na podnošenje prijedloga te utvrđivanjem

suradničkih projekata istraživanja i inovacija koji najviše

obećavaju.

Zaključeno je i da su mjere pojednostavnjivanja

uvedene u program Obzor 2020. (kao što su

jedinstvena stopa povrata, paušalni iznos za neizravne

troškove ili portal za sudionike) smanjile troškove

sudjelovanja i vrijeme do dodjele bespovratnih

sredstava. Vrijeme do dodjele bespovratnih sredstava

sada u prosjeku traje 192 dana, što je oko 100 dana

• 158 partnera u 23 zemlje

• 73 pridružena člana

• 18 partnerskih projekata

AKADEMSKA ZAJEDNICA 39 %

ISTRAŽIVAČKE ORGANIZACIJE 22 %

INDUSTRIJA 39 %

• Planirano financiranje EZ-a: 381 milijun EUR u okviru programa FP7 i Obzor 2020.

• više od 1 400 objavljenih znanstvenih radova

• više od 23 000 citiranja

• prijavljeno 37 patenata

• plasirano 17 proizvoda

• 6 izdvojenih poduzeća

• sudjeluju 1 252 osobe

• 70 % muškaraca, 30 % žena

KLJUČNI PODACI

Podaci do rujna 2017.

PartnerPridruženi član

VODEĆA INICIJATIVA U PODRUČJU GRAFENA

22

manje nego u prethodnom Sedmom okvirnom

programu.

Uloženi su veći napori nego u prethodnom programu

kako bi se povećale sinergije između programa Obzor

2020. i drugih programa, a posebice europskih

strukturnih i investicijskih fondova i Europskog fonda za

strateška ulaganja. Primjeri povećanih sinergija

uključuju pečat izvrsnosti, tj. dodjelu oznake europske

visoke kvalitete prijedlozima za koje je ocijenjeno da su

iznad praga kvalitete, ali nisu dobili sredstva, kako bi im

se omogućilo da dođu do sredstava iz alternativnih

privatnih ili javnih izvora. Ta oznaka pomaže

zainteresiranim tijelima za financiranje koja su spremna

uložiti u obećavajuće prijedloge (uključujući tijela

nacionalnih i regionalnih vlasti preko europskih

strukturnih i investicijskih fondova) da lakše prepoznaju

te projekte. Međutim, trebalo bi bolje uskladiti postojeća

pravila kako bi se povećale mogućnosti financiranja

projekata kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti.

Rezultatima evaluacije sredinom programskog

razdoblja utvrđeno je više područja u kojima su

moguća poboljšanja, primjerice potreba za većom

fleksibilnosti radi prilagodbe novim prioritetima i

potreba za sustavima praćenja koji su prikladniji za

mjerenje napretka. Uz to, evaluacija je pokazala da je

potrebno ostvariti veći učinak za građane i omogućiti im

više informacija. To je važno kako bi se poboljšala

komunikacija o doprinosu istraživanja i inovacija u

suočavanju s društvenim i tehnološkim izazovima te

kako bi se u budućnosti primjenjivao pristup koji je više

usmjeren na učinak i opći interes.

Erasmus+

Grafikon: broj sudionika u programu Erasmus po državama članicama, izvor: https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-

political/files/leaders-working-lunch-mobility_hr.pdf

U 2017. proslavljena je 30. godišnjica programa

Erasmus. Cilj programa prekogranična je suradnja

država članica u sveučilišnim razmjenama kako bi se

potaknuo rast međunarodnog studiranja. Započeo je

1987. kao skroman program mobilnosti studenata u

sustavu visokog obrazovanja u kojem je prve godine

sudjelovalo samo 3 200 studenata, a do danas se

razvio u jedan od najuspješnijih programa EU-a

prepoznatljivog imena koje odražava pozitivnu sliku

Unije daleko izvan njezinih granica.

Trideset godina nakon pokretanja programa u

području visokog obrazovanja, Erasmus+ proširen je

na škole, strukovno obrazovanje i osposobljavanje,

obrazovanje odraslih, mlade i sport.

BROJ SUDIONIKIKA U PROGRAMU ERASMUS PO DRŽAVAMA ČLANICAMAU milijunima sudionika

23

U 2017. kampanjom „Od Erasmusa do Erasmusa+” u

EU-u i šire obilježena je 30. godišnjica Erasmusa+ s

više od 750 000 sudionika u više od 1 900 događaja u

44 zemlje da bi se proslavile aktivnosti koje se

podupiru Erasmusom te raspravljalo o njihovu

utjecaju i budućnosti programa. Građani ovaj program

kontinuirano prepoznaju kao jedan od tri najpozitivnija

rezultata europskih integracija.

U lipnju 2017. pokrenuta je nova mobilna aplikacija

Erasmus+ kako bi se studentima, uključujući onima

koji sudjeluju u razmjeni s trećim zemljama izvan

Europe, vježbenicima i osobama koje sudjeluju u

razmjenama mladih pomoglo da se bolje pripreme za

svoju mobilnost. Omogućuje im jednostavno praćenje

njihova napretka kroz različite korake prije, tijekom i

nakon iskustva stečenog u inozemstvu. Aplikacija je

od pokretanja preuzeta više od 27 000 puta. Nedavno

provedenom evaluacijom Erasmusa+ sredinom

programskog razdoblja (2018.)23

utvrđeno je da je

program na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve

uspješnosti. U aktivnostima mobilnosti sudjeluje više

od 1,8 milijuna osoba, a u projektima suradnje više od

240 000 organizacija. Stopa zadovoljstva među

korisnicima programa veća je od 90 %. Programom

se potiče spremnost na rad ili studiranje u inozemstvu

i poznavanje stranih jezika, pozitivno građansko

ponašanje i osjećaj pripadnosti Europi (za 19 % više

u odnosu na osobe koje ne sudjeluju u programu).

Erasmus+ pozitivno utječe na stjecanje vještina i

sposobnosti te time povećava zapošljivost i

poduzetništvo i skraćuje vrijeme prijelaza iz

obrazovanja u zaposlenje (13 % brže u odnosu na

osobe koje nisu sudjelovale u Erasmusu+ i

programima koji su mu prethodili). S obzirom na

ostvarene ishode programa, evaluacija ističe

neosporivu europsku dodanu vrijednost Erasmusa+

koja proizlazi iz velikog broja i širokog opsega

financiranih aktivnosti, zajedno s pravednim

pristupom obrazovnoj mobilnosti, integriranim

najboljim praksama, jačim europskim integracijama i

jasnom međunarodnom dimenzijom. Ostali programi

kojima se financiraju usporedive aktivnosti na

nacionalnoj razini znatno su manjih razmjera i

opsega. Nije vjerojatno da bi se njima moglo

zamijeniti financiranje u okviru programa Erasmus+.

U evaluaciji je navedeno i da ima potencijala za

usmjerenije djelovanje kojim bi se maksimalno

povećala važnost programa Jean Monnet,

usklađenost u području sporta i dodana vrijednost

programa u sustavu obrazovanja odraslih. Zaključeno

je da je doprinos u sustavu obrazovanja odraslih

izrazito fragmentiran zbog njegove raznolikosti. Da bi

se u području sporta ostvario značajan rezultat

resurse ne bi trebalo trošiti na previše aktivnosti.

Kada je riječ o aktivnostima programa Jean Monnet,

postoji potreba za jačanjem svijesti i razumijevanja

najmlađe generacije (posebice učenika) o europskim

integracijama.

24

U okviru Europskih snaga solidarnosti, mladima u

dobi od 18 do 30 godina nudi se prilika za

sudjelovanje u brojnim aktivnostima solidarnosti

diljem EU-a, s ciljem da se do kraja 2020. u uključi

100 000 mladih. Uz postojeće prilike za volontiranje,

pripravništvo i zapošljavanje, sudionici u Europskim

snagama solidarnosti ubuduće bi imali priliku

organizirati vlastite projekte solidarnosti ili volontirati

kao skupina.

Volontiranje koje podupire Erasmus+ zajedno s osam

drugih programa i instrumenata EU-a pridonijelo je

stvaranju dodatnih prilika za mlade u okviru

Europskih snaga solidarnosti. U godinu dana od

njegova pokretanja prijavilo se više od 42 000 mladih

iz svih država članica. Do kraja 2017., godinu dana

nakon pokretanja internetskog alata za registraciju,

mladima je ponuđeno više od 2 500 angažmana.24

U

kolovozu 2017. 16 volontera Europskih snaga

solidarnosti stiglo je u Norciju u Italiji, jedan od

gradova teško pogođenih jakim potresima od

kolovoza 2016. do siječnja 2017. Ondje pomažu

lokalnoj zajednici u popravljanju štete i ponovnom

uspostavljanju socijalnih usluga. Do 2020. ukupno će

230 volontera dobiti angažman u regijama Italije

pogođenima potresima.

Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME)

Program za konkurentnost poduzeća te malih i

srednjih poduzeća raznolik je program brojnih

aktivnosti kojima se dodjelom bespovratnih sredstava

te primjenom financijskih instrumenata pruža potpora

malim i srednjim poduzećima. Program ima četiri

posebna cilja: pristup financiranju za mala i srednja

poduzeća, pristup tržištima, promicanje povoljnog

poslovnog okruženja i konkurentnosti te promicanje

poduzetništva.

Financijski posrednici iz EU-a i trećih zemalja koji

sudjeluju u programu pokazali su interes za

financijske instrumente koji su dostupni u okviru

Programa za konkurentnost poduzeća te malih i

srednjih poduzeća, a posebice za instrument

kreditnog jamstva. Krajem 2017. Europski investicijski

fond potpisao je 87 sporazuma za davanje kreditnog

jamstva ukupne vrijednosti 859 milijuna EUR, od

čega su 72 sporazuma imala potporu Europskog

fonda za strateška ulaganja. Na temelju tih

sporazuma do kraja prosinca 2017. više od 275 000

malih i srednjih poduzeća već je primilo sredstva u

iznosu većem od 12,8 milijardi EUR. Modelom

financiranja u okviru programa postiže se snažan

učinak financijske poluge kojim se jednim eurom iz

proračuna EU-a ostvaruje 30 eura za financiranje

malih i srednjih poduzeća.

Potpisivanje sporazuma o vlasničkom instrumentu za

rast trajalo je dulje jer su za vlasničke instrumente

Aaron, iz Nizozemske, raspoređen je u Berlin gdjevolontira u školi i vrtiću te podučava sirijske izbjeglicei s njima radi na kazališnim projektima kako bi impomogao da se integriraju u društvo.

Denisa iz Rumunjske i Andrew iz Irske raspoređeni suu Rotterdam gdje organiziraju događanja za mlade unepovoljnom položaju, što uključuje kulturneaktivnosti, igre i sportske aktivnosti za djecu sposebnim potrebama.

Theodoros iz Grčke volontira u Stuttgartu gdjepomaže mladima iz dunavske regije da poboljšajusvoje izglede za pronalazak radnog mjesta kojeodgovara njihovim stečenim vještinama iobrazovanju.

25

potrebni složeniji postupci dubinske analize i

prikupljanja sredstava. Krajem 2017. Europski

investicijski fond kroz vlasnički je instrument za rast

uložio oko 157 milijuna EUR u 12 fondova koji ulažu u

mala i srednja poduzeća u fazi širenja i rasta.

Dvije trećine (365 milijuna EUR) programskog cilja za

pristup tržištima namijenjeno je Europskoj

poduzetničkoj mreži, najvećoj svjetskoj mreži

centara poslovnih usluga. Ti centri pružaju mnoge

vrste potpore za internacionalizaciju i upravljanje

inovacijama, kao i savjetovanje i partnerske usluge za

mala i srednja poduzeća koja nastoje izvoziti izvan

matične države članice unutar jedinstvenog tržišta

EU-a i izvan Europe. Usluge obuhvaćaju informiranje

o pitanjima EU-a, posjete poduzećima i informativne

kampanje, specijalizirane savjetodavne usluge, misije

društava te događaje povezivanja i tehnološkog

posredovanja.

Podaci o korisnicima za 2017. još nisu dostupni jer

isplata bespovratnih sredstava traje dvije godine.

Međutim, oko 254 000 malih i srednjih poduzeća

primilo je potporu u 2016. te se sličan broj korisnika

očekuje i u 2017. Oko 3 000 djelatnika mreže bilo je

aktivno na lokalnim događajima i pružilo je

specijalizirane savjetodavne usluge za 70 000 malih i

srednjih poduzeća na temu pristupa financiranju,

prava intelektualnog vlasništva, poslovanja i

tehnologije te usluga učinkovite uporabe resursa. Oko

25 000 malih i srednjih poduzeća sudjelovalo je u

događajima povezivanja.

Od svoje obnove 2015. Europska poduzetnička mreža sklopila je 8 620 sporazuma o partnerstvu

između malih i srednjih poduzeća zahvaljujući partnerskim uslugama mreže.

U 2017. mreža je proširila svoje savjetodavne usluge

posebnim savjetnicima za rast poslovanja koji

pomažu mladim inovativnim malim i srednjim

poduzećima da razviju svoje poslovanje izvan

matične zemlje. Konačni izvještajni podaci o

operativnom razdoblju 2017.–2018. bit će dostupni u

ožujku 2019.

Od pokretanja programa Erasmus za mlade

poduzetnike do 2017. provedeno je 5 800 razmjena

između novih i iskusnih poduzetnika. Program

Erasmus za mlade poduzetnike provodi mreža 175

lokalnih posredničkih organizacija u 33 zemlje (od 38

zemalja sudionica).

Prema preliminarnim rezultatima evaluacije Programa

za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih

poduzeća sredinom programskog razdoblja25

opći

koncept programa uspješan je odgovor na potrebe

poduzetnika na europskom tržištu.

Novi poduzetnici koji su sudjelovali u programu u

razdoblju 2014.–2016. do sada su osnovali 241 novo

poduzeće i otvorili više od 1 000 novih radnih mjesta.

I poduzetnici domaćini potvrdili su pozitivne učinke jer

su i oni otvorili gotovo 1 000 novih radnih mjesta.

58 % iskusnih poduzetnika koji sudjeluju u programu COSME zabilježilo je povećanje prometa, a 41 %

povećanje zapošljavanja.

Preliminarni rezultati evaluacije sredinom

programskog razdoblja pokazuju da Program za

konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća

(COSME) omogućuje ekonomiju razmjera u

područjima kao što su potpora malim i srednjim

poduzećima u inozemstvu ili provedbi prava

intelektualnog vlasništva jer se njegovo djelovanje

kombinira s naporima koji se poduzimaju na

nacionalnoj razini i uvode usluge čijim se pružanjem

na nacionalnoj razini ne bi mogla postići kritična

masa. Nadalje, rezultati pokazuju da se programom

stvara dodana vrijednost EU-a, primjerice preko

Europske poduzetničke mreže koja podupire

europska poduzeća u njihovu širenju na tržište izvan

EU-a.

Međutim, 20 % proračuna raspoređeno je na velik

broj relativno malih aktivnosti. Bez preispitivanja

korisnosti fleksibilnih pilot-aktivnosti koje su po svojoj

prirodi malih razmjera, ova fragmentarnost

nepovoljno utječe na moguću troškovnu učinkovitost

tih aktivnosti i može otežati strateško usmjeravanje i

koordinaciju programa.

Instrument za povezivanje Europe

Instrument za povezivanje Europe ključni je

instrument financiranja EU-a kojim se pruža potpora

ulaganjima u infrastrukturu radi razvoja

visokoučinkovitih, održivih i međusobno učinkovito

povezanih transeuropskih mreža u područjima

prometa, energetike i digitalnih usluga. Program je

usmjeren na projekte EU-a kojima se financiraju

prekogranične dionice i uklanjaju uska grla u

prometu, okončava energetska izoliranost i povećava

sigurnost opskrbe energentima te pružaju rješenja na

razini EU-a za infrastrukturu potrebnu za digitalne

usluge koje će koristiti svim Europljanima.

Proširenjem osnovne mreže i koridora prema

susjednim državama jača se povezanost i doprinosi

jačanju globalne uloge EU-a. Na temelju analize treće

verzije planova rada za koridor osnovne mreže,

ulaganja potrebna za razvoj devet koridora osnovne

mreže do 2030. u tom bi razdoblju mogla generirati

26

oko 4 500 milijardi EUR kumulativnog BDP-a. To bi

značilo dodatni rast BDP-a za 1,8 % u 2030. u

odnosu na 2015. Uvođenjem devet koridora osnovne

mreže moglo bi se otvoriti oko 13 milijuna radnih

mjesta u godinu dana.26

U 2017. završene su velike dionice kao što su željezničke veze između Berlina i Münchena te Pariza

i Bordeauxa koje su otvorene za promet. Radovi na oba projekta trajali su godinama i to su bitne dionice

koridora osnovne mreže.

Projekti odabrani za financiranje iz Instrumenta za

povezivanje Europe 2017. uključuju:

U sektoru prometa: modernizacija željezničkog

pravca Białystok–Ełk duljeg od 100 km u

sjeveroistočnoj Poljskoj u okviru projekta

modernizacije Rail Baltica, modernizacija sustava

upravljanja zračnim prometom u svim državama

članicama EU-a, sveobuhvatno proširenje

cestovnog tunela Karavanke koji povezuje

Sloveniju i Austriju, razvoj mreža za brzo punjenje

električnih vozila u Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj,

Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Italiji;

u energetskom sektoru: dalekovod Litpol Link; u

okviru ovog projekta električne mreže baltičkih

država prvi su puta spojene s mrežama zapadne

Europe (dalekovod Litva–Poljska) čime je

okončana energetska izoliranost baltičkih država.

Kad je riječ o digitalnom sektoru, u 16 država

članica koristi se platforma osnovnih usluga e-

zdravlja čime se olakšava prekogranična sigurnost

pacijenata i kontinuitet zdravstvene skrbi.

Prvi poziv na podnošenje prijedloga za dodjelu

mješovitih sredstava objavljen je 2017. u okviru

Instrumenta za povezivanje Europe u području

prometa s ciljem kombiniranja bespovratnih sredstava

iz Instrumenta za povezivanje Europe sa sredstvima

Europske investicijske banke i Europskog fonda za

strateška ulaganja te nacionalnih razvojnih banaka ili

ulagača iz privatnog sektora. Cilj je pružiti potporu

gospodarski održivim projektima privatnim

financiranjem i dodjelom bespovratnih sredstava EU-

a kako bi se smanjio manjak financijskih sredstava.

U prvoj fazi poziva na podnošenje prijedloga za

dodjelu mješovitih sredstava u 2017. najveći dio

sredstava bio je namijenjen izgradnji europske

željezničke mreže (719,5 milijuna EUR),

dekarbonizaciji i modernizaciji cestovnog prometa

(99,6 milijuna EUR) te izgradnji morskih luka

(78,9 milijuna EUR) i unutarnjih plovnih putova

(44,7 milijuna EUR).

27

Projekti u okviru poziva na podnošenje prijedloga

za dodjelu mješovitih sredstava u 2017. uključuju

inicijative kao što su povećanje prekogranične

brzine na pristupnoj željezničkoj pruzi tunelu

Fehmarnbelt između Danske i Njemačke;

povećanje i modernizacija željezničke pruge

Divača–Koper u Sloveniji radi povećanja

kapaciteta, sigurnosti i pouzdanosti pruge;

prilagodba najvažnijeg belgijskog unutarnjeg

plovnog puta, kanala Albert, za promet većih

teretnih brodova te povećanje kapaciteta Luke

Gdanjsk u Poljskoj. U području inovacija i

alternativnih goriva odabrano je nekoliko projekata

koji obuhvaćaju više država članica s ciljem

uvođenja ultrabrzog punjenja električnih vozila.

Evaluacijom27

Instrumenta za povezivanje Europe

sredinom programskog razdoblja utvrđeno je da su

potrebe za ulaganjima u razvoj infrastrukture još

uvijek velike i da tržišni nedostaci nisu uklonjeni,

posebice u velikim prekograničnim projektima u

kojima postoje troškovi na lokalnoj ili nacionalnoj

razini, a koristi se ostvaruju na europskoj razini ili

kada je raspodjela troškova i koristi asimetrična u

projektima u kojima sudjeluje više država članica.

Program je stoga i dalje važan i u velikoj mjeri

učinkovit, unatoč tome što mnogi dugoročni projekti

još nisu završeni.

U području prometa 86 % raspoređenih sredstava

odnosi se na prekograničnu prometnu infrastrukturu i

to uglavnom na izgradnju osnovne mreže i devet

koridora koji moraju biti završeni do 2030. U

energetskom sektoru Instrument za povezivanje

Europe doprinosi jačanju međusobne povezanosti, s

ciljem okončanja energetske izoliranosti i dovršetka

unutarnjeg energetskog tržišta. U digitalnom sektoru

program doprinosi uvođenju infrastrukture digitalnih

usluga koja javnim upravama, građanima i

poduzećima omogućuje koristi od prekograničnih

internetskih usluga. Međutim, da bi se u potpunosti

iskoristio potencijal programa potrebno je provoditi

informativne kampanje. U okviru Instrumenta za

povezivanje Europe i dalje se koriste i razvijaju

inovativni financijski instrumenti, no u evaluaciji je

istaknuto da je uvođenje tih instrumenata bilo

ograničeno, djelomično zbog novih mogućnosti koje

nudi Europski fond za strateška ulaganja.

.

Svemir

Gospodarstvo i društvo EU-a sve više ovise o

aplikacijama i uslugama koje se temelje na

svemirskoj tehnologiji i njihov bi mogući prekid

vjerojatno bio vrlo skup u smislu poslovnih prihoda i,

što je još važnije, sigurnosti ljudi.28

Copernicus je program EU-a za promatranje i

praćenje Zemlje te je kao takav jedan od najvećih

izvora podataka na svijetu znatne dodane vrijednosti,

posebice u usporedbi s onime što bi se moglo postići

na nacionalnoj razini. Copernicus se temelji na

sustavu satelita i senzora (zemaljskih postaja, zračnih

senzora, morskih senzora) i pruža pouzdane i

ažurirane informacije preko usluga koje obuhvaćaju

šest tematskih područja: kopno, more, atmosferu,

klimatske promjene, upravljanje kriznim situacijama i

sigurnost. Te se informacije upotrebljavaju za potporu

različitim politikama EU-a i primjenjuju se u raznim

područjima, od zaštite okoliša do regionalnog i

lokalnog planiranja, poljoprivrede, održivog razvoja i

nadzora granica.

Galileo i Europski geostacionarni navigacijski sustav

programi su satelitske navigacije EU-a. Ti programi

zajedno osiguravaju signale za određivanje položaja i

vremena koji se upotrebljavaju u kritičnim područjima

gospodarstva kao što su mobilne telefonske mreže,

automobilska navigacija i preciznije slijetanje

zrakoplova.

Služba za upravljanje kriznim situacijama u okviru

programa Copernicus aktivirana je više od 80 puta

u 2017. radi pružanja pomoći civilnoj zaštiti i

sudionicima humanitarnih akcija tijekom kriznih

situacija. Obuhvaćene katastrofe uključuju: oluje i

poplave u Europi; šumske požare u Španjolskoj,

Portugalu i Grčkoj; uragan Ofelija u Irskoj; snažne

vjetrove u Poljskoj te, na međunarodnoj razini,

potrese u Meksiku i Iraku te uragane Harvey i Irma

u SAD-u i na Karibima.

U orbiti su 22 satelita Galileo, od kojih je 18

operativno, a četiri satelita koja su lansirana u

prosincu 2017. u fazi su testiranja. Prodajom

otprilike 75 milijuna pametnih telefona

kompatibilnih s Galileom 2017. zabilježen je i veći

uspjeh te tehnologije na tržištu. Na primjer, uređaji

koje proizvode Apple, Samsung i Sony sadržavaju

čipsetove kompatibilne s Galileom.

Prema procjeni sredinom programskog razdoblja koja

je završena 2017.29

Copernicus je na dobrome putu i

ostvaruje svoje ciljeve, iako se svi ciljevi ne ostvaruju

u jednakoj mjeri. Podaci su kvalitetni i pouzdani te

zajedno s donošenjem politike besplatnih podataka

28

jedna su od prednosti programa. Ipak, evaluacijom je

utvrđeno da je potrebno poboljšati distribuciju

podataka i pristup podacima te pojačati integraciju

svemirskih podataka s drugim izvorima podataka i

drugim područjima politike i gospodarskim sektorima

kako bi se povećao broj njihovih korisnika.

Iz privremene je evaluacije vidljivo da Galileo i

Europski geostacionarni navigacijski sustav dobro

napreduju u ostvarivanju svojih ciljeva.30

Na kraju

2016. u više od 250 zračnih luka u 20 država članica

primjenjuju se postupci Europskog geostacionarnog

navigacijskog sustava za prilaženje pri slijetanju.31

Od 2018. svi novi modeli automobila koji se prodaju u Europskoj uniji bit će povezani s Europskim

geostacionarnim navigacijskim sustavom i Galileom za izračunavanje položaja s kojeg se upućuje poziv u

nuždi u slučaju nesreće32

.

Evaluacijom su utvrđeni i neki problemi nedostatne

učinkovitosti povezani s upravljačkom strukturom.

Primjerice, slaba reaktivnost u postupku odlučivanja

zbog broja sudionika, ali i zbog različite upravljačke

strukture u pogledu dogovora o pokretanju, uporabi i

radu između Agencije za globalni navigacijski

satelitski sustav i Europske svemirske agencije.

Utvrđeno je i da je upravljanje sigurnošću jedan od

uzroka neučinkovitosti: pokretanje početnih usluga i

prijelaz iz faze pokretanja u fazu uporabe izazovi su

koji se moraju pravilno riješiti kako bi se održala i

poboljšala odgovarajuća razina sigurnosti.

Ovi su projekti imali ulogu i u rješavanju izbjegličke

krize. Copernicus, program EU-a za

promatranje Zemlje, pružao je snimke s pomoću

kojih su se pratile luke i plaže za koje je utvrđeno

da su mjesta polaska plovila kojima su se tijekom

2015. i 2016. prevozili migranti. Galileova usluga

traganja i spašavanja znatno skraćuje vrijeme

potrebno za otkrivanje odašiljača s kojih se

upućuje poziv za pomoć s tri sata na samo deset

minuta, čime se znatno poboljšava točnost

lociranja.

Međunarodni termonuklearni eksperimentalni

reaktor (ITER)

Cilj projekta međunarodnog termonuklearnog

eksperimentalnog reaktora (ITER) jest dokazati da je

fuzija pogodan i održiv izvor energije, a izgradnja i rad

eksperimentalnog fuzijskog reaktora veliki su korak

prema ostvarenju tog cilja. Zbog svojih važnih

prednosti, kao što su dostupnost velikih rezervi goriva

i nepostojanje emisija CO2, fuzija bi mogla uvelike

doprinijeti dugoročnoj strategiji EU-a za smanjenje

emisija ugljika u energetskom sustavu na siguran i

učinkovit način. Ovo je jedinstven dugoročni projekt

znanstvene suradnje koji se provodi na temelju

međunarodnog sporazuma sedam partnera (EU-a,

Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Japana, Kine,

Južne Koreje i Indije). Cilj je eksperimentalnim

reaktorom koji je trenutačno u izgradnji dokazati da je

fuzija održiv izvor energije.

S obzirom na to da projekt uključuje izgradnju više od

10 milijuna komponenata, sklopljene su stotine

ugovora s europskom industrijom i istraživačkim

institucijama. Do prosinca 2017. izvedeno je 50 %

ukupnih građevinskih radova potrebnih za prvu

operativnu fazu ITER-a33

.

ITER-u su potrebni magneti kojima se osigurava stabilnost plazme i stoga je 2017. predstavljen

najsofisticiraniji supravodljivi magnet u povijesti34

koji se gradi u Europi.

Magnet je visok 14 metara, širok 9 metara i teži

110 tona. To je prva od 18 toroidalnih zavojnica koje

će biti puštene u rad u ITER-u. Zavojnice će tvoriti

snažan magnetski kavez za fuzijsko gorivo kojim bi

se trebala postići temperatura od 150 milijuna

Celzijevih stupnjeva. ITER-ove toroidalne zavojnice

stvorit će magnetsko polje koje će biti oko milijun puta

jače od magnetskog poja Zemlje. Devet zavojnica i

jedna rezervna proizvest će se u Europi. Ostalih

devet proizvest će se u Japanu. U proizvodnji ovih

magneta sudjelovat će najmanje 600 radnika iz 26

poduzeća.

Razvijeni su proizvodi koji su prvi svoje vrste, čime je

europskim poduzećima omogućena inovacijska i

konkurentska prednost, kao i prilike za razvoj znanja,

stručnosti te popratnih tehnologija i proizvoda. Do

30. rujna 2017. potpisan je 601 operativni ugovor o

javnoj nabavi i 322 ugovora o bespovratnim

sredstvima u vrijednosti od ukupno 3,97 milijardi EUR

(vrijednost iz 2008.).

Europa radi i na izgradnji dijela magnetskog oklopa

za fuzijsku reakciju (vakuumska posuda). U Europi je

izgrađen i jedinstveni objekt za testiranje grijaćih

sustava potrebnih za ITER.35

29

1.2. Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija (proračunski naslov 1B)36

U okviru proračunskog naslova 1B programima su u

2017. dodijeljene 54 milijarde EUR, tj. 34 % ukupnog

proračuna EU-a za 2017. Proračunski naslov 1B

obuhvaća 6 različitih programa potrošnje, a to su

Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond,

Europski socijalni fond37

, uključujući Inicijativu za

zapošljavanje mladih (posebna dodatna dodjela

sredstava) te Fond europske pomoći za najpotrebitije.

Svi se ti programi provode u okviru podijeljenog

upravljanja.

Grafikon: glavni programi financirani 2017. iz proračunskog naslova 1B. Kategorija „Ostali programi” uključuje doprinose Instrumentu za

povezivanje Europe, Fondu europske pomoći za najpotrebitije, najudaljenijim i slabo naseljenim regijama, tehničkoj pomoći te pilot-

projektima i pripremnim djelovanjima. Svi su iznosi u milijunima EUR.

.


Intervencijama u okviru kohezijske politike pridonosi se postizanju nekoliko prioriteta Junckerove Komisije,

osobito „zapošljavanju, rastu i ulaganjima”. Kohezijska politika najvažniji je instrument ulaganja EU-a za

ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. kojima se podupire rast i zapošljavanje na razini EU-a te strukturne

reforme na nacionalnoj razini. Postala je ključan dio europskoga gospodarskog upravljanja i ključan čimbenik

kojim se pridonosi svim elementima tzv. trokuta uspješnosti koji čine ulaganja, strukturne reforme i odgovorne

javne financije. Ex ante uvjeti potaknuli su povoljne zakonodavne i strukturne uvjete za dobra ulaganja s

pozitivnim učincima prelijevanja izvan okvira kohezijske politike. Politika je sve važnije sredstvo za kratkoročno

ublažavanje posljedica gospodarske krize i srednjoročno jačanje endogenog potencijala za razvoj regija. Uz

makroekonomske uvjete kohezijske politike kojima se stvara daljnji poticaj za dobre makroekonomske politike,

propisima kojima se uređuje kohezijska politika predviđeno je reprogramiranje prema diskrecijskoj odluci

Komisije ako se tijekom godišnje provedbe donesu nove preporuke po državama članicama koje se odnose na

ulaganja. Kohezijskom se politikom pridonosi Planu ulaganja za Europu i nadopunjuje Europski fond za

strateška ulaganja. To se čini na više načina: poticanjem javnih i privatnih ulaganja, podupiranjem strukturnih

reformi i poboljšavanjem pristupa financiranju. Sredstva se strateški ulažu u istraživanje i inovacije, potporu

malim poduzećima i digitalnim tehnologijama te se na taj način pridonosi ciljevima pametnog rasta EU-a.

Kohezijskom politikom pridonosi se i „jedinstvenom digitalnom tržištu” te „energetskoj uniji i klimatskoj politici”.

Zahvaljujući najvećem proračunu EU-a ikada dodijeljenom ulaganjima u energetiku, okoliš, klimu i održivi

promet znatno se pridonosi usmjeravanju Europe prema niskougljičnom gospodarstvu.

Kohezijskom politikom pridonosi se i razvoju unutarnjeg tržišta, kao i nizu aktivnosti koje se odnose na

izbjegličku krizu, migracijsku politiku i nekoliko socijalnih pitanja, kao što su ublažavanje učinaka siromaštva i

socijalne isključenosti na osobe koje žive u teškoj oskudici i potpora zapošljavanju (mladih).

30

Cilj Europskog fonda za regionalni razvoj i

Kohezijskog fonda jest ojačati ekonomsku i

socijalnu koheziju u EU-u smanjenjem nejednakosti

među regijama i potporom potpunoj integraciji slabije

razvijenih regija u unutarnje tržište EU-a. Europski

socijalni fond glavni je instrument EU-a kojim se

pruža potpora zapošljavanju, pomaže građanima da

pronađu bolje poslove, svim građanima osiguravaju

pravednije prilike za zaposlenje te podupire

usavršavanje vještina i prekvalifikaciju. Fondom

europske pomoći za najpotrebitije podupiru se

aktivnosti država članica kojima osiguravaju pomoć

najpotrebitijima, što uključuje hranu, odjeću i mjere

socijalne uključenosti kako bi se građanima

omogućilo da izađu iz siromaštva.

Kohezijska politika glavna je politika ulaganja EU-a u

svim regijama i gradovima EU-a kako bi se pružila

potpora zapošljavanju, poslovnoj konkurentnosti,

gospodarskom rastu, održivom razvoju i poboljšanju

kvalitete života građana.

Regulatorni okvir kohezijske politike za razdoblje

2014.–2020. donesen je otprilike šest mjeseci kasnije

u usporedbi s višegodišnjim financijskim okvirom za

razdoblje 2007.–2013. Zbog kašnjenja u donošenju

pravnih akata, zajedno s novim zahtjevima kojima se

nastoji poboljšati uspješnost politike i kvaliteta

provedbe (npr. ex-ante uvjeti, imenovanje tijela

nadležnih za programe) odgođen je početak

provedbe programa za razdoblje 2014.–2020.

Unatoč tome, analizom prvih godina provedbe

programa za razdoblje 2014.–2020. vidljivo je da se

ostvaruju prvi rezultati.

Iako je odabir projekata započeo sporije nego u razdoblju 2007.–2013., stopa odabira projekata u aktualnom programskom razdoblju dosegnula je onu iz prethodnog razdoblja. Do siječnja 2018. 673 800 projekata iz čitave Europe odabrano je za dodjelu potpore iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih, u ukupnom iznosu od 260 milijardi EUR, što je 54 % ukupnih sredstava dostupnih za to razdoblje. Razina odabira projekata od 2014. do 2016. usporediva je s prvim godinama programskog razdoblja 2007.–2013.

38 i opravdano se

očekuje da će stope provedbe nadalje biti uglavnom slične onima iz prethodnog programskog razdoblja.

Do kraja 2017. ispunjeno je 99 % akcijskih planova za

ex ante uvjete koji utječu na Europski socijalni fond,

Kohezijski fond i Europski fond za regionalni razvoj.

Ti su uvjeti trebali potaknuti države članice na

provedbu strukturnih promjena i reformi politika,

uključujući one koje su povezane s relevantnim

preporukama po državama članicama39

.

Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond

Grafikon: napredak provedbe (ukupni trošak) za Europski fond

za regionalni razvoj – do 31. prosinca 2017.

Izvor: https://cohesiondata.ec.europa.eu/funds/erdf

Stope odabira projekata znatno su porasle do kraja

2017. i dosegnule su 53 % za Europski fond za

regionalni razvoj (147 milijardi EUR ulaganja za

160 000 projekata (u usporedbi sa 72 milijarde do

kraja 2016.) te 64,3 % za Kohezijski fond

(48 milijardi EUR ulaganja za 8 600 projekata (u

usporedbi s 19,6 milijardi EUR do kraja 2016.).

Podaci su ohrabrujući podaci usporedbi s dinamikom

iz programskog razdoblja 2007.–2013. Podaci na

kraju 2017. pokazali su da je ostvaren ujednačeniji

napredak u većini država članica i područja.

S obzirom na specifičnu dugoročnu prirodu ulaganja

iz fondova, razina financijske provedbe (plaćanja EU-

a) tijekom prvih godina programskog razdoblja

uglavnom je niska, kao što je bio slučaj od 2014. do

2016., a povećanje se bilježi u posljednjim godinama

programskog razdoblja. To se posebno odnosi na

velike projekte koji obično dugo traju i imaju dugu

početnu fazu (planiranje, programiranje, odobrenja)

bez znatne financijske provedbe jer je riječ o velikim

ulaganjima u infrastrukturu. Na kraju 2017.

programima je isplaćeno 13 % sredstava iz

Europskog fonda za regionalni razvoj i 18 % iz

Kohezijskog fonda.

Europskim fondom za regionalni razvoj i Kohezijskim fondom podupire se razvoj jedinstvenog tržišta i

istovremeno se ostvaruju učinci prelijevanja iz slabije razvijenih regija u ostatak Europe, osobito

zahvaljujući boljoj povezanosti i trgovinskim tokovima. Procjenjuje se da će prosječan neto pozitivni učinak

programa iz razdoblja 2007.–2013. za države članice koje nisu obuhvaćene Kohezijskim fondom iznositi

0,12 % bruto domaćeg proizvoda do 2023.40

Kad je riječ o postignućima programa o kojima su

države članice izvijestile do kraja 2016., projektima

OdlučenoPlanirano Potrošeno

2015. 2016. 2017.

100 %

90 %

80 %

70 %

60 %

50 %

40 %

30 %

20 %

10 %

0 %

31

provedenima u okviru Kohezijskog fonda i Europskog

fonda za regionalni razvoj ostvareno je sljedeće:

- potpora za 84 579 poduzeća, od kojih više od

36 000 prima potporu iz financijskih

instrumenata,

- učinkom poluge osigurano je više od

593 milijuna EUR privatnih ulaganja koja

odgovaraju istom iznosu javnih potpora

poduzećima (u obliku bespovratnih i povratnih

sredstava),

- otvoreno 10 300 radnih mjesta i zaposleno 636

novih znanstvenika koji se bave istraživačkim

radom,

- unaprijeđena klasifikacija 41 800 kućanstava

prema potrošnji energije i smanjena godišnja

potrošnja primarne energije u javnim objektima

za 14,9 milijuna kWh/godišnje,

- 2,7 milijuna građana ostvaruje koristi od

poboljšanih zdravstvenih usluga, poboljšana

vodoopskrba za dodatnih 156 000 građana i

poboljšano pročišćavanje otpadnih voda za

73 000 građana,

- 54 km novih prometnica u okviru transeuropske

prometne mreže (TENT–T), 217 km obnovljenih

ili moderniziranih prometnica i 92 km obnovljenih

ili moderniziranih željezničkih pruga.

Novi podaci41

pokazuju da je u razdoblju 2015.–2017. u znatnom broju država članica udio strukturnih fondova u javnim ulaganjima bio veći od 40 %.

Grafikon: financiranje iz sredstava za kohezijsku politiku kao procijenjeni udio javnih ulaganja, 2015.–2017. Izvor: Eurostat, GU Regio

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/cohesion7/7cr.pdf

Kad je riječ o zapošljavanju, rastu i ulaganjima cilj projekata odabranih do kraja 2016. jest otvoriti

155 600 izravnih radnih mjesta potporom malim i srednjim poduzećima.

Do kraja 2017. projektima odabranima za financiranje

iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurana je

potpora za više od 450 000 malih i srednjih

poduzeća. Među tim projektima:

- više od 200 000 poduzeća primat će potporu u

obliku savjeta i savjetovanja (što je 45 %

konačnog cilja),

- više od 70 000 novoosnovanih poduzeća

odabrano je za dodjelu potpore (46 % cilja), a

više od 16 800 poduzeća ostvarilo je korist od

projekata čija je provedba već dovršena;

- projektima koji su odabrani do kraja 2016.

učinkom poluge osigurat će se više od

9,5 milijardi EUR privatnih ulaganja koja

odgovaraju istom iznosu javnih potpora

poduzećima (u obliku bespovratnih i povratnih

sredstava), pri čemu je već ostvareno

0,6 milijardi EUR ulaganja.

Do kraja 2017. odobrena je potpora i za otprilike

30 700 projekata istraživanja i inovacija čime je

osigurana znatna razina ulaganja u ovo područje i

pozitivan učinak na bruto domaće izdatke EU-a za

istraživanje i razvoj.

Potpora iz Europskog fonda za regionalni razvoj i

Kohezijskog fonda odobrena je i za niz intervencija u

području obrazovanja (više od 16 500 ulaganja u

infrastrukturu) i socijalne uključenosti, čime se

doprinijelo ostvarenju povezanih glavnih ciljeva.

Doprinosi jedinstvenom digitalnom tržištu koji se

ostvaruju programima iz razdoblja 2014.–2020.

također su u porastu. Do kraja 2017. odabrano je oko

5 500 projekata kojima se pridonosi postizanju

povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta, što

odgovara ulaganju od ukupno 9,1 milijarde EUR (u

kojem se kombiniraju sredstva Europskog fonda za

regionalni razvoj i nacionalno sufinanciranje).

Očekuje se da će se projektima odabranima do kraja

2016. ostvariti i važna postignuća u području

energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora

energije u okviru kojih će se izgraditi više od

% javnih ulaganja 2015.–2017.

32

2 000 MW dodatnih kapaciteta za proizvodnju

energije iz obnovljivih izvora, smanjiti emisija

stakleničkih plinova za više od 3 milijuna tona

ekvivalenta CO2 i time pridonijeti ostvarenju ciljeva u

području borbe protiv klimatskih promjena.

Procjenjuje se da će se do kraja 2016. osigurati pristup širokopojasnoj mreži za još milijun

kućanstava, što pomaže u stvaranju pravih uvjeta za procvat digitalnih mreža i usluga te potrošačima i

poduzećima omogućuje bolji pristup digitalnim proizvodima i uslugama širom Europe, a posebice u

ruralnim područjima.

Kohezijskom politikom aktivno se pridonosilo i

naporima koje Komisija ulaže u području učinkovite

integracije migranata i to ulaganjima u socijalnu

skrb, zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, skrb za

djecu i infrastrukturu provedbom više od 3 500

projekata koji su već odabrani i provode se u

području socijalne uključenosti. Kako bi se dodatno

naglasilo i usmjerilo ulaganja kojima se pruža potpora

migrantima i izbjeglicama, predloženo je da se u

propise o Europskom fondu za regionalni razvoj uvrsti

novi prioritet ulaganja.

Očekuje se da će dokazi iz evaluacija država članica

o učinku i rezultatima programskog razdoblja 2014.–

2020. početi pristizati u 2018. s obzirom na to da su

do sada uglavnom bili dostupni samo podaci o

napredovanju programa. Do 2018. projekti će

dosegnuti zreliju fazu i ocijenit će se prvi rezultati.

Komisija je pokrenula i evaluaciju velikih projekata

koji su primali potporu iz Europskog fonda za

regionalni razvoj i Kohezijskog fonda od 2000. do

2013. Tijekom 2018. Komisija će izvršiti i pregled

provedbe inicijative Zajednička pomoć za potporu

projektima u europskim regijama (JASPERS)

sredinom programskog razdoblja.

Europski socijalni fond i Inicijativa za zapošljavanje mladih

Europski socijalni fond glavni je financijski instrument

EU-a za potporu strukturnim reformama u području

zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja i

izravno je povezan s prioritetima i glavnim ciljevima

strategije Europa 2020. koji se odnose na

zapošljavanje, obrazovanje i iskorjenjivanje

siromaštva. Pridonosi promicanju ekonomske i

socijalne kohezije i socijalne uključenosti u EU-u te

služi kao instrument za financijsku solidarnost i

gospodarsku integraciju.

Brojni dokazi potvrđuju dodanu vrijednost EU-a koja

se ostvaruje politikama koje primaju potporu iz

Europskog socijalnog fonda, a ne bi se provodile ili bi

se ostvarile u znatno manjoj mjeri da u njih nisu

uložena sredstva EU-a. Uz to, europskim sredstvima

države članice ulažu u područja i ciljane skupine u

koje ne bi ulagale (ili provode reforme koje ne bi

provodile) čak ni kada bi im bila dostupna nacionalna

sredstva. Europski socijalni fond stoga je važan

instrument potpore reformama u mnogim državama

članicama u područjima koja su od ključne važnosti

za europsko gospodarstvo u skladu s preporukama

koje se objavljuju u okviru europskog semestra:

reforme u području politika tržišta rada, zapošljavanja

mladih, modernizacije strukovnog obrazovanja i

osposobljavanja, sustava socijalne skrbi i

administrativne reforme.

U 2017. zabilježeno je snažno ubrzanje provedbe

svih operativnih programa unatoč značajnim

nejednakostima među državama članicama i

programima. U Strateškom izvješću za 2017.42

naglašeno je da europski strukturni i investicijski

fondovi osiguravaju stabilan dugoročni okvir za

ulaganja za države članice i njihove regije.

Tijekom 2017. isplaćeno je gotovo 11,0 milijardi EUR

za programe iz programskog razdoblja 2014.–2020. u

okviru Europskog socijalnog fonda (uključujući

pretfinanciranje), a do kraja 2017. stopa apsorpcije

(međuplaćanja naspram sredstava raspodijeljenih za

razdoblje 2014.–2020.) iznosila je 8,25 %. Unatoč

niskoj razini potvrđenih rashoda prosječna stopa

odabira projekata premašila je 42 %, što pokazuje da

je provedba na terenu u punom zamahu i utire put za

snažan doprinos strukturnih fondova ciljevima

strategije Europa 2020. u tim područjima.

U 2017 ubrzana je provedba Inicijative za

zapošljavanje mladih. Do kraja 2017. ukupni

prihvatljivi trošak aktivnosti koje su odabrane za

potporu iznosio je gotovo 7 milijardi EUR, dok su

korisnici prijavili više od 3,20 milijardi EUR. Komisija

je od država članica zaprimila zahtjeve za plaćanje u

okviru Inicijative za zapošljavanje mladih u iznosu od

oko 2,70 milijardi EUR (uključujući međuplaćanja te

početna i godišnja pretfinanciranja).

Pojednostavnjena metodologija izračuna troškova i

iznos troškova provedbe Europskog socijalnog fonda

definiraju se unaprijed, čime se smanjuje

administrativno opterećenje povezano s

33

dokumentacijom koja se mora čuvati radi provjere

upravljanja. Očekuje se da će ukupni rashodi

pokriveni jediničnim troškovima iznositi otprilike

9 milijardi EUR.

Iako se provedba znatno razlikuje među državama

članicama i operativnim programima, ukupno

gledajući, Inicijativom za zapošljavanje mladih

Europskog socijalnog fonda do kraja 2016. postignuto

je sljedeće:

7,8 milijuna sudionika43

, uključujući 4,2 milijuna nezaposlenih i 2,1 milijun neaktivnih; 1,6 milijuna

sudionika bilo je dugoročno nezaposleno;

među tim sudionicima, njih 787 000 zaposlilo se nakon aktivnosti Europskog socijalnog fonda ili

Inicijative za zapošljavanje mladih, 820 000 steklo je kvalifikaciju nakon sudjelovanja u aktivnosti;

276 000 sudionika sudjelovalo je u obrazovanju ili osposobljavanju zahvaljujući potpori Fonda;

458 000 sudionika u nepovoljnom položaju, uključujući osobe migrantskog podrijetla, bilo je

uključeno u traženje posla, obrazovanje/osposobljavanje, steklo je kvalifikaciju ili se zaposlilo, uključujući i u obliku samozapošljavanja.

Države članice objavile su da je već do rujna 2017.

1,7 milijuna mladih iskoristilo pomoć Inicijative za

zapošljavanje mladih.

Na Cipru i u Bugarskoj 45 % sudionika Inicijative za

zapošljavanje mladih zaposlilo se nakon sudjelovanja

u programu. Ukupno 35 % sudionika u Italiji koji su

završili taj program sada je zaposleno.

U većini evaluacija koje su provele države članice na

temu Inicijative za zapošljavanje mladih zaključeno je

da se intervencijama uglavnom pružala potpora u

onim područjima u kojima je bila najpotrebnija,

primjerice dugoročno nezaposlenim, neaktivnim i

obeshrabrenim mladim osobama. Očekivalo se da će

te intervencije imati značajan pozitivan učinak.

Najbolji rezultati postignuti su u slučajevima u kojima

su surađivali partneri u projektu i dionici kao što su

javne službe za zapošljavanje, škole i općine.

Teškoća pristupanja osobama koje nisu zaposlene,

ne obrazuju se i ne osposobljavaju, a posebice onima

koje pripadaju najranjivijim skupinama, prepoznata je

kao poseban izazov. Osim toga, utvrđeno je da osobe

koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne

osposobljavaju čine vrlo heterogenu ciljanu skupinu,

a za svaku ciljanu skupinu potrebna je druga

kombinacija intervencija kada se razmatraju potrebe

tržišta rada.

Osim Inicijative za zapošljavanje mladih prethodnih

su godina države članice provele mali broj evaluacija

u vezi s Europskim socijalnim fondom. Tim je

evaluacijama uglavnom zaključeno da je ostvaren

pozitivan učinak u smislu pronalaska posla i

stabilnosti zaposlenja.

Fond europske pomoći za najpotrebitije

Siromaštvo i socijalna isključenost velike su prepreke

ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. Fond

europske pomoći za najpotrebitije nadopunjuje

postojeće kohezijske instrumente pružajući pomoć

onima koji su suviše udaljeni od tržišta rada da bi

imali koristi od mjera aktivacije u okviru Europskog

socijalnog fonda.

U 2017. operativni programi Fonda pokrenuti su i

provedeni na terenu. Do kraja 2017. intervencije koje

primaju potporu Fonda ostvarivale su rezultate u

velikoj većini država članica u pogledu pružanja

materijalne pomoći kao i u provedbi aktivnosti

socijalnog uključivanja najpotrebitijih. U godišnjim

izvješćima o provedbi za 2016. vidljiv je kontinuirani

napredak provedbe programa.

Procjenjuje se da je u 2016. 15,3 milijuna građana imalo koristi od aktivnosti pružanja pomoći u hrani,

više od 660 000 građana primilo je osnovnu materijalnu pomoć, a gotovo 23 000 građana

sudjelovalo je u aktivnostima socijalnog uključivanja. Podijeljeno je više od 377 000 tona hrane

sufinancirane iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije.

Provedba Fonda na terenu odražava se i u

financijskoj provedbi: do kraja 2017. Komisija je

isplatila 1,02 milijarde EUR, od kojih

602,8 milijuna EUR u obliku međuplaćanja, a

419,5 milijuna u obliku pretfinanciranja.

Prethodno opisane izlazne vrijednosti i rezultati

upućuju na to da je provedba Fonda na pravom putu

ostvarenja planiranih ciljeva i da se ovim

instrumentom, unatoč njegovu malom proračunu,

nadopunjuju nacionalni napori usmjereni na

iskorjenjivanje siromaštva i promicanje socijalne

uključenosti. Osim toga, Fond je ključan instrument

za borbu protiv ekstremnog siromaštva te za

izgradnju partnerstva i mreža, informiranje i razmjenu

znanja među subjektima.

Izvješća o provedbi za 2016. upućuju na sljedeća

postignuća programa:

- procjenjuje se da je u razdoblju 2014.–2016. bilo

37,1 milijun slučajeva sudjelovanja u

aktivnostima pružanja pomoći u hrani,

0,7 milijuna slučajeva pružanja osnovne

materijalne pomoći te da je u aktivnostima

socijalnog uključivanja sudjelovalo gotovo 23 000

osoba,

34

- do kraja 2016. ukupno je podijeljeno gotovo

940 000 tona hrane,

- procjenjuje se da 50 % krajnjih primatelja pomoći

iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije čine

žene, gotovo 30 % djeca u dobi od 15 godina ili

mlađa, a više od 11 % migranti, osobe stranog

podrijetla ili pripadnici manjina, uključujući

marginalizirane zajednice kao što su Romi.

Privremeni rezultati evaluacije Fonda sredinom

programskog razdoblja koja je trenutačno u tijeku

pokazuju jasne učinke obujma u više država članica u

kojima se ovim instrumentom nadoknađuje

nedostatak nacionalne pokrivenosti. U Finskoj, Italiji,

Litvi i Slovačkoj Fond je jedini izvor pomoći u hrani.

Fond europske pomoći za najpotrebitije dodatni je

izvor sredstava čak i u državama članicama u kojima

su uspostavljeni kanali za pružanje pomoći u hrani i

njime se krajnjim primateljima mogu isporučiti dodatni

proizvodi (učinak obujma). Osim toga, dokazi učinaka

postupka vidljivi su u jačanju partnerstva između

nevladinih organizacija i središnjih uprava u isporuci

pomoći u hrani i materijalne pomoći.

Evaluacijom je utvrđeno i da je Fond učinkovit u

ublažavanju problema nedostatka hrane i

pridonošenju socijalnoj uključenosti. Dionici cijene i

naglašavaju potrebu za očuvanjem posebnih značajki

Fonda kao što su fleksibilnost i uglavnom blaži

administrativni zahtjevi u odnosu na opće programe

Europskog socijalnog fonda, zajedno s

uspostavljenim mrežama i operativnim načinima

isporuke. Niski pragovi omogućuju pružanje pomoći

osobama do kojih ne dopiru socijalne službe kao što

su beskućnici, novopridošli migranti ili migranti bez

osobnih dokumenata te starije osobe izložene riziku

od siromaštva. Fond olakšava brzi odgovor na

novonastale potrebe i krizne situacije. Većina

administrativnog opterećenja proizlazi iz zahtjeva

nametnutih na razini država članica, primjerice iz

uskih definicija prihvatljivosti.

Daljnji rezultati evaluacija koji su zajednički programima kohezijske politike

Komisija je izradila više evaluacija44

i studija45

kojima

se analiziraju rezultati programskog razdoblja 2007.–

2013. i rane faze programiranja i provedbe programa

kohezijske politike iz programskog razdoblja 2014.–

2020. Prikupljeni dokazi potvrđuju važan doprinos

ulaganja u okviru kohezijske politike poticanju rasta i

ulaganja te zapošljavanju, kao i njihov značajan

učinak na jačanje socioekonomske konvergencije,

unaprjeđenje okoliša i teritorijalnu koheziju u svim

državama članicama i regijama EU-a.

Komisijinom ex post evaluacijom kohezijske politike46

tijekom razdoblja 2007.–2013. dokazani su dugoročni

učinci kohezijske politike. Evaluacija je pokazala i da

zbrojem izravnih i neizravnih učinaka kohezijske

politike svaka regija i država Europske unije ostvaruje

koristi od te politike, pa čak i neto doprinositelji.

Konačni podaci o praćenju za razdoblje 2007.–2013.

o kojima su države članice izvijestile prikazuju

postignuća kohezijske politike u važnim područjima

politike.

Sredstvima za programsko razdoblje 2007.–2013. otvoreno je više od 1,3 milijuna radnih mjesta, a više

od 355 000 malih i srednjih poduzeća primilo je izravnu potporu u okviru kohezijske politike.

Države članice izvijestile su o značajnim

postignućima u sektoru prometa:

izgrađeno je 6 500 km novih prometnica i 476 km novih željezničkih pruga, modernizirano je 41 000 km

prometnica i obnovljeno je 7 500 km željezničkih pruga. Poboljšana je opskrba vodom za ljudsku potrošnju za dodatnih 15 milijuna građana, a još

19,7 milijuna građana priključeno je na modernizirana postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

Zahvaljujući sredstvima u okviru kohezijske politike, broj građana koji imaju pristup širokopojasnoj mreži porastao je za 20,5 milijuna u razdoblju 2007.–2013.

Unatoč tome, u mnogim su područjima potrebne

reforme. Kohezijska politika imala je protucikličku

ulogu sa stabilizirajućim učinkom i bila je odgovor na

financijsku krizu i novonastale potrebe kao što je bila

migracijska kriza, no njezina sposobnost prilagodbe

novim okolnostima i izazovima bila je ograničena. To

potvrđuje da je potrebno preispitati kako se

kohezijska politika može bolje pripremiti za

neočekivane događaje, krizne situacije i društvene

promjene te reagirati na njih.

Iako ima pozitivnih primjera bolje usklađenosti

instrumenata financiranja EU-a u razdoblju 2014.–

2020., potrebno je maksimalno povećati sinergije sa

sektorskim politikama i drugim programima potrošnje.

Iskustvo iz razdoblja 2014.–2020. pokazuje da je

potrebno uložiti dodatne napore kako bi se uskladila

pravila47

te da nije u potpunosti iskorišten potencijal

sinergija sa sektorskim politikama i programima kao

što su LIFE, Instrument za povezivanje Europe,

Obzor 2020., Erasmus+, Fond za azil, migracije i

integraciju te Fond za unutarnju sigurnost.

Različita su pravila za različite fondove EU-a kojima

se ulaže u razvoj ljudskog kapitala. Ta je

35

fragmentarnost uzrok neučinkovitosti. Uz to,

postojeća fragmentarnost fondova otežava

komplementarnost, učinak i vidljivost mjera. Na

primjer, osnovna materijalna pomoć koju pruža Fond

europske pomoći za najpotrebitije mogla bi se bolje

integrirati s mjerama socijalne uključenosti i

zapošljivosti u okviru Europskog socijalnog fonda.

Korisnici projekata još uvijek nailaze na poteškoće u

smislu pristupa sredstvima i brze provedbe projekata.

Nadležna tijela na nacionalnoj i regionalnoj razini

također smatraju da je upravljanje politikom suviše

složeno. Stoga je u budućnosti potrebno uložiti velike

napore kako bi se dodatno pojednostavnila provedba

i omogućilo prilagodljivije i fleksibilnije programiranje.

U više posebnih izvješća48

Europski revizorski sud

iznio je zapažanja i preporuke o pojednostavnjenju za

fondove u okviru kohezijske politike i pozvao je na

racionalizaciju planova uspješnosti, smanjenje

administrativnog opterećenja i kašnjenja u provedbi,

usklađivanje nacionalnih planova razvoja i

racionalizaciju broja pokazatelja koji se

upotrebljavaju.

36

1.3. Održivi rast: prirodni resursi (proračunski naslov 2)49

Naslovu 2 dodijeljeno je 58,6 milijardi EUR u 2017.,

što je 37 % ukupnog proračuna EU-a za 2017. Njime

su obuhvaćena dva stupa zajedničke poljoprivredne

politike: prvi stup sastoji se od mjera potpore tržištu i

izravnih plaćanja koja se financiraju iz Europskog

fonda za jamstva u poljoprivredi, a drugi stup

obuhvaća potporu za ruralni razvoj, koja se financira

iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Naslovom su obuhvaćeni i Europski fond za

pomorstvo i ribarstvo, međunarodna dimenzija

zajedničke ribarstvene politike (tj. regionalne

organizacije za upravljanje ribarstvom i sporazumi o

održivom ribarstvu), kao i aktivnosti u području klime i

okoliša u okviru Programa za okoliš i klimatske

aktivnosti (LIFE).

Grafikon: glavni programi financirani 2017. u okviru naslova 2. Kategorija „Ostali programi” uključuje decentralizirane agencije, pilot-

projekte i pripremno djelovanje. Svi su iznosi u milijunima EUR.


Mjera u okviru ovog naslova pridonose prioritetima Komisije: „zapošljavanje, rast i ulaganja”, „energetska unija i

klima” i u određenoj mjeri „jedinstveno digitalno tržište” te „uravnotežena i napredna trgovinska politika za

ostvarivanje prednosti globalizacije”. Pridonose i ciljevima strategije Europa 2020. u području održivog rasta uz

određenu povezanost s pametnim i uključivim rastom u pogledu ulaganja kojima se pridonosi zapošljavanju i

inovacijama.

U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014.–2020. glavni su ciljevi zajedničke poljoprivredne politike

(ZPP) održiva proizvodnja hrane, održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim aktivnostima te

uravnotežen teritorijalni razvoj. Mjere u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi usmjerene su na

daljnje poboljšanje situacije primarnih proizvođača u prehrambenom lancu, jačanje konkurentnosti

poljoprivrednog i poljoprivredno-prehrambenog sektora te pružanje dohodovne potpore poljoprivrednicima

putem izravnih plaćanja koja su u velikoj mjeri odvojena od proizvodnje. U okviru drugog stupa zajedničke

poljoprivredne politike cilj Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i dalje je gospodarska, socijalna i

okolišna dobrobit ruralnih područja te održivost ruralnog okoliša.

Ključni je prioritet Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u okviru financijskog okvira za razdoblje 2014.–

2020. poticati provedbu zajedničke ribarstvene politike pružanjem podrške ribarstvu i akvakulturi koji su ekološki

održivi, resursno učinkoviti, inovativni, konkurentni i temelje se na znanju. U ostale ciljeve ubrajaju se povećanje

zaposlenosti i potpora teritorijalnoj koheziji, poticanje stavljanja na tržište i prerade proizvoda ribarstva, kao i

pružanje podrške provedbi integrirane pomorske politike. Program LIFE poseban je instrument financiranja

namijenjen aktivnostima u području okoliša i klime koji se provodi paralelno s pristupom uključivanja koji je

donesen u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. i podrazumijeva da su zaštita

okoliša i klimatske aktivnosti sastavni dio svih glavnih instrumenata i intervencija.

37

Programi u okviru naslova 2 pridonose ispunjavanju obveza EU-a povezanih s ostvarivanjem ciljeva održivog

razvoja i provedbom Programa održivog razvoja do 2030.

Godina 2017. bila je godina promišljanja o budućnosti

zajedničke poljoprivredne politike. Posebna je pažnja

posvećena pojednostavnjenju i modernizaciji te

položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom.

Nakon opsežnog savjetovanja Komisija je u

studenome 2017. objavila Komunikaciju o budućnosti

hrane i poljoprivrede50

. U njoj se opisuje budući

model ostvarenja ciljeva pametnije, moderne i održive

zajedničke poljoprivredne politike. Politika bi trebala

biti fleksibilnija; usmjerenija na rezultate; trebala bi

poticati supsidijarnost i odgovornost dajući državama

članicama mnogo veću ulogu u oblikovanju programa

financiranja; trebala bi ostvarivati dogovorene, realne

i primjerene ciljeve te pridonijeti smanjenju

administrativnog opterećenja korisnika koje se odnosi

na EU.

U Komunikaciji se navodi da je od 2005.

produktivnost sektora povećana za gotovo 9 %, da su

od 1990. emisije stakleničkih plinova smanjene za

24 % te da je smanjena upotreba gnojiva, što je

pozitivno utjecalo na kvalitetu vode. Međutim, navodi

se i da prihodi ostvareni u poljoprivredi i dalje

zaostaju za plaćama u ukupnom gospodarstvu.

Učinkovitost poljoprivredne politike EU-a dokazuju

statistički podaci o trgovini:

vrijednost izvoza poljoprivrednih prehrambenih proizvoda dosegnula je 137,9 milijardi EUR u 2017.,

što je porast od 5,1 % u odnosu na 2016.

Komisija se 2017. savjetovala i o položaju

poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i o pitanjima

nepoštenih trgovačkih praksi te je u travnju 2018.

donijela prijedlog zabrane štetnijih nepoštenih

trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom kako bi se

osiguralo pravednije postupanje prema malim i

srednjim poljoprivredno-prehrambenim poduzećima.

Europski fond za jamstva u poljoprivredi

Tijekom prvih godina višegodišnjeg financijskog

okvira za razdoblje 2014.–2020. provedba Europskog

fonda za jamstva u poljoprivredi, uključujući provedbu

nekih mjera potpore tržištu koje su ograničenog

trajanja, tekla je neometano. Provedba napreduje po

planu, bez značajnijih poteškoća i s pozitivnim

kretanjem izvršenja tijekom godina.

Rashodi povezani s tržištem

Mjerama potpore tržištu u sektoru voća i povrća te

stočarstva stalno se pridonosilo uspostavljanju

ponovne ravnoteže u tim sektorima. Posebno valja

istaknuti potpore za prilagodbu i potpore za

smanjenje proizvodnje mlijeka namijenjene

proizvođačima mlijeka (uvedene 2016.) koje su

omogućile rješavanje nestabilnosti tržišta koju je

uzrokovalo više makroekonomskih čimbenika (istek

kvota proizvodnje, propadanje nekih važnih tržišnih

odredišta izvan EU-a). Tim programima potpore

pružena je učinkovita podrška pogođenim

proizvođačima u državama članicama.

Ukupna vrijednost izvoza u posljednjih 12 mjeseci

odražava neprestani rast od 6,7 milijardi EUR u 2017.

(+5,1 %), a posebice oporavak izvoza mliječnih

proizvoda (+1,0 milijarda EUR za mlijeko u prahu i

maslac; +530 milijuna EUR za svježe mliječne

proizvode i sir), šećera (+271 milijun EUR) i

maslinova ulja (+153 milijuna EUR). Znatan porast

izvoza šećera u posljednjem tromjesečju 2017.

povezan je s ukidanjem kvota za proizvodnju šećera

u listopadu 2017. čime se završava uklanjanje

prethodnih ograničenja opskrbe iz ZPP-a i jača

pristup usmjeren na tržište. Jednako tako, dokaz

uspješnosti nacionalnih programa potpore za vino

dugoročan je razvoj izvoza vina iz EU-a. Vrijednost

tog izvoza nastavila je rasti – s 8,9 milijardi EUR u

2012. na 10,7 milijardi EUR u 2016. – što je neto

porast trgovinskog viška EU-a od 7,9 milijardi EUR.

Po svemu sudeći, taj je trend nastavljen i u 2017.:

izvoz vina trajno je rastao (+1,2 milijarde EUR u

odnosu na 2016., pri čemu je neto trgovinski višak

porastao na 9,2 milijarde EUR).

U 2017. države članice koje su sudjelovale u

programu distribucije voća i povrća u školama

dostavile su izvješća o evaluaciji provedbe programa

tijekom posljednjih pet godina. U većini izvješća

navodi se pozitivan kratkoročni utjecaj na djecu

(porast konzumacije voća i povrća u školi), a u

nekima se navode promjene obrazaca konzumacije u

smislu učestalosti ili količine. U većini izvješća

naglašava se i pozitivan razvoj znanja i stava djece

prema zdravoj prehrani. Djeca, nastavnici i roditelji

pozitivno su ocijenili program i izrazili su gotovo

jednoglasnu podršku nastavku njegove provedbe.

Glavne preporuke za poboljšanje odnose se na

odgovarajuću učestalost i raznolikost distribucije voća

i povrća, sustavnije sudjelovanje nastavnika i

roditelja, bolju komunikaciju i smanjenje

administrativnog opterećenja.

38

Izravna plaćanja

Slika: raspodjela izravne potpore EU-a poljoprivrednicima. Izvor: godišnje izvješće o radu GU Agri

U godini zahtjeva 2016. (financijska godina 2017.),

drugoj godini provedbe reformiranog sustava, otprilike

7 milijuna poljoprivrednika ostvarilo je koristi od

izravnih plaćanja, a ukupna određena površina za

koju su isplaćena plaćanja obuhvaćala je približno

85 % korištene poljoprivredne površine EU-a

(178 milijuna hektara).

Nastavljeno je ponovno uravnoteženje raspodjele

plaćanja među državama članicama i u njima: podaci

potvrđuju da dolazi do konvergencije prosječnih

izravnih plaćanja po hektaru (na razini država članica

i poljoprivrednika)51

.

U potpunosti su uspostavljeni razni programi kojima

se omogućuje daljnje usmjeravanje na potrebe

određenih kategorija korisnika, a osobito mladih

poljoprivrednika, malih poljoprivrednika i određenih

sektora ili regija u kojima postoje strukturni problemi.

Države članice prema potrebi su revidirale svoje

odluke unutar granica fleksibilnosti koje određuje novi

sustav kako bi prilagodile načine provedbe na temelju

iskustva stečenog tijekom prve godine. U financijskoj

godini 2016. plaćanja poljoprivrednicima u nekim su

slučajevima izvršena kasnije nego što je to

uobičajeno jer je to bila prva godina provedbe

reforme. Međutim, već u financijskoj godini 2017.

ritam provedbe približio se normalnom, a očekuje se

da će se provedba u državama članicama dodatno

poboljšati u narednim godinama.

39

Plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i

okoliš (tzv. plaćanje za „ekologizaciju”) uvedeno je

reformom zajedničke poljoprivredne politike 2013.

kako bi se omogućile znatnije koristi za klimu i okoliš.

Tom je plaćanju namijenjeno 30 % godišnjih

sredstava država članica za izravna plaćanja.

Poljoprivredna gospodarstva koja podliježu najmanje

jednoj od tri obveze ekologizacije obuhvaćaju otprilike

79 % ukupnih poljoprivrednih površina EU-a.

Međutim, evaluacijom plaćanja za poljoprivredne

prakse korisne za klimu i okoliš52

utvrđeno je da

mjere ekologizacije nisu u potpunosti ostvarile svoj

predviđeni potencijal. Na temelju podataka o provedbi

u 2015. i 2016. utvrđeno je da su ukupni učinci

neizvjesni, no čini se da su prilično ograničeni i da se

razlikuju među državama članicama. Čini se da je

mjerama postignut zanemariv učinak na proizvodnju i

gospodarsku održivost poljoprivrednih

gospodarstava.

Evaluacijom je zaključeno da se upravljanje

trenutačnom ukupnom ekološkom i klimatskom

arhitekturom zajedničke poljoprivredne politike

pokazalo složenijim i težim. Europski revizorski sud

zaključio je da se uvođenjem ekologizacije zajednička

poljoprivredna politika znatno usložnjava, što nije

opravdano s obzirom na očekivane rezultate koji su

se trebali ostvariti ekologizacijom.53

Sud je naveo da

postoji rizik od mrtvog tereta i dvostrukog financiranja

s obzirom na to da se ekologizacija preklapa s drugim

ekološkim instrumentima u okviru zajedničke

poljoprivredne politike, no ti se rizici mogu ublažiti

određenim odlukama i mjerama Komisije i država

članica.

.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

U okviru drugog stupa ZPP-a, programima ruralnog

razvoja ostvaruje se važan doprinos gospodarskim,

socijalnim i ekološkim prioritetima EU-a, uzimajući u

obzir nacionalne i regionalne posebnosti poljoprivrede

i ruralnih područja u cijelom EU-u. Potporom

interaktivnim projektima inovacija u okviru Europskog

partnerstva za inovacije u poljoprivredi te potporom

za osposobljavanje i diversifikaciju nastoje se ostvariti

Grafikon: rashodi za izravna plaćanja država članica po hektaru potencijalno prihvatljivih područja – 2016. Izvor:

https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/statistics/facts-figures/direct-payments.pdf

Osnovna plaćanja

Prirodna ograničenja

Program za male poljoprivrednike

Prosjek EU-a

Plaćanja mladim poljoprivrednicima

Preraspodjela plaćanja

Posebna plaćanja za pamuk

Ekologizacija

Dobrovoljna proizvodno vezana potpora

Dodatna nacionalna izravna plaćanja/Prijelazna nacionalna potporaEUR/ha potencijalno

prihvatljivog područja

Prosjek EU-a: 259

40

ciljevi strategije Europa 2020. jer ti projekti potiču

inovacije i poduzetništvo. U 2017. države članice

podnijele su svoja druga godišnja izvješća o provedbi

kojima je obuhvaćeno razdoblje do

31. prosinca 2016. Usprkos kašnjenju u donošenju

nekih programa, uglavnom zbog kasnog donošenja

zakonodavnog okvira, provedba se odvija prema

planu. Ta izvješća o provedbi uglavnom potvrđuju

stabilan rast razina potrošnje kojim su nadoknađena

početna kašnjenja.

Do kraja financijske godine 2017. razine potrošnje

dosegnule su 21 % ukupnih sredstava EU-a za ruralni

razvoj (isključujući pretfinanciranje isplaćeno

državama članicama) kojima odgovara iznos od

42,7 % u smislu obveza iz planiranih ukupnih javnih

rashoda. Najnoviji podaci koji su dostupni za

ostvarene izlazne vrijednosti i rezultate (kraj 2016.)

stoga još uvijek nisu u potpunosti reprezentativni. U

narednim se godinama očekuje ubrzanje provedbe

programa, osobito kada je riječ o aktivnostima

ulaganja i otvaranja radnih mjesta. Već se zamjećuju

neki pozitivni rezultati, primjerice ostvareno je 60 %

ciljeva za 2020. u pogledu poljoprivrednog zemljišta

za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se

pridonosi biološkoj raznolikosti i 89 % cilja za 2020. u

pogledu ruralnog stanovništva obuhvaćenog

strategijama lokalnog razvoja.

Programima ruralnog razvoja omogućena su54

ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju za 43 400

poljoprivrednih gospodarstava;

omogućena je potpora poslovnom razvoju i ulaganjima za mlade poljoprivrednike za 12 100

poljoprivrednih gospodarstava;

uključivanje 5 600 poljoprivrednih gospodarstava u programe kvalitete, kratke lance opskrbe, lokalna

tržišta ili organizacije/skupine proizvođača;

obuhvaćanje 61 800 poljoprivrednih gospodarstava programima upravljanja rizicima.

U programskom je razdoblju 2014.–2020. u pogledu

ruralnog razvoja pokrenuto više inicijativa za koje se

očekuje da će poboljšati učinkovitost i djelotvornost

rashoda iz Europskog poljoprivrednog fonda za

ruralni razvoj, na primjer:

izmjene uvedene takozvanom skupnom

uredbom55

kojima bi se unaprijedili alati za

upravljanje rizicima za poljoprivrednike,

smanjilo administrativno opterećenje za

korisnike i pojednostavnili uvjeti za

financijske instrumente,

uporabom pojednostavnjenih mogućnosti

obračuna troškova u 64 % programa

ruralnog razvoja poboljšava se učinkovitost i

djelotvornost rashoda i smanjuje se

administrativno opterećenje,

kada je riječ o uporabi financijskih

instrumenata za postizanje učinka financijske

poluge i obnovljivog financiranja s pomoću

sredstava iz proračuna za ruralni razvoj, fond

je na dobrome putu da ostvari cilj

udvostručenja uporabe financijskih

instrumenata u odnosu na razdoblje 2007.–

2013.

41

Primjeri projekata u području ruralnog razvoja56

:

Akvaponija – staklenik za inovativnu

proizvodnju hrane u Švedskoj

Sažetak projekta

U okolišu svjedočimo sve većem gubitku hranjivih

tvari iz tla, a istodobno se javlja problem

prekomjerne količine hranjivih tvari u jezerima i

morima. Poduzeće Peckas Naturodlingar uložilo je

u tehnologiju kojom se uzgoj rajčica kombinira s

razmnožavanjem riba u zatvorenom sustavu. Voda

bogata hranjivim tvarima riba preusmjerava se na

rajčice koje preuzimaju hranjive tvari. Čista se

voda zatim odvodi natrag ribama. Primjenom ovog

postupka učinkovito se upotrebljavaju sve hranjive

tvari i voda, a sustav ne proizvodi otpad.

Iskorištena je potpora švedskog programa ruralnog

razvoja za izgradnju staklenika veličine 4 000 m2.

Novi staklenik omogućio je povećanje proizvodnje

rajčica za prodaju.

Rezultati projekta

U siječnju 2018. poduzeće Peckas isporučilo je

svoju prvu pošiljku rajčica prodavaonicama u gradu

Härnösand. Poduzeće za distribuciju

Gronsakshuset zakupilo je cjelokupan prinos

rajčica za 2018. Sva voda bogata hranjivim tvarima

iz ribogojilišta cirkulacijom se dovodi u biološke

podloge/gredice iz kojih se odvodi natrag u

ribogojilište. Time se smanjuje potreba za vodom,

a sve hranjive tvari u vodi iskoriste se za uzgoj

rajčica.

Obnova šumske ceste radi učinkovite zaštite

od požara u Slovačkoj

Sažetak projekta:

Šumska cesta izvan sela Hrusovo u južnoj

Slovačkoj bila je u lošem stanju i morali su se

izvesti radovi kako bi se cesta ponovno stavila u

funkciju. Glavna aktivnost u okviru ovog projekta

bila je obnova ceste polaganjem novog asfalta.

Građevinski radovi uključivali su prilagodbu nagiba

okolnog terena, izgradnju odvodnih kanala od

armiranobetonskih cijevi te odvodnih kanala od

betona, odvodnih rešetki, cestovnih jaraka i

odvodnih jaraka. Sagrađena je i drvena

osmatračnica.

Rezultati projekta:

Projektom je nadležnim tijelima omogućen pristup

lokalitetu tijekom čitave godine, prema potrebi.

Drvena osmatračnica omogućuje praćenje

lokaliteta i provedbu protupožarnih mjera.

Novoizgrađena šumska cesta omogućuje

provedbu upravljanja šumom i održavanja šume.

42

Financijski instrumenti u cijelosti su programirani u 27

programa u osam država članica, s ukupnim javnim

proračunom od 669 milijuna EUR (465 milijuna EUR

osigurano iz Europskog poljoprivrednog fonda za

ruralni razvoj, 204 milijuna EUR nacionalnim

sufinanciranjem). Ciljanim podučavanjem o

financijskim instrumentima upravljačkim se tijelima

pomaže u provedbi programa koji uključuju posebne

financijske instrumente. Poljoprivrednici, šumari i

poduzeća u ruralnim područjima mogu se koristiti tim

programima izravno, ali i kombiniranjem financijskih

instrumenata i bespovratnih sredstava. Financijski

instrumenti u okviru Europskog poljoprivrednog fonda

za ruralni razvoj mogu se provoditi zajedno s

Europskim fondom za strateška ulaganja koji su

razvile Europska investicijska banka i Komisija.

Provedba programa ruralnog razvoja u okviru

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj

ovisi o više ex ante uvjeta. Za neke od njih bilo je

potrebno izraditi posebne akcijske planove kako bi se

postigla puna usklađenost do kraja 2016. Svi akcijski

planovi osim jednoga uspješno su provedeni i može

se smatrati da su uvjeti ispunjeni.

Za programsko je razdoblje 2014.–2020. u pogledu

zajedničke poljoprivredne politike uspostavljen

sveobuhvatan zajednički okvir za praćenje i

evaluaciju. Europski revizorski sud izrazio je

zabrinutost u pogledu sustava za praćenje i

evaluaciju i pokazatelja povezanih s njime te je

napomenuo da se izvješćivanjem o uspješnosti

informacije možda neće pružiti na vrijeme kako bi ih

se moglo upotrijebiti u izradi buduće politike i kako bi

se moglo upravljati proračunom u skladu s

rezultatima izvješćivanja57

. Sud je potvrdio da je cilj

okvira uspješnosti unaprijediti pristup koji se temelji

na rezultatima i pozvao je Komisiju da preispita i

razmotri iskustvo stečeno provedbom aktualnog

sustava radi primjene u programskom razdoblju

nakon 2020. Nadalje, Sud je naveo da su programi

ruralnog razvoja kasno odobreni, predugački su i da

podrazumijevaju složene dokumente te je time

ukazao na nedostatke koji sprečavaju usmjerenost na

uspješnost i rezultate.

Uskoro će biti dovršena evaluacija mjera šumarstva u

okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni

razvoj (sredinom 2018.). Preliminarni rezultati

pokazuju da Fond pruža usklađen skup mjera kojima

se mogu obuhvatiti potrebe sektora šumarstva i

poticati održivo upravljanje šumama u ruralnim

područjima. Fleksibilnost programa ruralnog razvoja

upravljačkim je tijelima omogućila da prilagode mjere

lokalnim potrebama i posebnostima te da pružaju vrlo

ciljanu podršku. Međutim, učinkovitost mjera

šumarstva i dalje izuzetno ovisi o pojedinostima

oblikovanja mjera na razini programa te o tome gdje,

kada i koliko dugo korisnici provode te mjere.

Dovršava se sinteza ex post evaluacija za

programsko razdoblje 2007.–2013. u području

ruralnog razvoja58

. Ta se evaluacija temelji na

evaluacijama koje su provele države članice.

Preliminarni rezultati sinteze ex post evaluacija za

razdoblje 2007.–2013. u pogledu programa ruralnog

razvoja pokazuju da su programi ostvarili pozitivne

učinke na jačanje konkurentnosti i na okoliš.

Međutim, nedovoljno određivanje prioriteta i

nedostatak sredstava otežavaju ostvarenje

učinkovitosti mjera povezanih s kvalitetom života i

diversifikacijom aktivnosti.

Skupina na visokoj razini za pojednostavnjenje

izvršila je kontrolu Europskog poljoprivrednog fonda

za ruralni razvoj i objavila svoje zaključke i preporuke

za bolje upravljanje europskim strukturnim i

investicijskim fondovima u 2017. Više studija koje su

u tijeku, osobito studija u područjima (a)

pojednostavnjenja, (b) koordinacije i usklađivanja

fondova i (c) mogućih alternativnih načina isporuke,

obuhvaća Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj i druge fondove. Preliminarni rezultati studije o

pojednostavnjenju pokazuju da se Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj odlikuje većim

administrativnim opterećenjem i administrativnim

troškovima u odnosu na druge europske strukturne i

investicijske fondove.

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Nakon otežanog početka zbog kašnjenja u donošenju

Uredbe o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo,

u 2017. zabilježeno je ubrzanje provedbe Fonda u

većini država članica.

Tijekom 2017. stopa provedbe počela je znatno rasti.

Broj aktivnosti (ne uključujući tehničku pomoć) više je

nego udvostručen, porastao je sa 6 200 u 2016. na

15 500 u 2017. Broj ribarskih plovila koja ostvaruju

koristi iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo

gotovo se utrostručio, porastao je s 3 600 u 2016. na

više od 9 600 u 2017. Broj ribarskih plovila za mali

priobalni ribolov koja ostvaruju koristi iz fonda

udvostručio se. Potporom se promiče održiva

ravnoteža između ribarskih flota i resursa te zaštite

morskih ekosustava. U okviru Europskog fonda za

pomorstvo i ribarstvo pružala se potpora i boljem

upravljanju više od 60 000 km² područja u mreži

43

Natura 2000 te gotovo 1,5 milijuna km² drugih

zaštićenih pomorskih područja (podaci iz 2016.)59

.

Projektima kojima se olakšava prekogranična

suradnja u pogledu pomorskog prostornog planiranja

priprema se teren za održivi razvoj pomorskog

gospodarstva u morskim bazenima u kojima raste

broj gospodarskih aktivnosti. Od aktivnosti koje se

podupiru iz Fonda ne ostvaruju koristi samo (pravne

ili fizičke) osobe koje su službeni korisnici aktivnosti,

već i druge osobe kako je navedeno u okviru u

nastavku.

Procjenjuje se da više od 71 000 ribara i 25 000 članova organizacija proizvođača te 77 000

zaposlenika i 32 000 drugih osoba ostvaruju koristi od potpore. Do kraja 2017. 368 lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu odabralo je 1 156 projekata za provedbu, a u pripremi je bilo i dodatnih 56 projekata suradnje s

drugim državama članicama.

Do kraja 2017. države članice u prosjeku su preuzele

obveze za 27 % sredstava Fonda. Iako su obveze

zadovoljavajuće, u svim je državama članicama

prisutan znatan manjak u isplatama korisnicima. Do

kraja 2017. međuplaćanja su dosegnula nešto manje

od 3,4 % planirane potpore iz Fonda za tekuće

razdoblje.

Razvoj zajedničkog sustava za praćenje i evaluaciju u

okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo bio

je zajednički postupak učenja za Komisiju i države

članice. U nedavnom izvješću o provedbi zajedničkog

sustava za praćenje i evaluaciju60

navedene su neke

preporuke za daljnja poboljšanja na temelju

dosadašnjeg iskustva. Iako bi državama članicama

trebala biti omogućena fleksibilnost po pitanju

uporabe dodatnih pokazatelja na nacionalnoj razini,

zajednički pokazatelji trebali bi obuhvatiti sva

ulaganja kako bi se omogućila agregacija na razini

EU-a i osigurala cjelovita slika upotrebe fondova.

U 2017. dovršena je ex post evaluacija Europskog

fonda za ribarstvo za razdoblje 2007.–2013.61

Njome

je zaključeno da su ciljevi Fonda u velikoj mjeri

ostvareni, no da postoje mogućnosti za poboljšanje,

posebice u pogledu učinkovitosti i održivosti. Mogu se

ojačati veze između Fonda i održivog iskorištavanja

ribolovnih resursa i vidljivost doprinosa iz Fonda širim

ciljevima očuvanja kao što su zaštita i poboljšanje

okoliša i prirodnih resursa povezanih sa sektorom

ribarstva. Zaključeno je i da postoji potreba za

primjenom boljeg strateškog pristupa za jačanje

konkurentnosti akvakulture i povećanje proizvodnje,

uzimajući u obzir posebne izazove s kojima se

suočava flota za mali priobalni ribolov, osim u slučaju

lokalnog razvoja u kojem su komplementarnost i

sinergije s drugim fondovima ograničene. Ta su

pitanja u velikoj mjeri riješena većom usmjerenošću

na rezultate u okviru razvoja Europskog fonda za

pomorstvo i ribarstvo za razdoblje 2014.–2020.

Sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu

Cilj sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu

između EU-a i trećih zemalja jest pridonijeti

reguliranom okviru za flotu EU-a za ribolov na velikim

udaljenostima kako bi se osiguralo održivo

iskorištavanje ribolovnih resursa trećih zemalja i

podržala konkurentnost ribolovne flote Unije. Ta

partnerstva EU-u omogućuju ključni učinak poluge

prema trećim zemljama kako bi se postiglo bolje

gospodarenje oceanima i ribarstvom (primjenom

naprednijih znanstvenih rezultata, boljeg upravljanja

podacima, institucionalnog kapaciteta, praćenja i

nadzora itd.).

Krajem 2017. na snazi je bilo 12 protokola uz

sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu.

Uspješno su završeni pregovori o obnovi protokola s

Mauricijusom, započeti su daljnji pregovori s

Gvinejom Bisau te su se nastavili pregovori s

Mozambikom i Kiribatijem. Pregovori s Gvinejom

Bisau traju duže od očekivanog, što je dovelo do

prekida sporazuma. Uz to, Komori nisu postupali u

skladu sa zahtjevima Uredbe o nezakonitom,

neprijavljenom i nereguliranom ribolovu te su dodani

na popis nekooperativnih zemalja. Slijedom toga i u

skladu s preporukom Komisije Vijeće je u prosincu

službeno otkazalo sporazum o partnerstvu u

održivom ribarstvu s Komorima.

Ukupno 200 plovila EU-a koja plove pod zastavom

jedne od država članica EU-a zasad ostvaruje koristi

od odobrenja za ribolov koje im je dodijeljeno u okviru

sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i kojim

im se omogućuje potreban pristup, zapošljavanje i

rast u EU-u. Ti su sporazumi pridonijeli razvoju

sektora ribarstva u 12 partnerskih zemalja i boljem

upravljanju njime. Sporazumima se pridonosi i

zaustavljanju nezakonitog ribolova i stvaranju boljih

okvirnih uvjeta za lokalne ribare.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza iz

sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu 2017.

iznosila su 123,1 milijun EUR, a iskorišteno je 99,7 %.

44

Odobrena sredstva za plaćanja iznosila su

132,5 milijuna EUR i iskorištena su u potpunosti.

Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE)

Programom za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE)

promiče se razmjena najbolje prakse i znanja o

provedbi propisa i politika EU-a i olakšava se

testiranje novih pristupa za buduće proširenje

programa. U 2017. obilježena je 25. godišnjica

programa LIFE. Aktivnosti programa vidljive su na

terenu i stoga program godinama cijene dionici i

javnost širom EU-a.

Postignuća politika započetih u okviru programa LIFE

oblikovat će gospodarstvo i društvo EU-a u

predstojećim desetljećima. Neka od njih su: paket o

kružnom gospodarstvu koji uključuje ambicioznu

strategiju u pogledu plastike, Pariški sporazum o

pravno obvezujućem svjetskom dogovoru o klimi i

okvir klimatske i energetske politike do 2030.

U 2017. okviru programa LIFE osigurana su sredstva u iznosu od 222 milijuna EUR kojima će se

mobilizirati dodatna ulaganja i postići ukupan iznos od 379 milijuna EUR za nove projekte, pri čemu je 112 projekata u okviru potprograma za okoliš. Brojni će

projekti pomoći državama članicama u njihovu prijelazu na kružno gospodarstvo. Za financiranje su

preporučena 33 projekta povezana s klimom, a polovina njih odnosi se na prilagodbu.

Do kraja 2017. odabrano je i financirano oko 435

tradicionalnih projekata u okviru svih prioriteta, plus

15 integriranih projekata, 4 projekta za Europsko

volontersko tijelo (dodatna dva projekta ugovorit će

se 2018.)62

te drugi projekti tehničke pomoći i

pripremni projekti.

Primjeri tradicionalnih projekata uključuju:

ispitivanje talijanskog prototipa koji bi automobile

na benzin mogao ekonomično adaptirati u hibridna

vozila, izrada proizvoda koji se temelje na

biotehnologijama iz mulja otpadnih voda u

Nizozemskoj te primjena novog biološkog

postupka uklanjanja pesticida i nitrata iz vode u

južnoj Španjolskoj. Potpora je usmjerena i na

područja u mreži Natura 2000. i zaštitu vrsta,

primjerice u okviru slovenskog prekograničnog

projekta kojim se nastoji pomoći preživljavanju

kritično ugrožene vrste planinskog risa.

Osim dodjele bespovratnih sredstava za

demonstracijske projekte, pilot-projekte i projekte

najbolje prakse, u okviru programa LIFE dodjeljuju se

bespovratna sredstva i za integrirane projekte kojima

se državama članicama i lokalnim tijelima olakšava

provedba planova i podiže svijest za poticanje

promjena ponašanja. Tim se integriranim projektima

osigurava provedba ekološke i klimatske politike na

velikom zemljopisnom području i usmjeravaju se

sredstva iz drugih izvora prema ekološkim i

klimatskim ciljevima.

Integrirani projekt u okviru programa LIFE – Voda:

integrirani pristup provedbi plana upravljanja

riječnim slivom sjeverozapadne Engleske

Jedna trećina rijeka s najlošijom kvalitetom vode u

Engleskoj i Walesu trenutačno su one koje

pripadaju slivu sjeverozapadne Engleske. Ovim će

se projektom rješavati prepreke koje sprečavaju

postizanje dobrog ekološkog stanja vodenih tokova

u regiji u skladu s Okvirnom direktivom o vodama.

Uz doprinos iz programa LIFE u iznosu od

11 988 811 EUR, projektom će se olakšati

koordinirana uporaba 37 050 000 EUR dodatnih

sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za

ruralni razvoj i Europskog fonda za regionalni

razvoj, 139 500 000 EUR nacionalnih javnih

sredstava i 52 500 000 EUR sredstava iz privatnog

sektora.

Sljedeći je primjer projekt „LIFE OPTIMELT” u

okviru kojeg će se provesti prva sveobuhvatna

demonstracija inovativnog koncepta oporabe

otpadne topline. Tehnologijom zvanom OPTIMELT

može se iskoristiti endotermna reakcija prirodnog

plina s CO2 u vodenoj pari dimnog plina kako bi se

oporabilo više topline nego što je prije bilo moguće

u postupcima proizvodnje na visokim

temperaturama. Ova tehnologija primjenjuje se kao

dodatak postojećim pećima za izgaranje goriva u

struji kisika, čineći ih ekološki prihvatljivijima i

troškovno učinkovitijima (potrošnja goriva i kisika

smanjuje se za 20 %).

Prema zaprimljenim prijedlozima, za ukupan iznos

financiranja od 251,7 milijuna EUR integriranim

projektima trebala bi se olakšati koordinirana uporaba

45

ukupno otprilike 5,7 milijardi EUR za aktivnosti u

području okoliša i klime, od kojih se 3 milijarde EUR

osigurava iz drugih programa EU-a kao što su

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i

Europski fond za regionalni razvoj. Očekuje se da će

se za ostvarenje ciljeva u području okoliša i klime za

svaki euro koji se financira iz programa LIFE osigurati

dodatna 22 EUR iz drugih izvora.

U 2017. dovršena je evaluacija programa LIFE

sredinom programskog razdoblja63

. Provedena je u

ranoj fazi provedbe programa te je stoga bila

usmjerena uglavnom na postupke koji su

uspostavljeni radi ostvarivanja ciljeva programa,

očekivane rezultate i aktivnosti u tijeku. Pruža

razumno jamstvo da se provedba odvija prema planu

kako bi se ostvarili ekološki i klimatski ciljevi. U

pregledu provedbe Strategije EU-a o biološkoj

raznolikosti do 2020.64

sredinom programskog

razdoblja zaključeno je da je „program LIFE i dalje

malen, ali vrlo učinkovit izvor financiranja za prirodu i

biološku raznolikost”.

Kada je riječ o učinkovitosti, evaluacijom programa

LIFE sredinom programskog razdoblja procijenjeno je

da će društvena korist pojedinih projekata odabranih

iz prvog poziva na podnošenje prijedloga iznositi

1,7 milijardi EUR, što četiri puta premašuje sveukupni

proračun programa LIFE za tu godinu. Osim toga,

prijenos većeg dijela upravljanja bespovratnim

sredstvima s Komisije na Izvršnu agenciju za mala i

srednja poduzeća premašuje očekivani dobitak

učinkovitosti od 8,2 milijuna EUR koji je izvorno

planiran za razdoblje 2014.–2020.

Nadalje, program LIFE osmišljen je tako da bude

komplementaran drugim programima financiranja EU-

a. Povlaštenim postupanjem s prijedlozima projekata

u okviru programa LIFE u koje su uvršteni rezultati

istraživanja i inovacija koje je financirao EU

iskorištavaju se sinergije. Opsežno uvođenje mjera

koje su uspješno testirane u okviru projekata

programa LIFE može se financirati drugim

programima financiranja EU-a, npr. održivija ribolovna

praksa može se promicati Europskim fondom za

pomorstvo i ribarstvo.

Evaluacijom sredinom programskog razdoblja

utvrđeni su i neki aspekti u kojima su moguća

poboljšanja kako bi se pojačala strateška

usmjerenost dijela programa koji je usmjeren na

potražnju, npr. usredotočujući se na teme koje nisu

obuhvaćene projektima koji su financirani tijekom

prethodnih godina. Potrebno je učiniti više kako bi se

moglo reproducirati projekte i prenositi njihove

rezultate, npr. razvojem kapaciteta za planiranje i

provedbu ulaganja te rješavanjem nedostatka

financijskih sredstava. U evaluaciji je navedena i

potreba za pojednostavnjenjem postupaka

upravljanja bespovratnim sredstvima, a osobito

postupaka podnošenja prijava i izvješćivanja.

.

46

1.4. Sigurnost i građanstvo (proračunski naslov 3)65

U okviru naslova 3 proračuna EU-a objedinjen je niz

programa (4,3 milijarde EUR ili 3 % ukupnog

proračuna EU-a za 2017.) kojima se podupiru hitni

politički izazovi, primjerice iz područja sigurnosti,

azila, migracija i integracije državljana trećih zemalja,

zdravlja i zaštite potrošača, kao i onih povezanih s

kulturom i dijalogom s građanima. Financiranje je

usmjereno na projekte u kojima se suradnjom na

razini EU-a ostvaruju znatne prednosti u pogledu

učinkovitosti.

Grafikon: glavni programi financirani 2017. u okviru naslova 3. Kategorija „Ostali programi” uključuje, među ostalim, informatičke

sustave kao što je Schengenski informacijski sustav i vizni informacijski sustav, program Pravosuđe, Program o pravima, jednakosti i

građanstvu, program Europa za građane, programe Zdravlje i Potrošač te Mehanizam Unije za civilnu zaštitu unutar EU-a. Svi su iznosi

u milijunima EUR.


Programima iz proračunskog naslova 3 većinom se pridonosi ostvarenju prioriteta Komisije „pravosuđe i

temeljna prava” te „migracije”. Unatoč relativno malom proračunu tim se programima pridonosi ostvarenju

ciljeva strategije Europa 2020. Primjerice, zdravstveni program ima obilježja pametnog i uključivog razvoja. Iz

njega se financiraju aktivnosti za primjenu inovacija u području zdravlja i zdravstvene skrbi te podupiru reforme

zdravstvenih sustava država članica, pri čemu se istovremeno promiču zdravlje i prevencija bolesti te rješava

problem sve veće nejednakosti u području zdravstva provedbom mjera u području zdravlja ranjivih skupina, s

posebnim naglaskom na izbjeglice od 2015. Sredstvima Fonda za azil, migracije i integraciju pridonosi se

uključivom rastu financiranjem projekata za integraciju osoba koje nisu državljani EU-a.

47

Ovaj dio proračuna imao je posebno važnu ulogu u 2017. u okviru kontinuiranog odgovora na izbjegličku krizu i

uspostave sveobuhvatnog europskog pristupa upravljanju migracijskim tokovima. Nedavno je iskustvo pokazalo

da upravljanje migracijskim tokovima i sigurnosne prijetnje predstavljaju izazove koji se ne mogu riješiti

samostalnim djelovanjem država članica. Ukidanje unutarnjih pograničnih kontrola moraju popratiti zajedničke

mjere učinkovite kontrole i nadzora vanjskih granica Unije. Načelo solidarnosti i pravedne raspodjele

odgovornosti među državama članicama u središtu je zajedničkih politika o azilu, imigraciji i vanjskim

granicama. Proračunom EU-a omogućuju se sredstva za rješavanje financijskih posljedica tog načela. Prijetnje

u područjima sigurnosti, teškog i organiziranog kriminala, terorizma i druge prijetnje povezane sa sigurnošću

sve su više prekogranične prirode. Transnacionalna suradnja i koordinacija tijela za praćenje provedbe propisa

nužna je za uspješno sprečavanje i suzbijanje tih kaznenih djela, primjerice razmjenom informacija, zajedničkim

istragama, interoperabilnim tehnologijama te zajedničkim procjenama prijetnji i rizika.

Rješavanje migracijskih tokova, upravljanje vanjskim granicama EU-a i sigurnošću EU-a iziskuje znatne resurse

i kapacitete država članica. Boljom operativnom suradnjom i koordinacijom koja uključuje udruživanje resursa u

područjima kao što su osposobljavanje i oprema stvaraju se ekonomija razmjera i sinergije i time se osigurava

učinkovitija uporaba javnih sredstava te se jača solidarnost, uzajamno povjerenje i podjela odgovornosti za

zajedničke politike EU-a među državama članicama.

Rashodi povezani s migracijama, unutarnji i vanjski

Fond za azil, migracije i integraciju

Fondom za azil, migracije i integraciju promiče se

učinkovito upravljanje migracijskim tokovima i razvoj

zajedničkog pristupa Unije azilu i migracijama.

Pridonosi se ostvarivanju četiri posebna cilja: jačanju i

razvoju zajedničkog europskog sustava azila,

podupiranju zakonitih migracija u države članice EU-a

u skladu s potrebama tržišta rada i učinkovitoj

integraciji državljana trećih zemalja; pridonosi se i

jačanju pravednih i učinkovitih strategija povratka te

osiguravanju solidarnosti i podjele odgovornosti među

državama članicama EU-a, a posebice onih na koje

najviše utječu tokovi migracija i azilanata. Uz to,

Grafikon: sredstva EU-a unutar i izvan EU-a za razdoblje 2015.–2018.

Sredstva EU-a kao odgovor na migracijske izazove unutar i izvan EU-a za razdoblje 2015.–2018., izvor:

https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/european-agenda-

migration/20171207_eu_budget_for_the_refugee_crisis_and_improving_migration_management_hr.pdf

Izvorno dodijeljeno

Povećanje kao odgovor na veće potrebe

Uzajamni fond za Siriju

Obveze preuzete na konferencijama u Londonu i Bruxellesu

Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku

Instrument za izbjeglice u Turskoj

UKUPNO

Unutar EU-a Izvan EU-a

6,6 milijardi EUR

0,6 milijardi EUR

1,0 milijardi EUR

2,6 milijardi EUR

12,4 milijardi EUR9,6 milijardi EUR

1,6 milijardi EUR

9,6 milijardi EUR

22,0 milijardi EUR

48

podupire se integracija državljana trećih zemalja koji

su žrtve trgovanja ljudima.

U 2017. izmijenjeni su nacionalni programi radi

potpore integraciji državljana trećih zemalja, osobito

aktivnostima koje provode organizacije civilnog

društva i lokalne vlasti, kako bi se poboljšala područja

povrata i preseljenja. Iznos dodijeljenih sredstava za

razdoblje 2014.–2020. porastao je s

2 752 milijuna EUR na 5 391,5 milijuna EUR do kraja

2017. Sredstva koja su nedavno dodana proračunu

podijeljenog upravljanja namijenjena su za potporu

dvama sustavima premještanja za Italiju i Grčku

(651 milijun EUR) i programu preseljenja

(872 milijuna EUR).

Ukupna plaćanja izvršena u 2017. iznosila su

576,2 milijuna EUR, što je gotovo dvostruko više u

odnosu na 2016.

Od početka 2014. u okviru hitne pomoći Fonda

dodijeljeno je 973 milijuna EUR. Do 16. siječnja 2018.

od tog je iznosa 630 milijuna EUR dodijeljeno

državama članicama u kojima je prisutan migracijski

pritisak u svrhu rješavanja migracijske i izbjegličke

krize.

Hitnom se pomoći pružio odgovor na neposredne i

osnovne potrebe kao što su hrana, smještaj i

liječnička skrb za izbjeglice, usluge prihvata i

potpore za maloljetnike bez pratnje, jačanje

kapaciteta službi azila kako bi se mogle nositi s

velikim brojem zahtjeva te pružanje potpore

tražiteljima azila koji se vraćaju u svoje zemlje

podrijetla i sustavima premještanja. Te su

aktivnosti bile najvažnije u najizloženijim državama

kao što su Grčka, Italija i Bugarska.

Fond je nastavio pružati potporu Europskoj

migracijskoj mreži.

Fond je pružao pomoć kroz različite projekte iz

područja sustava prihvata i azila (npr. pravna pomoć i

zastupanje, socijalno savjetovanje, ciljane usluge za

ranjive skupine itd.). Od 2014. do 2017. broj osoba iz

ciljanih skupina kojima je pružena pomoć (u okviru

sustava prihvata i azila) porastao je sa 148 045 na

297 083, od čega je udio osoba koje su ostvarile

korist od pravne pomoći porastao s 18 395 (12,4 %)

na 56 933 (19,1 %).

Fond je pružio potporu i za stvaranje više od 7 000 dodatnih mjesta u prihvatnim centrima 2017. Broj mjesta prilagođenih maloljetnicima bez pratnje,

posebno ranjivoj skupini migranata, povećao se sa samo 183 mjesta u 2014. na 17 070 mjesta u 2017.

U srpnju 2015. države članice dogovorile su

preseljenje više od 22 000 osoba kojima je bila

potrebna međunarodna zaštita tijekom razdoblja

2015.–2017. Države članice u ožujku 2016. u okviru

Izjave EU-a i Turske dogovorile su preseljenje najviše

54 000 sirijskih izbjeglica iz Turske (umjesto vraćanja

Sirijaca u Tursku).

Do kraja 2017. preseljeno je 26 849 osoba. Premještena je 33 151 osoba (11 445 iz Italije i

21 706 iz Grčke. To je više od 94 % svih osoba koje su prihvatljive i registrirane za premještanje u Italiju i

Grčku).

Veliki priljev doveo je do rastućeg jaza

nezaposlenosti, stupnja obrazovanja i rizika od

socijalne isključenosti između državljana trećih

zemalja i državljana država domaćina.

Međutim, udio državljana trećih zemalja koji su uz potporu Fonda ostvarili status dugotrajnog boravka

povećao se s 30 % u 2013. na 44 % u 2016. Do kraja 2017. 1 432 612 državljana trećih zemalja primilo je

potporu za integraciju.

Od 2013. do 2017. povećao se broj povratnika i

osoba koje su primile pomoć za reintegraciju prije ili

poslije povratka koju je sufinancirao Fond. Broj

povratnika koje je sufinancirao Fond 2017. je iznosio

48 250, a 2014. 5 904. Udio prisilnih povrataka među

povratnicima povećao se s jedne četvrtine u 2014. na

polovinu u 2017. U 2017. prijavljeno je 17 736 osoba

koje su se dobrovoljno vratile. Poduzeti su i koraci

prema poboljšanju praktične suradnje među

državama članicama u pogledu povrataka te između

država članica i trećih zemalja.

Evaluacijom sredinom programskog razdoblja66

utvrđeno je da je Fondom stvorena dodana vrijednost

EU-a unatoč tome što je relativno malen u odnosu na

važne izazove koje je nametnula kriza u tom

razdoblju (od 0,23 % (izvorno planiranih) do 0,63 %

(nakon dodavanja sredstava) odobrenih sredstava iz

proračuna EU-a za razdoblje 2014.–2020.). Glavna

korist na razini EU-a ostvaruje se iz transnacionalne

dimenzije aktivnosti kao što su one u okviru Europske

migracijske mreže, ali i podjelom opterećenja na

razini EU-a koja se osobito podržava hitnom pomoći i

mehanizmom premještanja.

Fond stoga ostvaruje svoje ciljeve. Međutim,

unutarnja usklađenost Fonda u pogledu različitih

modula upravljanja mogla bi se poboljšati podizanjem

svijesti među korisnicima o aktivnostima i projektima

koji se podupiru Fondom. Utvrđeno je da je

administrativno opterećenje glavni čimbenik koji

umanjuje učinkovitost iako je Fond već znatno

pojednostavnjen u odnosu na prethodni program

financiranja. Po maločemu se moglo utvrditi da je

povećana sposobnost razvoja, praćenja i evaluacije

sustava azila. Iako je programom preseljenja EU-a

postignut znatan napredak, još se uvijek ograničeno

pridonosi uspostavljanju, razvoju i provedbi

49

nacionalnih programa preseljenja. Sustav praćenja i

evaluacije Fonda iziskuje daljnja poboljšanja,

uključujući u pogledu definiranja pokazatelja i

prikupljanja podataka. Sustav raspodjele sredstava

mogao bi biti prilagodljiviji kako bi se osigurao

odgovarajući odgovor na promjenjive potrebe i

poboljšala održivost projekata.

Grafikon: broj premještanja listopad 2015.–listopad 2017., izvor: https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-

do/policies/european-agenda-migration/20171114_relocation_eu_solidarity_between_member_states_en.pdf

Grafikon: broj preseljenja sirijskih izbjeglica iz Turske, travanj 2016.–veljača 2018., izvor: https://ec.europa.eu/home-

affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/european-agenda-migration/20180314_eu-turkey-two-years-on_en.pdf

Fond za unutarnju sigurnost

Fondom za unutarnju sigurnost promiče se provedba

strategije unutarnje sigurnosti, suradnja u području

izvršavanja zakonodavstva i upravljanje vanjskim

granicama Unije. Fond se sastoji od dva instrumenta:

Fonda za unutarnju sigurnost u području granica i

viza te Fonda za unutarnju sigurnost u području

policije. Prvim instrumentom – Granice i vize –

pridonosi se postizanju visoke razine sigurnosti u

Uniji i olakšavanju zakonitog putovanja. Drugi

instrument – Policija – usmjeren je na suzbijanje

50

kaznenih djela te upravljanje rizicima i kriznim

situacijama.

U 2017. provedba se odvijala prema planu.

Do 16. siječnja 2018. hitnom pomoći u okviru Fonda

za unutarnju sigurnost u području granica i viza na

temelju 53 sporazuma o dodjeli bespovratnih

sredstava državama članicama dodijeljeno je

309 milijuna EUR za rješavanje migracijske i

izbjegličke krize. Hitnom pomoći u okviru Fonda za

unutarnju sigurnost u području policije na temelju 5

projekata dodijeljena su 6,3 milijuna EUR. U 2017.

dodijeljeno je 57,8 milijuna EUR dvjema državama

članicama – Grčkoj (3,8 milijuna EUR) i Italiji

(54 milijuna EUR) – koje su bile pod hitnim pritiskom

na svojim vanjskim granicama, a posebice u žarišnim

točkama.

Privremena evaluacija67

pokazala je da je Fond za

unutarnju sigurnost u području granica i viza

učinkovito pridonio provedbi zajedničke vizne politike

EU-a i olakšao zakonito putovanje. Aktivnosti

razmjene informacija i osposobljavanja pridonijele su

ujednačenoj provedbi pravne stečevine Unije u

pogledu vizne politike.

Fondom je pružena potpora razvoju sustava

informacijske tehnologije EU-a, a posebice viznog

informacijskog sustava koji je početkom 2018.

sadržavao podatke o 55 milijuna zahtjeva za

izdavanje vize za kratkotrajni boravak i

Schengenskog informacijskog sustava, baze

podataka koja je 2017. sadržavala više od

76 milijuna upozorenja o osobama ili predmetima,

kao što su tražene ili nestale osobe i predmeti koji

se oduzimaju, te u kojoj je izvršeno više od

5 milijardi pretraga i pronađeno 243 500

rezultata68

.

Sve navedeno pridonijelo je pružanju vrhunske

usluge podnositeljima zahtjeva za vizu, jednakom

postupanju prema državljanima trećih zemalja i

homogenom suzbijanju nezakonitih migracija, čime je

ostvarena visoka dodana vrijednost EU-a. Međutim,

doprinos Fonda konzularnoj suradnji i jačanju

suradnje s trećim zemljama i dalje je bio ograničen.

Unatoč migracijskoj i sigurnosnoj krizi Fond je

učinkovito pridonio i provedbi integriranog upravljanja

granicama. Fondom je pružena potpora razvoju

politike integriranog upravljanja granicama i ojačana

je solidarnost država članica kroz sufinanciranje

opreme koja se upotrebljava u zajedničkim

operacijama Agencije za europsku graničnu i obalnu

stražu. Fond je pridonio razvoju Europskog sustava

nadzora granica (EUROSUR) i sustava informacijske

tehnologije za upravljanje granicama. Međutim,

evaluacijom je utvrđeno da kontinuitet provedbe

aktivnosti u velikoj mjeri ovisi o sredstvima EU-a. S

financijskog gledišta nacionalna sredstva ne bi

omogućila učinkovito i djelotvorno financiranje

planiranih aktivnosti bez namjenskog instrumenta

financiranja EU-a. Nadalje, evaluacijom je utvrđeno

da je zajednički okvir za praćenje i evaluaciju

uspostavljen prekasno, dosta nakon početka

provedbe projekata. Dionici još uvijek smatraju da im

mjere praćenja, izvješćivanja i kontrole predstavljaju

opterećenje.

Fond za unutarnju sigurnost u području policije

pridonio je visokoj razini sigurnosti u Uniji

sprečavanjem i suzbijanjem prekograničnog, teškog i

organiziranog kriminala, uključujući terorizam, te

jačanjem koordinacije i suradnje tijela za izvršavanje

zakonodavstva. Pridonio je i jačanju sposobnosti

država članica da učinkovito upravljaju rizicima i

kriznim situacijama povezanima sa sigurnosti te, u

manjoj mjeri, zaštite stanovnike i kritičnu

infrastrukturu od terorističkih napada i drugih

incidenata povezanih sa sigurnošću.

Dostupni dokazi pokazuju da je Fond pridonio jačanju

suradnje i koordinacije između država članica i

europskih tijela te jačanju sposobnosti država članica

da razviju sveobuhvatne procjene prijetnji i rizika, iako

je broj projekata koji se financiraju na nacionalnoj

razini i razini Unije relativno malen. Uspostavljeno je

nekoliko aktivnosti u području ranog upozoravanja i

suradnje za sprečavanje krize (primjerice mreža

ATLAS). Evaluacijom je utvrđeno da se u okviru za

praćenje i evaluaciju moraju riješiti pitanja kao što su

definiranje pokazatelja i pojednostavnjenje

izvješćivanja. Pitanja daljnje učinkovitosti fonda,

fleksibilnosti oblikovanja nacionalnih programa i

raspodjele sredstava u okviru programa i dalje

predstavljaju izazov. Smatra se da je administrativno

opterećenje povezano s Fondom još uvijek veliko,

iako je zabilježeno nekoliko poboljšanja u odnosu na

prethodno programsko razdoblje.

Komisija je nastavila surađivati s Agencijom za

europsku graničnu i obalnu stražu i državama

članicama kako bi se postiglo učinkovito i ojačano

upravljanje vanjskim granicama EU-a. U 2017.

Agencija je provela 15 zajedničkih operacija na

morskim, kopnenim i zračnim vanjskim granicama

EU-a u okviru kojih je rasporedila oko 1 175–1 700

službenika graničnog nadzora koji su odradili ukupno

347 805 radnih dana (11,6 % više nego 2016.).

Zajedničkom operacijom Triton u središnjem

Sredozemlju i zajedničkom operacijom Poseidon u

istočnom Sredozemlju Agencija je bila trajno prisutna

na onim vanjskim granicama koje su izložene

najvećem pritisku.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu pridonijela je spašavanju 111 000 migranata pristiglih

u Italiju srednjosredozemnom rutom.

51

Tempo aktivnosti povratka koje organizira Agencija

nastavio je rasti te je u 2017. vraćena ukupno 14 271

osoba.

Slika: pregled raspoređenosti europske granične i obalne

straže, izvor: https://ec.europa.eu/home-

affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/european-

agenda-

migration/20171207_the_european_border_and_coast_guard_

agency_hr.pdf

Uz to, u okviru misije zajedničke sigurnosne i

obrambene politike u Nigeru i Maliju i Uzajamnog

fonda EU-a za Afriku EU podupire misije potrage i

spašavanja u pustinji: tijekom ove godine nigerska su

tijela i Međunarodna organizacija za migracije (IOM)

spasili više od 1 100 migranata u Sahari u Nigeru.69

U Grčkoj je aktivno pet žarišnih točaka (Moria, Vathy,

Vial, Lepida i Pyli) i svi migranti ondje se propisno

provjeravaju, utvrđuje im se identitet, uzimaju im se

otisci prstiju, registrira ih se i obavještava o njihovim

pravima. Zaključno s 31. prosinca 2017. ukupni

kapacitet tih žarišnih točaka bio je otprilike 5 600

mjesta. Neprekidno su se ulagali napori u

poboljšavanje uvjeta života migranata koji su zbog

zahtjeva Izjave EU-a i Turske duže boravili na tim

otocima i čekali odluku o svojoj situaciji. Kako bi se

zadovoljile daljnje potrebe, u Italiji je otvoreno još pet

žarišnih točaka (Lampedusa, Messina, Trapani,

Taranto i Pozzallo) s ukupnim kapacitetom od 1 850

mjesta, čime se ukupni deklarirani kapacitet žarišnih

točaka povećao za 15 %.

Unatoč neprestanom velikom priljevu migranata u prvoj polovici 2017. Italija je 2017. uspjela održati ukupnu stopu uzimanja otisaka prstiju na gotovo

100 %.

Instrument za hitnu potporu unutar EU-a

Instrumentom za hitnu potporu u drugoj je godini

provedbe nastavljeno pružanje važne potpore

ranjivim izbjeglicama unutar Europske unije (u

Grčkoj). Godina 2017. bila je prijelazna godina za

provedbu tog instrumenta jer mu se više nije

pristupalo kao prvom projektu hitne potpore nego je

prerastao u normaliziranu aktivnost. Proširena su dva

načina pružanja humanitarne pomoći: (1) prijelaz s

opskrbe pripremljenom hranom na sustav novčane

pomoći za hranu u kampovima i (2) postupni prijelaz

sa smještaja u kampovima na program najma

smještaja. Iz ovih dviju političkih inicijativa nastao je

program Hitna potpora za integraciju i smještaj.

Prema statističkim podacima grčke vlade, početkom

2017. u Grčkoj je bilo otprilike 60 000 izbjeglica i

migranata. UN-ova agencija za izbjeglice objavila je

da se krajem 2017. u Grčkoj još uvijek nalazilo više

od 45 000 izbjeglica i migranata.

U 2017. preko humanitarnih organizacija tim instrumentom dodijeljeno je gotovo 198 milijuna EUR

za pružanje hitne potpore koja se dodjeljuje na temelju potreba i pružena je pomoć za 40 000

korisnika.

Uz potporu koja se Grčkoj pružala drugim

instrumentima EU-a, navedenim su sredstvima

potpomognuti napori grčkih tijela. Financirane

aktivnosti provodilo je 15 humanitarnih organizacija

sa svojim partnerima za provedbu pružajući

višesektorsku potporu koja se uglavnom temeljila na

dodjeli novčanih sredstava. Usluge su uključivale

pomoć za osnovne potrebe, pomoć u hrani, smještaj,

najam smještaja, planiranje lokacija i upravljanje

lokacijama, zaštitu i to osobito za maloljetnike bez

pratnje, obrazovanje, zdravstvenu skrb uključujući

psihosocijalnu podršku, vodoopskrbu, odvodnju i

higijenu. Ukupno je 37 597 osoba dobilo pomoć

putem programa Hitne potpore za integraciju i

smještaj i programa novčane pomoći do

prosinca 2017.

U prvoj polovini 2017. instrumentom je

obuhvaćeno upravljanje otprilike 1 000 mjesta za

maloljetnike bez pratnje u namjenskim objektima

za smještaj. Grčka su tijela u kolovozu preuzela

financiranje tih objekata za smještaj preko svojeg

nacionalnog programa u okviru Fonda za azil,

migracije i integraciju. Instrument za hitnu potporu

pridonio je uspostavi sigurnih zona za maloljetnike

koje su prema potrebi neprekidno u funkciji na

lokacijama.

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu učinkovito je

ostvario svoju primarnu ulogu olakšavanja pružanja

pomoći u naravi, iz država članica EU-a u područja

zahvaćena katastrofama unutar i izvan Europe. Cilj

Mehanizma Unije za civilnu zaštitu jest podupirati,

koordinirati i nadopunjavati mjere država članica u

području civilne zaštite kako bi se poboljšala

učinkovitost sustava sprečavanja prirodnih katastrofa

te onih izazvanih ljudskim djelovanjem kao i pripreme

za njih i odgovora na njih. Primjenom sveobuhvatnog

pristupa, koji uključuje sprečavanje katastrofa,

pripremu za njih i odgovor na njih, Mehanizam je

usmjeren na smanjenje gubitaka ljudskih života i

ekološke, gospodarske i materijalne štete koju

uzrokuju katastrofe; poboljšavanje razumijevanja

rizika od katastrofa u državama članicama suradnjom

u području procjene rizika i planiranja te postupnim

razvojem europske kulture sprečavanja katastrofa;

kao i na poboljšavanje pripravnosti za katastrofe

osposobljavanjem, vježbama, razmjenom najboljih

praksi i sličnim aktivnostima.

53

U 2017. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

aktiviran je u okviru odgovora na ukupno

32 hitne situacije te je zabilježeno nekoliko

važnih postignuća. S obzirom na složenije i

učestalije prirodne katastrofe koje su

posljednjih godina ozbiljno pogodile mnoge

europske države, Komisija je u studenome

podnijela ambiciozne nove planove za

jačanje europske sposobnosti za

suočavanje s prirodnim katastrofama

jačanjem europskih kapaciteta za odgovor

sustavom rescEU te boljom prevencijom

katastrofa i pripravnošću za njih.

Uspostavljen je Europski kapacitet za

odgovor na hitne situacije u obliku

dobrovoljnog udruživanja kapaciteta.

Dobrovoljnim udruživanjem kapaciteta za

odgovor država članica objedinjuje se niz

modula civilne zaštite, drugih kapaciteta za

odgovor i stručnjaka koje države članice

drže u stanju pripravnosti za EU-ove misije civilne

zaštite širom svijeta. Kako bi se osigurala kvaliteta i

interoperabilnost, timovi moraju zadovoljavati

minimalne kriterije kvalitete i proći postupak

certifikacije. Osposobljeni i certificirani moduli,

kapaciteti za odgovor i stručnjaci jamče učinkovit

odgovor na katastrofe unutar i izvan EU-a.

Dobrovoljnim udruživanjem omogućuje se i kraće

vrijeme potrebno za raspoređivanje kapaciteta.

Kapaciteti okupljeni dobrovoljnim udruživanjem

mobilizirani su u svim hitnim situacijama većih

razmjera, uključujući one u kojima su bila potrebna

specijalizirana sredstva.

Primjerice, tijekom krize uzrokovane ebolom

mobilizirani su kapaciteti medicinske zračne

evakuacije oboljelih od ebole i mobilni laboratoriji.

Nakon uspješne provedbe projekta „Buffer-IT” 2016.

za jačanje zračnih kapaciteta država članica za

gašenje šumskih požara:

sufinancirana su dva zračna kapaciteta za gašenje

šumskih požara (kapaciteta za ublažavanje) u sezoni

šumskih požara 2017. Kapaciteti za ublažavanje

smješteni u Italiji sastojali su se od dva velika

amfibijska zrakoplova, a oni smješteni u Španjolskoj

od dva srednja amfibijska zrakoplova. Tijekom 2017.

ti kapaciteti za ublažavanje aktivirani su četiri puta u

Europi i njima je odrađeno ukupno 230 sati leta i 773

ispuštanja sredstava za gašenje požara.

Europska zdravstvena jedinica, pokrenuta u

veljači 2016., novi je okvir za mobiliziranje stručnjaka

i timova u području zdravstva i javnog zdravstva za

operacije pripravnosti ili odgovora unutar ili izvan EU-

a. Devet država članica do sada se obvezalo na

suradnju svojim medicinskim timovima, mobilnim

laboratorijima i timovima za logističku potporu, a dva

su tima već mobilizirana tijekom epidemije ebole u

zapadnoj Africi.

Izvan granica EU-a Mehanizmom je 2017. olakšano

pružanje potpore sljedećim državama: Albaniji,

Armeniji, Bangladešu, Čileu, Dominiki, Iraku,

Meksiku, Crnoj Gori, Peruu, Tunisu i Ugandi.

Mehanizmom je omogućeno i pružanje stručnog

znanja (savjetodavnim) misijama pripravnosti i

prevencije u Jordanu, Butanu i Armeniji. Odabrane

aktivnosti prevencije i pripravnosti provedene su u

zemljama kandidatkinjama, potencijalnim zemljama

kandidatkinjama i državama koje su obuhvaćene

europskom politikom susjedstva.

Pružena pomoć uključivala je materijale i komplete

za izradu skloništa (Bangladeš), medicinske

komplete (Irak) i jedinice za pročišćavanje vode

(Dominika). Stručnjaci iz EU-a pružali su dodatnu

potporu meksičkim tijelima u procjeni štete na

lokalitetima kulturne baštine nakon potresa u

Meksiku.

Evaluacija Mehanizma sredinom programskog

razdoblja završena je 2017.70

U evaluaciji je

naglašeno da se Mehanizmom ostvaruje jasna

dodana vrijednost EU-a za države sudionice u okviru

sva tri tematska stupa – sprečavanje katastrofa,

pripravnost za katastrofe i odgovor na katastrofe.

Primjerice, u području odgovora na katastrofe dodana

vrijednost EU-a bila je najočitija u sveobuhvatnom

pregledu dostupnih kapaciteta na razini EU-a i

mogućnosti pokretanja koordiniranog odgovora u

čitavom EU-u jedinstvenom platformom.

Mehanizam se pokazao korisnim alatom za

mobiliziranje i koordiniranje pomoći koju pružaju

vatrogasca

stručnjak civilne zaštite

vatrogasna zrakoplova

časnika za vezu ERCC-a

prijevoznih sredstava (plovila i zrakoplova)

modul za pročišćavanje vode

europski mobilni laboratorij

europski medicinski tim (40 osoba)

tableta za pročišćavanje vode

komada rasvjetne opreme za kampove

komada materijala za skloništa (šatora, vreća za spavanje itd.)

komada vatrogasnih materijala (crijeva, motornih pila itd.)

kompleta za higijenu

komada materijala za slučaj poplave (čizama, pojaseva za spašavanje itd.)

kompleta za skloništa

pumpi

Odgovor Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu 2017.

20 država sudionica doprinijelo je u 32 hitne situacije

Sredstva i stručnost Materijalna pomoć

1,8 milijuna

54

države sudionice koje odgovaraju na kriznu situaciju

unutar i izvan Unije, što je opipljiv dokaz europske

solidarnosti. Primjerice, postojanje jedinstvenog

europskog centra za razmjenu informacija, operativna

koordinacija, uvođenje europskih standarda za

kapacitete za odgovor na katastrofe i zajedničke

smjernice za procjenu rizika jasno naglašavaju

dodanu vrijednost EU-a u području pripravnosti za

katastrofe i odgovora na njih.

Dodavanjem novih kapaciteta Europskim kapacitetom

za odgovor na hitne situacije (dobrovoljnim

udruživanjem) poboljšana je ukupna pripravnost na

razini EU-a i omogućeni su resursi koji objedinjuju niz

timova, stručnjaka i opreme iz država sudionica koji

se mogu odmah rasporediti za pružanje izravnog

odgovora. Ključni izazovi koji su i dalje prisutni

odnose se na utvrđivanje potreba za kapacitetima,

određivanje odgovarajućih ciljeva kapaciteta i daljnji

razvoj standarda kvalitete te bolje povezivanje

prevencije s aktivnostima pripravnosti i odgovora.

Izazov je i povezivanje s opsežnijim programima kao

što je Europski fond za regionalni razvoj. Evaluacija je

ukazala na potrebu za jačanjem okvira za praćenje,

poboljšanjem usklađenosti između aktivnosti u okviru

Mehanizma i strategije EU-a za prilagodbu klimatskim

promjenama te daljnjim poboljšanjem održivosti

rezultata. Mehanizam još nije uspostavio pravu

ravnotežu između okvira uzajamne pomoći europskih

država nakon prirodnih katastrofa i katastrofa

izazvanih ljudskim djelovanjem i razvoja u složeniji

instrument sposoban za rješavanje višestrukih kriza

globalnog dosega.

Program Europa za građane

Program Europa za građane provodi se kroz dva

potprograma: „Europsko sjećanje” i „Demokratski

angažman i građansko sudjelovanje”. U okviru

potprograma nudi se sufinanciranje za projekte

europskog sjećanja, aktivnosti bratimljenja gradova,

umrežavanja gradova i projekte civilnog društva. Dva

potprograma nadopunjena su horizontalnim mjerama

za širenje i upotrebu rezultata projekta. Program se

provodi bespovratnim sredstvima za aktivnosti i

operativnim bespovratnim sredstvima koja se

dodjeljuju europskim organizacijama civilnog društva i

skupinama za strateško promišljanje koje su aktivne u

tematskim područjima na koja je program usmjeren.

U 2017. u okviru potprograma „Europsko sjećanje”

podržano je 39 inicijativa usmjerenih na stvaranje

osjećaja odgovornosti kod građana o načinu na

koji se EU razvija i vrijednostima na kojima se

temelji. U okviru potprograma „Demokratski

angažman i građansko sudjelovanje” 373 projekta

bratimljenja gradova, 32 mreže gradova i 27

projekata civilnog društva bilo je usmjereno na

promicanje solidarnosti u doba krize te na borbu

protiv stigmatizacije migranata i manjinskih

skupina.

Tijekom 2017. provedene su sve aktivnosti u okviru

programa. Od 1 942 zahtjeva zaprimljena tijekom

godine odabrano je 412 projekata s ukupnim

proračunom od 25,6 milijuna EUR. Program se

provodio u 33 prihvatljive države sudionice.

Ishod evaluacije programa Europa za građane


potvrđuje dodanu

vrijednost programa u promicanju građanskog

sudjelovanja, jačanju osjećaja pripadnosti i potpori

uzajamnom razumijevanju. Struktura programa, s dva

potprograma i horizontalnom mjerom o vrednovanju

pokazala se učinkovitom, a operativnim bespovratnim

sredstvima i bespovratnim sredstvima za aktivnosti

pomoglo se ostvariti željene ishode. U aktivnosti koje

se podupiru u okviru programa bila su izravno

uključena ukupno 3,3 milijuna građana (npr. sudionici

u aktivnostima bratimljenja gradova, sudionici na

događanjima koja su organizirale organizacije civilnog

društva itd.), a još je 3,9 milijuna sudionika bilo

uključeno neizravno (npr. korisnici internetskog

materijala izrađenog u okviru programa, čitatelji

studija koje su izradile skupine za strateško

promišljanje itd.). Međutim, evaluacija je ukazala i na

nedostatak vidljivosti zbog manjeg razmjera

aktivnosti, potrebu za jačanjem sinergija s drugim

postojećim programima EU-a i potrebu za

poboljšanjem pokazatelja praćenja.

55

Program o pravima, jednakosti i građanstvu

U 2017. proračun Programa o pravima, jednakosti i

građanstvu iznosio je 61,5 milijuna EUR. Godišnji

program rada za 2017. donesen je 1. ožujka 2017. uz

objavu deset poziva na podnošenje prijedloga za

bespovratna sredstva za aktivnosti i zatvaranje osam

poziva. Zatvorena su i tri poziva za operativna

bespovratna sredstva potpore za okvirne partnere.

Operativna bespovratna sredstva u iznosu od

15 milijuna EUR dodijeljena su za 12 nacionalnih

tijela i 32 lokalne organizacije za projekte usmjerene

na otkrivanje i poboljšanje zaštite i standarda potpore

za žrtve.

Većina aktivnosti u okviru Programa pridonosi

prioritetima EU-a „pravosuđe i temeljna prava” i

„ostvarivanje Unije demokratskih promjena” te

Europskom programu sigurnosti (osobito aktivnostima

za borbu protiv rasizma i ksenofobije). Program

pridonosi i jedinstvenom digitalnom tržištu pružajući

potporu predloženim aktivnostima u pogledu zaštite

podataka i suzbijanja govora mržnje na internetu.

Aktivnosti u pogledu prava potrošača povezanih s

računalstvom u oblaku i digitalnim ugovorima

pridonose i povezanom jedinstvenom digitalnom

tržištu, kao i bolje povezanom i pravednijem

unutarnjem tržištu.

U područjima politike nediskriminacije i integracije

Roma Programom je pružena potpora aktivnostima

kojima se osigurava da diskriminacija na temelju vjere

ili uvjerenja, dobi, invaliditeta i spolne orijentacije

bude zabranjena kad god je to moguće na isti način

na koji je zabranjena na temelju spola i rase ili

etničkog podrijetla. Programom je pružena potpora

Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010.–

2020. kroz aktivnosti financiranja usmjerene na

zaštitu prava osoba s invaliditetom. Za potporu

inicijativa kao što su iskaznica EU-a za osobe s

invaliditetom, Nagrada za pristupačnost grada i

pokretanje Europskog dana osoba s invaliditetom

2017. je raspodijeljeno 701 207 EUR.

Programom se nastavio davati prioritet

aktivnostima sprečavanja i borbe protiv svih oblika

nasilja nad ženama, mladima i djecom. U okviru

jednog projekta u Finskoj provedeno je

osposobljavanje otprilike 1 000 liječnika,

medicinskih sestara i drugih socijalnih radnika i

zdravstvenih djelatnika za prepoznavanje znakova

nasilja u obitelji i poticanje na otkrivanje i

prijavljivanje nasilja.

Programom je pružena potpora i aktivnostima

usmjerenima na sprečavanje i borbu protiv svih oblika

nasilja. Time je pripremljen teren za pristupanje EU-a

i država članica Konvenciji Vijeća Europe o

sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja

u obitelji. Te aktivnosti, primjerice, uključuju potporu

konferenciji o rodno uvjetovanom nasilju u kontekstu

intersekcijske diskriminacije i o pristupu žena

pravosuđu i uslugama koja je održana tijekom

malteškog predsjedanja u veljači 2017. Tom je

prilikom pokrenut internetski alat za stručnjake koji

dolaze u kontakt sa ženama žrtvama genitalnog

sakaćenja.

U području jednakosti spolova Programom je pružena

potpora sudjelovanju žena na tržištu rada i uklanjanju

diskriminacije koja uključuje razliku u plaći između

spolova. U okviru provedbe Strateškog djelovanja za

ravnopravnost spolova u razdoblju 2016.–2019.

Programom se pridonijelo jačanju ravnoteže spolova

na položajima gospodarskog odlučivanja izradom

baze podataka Komisije o ženama i muškarcima na

položaju na kojem se donose odluke.

Aktivnostima u području prava djeteta podupiralo se

promicanje pravosuđa prilagođenog djeci, a zbog

migracijske krize kod dodjele sredstava davao se

prioritet inicijativama za zaštitu djece u ranjivim

situacijama.

Na primjer, Programom su osigurana sredstva za

11. godišnji Europski forum o pravima djeteta u

studenome 2017. koji je bio usredotočen na temu

djece lišene slobode i na mjere koje se mogu

provoditi umjesto zadržavanja.

Preliminarni rezultati privremene evaluacije pokazuju

da se Programom učinkovito i djelotvorno postigao

dobar napredak prema ostvarenju ciljeva. Međutim,

nije postignuta optimalna raspodjela među različitim

skupinama korisnika ni ciljevima Programa niti je

postignuta optimalna geografska raspodjela.

Sustavnijim planiranjem, praćenjem i provedbom

aktivnosti u okviru Programa poduprla bi se održivost

rezultata projekta. Može se ojačati učinkovitost

mehanizama podnošenja prijava, provedbe i

izvješćivanja.

56

Program Pravosuđe

Program Pravosuđe pridonosi razvoju europskog

područja pravde koje se temelji na uzajamnom

priznavanju i povjerenju. Programom se promiče

pravosudna suradnja u građanskim i kaznenim

stvarima te pravosudno osposobljavanje radi

poticanja zajedničke pravosudne kulture. Programom

se podupire učinkovit pristup pravosuđu u Europi i

inicijative u području politike u vezi s drogama. Cilj

programa Pravosuđe jest poboljšati provedbu

instrumenata pravosuđa EU-a (npr. europskog

istražnog naloga, europskog uhidbenog naloga i

postupaka predaje, europskog naloga za zaštitu,

europskog naloga za blokadu računa, obiteljskog

prava) i primjenjivati brže prekogranične sudske

postupke kroz suradnju, dijalog, razmjenu informacija,

aktivnosti osposobljavanja i usklađenost praksi. Sve

aktivnosti koje se financiraju programom Pravosuđe

imaju transnacionalnu dimenziju. Većina njih provodi

se partnerstvima u kojima su zastupljene najmanje

dvije države ili mrežama u koje su okupljeni članovi iz

najmanje 14 država sudionica.

Operativni proračun dodijeljen programu Pravosuđe

2017. (52,6 milijuna EUR) prvenstveno je

upotrijebljen za jačanje pravosudne suradnje u

građanskim i kaznenim stvarima te za poboljšavanje

pristupa pravosuđu.

Završeni su svi pozivi za podnošenje ponuda i

natječaji u okviru programa rada za 2014., 2015. i

2016. Provedba projekata i ugovora povezanih s

njima je u tijeku.

Programom se financira rad Europske pravosudne

mreže u građanskim i trgovačkim stvarima. Mreža

objedinjuje nacionalna pravosudna tijela s ciljem

pojednostavnjenja i jačanja pravosudne suradnje

među državama članicama te poboljšanja provedbe

građanskog pravosuđa EU-a.

Porast broja razmjena informacija putem

elektroničkog informacijskog sustava kaznene

evidencije pomogao je u pružanju bržih i ciljanih

razmjena informacija o kaznenim osudama među

državama članicama. U 2017. porast je bio više no

osmerostruk u odnosu na početnu vrijednost iz 2012.

Neprestanim financiranjem europskog portala e-pravosuđe omogućeno je da 2017. sustav zabilježi

gotovo 2,7 milijuna pronađenih rezultata – šesterostruko više u odnosu na 2012.

Portalom se omogućuje pristup dokumentima o

prekograničnim postupcima, sudskoj praksi,

pravosudnim sustavima EU-a i materijalima za

osposobljavanje, čime se građanima i poduzećima

olakšava pristup pravosuđu i pridonosi uzajamnom

povjerenju.

U području borbe protiv terorizma, ključnog prioriteta

Europskog programa sigurnosti, aktivnostima za koje

su isplaćena sredstva stavljen je prioritet na

sprečavanje radikalizacije u zatvorima i poboljšanje

zatvorskih uvjeta. U 2017. operativna bespovratna

sredstva dodijeljena su organizacijama kao što su

EuroPris i Europska organizacija za probaciju za

projekte koji su pridonosili jačanju primjene

alternativa zatvorskoj kazni i poboljšanju zatvorskih

uvjeta u državama članicama. Poboljšanje loših

zatvorskih uvjeta politički je prioritet na razini EU-a jer

u takvim sredinama postoji veći rizik od radikalizacije,

a mogu ograničiti učinkovitu primjenu, primjerice,

europskog uhidbenog naloga.

Preliminarni rezultati privremene evaluacije pokazuju

da je program ostvario znatan napredak do sredine

programskog razdoblja. No pojavili su se i neki

izazovi u provedbi programa. Programu su do sada

pristupili korisnici iz malog broja država članica. To bi

se u budućnosti moglo riješiti boljim komunikacijskim

aktivnostima. Pokazatelji programa odgovarajući su

za praćenje napretka prema ostvarenju ciljeva

programa, no ponekad su teško mjerljivi zbog

nedostatka odgovarajućih alata. Ciljevi programa

široki su i fleksibilni, no ponekad je teško uskladiti

inicijative politika u području droga s ostalim

prioritetima programa kao što su pravosudna

suradnja i pristup pravosuđu. Potrebna je sustavnija

analiza dodatnih ciljanih skupina i potreba dionika

kako bi se povećala relevantnost programa. Daljnja

koordinacija i razmjena informacija između programa

i projekata EU-a mogla bi biti ključna za smanjenje

mogućeg rizika od udvostručivanja na najmanju

moguću mjeru i za povećanje mogućih sinergija, što

bi omogućilo usklađeniju i učinkovitiju raspodjelu

sredstava u skladu s najvažnijim prioritetima. Uz to,

još ima mogućnosti za smanjenje administrativnog

opterećenja.

Program za potrošače

Programom se podupire izvršavanje zakonodavstva u

području zaštite potrošača, posebice aktivnostima čiji

je cilj poboljšati bazu znanja i postupak revizije

Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, kao i

57

zajedničkim aktivnostima čiji je cilj poboljšati

administrativnu suradnju u području primjene i

izvršavanja zakonodavstva o sigurnosti proizvoda

(Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda) diljem

unutarnjeg tržišta. Države članice ne mogu u

potpunosti ostvariti te ciljeve, posebice zbog

prekogranične prirode pitanja o kojima je riječ.

Provedba Programa za potrošače 2014.–2020. na

dobrom je putu da ostvari svoje višegodišnje ciljeve.

Ostvarena je većina povezanih pokazatelja

uspješnosti koji su se očekivali za 2014., 2015., 2016.

i 2017.

Do kraja 2017. potrošeno je i preneseno u pravne

obveze 99 % operativnog proračuna u iznosu od

23,7 milijuna EUR, koji je raspodijeljen za provedbu

godišnjeg programa rada za 2016. U ožujku 2018.

provedba programa rada za 2017. (24,1 milijun EUR)

dosegla je 61 %. Ukupne obveze preostalih

definiranih aktivnosti (pravne obveze koje će se

zaključiti u prvoj polovici 2018.) izvršene su na kraju

2017.

Programom za razdoblje 2014.–2020. uvedena su

važna poboljšanja u odnosu na prethodni program,

posebice u pogledu pojednostavnjenja bespovratnih

sredstava za Europske potrošačke centre (na temelju

višegodišnjih strateških partnerstva) i sustava

razmjene službenika odgovornih za izvršavanje

(naknade umjesto bespovratnih sredstava).

Mrežom europskih potrošačkih centara pomaže se

potrošačima u slučajevima prekogranične kupnje,

objašnjavaju im se njihova prava u pogledu

međunarodne kupnje i pomaže im se u traženju

pravne zaštite od trgovaca u drugoj državi EU-a (te

Islandu i Norveškoj) ako nešto pođe po zlu.

U okviru Mreže europskih potrošačkih centara

razvijena je aplikacija za putovanja kako bi se

potrošačima pomoglo da ostvare svoja prava dok

su na odmoru u inozemstvu. Aplikacijom se

godišnje ostvari otprilike 100 000 kontakata s

potrošačima.

Uspostavljene su internetske platforme kako bi se

potakla administrativna suradnja u pogledu primjene i

izvršavanja zakonodavstva o sigurnosti proizvoda. U

2017. na tim je platformama zabilježen porast stope

sudjelovanja. Na primjer, broj razmjena među

službenicima na platformi za razmjenu znanja u

okviru suradnje u zaštiti potrošača porastao je 28 %

od 2016.:

- pomoću platforme za internetsko rješavanje sporova

na razini EU-a koja je uspostavljena 2016. nastavila

su se jačati prava potrošača putem pristupa

jednostavnom, brzom i cjenovno povoljnom

rješavanju sporova. Platformom se potrošačima i

trgovcima omogućuje da internetski riješe svoje

sporove oko domaće i prekogranične internetske

kupovine bez odlaska na sud. U 2017. povećalo se

povjerenje u sustav i ukupan broj zaprimljenih

slučajeva iznosio je 52 735. Prema podacima ankete,

oko 44 % pritužbi riješeno je izvan platforme, izravnim

kontaktom potrošača i trgovaca koji je pokrenut

platformom,

- akademija za e-praćenje provedbe propisa,

uspostavljena 2017. radi poticanja suradnje u zaštiti

potrošača i sposobnosti mreža za sigurnost proizvoda

da provode internetske istrage, u svojoj prvoj godini

rada okupila je 158 službenika,

- sustavom brzog uzbunjivanja za opasne

neprehrambene proizvode nastavila se olakšavati

razmjena informacija između država članica i

Komisije o mjerama koje se poduzimaju protiv

opasnih proizvoda. U 2017. nacionalna tijela u

sustavu su objavila 2 201 obavijest o opasnim

proizvodima čime su potrošačima omogućila brzi

pristup informacijama o opasnim proizvodima koji su

u prodaji u EU-u. Obavijestima se 2017. potaknulo

gotovo 4 000 daljnjih mjera u drugim državama

članicama, što je dokaz bliske suradnje nacionalnih

tijela u ostvarivanju zajedničkog cilja – očuvanja

sigurnosti na tržištu i zaštite potrošača u EU-u.

Igračke, automobili i motocikli na vrhu su popisa

otkrivenih opasnih proizvoda koji su uklonjeni s

tržišta.

Privremena evaluacija programa u tijeku je i prvi

rezultati pokazuju opće zadovoljstvo dionika u

pogledu relevantnosti i učinkovitosti aktivnosti.

Ukupno je procijenjeno da su ciljevi i prioriteti

programa za potrošače još uvijek u potpunosti

relevantni i da se njihovo ostvarivanje treba nastaviti.

Međutim, utvrđeno je nekoliko područja u kojima su

moguća poboljšanja: program nije dovoljno fleksibilan

da bi u kratkom roku mogao odgovoriti na potrebe

politika; postupak planiranja nije optimalan i trebao bi

omogućavati brzo reagiranje na nove zahtjeve politika

ili promjene na tržištu; postoje mogućnosti za

poboljšanje veza s trećim zemljama (osobito u

području izvršavanja).

Hrana i hrana za životinje

Program Hrana i hrana za životinje pridonosi visokoj

razini zdravlja ljudi, životinja i biljaka duž

prehrambenog lanca. Programom se podupiru

aktivnosti sprečavanja i iskorjenjivanja bolesti i štetnih

58

organizama, osigurava se visoka razina zaštite za

potrošače i za industriju hrane i hrane za životinje te

se daje prednost otvaranju radnih mjesta.

Evaluacijom programa Hrana i hrana za životinje

sredinom programskog razdoblja za 2017.72

potvrđena je važnost i dobro funkcioniranje programa.

Uz to, potpora pružena programom trebala bi pomoći

u jačanju konkurentnosti Unije u ovom području.

Provedba 130 nacionalnih veterinarskih programa,

sufinanciranih sa 150 milijuna EUR u okviru programa

Hrana i hrana za životinje, napredovala je 2017. kako

je predviđeno. Ti su programi usmjereni na prenosive,

često epidemijske bolesti životinja i imaju izravan

učinak na javno zdravstvo zbog problema sigurnosti

hrane i činjenice da su neke bolesti koje prenose

životinje prenosive na ljude. Nadalje, izbijanja bolesti

životinja mogu uzrokovati znatne gospodarske

troškove u proračunu EU-a i država članica zbog

gubitka unutarnjih europskih i izvoznih tržišta te

izravnih troškova kontrole bolesti. No iskorjenjivanje

bolesti dugoročan je zadatak koji zahtijeva

neprekinuto i dosljedno djelovanje tijekom duljeg

razdoblja.

U 2017. zabilježene su nove pojave afričke

svinjske kuge u novim područjima Poljske i u

novim državama članicama (Češkoj i Rumunjskoj)

povezane s ljudskim aktivnostima, a ne s prirodnim

načinom širenja bolesti – migracijom divljih svinja.

Brzim, dobro usmjerenim i višedimenzionalnim

odgovorom EU-a na izbijanje afričke svinjske kuge

ograničeni su negativni učinci epidemije koja je

mogla imati katastrofalan učinak na zdravlje

životinja i održivost sektora. U ostalim zahvaćenim

trećim zemljama u kojima se bolest u roku od

nekoliko godina proširila tisućama kilometara ne

postoji istovrijedan način sprečavanja širenja

bolesti kakav postoji u EU-u.

U 2017. sufinancirana su i 24 nacionalna programa

za ispitivanje organizama štetnih za bilje (sedam više

nego 2015.) kako bi se osiguralo rano otkrivanje i

iskorjenjivanje izbijanja štetnih organizama.

Globalizacija trgovine biljkama i klimatske promjene

znatno su povećale rizik od najezde biljnih nametnika.

Stoga su rano otkrivanje i kontrola nužni kako bi se

ublažile posljedice na trgovinu i gospodarstvo.

Uz sufinanciranje nacionalnih programa EU i dalje

novčano podupire hitne mjere za rano sprečavanje

širenja bolesti životinja i pojave štetnih organizama.

Zbog teške epidemije ptičje gripe 2016.–2017. bio je

potreban velik novčani doprinos u iznosu većem od

100 milijuna EUR. Virus ptičje gripe prenosi se

migracijama divljih ptica i stoga nije moguće

kontrolirati njegovo širenje. Rano sprečavanje širenja

važno je jer epidemije mogu uzrokovati goleme

troškove u proračunu EU-a, nacionalnim proračunima

i poljoprivrednoj zajednici ako ih se odmah ne spriječi

i ako izmaknu kontroli.

Još nedostaju pokazatelji troškovne učinkovitosti

programa; u 2017. pokrenuti su projekti radi njihova

utvrđivanja.

Zdravstveni program

Cilj zdravstvenog programa jest dopunjavati i

podržavati politike država članica te im dodavati

vrijednost u pogledu poboljšanja zdravlja građana

EU-a i smanjenja nejednakosti u području zdravstva,

poticati inovacije u zdravstvu i povećati održivost

zdravstvenih sustava. Evaluacijom zdravstvenog

programa sredinom programskog razdoblja za

2017.73

potvrđena je važnost programa i učinkovitost

uvedenih pojednostavnjenja u odnosu na prethodni

program. Evaluacijom je preporučeno da se povećaju

napori kako bi se ostvarila dodana vrijednost EU-a,

pojačala sinergija i osiguralo širenje značajnih

rezultata na višu razinu kroz suradnju s drugim

financijskim instrumentima EU-a.

U 2017. pokrenute su zajedničke akcije u području

zdravlja za suradnju država članica. Te zajedničke

akcije obuhvaćaju teme kao što su nejednakosti u

području zdravstva, inovativno partnerstvo za borbu

protiv raka, cijepljenje, pripravnost na ulaznim

točkama za izbjeglice i migrante, akcije kojima se

podupire mreža e-zdravstvo i održivi sustavi

informacija o zdravstvu EU-a. Te akcije trebale bi

omogućiti bolji i brži prijenos znanja i razmjenu

informacija koje su potrebne za razvoj politika na

nacionalnoj razini.

59

U 2017. sklopljen je okvirni sporazum o partnerstvu s

nevladinim tijelima koja rade u području zdravstva.

Od tih se nevladinih tijela očekuje da pomažu Komisiji

pružajući joj informacije i savjete koji su joj potrebni

za razvoj politika u području zdravstva te provedbu

ciljeva i prioriteta zdravstvenog programa. Potpora tih

nevladinih tijela opravdana je jer mogu doprinijeti

povećanju zdravstvene pismenosti, promicanju

zdravih načina života i organiziranju javnih

savjetovanja o znanstvenoj politici. Nevladina tijela

pridonose i optimizaciji zdravstvenih aktivnosti i praksi

tako što prenose povratne informacije pacijenata i

olakšavaju komunikaciju s njima.

U 2017. pokrenute su i provode se prve europske virtualne mreže (od planiranih 24) namijenjene

pacijentima oboljelima od rijetkih i složenih bolesti. U te europske referentne mreže uključeno je 900

visokospecijaliziranih jedinica zdravstvene skrbi iz više od 300 bolnica u 26 država EU-a koje mrežom

usmjeravaju znanje i resurse.

Pružatelj zdravstvene skrbi može uputiti pacijenta

mjerodavnom članu europske referentne mreže u

njegovoj državi. Taj član tada saziva „virtualni

savjetodavni odbor” liječnika specijalista koji utvrđuju

dijagnozu i savjetuju pacijenta o najboljem liječenju

za njegovo stanje.

Kreativna Europa

Programom Kreativna Europa pruža se

1,46 milijardi EUR potpore za europski kulturni i

kreativni sektor, a posebno audiovizualni sektor, kako

bi se promicala kulturna i jezična raznolikost te

poticala europska konkurentnost. Cilj programa

Kreativna Europa jest ostvariti potencijal za rast

svladavanjem prepreka koje nastaju uslijed

fragmentarnosti tržišta, odgovorom na oštru

međunarodnu konkurenciju i prilagodbom na digitalnu

transformaciju društva. Potprogramom MEDIA potiče

se stvaranje i distribucija audiovizualnog sadržaja

(filmova, TV serija i videozapisa).

Tijekom 2017. program je napredovao prema planu te

je ostvareno gotovo 100 % konačnog proračuna u

pogledu obveza i plaćanja. Podneseno je ukupno

5 025 zahtjeva, od čega je 2 317 projekata odabrano

za financiranje.

U okviru potprograma Kultura stopa uspješnosti

projekata suradnje blago je porasla, s 13,96 % u

razdoblju 2014.–2017. na 14,78 % u 2017., što

ukazuje na neprestanu veliku potražnju za potporom

EU-a i visoki broj kvalitetnih projekata koji su odbijeni

zbog ograničenih sredstava. Uz to, stavljen je veći

naglasak na odabir organizacija kojima bi bio

zastupljen širi raspon sektora i obuhvaćena područja

koja do tada nisu bila uključena, kao što su digitalne

umjetnosti i kserografija.

U 2017. program je proširen i u pogledu broja

zemalja sudionica. Programu se priključio Tunis

kao prvi sredozemni susjed, a još će dvije države

biti spremne za potpisivanje sporazuma u prvoj

polovici 2018. (Armenija i Kosovo). To je jasna

naznaka relevantnosti programa kao korisnog

alata za kulturnu diplomaciju i noviju strategiju EU-

a o ulozi kulture u vanjskim odnosima EU-a.

Preliminarni rezultati evaluacije sredinom

programskog razdoblja potvrđuju dodanu vrijednost

programa. Program Kreativna Europa pridonio je

ostvarivanju plana politike EU-a poticanjem ulaganja i

otvaranjem radnih mjesta (tijekom razdoblja 2014.–

2016. otvoreno je 3 000 radnih mjesta) te jačanjem

unutarnjeg tržišta jačom cirkulacijom kreativnog

sadržaja. Evaluacijom je utvrđeno da se provedba

odvija prema planu kako bi se ostvarili ciljevi

programa. Jačanje financijskih kapaciteta malih i

srednjih poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima

pokazalo se izuzetno važnim za zadovoljavanje

financijskih potreba tih sektora. Uz to, dodana

vrijednost programa prepoznata je u transnacionalnoj

prirodi aktivnosti kojima se stvaraju pozitivni učinci

kroz razmjene, mreže i partnerstva. Međutim,

preliminarni rezultati pokazuju da program nije

dovoljno fleksibilan kako bi se njime mogle u

potpunosti iskoristiti prilike koje nudi digitalna

transformacija (npr. digitalno stvaralaštvo i

distribucija, snažniji odnos s publikom, pristup novim

tržištima ili velikim količinama podataka). Iako je

troškovna učinkovitost zadovoljavajuća, postoje

mogućnosti za dodatnu racionalizaciju primjene i

provedbe kako bi se smanjili troškovi. Evaluacijom

sredinom programskog razdoblja utvrđena je i

60

potreba za razvojem sveobuhvatnog okvira za

praćenje uspješnosti koji bi se sastojao od niza

pokazatelja koji su usko povezani s ciljevima

programa, u pogledu izlaznih vrijednosti i koristi za

korisnike te većeg i dugoročnijeg kulturnog,

gospodarskog i društvenog učinka.

Potprogramom MEDIA pomoglo se povećati vidljivost europskih filmova 2017. Međunarodnom distribucijom

obuhvaćeno je više od 400 europskih filmova koji dopiru do 65 milijuna gledatelja na godinu. Pružena je potpora mreži Iso koja povezuje više od 1 000 kina u

33 države i čiji je program usmjeren na europske filmove.

Kvaliteta filmova ovjenčana je međunarodnim

priznanjima. Na primjer, film „Kvadrat” osvojio je

Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Cannesu, a

film „Skrivena ljubav” osvojio je nagradu Oscar u

kategoriji najbolji adaptirani scenarij. Prema

evaluaciji sredinom programskog razdoblja učinak

potprograma MEDIA mogao bi se povećati kada bi

se pojačala suradnja i fleksibilnost programa

potpore te kada bi se potprogram usmjerio na

proširenje audiovizualne industrije.

Novim Instrumentom jamstva za kulturne i kreativne

sektore pružena je pomoć malim i srednjim

poduzećima u tim sektorima koja teško ostvaruju

pristup zajmovima zbog nematerijalne prirode svoje

imovine. Od pokretanja instrumenta 2016. do kraja

2017. osam financijskih posrednika u šest država već

je sudjelovalo u instrumentu i time dokazalo njegovu

važnost.

Do druge polovine 2017. zajmove u ukupnom iznosu

od 32 milijuna EUR primilo je 161 malo i srednje

poduzeće za više od 200 projekata u okviru kojih je

zaposleno više od 900 osoba. Dodatna sredstva u

iznosu od 60 milijuna EUR, što je 50 % ukupnog

proračuna, dodijeljena su već 2017. što je omogućilo

bržu provedbu potpore u obliku jamstva.

U 2017. zabilježena je velika potražnja za

Instrumentom jamstva koji je usmjeren na

nadoknađivanje manjka financijskih sredstava

namijenjenih malim i srednjim poduzećima u

kulturnom i kreativnom sektoru. Korisnicima iz

Španjolske, Francuske, Rumunjske, Češke, Belgije i

Italije odobreno je otprilike 500 zajmova. Zbog te

velike potražnje na tržištu mobiliziran je Europski fond

za strateška ulaganja kako bi se Instrumentu jamstva

rasporedila dodatna sredstva u iznosu od

60 milijuna EUR.

61

1.5. Globalna Europa (proračunski naslov 4)74

Programima u okviru proračunskog naslova 4

dodijeljeno je 10,7 milijardi EUR odobrenih sredstava,

što je 7 % ukupnog proračuna EU-a za 2017.

Razvojna pomoć EU-a pojačana je sredstvima

Europskog razvojnog fonda, koji se ne financira iz

proračuna EU-a, već izravnim doprinosima država

članica EU-a.

Naslovom 4 financijskog okvira obuhvaćene su sve

vanjske mjere Komisije te širok spektar aktivnosti kao

što su razvojna pomoć, pretpristupna pomoć i

humanitarna pomoć. Ovim su naslovom obuhvaćene i

aktivnosti kojima se pridonosi stabilnosti i miru,

promicanju ljudskih prava, misijama za promatranje

izbora i mnogim drugima.

Grafikon: glavni programi koji su financirani 2017. u okviru naslova 4. Kategorija „Ostali programi” uključuje, među ostalim, Instrument

za partnerstvo, Instrument za doprinos stabilnosti i miru, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, Jamstveni fond za vanjska djelovanja i

Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti. Svi su iznosi u milijunima EUR.


Programima iz proračunskog naslova 4 pridonosi se prioritetima Junckerove Komisije „EU kao globalni dionik” i

„migracije”. Njima se isto tako posebno podupire vanjska dimenzija ostalih prioriteta Junckerove Komisije, na

primjer „otporna energetska unija s naprednom klimatskom politikom”, „radna mjesta, rast i ulaganja” te

„područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju”, sa snažnim naglaskom na

sigurnost.

Ukupni iznos

Instrument za razvojnu suradnju (IRS)

Europski instrument za susjedstvo (ENI)

Instrument pretpristupne pomoći (IPA II)

Humanitarna pomoć

Ostali programi

3 151 (29,41 %)

2 481 (23,16 %)

2 118 (19,77 %)

1 683 (15,71 %)

1 280 (11,95 %)

10 713

62

Humanitarna pomoć

EU i države članice najveći su donator humanitarne

pomoći na svijetu. Pružajući pomoć i zaštitu

pogođenom stanovništvu imaju ključnu ulogu u

rješavanju humanitarnih izazova. Programom

humanitarne pomoći EU-a pruža se potpora

najranjivijim populacijama u zemljama pogođenim

krizama, uključujući i takozvanim „zaboravljenim

krizama” (krizama na koje mediji ne obraćaju mnogo

pažnje i posvećuju im malo medijskog prostora).

EU je 2017. pružio pomoć u iznosu većem od

2,2 milijarde EUR75

za više od 80 zemalja. Više od

50 % tog iznosa bilo je namijenjeno zemljama za koje

je analizom procjene rizika utvrđeno da su

najranjivije.

U 2017. EU je namijenio 6 % svojeg proračuna

humanitarne pomoći za obrazovanje u hitnim

situacijama, što je jedan od sektora humanitarne

pomoći u kojem se bilježi najveći manjak sredstava.

Gotovo 4,7 milijuna djece u 52 zemlje diljem svijeta

ima koristi od sredstava EU-a od 2012. do 2017.76

Tijekom razdoblja 2012.–2016. humanitarna pomoć

EU-a uglavnom je bila usmjerena na sljedeće

sektore: sigurnost opskrbe hranom i životni uvjeti

(više od 30 % ukupnih sredstava za to razdoblje),

zdravstvena skrb (više od 12 %), prehrana (više od

10 %), sklonište i naseljavanje (više od 9 %) te

vodoopskrba, odvodnja i higijena (više od 9 %).77

Iračka kriza

U 2017. EU je pojačao svoj odgovor na

humanitarnu krizu u Iraku. Na kraju 2017. gotovo

trećini stanovništva Iraka trebala je humanitarna

pomoć. Kao jedan od najvećih donatora EU je

2017. pružio pomoć u ukupnom iznosu od

82,5 milijuna EUR. Ta novčana pomoć bila je

usmjerena na pružanje spasonosne pomoći

civilima u svim područjima u kojima su se vodili

oružani sukobi, omogućivanje medicinske

evakuacije ranjenika i bolesnika te pružanje hitne

medicinske skrbi.

Krizna situacija suše na rogu Afrike

Regija znana kao rog Afrike suočena je s

višestrukim izazovima u pogledu interno raseljenih

osoba i izbjeglica, pri čemu je vodeći čimbenik

velika nesigurnost opskrbe hranom. Godinu 2016.

obilježile su suša i poplave, a 2017. čitavu je regiju

pogodila najgora suša od 2011. Kao odgovor na tu

kriznu situaciju EU je 2017. raspodijelio

185 milijuna EUR za pomoć na rogu Afrike.

Kriza naroda Rohindža (Mjanmar/Bangladeš)

Više od 688 000 Rohindži izbjeglo je iz pokrajine

Rakhine i potražilo utočište s druge strane granice,

u okrugu Cox’s Bazar u Bangladešu, čime je

ukupni broj izbjeglih Rohindži u Bangladešu

narastao na gotovo milijun. Kao odgovor na

izbjegličku krizu Rohindži UN je 2017. organizirao

donatorsku konferenciju tijekom koje je prikupljeno

ukupno 345 milijuna USD za izbjegle Rohindže.

Donirajući otprilike 136 milijuna EUR, EU i države

članice donirale su više od 50 % ukupnog

prikupljenog iznosa.

Humanitarna pomoć EU-a 2017.

Humanitarna pomoć EU-a za 2017.

752milijuna

EURSupsaharska Afrika**

Sirijska krizaSirija, Jordan, Libanon, Egipat

Turska**Irak, Jemen, Palestina

Azija, Latinska Amerika, Tihi ocean i Karibi

Sjeverna Afrika i europskosusjedstvo

GrčkaNegeografskelokacije

Ukupni proračun 2,4 milijarde EUR

*Ovaj se naziv ne tumači kao priznavanje Države Palestine i njime se ne dovode u pitanje pojedinačna stajališta država članica o tome.**Uključujući vanjske namjenske prihode država članica

234 milijuna

EUR

96 milijuna

EUR

198 milijuna

EUR

46 milijuna

EUR

789 milijuna

EUR

178 milijuna

EUR

137 milijuna

EUR

63

Sirijska kriza

Europska unija i dalje pruža spasonosnu pomoć i potporu milijunima ljudi širom Sirije i regije. Tom se pomoći

pridonijelo ključnoj opskrbi hranom, lijekovima, vodom i skloništem za milijune Sirijaca koji su izravno pogođeni

sukobima i/ili su interno raseljeni zbog njih. U susjednom Libanonu sredstvima EU-a doprinijelo se potpori za

najranjivije izbjeglice, sekundarnoj zdravstvenoj skrbi za osobe kojima je spašen život, neformalnom

obrazovanju i skloništu – uključujući vodoopskrbu, higijenu i odvodnju – kako bi se poboljšali životni uvjeti

ranjivih obitelji koje su najviše pogođene raseljavanjem.

U 2017. provedena je sveobuhvatna evaluacija aktivnosti EU-a u području humanitarne pomoći od 2012. do 2016. Preliminarni rezultati ističu da su se humanitarne aktivnosti za koje su se izdvajala sredstva uglavnom temeljile na potrebama i provodile u skladu s humanitarnim načelima. Te aktivnosti znatno su pridonijele osnovnim ciljevima spašavanja

života, smanjenja pobolijevanja i patnje te vraćanja ljudskog dostojanstva populacijama koje su pogođene katastrofom. Preliminarni rezultati ističu i činjenicu da je razmjer financiranja omogućio EU-u da postigne stvarni učinak na terenu, zadovoljavajući potrebe znatnog broja korisnika u velikom broju zemalja i regija.

Instrument za izbjeglice u Turskoj

Ovaj instrument utemeljen je u siječnju 2016. i njime

se nastavilo pružati potporu zajedničkom mehanizmu

koordinacije postojećih instrumenata i osiguravati

sveobuhvatan i koordiniran odgovor na potrebe

izbjeglica i zajednica domaćina u Turskoj.

Unatoč zahtjevnim okolnostima, u obliku humanitarne

i nehumanitarne pomoći 2017. ugovorene su

3 milijarde EUR, a isplaćeno je 1,85 milijardi EUR.

Instrumentom se nastavila provoditi Mreža za hitnu

socijalnu pomoć (ESSN), program socijalne pomoći u

okviru kojeg se korisnicima izdaje jedinstvena

pretplatna kartica koja im pomaže da zadovolje svoje

najvažnije osnovne potrebe. Do kraja 2017.

programom je obuhvaćeno više od 1,2 milijuna

najranjivijih izbjeglica u Turskoj.

U Turskoj se pruža potpora i za druge višesektorske

aktivnosti, osobito one u područjima zdravstvene

skrbi, zaštite i obrazovanja u hitnim situacijama, a kao

rezultat toga:

pola milijuna izbjegle djece ostvarilo je pristup obrazovanju, dva milijuna izbjeglica ostvarila su

pristup uslugama primarne zdravstvene zaštite, a jedan milijun ostvario je pristup uslugama

rehabilitacije mentalnog zdravlja.88

Europski instrument za demokraciju i ljudska prava

Instrument ima ključnu ulogu u promicanju i zaštiti

demokracije i ljudskih prava koju ostvaruje suradnjom

s civilnim društvom i pružanjem potpore aktivnostima

civilnog društva. S obzirom na rezultate ostvarene od

2007. do 2013., povećana je potpora EU-a

organizacijama za ljudska prava i branitelje ljudskih

prava za razdoblje 2014.–2020. Uspješnost i učinak

hitne potpore ugroženim ljudskim pravima i

Ukupna potpora instrumentom EU-a

3 milijarde EURza 2016. i 2017.

UKUPNA POTPORA INSTRUMENTOM EU-a

64

braniteljima ljudskih prava, za koju se smatra da je

vodeća inicijativa u okviru aktivnosti instrumenta,

potaknuli su rast broja zahtjeva.

Od 2014. raste broj dodijeljenih manjih iznosa bespovratnih sredstava kojima je pružena hitna

potpora više od 870 organizacija za ljudska prava i branitelje ljudskih prava i njihove obitelji, od čega je

107 organizacija primilo potporu 2017.

Evaluacijom sredinom programskog razdoblja78

koja

je završena u prosincu 2017. potvrđeno je da

provedba Europskog instrumenta za demokraciju i

ljudska prava napreduje prema planu kako bi se

ostvarili ciljevi i obveze instrumenta te da je to i dalje

fleksibilan i prilagodljiv instrument kojim se

omogućuje zaštita i promicanje ljudskih prava i

demokracije širom svijeta. Potpora demokraciji i

ljudskim pravima pruža se i u okviru drugih

instrumenata EU-a za vanjsko financiranje, no

posebne značajke ovog instrumenta omogućuju mu

djelovanje u područjima u kojima drugi ne mogu ili ne

smiju djelovati te djelovanje na različitoj razini preko

civilnog društva. Evaluacijom je utvrđeno da se

fleksibilnost koja je ugrađena u program ne

iskorištava uvijek u svojem punom opsegu te da

organizacije civilnog društva smatraju da je postupak

poziva na podnošenje prijedloga dugačak, predstavlja

opterećenje i suviše je konkurentan.

Instrument suradnje u području nuklearne sigurnosti

Svrha Instrumenta suradnje u području nuklearne

sigurnosti jest promicati kulturu nuklearne sigurnosti,

sigurno upravljanje radioaktivnim otpadom i

istrošenim gorivom te djelotvorne zaštitne mjere za

nuklearni materijal u trećim zemljama.

Prvi projekt kojim se pruža potpora Iranskom

regulatornom tijelu za nuklearnu energiju pokrenut

je u srpnju 2017. i njegova provedba teče prema

planu. Drugi projekt kojim se pruža potpora

provedbi testova na stres u nuklearnoj elektrani

Bushehr ugovoren je krajem 2017., a njegova će

provedba započeti u travnju 2018.

S Iranom je 2017. dogovoren naknadni projekt u

sukladnosti s EU-ovom obvezom provedbe

Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana. Projekt

će biti ugovoren u drugoj polovini 2018.

U 2017. postignuta je uspješna suradnja s

Turskom, ugovaranjem projekta kojim se pruža

potpora izgradnji kapaciteta regulatornog tijela za

nuklearnu energiju slijedom odluke o uvođenju

nuklearne energije u nacionalnu strukturu izvora

energije. Sastanak o pokretanju projekta održan je

u siječnju 2018.

Evaluacijom sredinom programskog razdoblja koja je

završena 2017.79

utvrđeno je da su izrazito tehnički

sadržaj i usmjerenost na prijenos znanja i vještina s

međunarodnim dosegom odgovarajući. Instrument je

usklađen s prioritetima nuklearne sigurnosti koji su

navedeni u direktivama EURATOM-a i mjerodavnim

međunarodnim ugovorima. Horizontalna pitanja EU-a,

kao što su zaštita okoliša i dobro upravljanje, izravno

su obrađena ili integrirana u intervencijama.

Instrument za doprinos stabilnosti i miru

Od početka krize u Siriji u okviru ovog i prethodnog

instrumenta, Instrumenta za stabilnost, raspodijeljeno

je 200 milijuna EUR za potporu mjerama odgovora na

krizu u Siriji i susjednim zemljama koje su zahvaćene

sukobom. Potpora je uključivala pružanje

nehumanitarne pomoći stanovništvu u Siriji, potporu

inicijativama kojima se potiče dijalog, tranzicijskom

pravosuđu i suzbijanju nasilnog ekstremizma te

potporu izbjeglicama, vladama domaćinima i

stanovništvima domaćinima u Siriji, Libanonu,

Jordanu, Iraku i Turskoj.

U 2017. donesena su tri nova programa. U prvoj fazi

Inicijative za potporu mirovnom procesu u Siriji

pružena je potpora međunarodnom radu na

pomirenju u kojem posreduje UN. Pružanjem ciljane

potpore Međunarodnoj komisiji za nestale osobe i

pružanjem potpore Međunarodnom nepristranom i

neovisnom mehanizmu za međunarodne zločine

počinjene u Siriji proširena je obveza Instrumenta za

doprinos stabilnosti i miru u pogledu pružanja potpore

tranzicijskom pravosuđu i odgovornosti.

Instrumentom za doprinos stabilnosti i miru pruža se i

potpora obrazovanju u područjima koja su pod

kontrolom oporbe.

65

Uz mirovni proces u Kolumbiji, Inicijativu za potporu

mirovnom procesu u Siriji i dijalog između Kosova i

Srbije, Instrumentom za doprinos stabilnosti i miru

2017. pružala se potpora i drugim mirovnim

procesima, dijalozima i aktivnostima pomirenja.

Ciljanim se aktivnostima pružala potpora radu odbora

za mirovni sporazum u Maliju, ali i u Afganistanu,

Libiji, Turskoj, Jemenu, Iraku, Srednjoafričkoj

Republici, Senegalu (regija Casamance), regiji delte

rijeke Niger u Nigeriji, između zajednica Tebou i

Touareg u Nigeru te između Gvatemale i Belizea.

Pružala se potpora i regionalnim inicijativama Afričke

unije u Sudanu i Južnom Sudanu. Nakon što je u

listopadu plebiscitom odbijen sporazum o prekidu

sukoba u Kolumbiji, bilo je potrebno hitno donijeti

novu odluku o financiranju u iznosu od

8 milijuna EUR kako bi se zaštitili pozitivni rezultati

mirovnih pregovora i omogućio uspjeh budućeg

mirovnog sporazuma.

Instrumentom se nastavljaju ulagati napori u

neposrednom susjedstvu EU-a provedbom tri nova

programa na zapadnom Balkanu. U 2017. zaštitom

kulturne baštine u okviru programa provodila se

izgradnja povjerenja na Kosovu. U skladu s

nastojanjima EU-a, programom se pruža potpora

dijalogu između Beograda i Prištine te aktivnostima

povezanim s razminiranjem u Bosni i Hercegovini.

„Novom europskom inicijativom za obuku”

osigurava se visoka razina osposobljavanja prije

raspoređivanja osoblja u civilne stabilizacijske

misije EU-a i međunarodne civilne misije za

upravljanje kriznim situacijama. Provedba projekta

nastavljena je u 2017. uz jaču suradnju s

Europskom akademijom za sigurnost i obranu čime

se omogućilo usklađivanje i integracija aktivnosti

osposobljavanja. Projektom su ojačane sinergije i

suradnja u pogledu provedbe osposobljavanja

unutar zemlje, posebice u okviru misija EU-a, ali i

drugih međunarodnih organizacija kao što su Odjel

za mirovne operacije UN-a i Europska policijska

akademija.

Mrežom za dijalog s civilnim društvom povećana je

vidljivost organizacija civilnog društva i poboljšan je

njihov pristup (uključujući iz trećih zemalja)

međunarodnim multilateralnim organizacijama i

nacionalnim tijelima, posebice u slučajevima u kojima

je otežan dijalog između državnih tijela i organizacija

civilnog društva. Organizirane su konferencije,

rasprave i dijalozi o nizu tema povezanih s

izgradnjom mira i pojedinim zemljama/geografskim

regijama. Programom se pružala izravna potpora

aktivnostima lokalnih organizacija civilnog društva u

trećim zemljama kojima su te organizacije ostvarile

svoje uloge neovisnih dionika u izgradnji mira. Tom je

potporom povećana sposobnost lokalnog civilnog

društva da sudjeluje u aktivnostima izgradnje mira i

sprečavanja sukoba. Organizacije civilnog društva

interveniraju kada drugi instrumenti ne mogu. Tako je

bilo 2017. u slučaju posebnih dodjela bespovratnih

sredstava u Burundiju i Venezueli.

U 2017. zabilježen je značajan napredak u području

sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma.

Program Jačanje otpornosti na nasilni ekstremizam

na rogu Afrike pridonio je napretku sprečavanja i

suzbijanja terorizma u tom području primjenom niza

pilot-pristupa. Među ostalim, u Keniji je aktivnostima u

okviru programa Jačanje otpornosti na nasilni

ekstremizam stečeno znanje i iskustvo o pokretačima

nasilnog ekstremizma u zemlji, što je utjecalo na

razvoj Nacionalne strategije za suzbijanje nasilnog

ekstremizma u Keniji koja je uspostavljena u

rujnu 2016. U području angažiranja mladih, pristup

ravnopravne suradnje u rješavanju pitanja nasilnog

ekstremizma na razini zajednice i na globalnoj razini

pokazao se vrlo učinkovitim.

Slijedeći primjere 10 mladih voditelja projekta

„Ekstremno zajedno” koji financira EU, a provodi

Zaklada Kofi Annan, mnogi mladi diljem svijeta

počeli su se mobilizirati protiv nasilnog

ekstremizma koristeći se vodičem „Ekstremno

zajedno” u svojim zajednicama i žele se priključiti

sličnim inicijativama. Uz to, kao primjer utjecaja koji

je projekt imao na živote deset mladih voditelja, u

svibnju 2017. Fatimi Zaman dodijeljena je glavna

nagrada u okviru britanske inicijative „Asian

Women of Achievement” kojom je proglašena

najiznimnijom kandidatkinjom u svim kategorijama,

među ostalim zbog svojeg rada sa Zakladom Kofi

Annan.

Evaluacijom sredinom programskog razdoblja u

prosincu 2017.80

potvrđeno je da je instrument

učinkovit zbog svojih glavnih odlika – brzine i

fleksibilnosti djelovanja – i svoje dodane vrijednosti.

Obavlja jedinstvenu funkciju odgovora na krizne

situacije i sprečavanja sukoba koju pokreću politički

prioriteti EU-a te potrebe i prilike na terenu u

nestabilnim okolnostima na koje utječu sukobi.

Instrumentom su uspješno ostvarene

komplementarnost i sinergija u okviru šireg skupa

instrumenata EU-a za vanjsko financiranje te se

instrument pokazao učinkovitim u ostvarivanju svojih

ciljeva i obveza. Evaluacija je ukazala i na više

izazova koje treba riješiti, primjerice na potrebu za

značajnom suradnjom sa svim relevantnim dionicima

sigurnosnog sektora, uključujući vojsku. S obzirom na

to da su vojni dionici često ključ razrješenja sukoba,

2017. donesena je nova Uredba81

kako bi se riješilo

66

to pitanje. rezultati ukazuju i na to da se snažno

pridonosi uključivanju demokracije, dobrog

upravljanja i sprečavanja sukoba. Međutim,

naglašeno je da je moguće učiniti više u pogledu

uključivanja rodno osviještene politike i ljudskih prava.

Instrument za partnerstvo

Aktivnostima u okviru programa za partnerstvo jača

se sposobnost EU-a da širi svoje interese u

inozemstvu te da na međunarodnoj razini surađuje na

pitanjima od svjetskog značaja, potičući partnerstva

sa strateškim partnerima i drugima, jačajući

međusobne odnose, utječući na oblikovanje politika

partnera i pridonoseći izgradnji globalnih saveza i

jednakih uvjeta za sve. Aktivnostima se podupire

prepoznavanje ključne uloge EU-a u pogledu

klimatskih promjena, okoliša i energije te se

istovremeno jača suradnja u pogledu odgovornog

poslovanja i sigurnosti.

Preispitivanjem instrumenata EU-a za vanjsko

financiranje sredinom programskog razdoblja82

zaključeno je da se Instrumentom za partnerstvo

učinkovito utjecalo na postupke politika u partnerskim

zemljama u skladu s interesima EU-a te se pridonijelo

razvoju uzajamno korisnih odnosa s partnerskim

zemljama. Evaluacijom Instrumenta za partnerstvo


koju je poduprla

vanjska evaluacija84

potvrđeno je da je Instrument

alat od izravne važnosti za pružanje potpore

bilateralnim, regionalnim i multilateralnim programima

EU-a, kako je utvrđeno Globalnom strategijom EU-a i

u skladu s više međunarodnih obveza EU-a (osobito

s Programom održivog razvoja do 2030.).

Programiranje Instrumenta usmjereno je na strateške

ciljeve i interese EU-a, a provedba je fleksibilna kako

bi se mogla prilagođavati izazovima, prioritetima

politika i novonastalim prilikama ili prilikama koje su

se razvile od kad je Instrument izvorno osmišljen.

Godina 2017. bila je produktivna za Instrument za

partnerstvo koji je sada postigao svoju punu brzinu

provedbe. Završeno je ugovaranje za godišnje

akcijske planove za 2014., 2015. i 2016. te je

dovršena izrada Godišnjeg akcijskog plana za 2017.

Do danas je ukupno provedena 81 samostalna

aktivnost, nadopunjena s 82 Instrumenta za političku

podršku i 56 kratkoročnih aktivnosti u okviru TAIEX-a.

U 2017. u okviru Instrumenta za partnerstvo ukupno

je izdvojeno 111 milijuna EUR.

U 2017. Instrumentom za partnerstvo ojačala se

suradnja EU-a i gospodarskih i poslovnih dionika s

ciljem otvaranja pristupa tržištu i osiguranja jednakih

uvjeta za poduzeća iz EU-a. U okviru tog cilja

donesene su tri mjere koje obuhvaćaju područja

uključenosti civilnog društva u trgovinske sporazume i

dijaloge o politikama povezane s poslovanjem. Šest

samostalnih mjera doneseno je 2017. kako bi se

ostvarila vanjska dimenzija strategije Europa 2020. i

ojačao politički odnos EU-a i partnera, uz poseban

naglasak na teme odgovornog poslovanja i

gospodarskog osnaživanja žena. U 2017. donesena

je jedna mjera javne diplomacije koja obuhvaća

akademsku suradnju i informiranje u okviru aktivnosti

Jean Monnet te angažman civilnog društva u

Indoneziji i Rusiji.

Suradnja EU-a i Indije u pogledu standardizacije,

politike i zakonodavstva povezanih s IKT-om: Indija

je strateški gospodarski partner EU-a i ključni igrač

u južnoj Aziji kao i na globalnoj razini. U indijskom

sektoru IKT-a postoje znatne prepreke pristupu

tržištu te postoji rizik da bi uvođenje dodatnih

standarda IKT-a koji su posebni za Indiju moglo

uzrokovati dodatne prepreke pristupu tržištu za

europska poduzeća. Ta je mjera jasan primjer

načina na koji se Instrumentom za partnerstvo pruža

potpora uzajamno korisnim ciljevima. Projektom je

olakšana suradnja u pogledu utvrđivanja standarda i

izgradnje kapaciteta kako bi se pružila potpora

ostvarivanju digitalnog društva/Digitalne agende.

Nadalje, projekt je bio katalizator aktivnog dijaloga

između stručnjaka iz javnog i privatnog sektora EU-

a i Indije te je pomogao u utvrđivanju prioritetnih

područja suradnje (uključujući tehnologije pete

generacije i inteligentne prometne sustave).

Forum EU-a i Australije o vodstvu sveobuhvatan je

alat za angažiranje kojim se nastoji povećati

prepoznatljivost i važnost odnosa EU-a i Australije u

svim sektorima državne uprave, uključujući

Parlament, kao i u gospodarstvu, civilnom društvu,

akademskoj zajednici i medijima. Forumom se

nastoji učinkovito informirati službeni program

odnosa EU-a i Australije te obogatiti dijaloge visokih

dužnosnika pružanjem ideja i informiranih

doprinosa.

67

Instrument pretpristupne pomoći II.

Instrument pridonosi jačanju suradnje sa zemljama

zapadnog Balkana, što je predsjednik Juncker

istaknuo kao ključnu strategiju u svojem govoru o

stanju Unije. S obzirom na složenost potrebnih

reformi, niti jedna od zemalja nije izašla iz rane faze

pripreme u pogledu političkih kriterija (pitanja kao što

su pravosuđe, borba protiv organiziranog kriminala,

sloboda izražavanja, borba protiv korupcije i reforma

javne administracije) ni u pogledu usklađivanja s

ekonomskim kriterijima. Tijekom 2017. EU je nastavio

raditi na poboljšanju prometne povezanosti na

zapadnom Balkanu te između njega i EU-a, kao i na

poboljšanju odnosa među zemljama kandidatkinjama.

EU je podržao konkretna ulaganja u prometne i

energetske mreže šest zemalja zapadnog Balkana

(Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, bivše

jugoslavenske republike Makedonije, Crne Gore,

Srbije) radi stvaranja regionalne okoline koja vodi

gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta.

Paket o povezivosti koji je podržan na sastanku na vrhu u Trstu u srpnju 2017.

85 uključuje sedam novih

projekata koji će se financirati iz Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu ukupnim iznosom

bespovratnih sredstava od 194 milijuna EUR, uz poticanje ulaganja u iznosu od 500 milijuna EUR.

Evaluacijom Instrumenta pretpristupne pomoći II.


utvrđeno je da su

ukupni ciljevi i oblik Instrumenta u skladu s

prioritetima EU-a i potrebama korisnika. U usporedbi

s prethodnim Instrumentom, sadašnji Instrument jače

je usmjeren na ključne reforme koje su potrebne za

pristupanje EU-u. Uz to, više je strateški i usmjereniji

je na rezultate te je njime omogućeno da se učinkom

poluge prikupi više sredstava drugih ulagača.87

Međutim, sudjelovanje organizacija civilnog društva u

provedbi ovog Instrumenta i dalje je ograničeno.

Evaluacijom je naglašeno da, iako je dobro što postoji

komplementarnost s drugim instrumentima (osobito s

Europskim instrumentom za demokraciju i ljudska

prava te Instrumentom za doprinos stabilnosti i miru),

potrebna je bolja koordinacija u fazama planiranja i

programiranja.

Instrument za razvojnu suradnju

Ukupni cilj Instrumenta jest iskorijeniti siromaštvo u

partnerskim zemljama i pružiti dugoročan odgovor na

globalne izazove. Instrument uključuje program

Globalna javna dobra i izazovi i program Civilno

društvo i lokalne vlasti. Neovisnim preispitivanjem

Instrumenta za razvojnu suradnju sredinom

programskog razdoblja zaključeno je da je program

Globalna javna dobra i izazovi izuzetno relevantan i

usklađen s navedenim ciljevima politike EU-a.

Istaknuta je važnost snažnog naglaska koji se

programom Civilno društvo i lokalne vlasti stavlja na

poboljšavanje upravljanja i jačanje vladavine prava

kroz angažiranje civilnog društva i rad delegacija EU-

a na planovima djelovanja civilnog društva. Ti se

programi nadovezuju na dugogodišnju EU-ovu

tradiciju pružanja transverzalnih tematskih

instrumenata i zadovoljavanja potrebe za strateškom

usmjerenosti na ključne prioritete EU-a kako bi se

raspolagalo fleksibilnim alatom kojim se nadopunjuju

geografske intervencije ili se cilja na njih.

U okviru Panafričkog programa iz proračuna

Instrumenta za razvojnu suradnju financirali su se

programi koji pridonose pet strateških područja

višegodišnjeg okvirnog programa, u skladu s Planom

djelovanja za razdoblje 2014.–2017. Zajedničke

strategije Afrike i EU-a. Tijekom razdoblja 2014.–

2017. iznosom od 401,65 milijuna EUR u okviru 32

mjere posebno se doprinijelo strateškim područjima

„održiv i uključiv rast” (42 %) i „ljudski razvoj” (42 %)

te područjima „globalna pitanja” (13 %), „demokracija,

dobro upravljanje i ljudska prava” (12 %) i „mir i

sigurnost” (4 %).

Pruža se pojačana financijska i tehnička potpora

interno raseljenim osobama, izbjeglicama i

zajednicama domaćinima u Afganistanu, Pakistanu,

Bangladešu, Iranu i Iraku.

U okviru posebnih mjera 2016. i 2017. ukupno je

izdvojeno 287 560 500 EUR za potporu prethodno

navedenim zemljama i to za suočavanje s izazovima

povezanima s migracijama i prisilnim raseljavanjem.

Te su intervencije usmjerene na jačanje suradnje s

tim partnerskim vladama u pogledu pružanja potpore

povratnicima. U 2017. znatno su izmijenjene i

ponovno su aktivirane odluke iz 2012. i 2013. čija je

provedba privremeno obustavljena 2014. zbog

postojećih sukoba.

Evaluacijom sredinom programskog razdoblja koja je

završena u prosincu 2017.89

utvrđeno je da provedba

Instrumenta uglavnom napreduje prema planu kako

68

bi se ostvarili ciljevi i obveze Instrumenta. Dodana

vrijednost vidljiva je u sposobnosti Instrumenta da

preuzme vodeću ulogu u zajedničkim aktivnostima

država članica. Instrument je pomogao u

osiguravanju znatnih dodatnih sredstava kroz

mehanizme za spajanje, no ostvario je osrednje

rezultate u poticanju političkog angažmana. Unatoč

tome što se provelo pojednostavnjenje u okviru novog

skupa instrumenata za vanjsko financiranje, neki

korisnici i dalje smatraju da ovaj Instrument donosi

administrativno opterećenje.

U 71 partnerskoj zemlji razvijena je i/ili se provodi

strategija o klimatskim promjenama kako bi im

pomogla da se prilagode globalnim promjenama kao

što su klimatske promjene i degradacija ekosustava.

Primjenom praksi održivog upravljanja zemljištem upravljalo se s 3 448 000 hektara poljoprivrednih i

pastirskih ekosustava kako bi se zaustavila degradacija poljoprivrednih ekosustava u partnerskim

zemljama koju uzrokuju čimbenici kao što su klimatske promjene.

Korist od programa povezanih s prehranom ostvarilo je 10 485 000 žena reproduktivne dobi i djece mlađe

od pet godina.

Pomoć putem socijalnih transfera primilo je 11 481 000 ljudi čija je opskrba hranom nesigurna.

Izravnu korist od programa reformi u području pravosuđa, vladavine prava i sigurnosnog sektora

ostvarila je 401 000 ljudi.

Izravnu korist od programa koji su bili posebno usmjereni na podršku civilnoj izgradnji mira nakon

sukoba i/ili sprečavanju sukoba ostvarilo je 1 373 000 ljudi.

Europski instrument za susjedstvo

Europski instrument za susjedstvo glavni je

financijski instrument za provedbu europske politike

susjedstva. Instrumentom se većina sredstava EU-a

dodjeljuje 16 partnerskih zemalja u okviru europske

politike susjedstva: Alžiru, Armeniji, Azerbajdžanu,

Bjelarusu, Egiptu, Gruziji, Izraelu, Jordanu, Libanonu,

Libiji, Moldovi, Maroku, Siriji,90

Palestini,91

Tunisu i

Ukrajini.

U 2017. izdvojeno je 2,5 milijardi EUR za programe

bilateralne, regionalne i prekogranične suradnje

(uključujući projekte u okviru Uzajamnog fonda EU-a

kao odgovora na krizu u Siriji, sjevernoafričkog okvira

Uzajamnog fonda EU-a za Afriku i Fonda za poticanje

ulaganja u susjedstvo) kojima se pridonosi ciljevima

obnovljene europske politike susjedstva, čime se

naglašava potreba za učinkovitijim pružanjem i

većom fleksibilnosti uporabe financijske pomoći EU-a.

Tijekom 2017. zabilježen je velik napredak

partnerskih zemalja EU-a u okviru Istočnog

partnerstva: Armenija je zaključila Sveobuhvatni i

pojačani sporazum o partnerstvu s EU-om i donijela

je zajedničke prioritete partnerstva između EU-a i

Armenije; pregovara se o novom sporazumu s

Azerbajdžanom; u tijeku su pregovori o zajedničkim

prioritetima partnerstva i Bjelarus je na korak do

zaključivanja zajedničkih prioriteta partnerstva s EU-

om.

Postignute su dvije važne ključne etape s Ukrajinom:

donošenje bezviznog režima za ukrajinske državljane

koji putuju u Europu te ratifikacija i stupanje na snagu

sporazuma o pridruživanju, koji uključuje detaljan i

sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini. U

južnome su susjedstvu u srpnju 2017. doneseni novi

prioriteti partnerstva s Egiptom koji su usmjereni na

gospodarstvo i socijalni razvoj, vanjskopolitičko

partnerstvo i jačanje stabilnosti. Novi prioriteti

partnerstva s Alžirom doneseni su u ožujku 2017. i

usmjereni su na upravljanje i vladavinu prava,

društveno-gospodarski razvoj i trgovinu s EU-om,

energiju i okoliš, sigurnost, ljudsku dimenziju i

migracije/mobilnost. Tijekom 2017. Komisija je

održala više krugova pripremnih pregovora s

Palestinom o budućim prioritetima partnerstva koji bi

ubrzo mogli prerasti u službene pregovore. Mogu se

pokrenuti službeni pregovori o prioritetima partnerstva

s Izraelom. EU i Tunis počeli su razvijati zajedničke

strateške prioritete s obzirom na to da je predviđeno

da će zajednički izraziti suglasnost na sastanku

Vijeća za pridruživanje u svibnju 2018. Postojanje

namjenskog financijskog instrumenta za susjedstvo

jedan je od najkonkretnijih dokaza političke važnosti

koju EU pridaje regiji. Međutim, kako je navedeno u

69

evaluaciji sredinom programskog razdoblja iz

prosinca 2017.,92

pomoć isplaćena iz Instrumenta

omogućila je da se nastavi pružati potpora

strukturnim reformama, no ponekad je ograničila

razmjere prilagođavanja financijskog odgovora EU-a

na hitne potrebe. Unatoč sve jačoj diferencijaciji,

složena politička situacija u nekim susjednim

zemljama znači da provedba Europskog instrumenta

za susjedstvo prije preispitivanja europske politike

susjedstva nije bila jednako učinkovita u svim

zemljama. Isto tako, provedba pristupa koji se temelji

na poticajima dovela je do toga da su znatno veća

financijska sredstva omogućena onim partnerima koji

su postigli najveći napredak u pogledu političkih

reformi. Preispitivanjem europske politike susjedstva

2015. uveden je novi pristup kojim su izravno riješeni

neki problemi istaknuti u evaluaciji sredinom

programskog razdoblja. To se osobito odnosi na:

veću uviđavnost prema različitim težnjama partnera

EU-a; učinkovitije djelovanje u područjima od

uzajamnog interesa; nove načine rada kojima se

podupire veći osjećaj odgovornosti partnera kao i

veća uključenost i zajednička odgovornost država

članica; te veću fleksibilnost financijske pomoći.

Godina 2017. bila je druga godina provedbe

revidirane europske politike susjedstva, donesena je

Zajednička komunikacija o razvoju u susjedstvu, a u

svibnju 2017. provedeno je preispitivanje europske

politike susjedstva.93

Sve veći dio nehumanitarne pomoći EU-a zemljama

koje su susjedi Sirije pruža se preko Regionalnog

uzajamnog fonda EU-a kao odgovora na krizu u

Siriji – „fonda Madad”.

Upravno vijeće fonda odobrilo je velike programe u

ukupnom iznosu od više od 1,2 milijarde EUR

usmjerene na obrazovanje, životne uvjete, zdravstvo,

socioekonomsku potporu, infrastrukturu za

vodoopskrbu i odvodnju od kojih koristi ostvaruju i

izbjeglice i zajednice domaćini. Od navedenog

iznosa, 920 milijuna EUR ugovoreno je za više od 46

projekata provedbenih partnera uzajamnog fonda na

terenu koji danas dopiru do više od 2 milijuna

korisnika.94

U 2017. fond je premašio cilj od jedne milijarde eura

koji je postavio predsjednik Juncker u rujnu 2015.

Tijekom 2017. usredotočenost migracija preusmjerila

se na srednjosredozemnu rutu. Libija je i dalje glavna

zemlja polaska prema Italiji.

Prvi od 21 projekta u okviru fonda „Madad” već pokazuju rezultate:

453 552 izbjegličke djece i mladih te djece i mladih iz zajednica domaćina ostvaruje bolji pristup kvalitetnom

obrazovanju, zaštiti i psihosocijalnoj potpori.

Sagrađene su i obnovljene 253 škole i obrazovne ustanove.

28 520 mladih izbjeglica i mladih iz zajednica domaćina ostvaruje pristup visokom obrazovanju,

obrazovanju odraslih i

strukovnom osposobljavanju, pri čemu njih 4 437 prima punu stipendiju, a 6 126 ostvaruje pristup

jezičnom osposobljavanju.

Poboljšan je pristup kvalitetnoj hitnoj zdravstvenoj skrbi te skrbi za majke i djecu za sirijske izbjeglice i

zajednice domaćine:

209 000 ranjivih korisnika prima zdravstvenu skrb i nužne lijekove.

462 491 izbjeglica i članova zajednica domaćina poboljšava svoju ekonomsku samostalnost i životne

uvjete različitim programima strukovnog osposobljavanja, učenja vještina, osposobljavanja za moguće zapošljavanje, potporama za mala i srednja

poduzeća te pristupom tržištu rada.

Tijekom 2017. Libija je i dalje bila glavna zemlja

polaska prema Italiji. Kao odgovor na to, znatno se

ubrzao tempo provedbe sjevernoafričkog okvira

Uzajamnog fonda EU-a za Afriku odobrenjem osam

novih programa u ukupnom iznosu od 232,5 milijuna

EUR te jednog zajedničkog programa u iznosu od

8,6 milijuna EUR.

70

Jamstveni fond za vanjska djelovanja

Poslovi davanja zajmova obuhvaćeni Jamstvenim

fondom za vanjska djelovanja povezani su s tri

različita instrumenta: mandatom za vanjsko

kreditiranje za koji Europska investicijska banka

dobiva jamstvo iz proračuna EU-a; vanjskim

pozajmljivanjem Euratoma te zajmovima

makrofinancijske pomoći EU-a trećim zemljama.

Rezervacije za Fond izdvajaju se iz proračuna EU-a,

a Fond se mora održavati na određenom postotku

(trenutačna ciljana stopa je 9 %) nepodmirenog

iznosa zajmova i zajmova za koje su izdana jamstva.

Cilj mandata Europske investicijske banke za

vanjsko kreditiranje jest pružati potporu malim i

srednjim poduzećima u ciljanim trećim zemljama,

jačati razvoj socijalne i gospodarske infrastrukture te

pružati potporu projektima povezanima s klimatskim

promjenama. Pokrićem jamstva EU-a Europskoj

investicijskoj banci omogućuje se da provodi

aktivnosti izvan Unije uz ograničenu izloženost

riziku, čime se čuva njezina kreditna sposobnost.

U 2017. ugovoreni su projekti ukupne vrijednosti

3,95 milijardi EUR, od čega su 2,3 milijarde EUR

namijenjene projektima privatnog sektora koji su

usmjereni na dugoročnu gospodarsku otpornost

izbjeglica, migranata, zajednica domaćina i tranzitnih

zajednica te zajednica podrijetla.

Evaluacijom sredinom programskog razdoblja za

europsko jamstvo mandatu Europske investicijske

banke za vanjsko kreditiranje95

koja je provedena

2016. utvrđeno je da su sve aktivnosti koje su

pokrenute u okviru trenutačnog mandata za vanjsko

kreditiranje od kada je uspostavljen u srpnju 2014.

potpuno usklađene s ciljevima na visokoj razini koji su

utvrđeni Odlukom o mandatu za vanjsko kreditiranje.

Utvrđeno je da su i sami ciljevi usklađeni s ciljevima

održivog razvoja te da se mandatom za vanjsko

kreditiranje pružala potpora planu vanjske politike

EU-a, čime je mandat pokazao dovoljnu fleksibilnost i

reaktivnost na nove geopolitičke izazove kako je

vidljivo u primjerima situacija u Siriji, Ukrajini

(ukrajinska kriza), Egiptu i Maroku (Arapsko proljeće)

te Jordanu (izbjeglička kriza). Nadalje, evaluacijom je

zaključeno da je mandat za vanjsko kreditiranje

znatno pridonio ciljevima EU-a koji su povezani s

klimatskim promjenama, a osobito u pogledu

ublažavanja klimatskih promjena.

Procjenjuje se da je aktivnostima u okviru mandata za vanjsko kreditiranje koje su ugovorene od

srpnja 2014. do prosinca 2015. omogućeno smanjenje emisija stakleničkih plinova od 1,35 tona

ekvivalenta CO2 na godinu.

Makrofinancijska pomoć zauzima sve istaknutije

mjesto u skupu instrumenata EU-a za vanjsko

djelovanje.

Od 2014. isplaćeno je otprilike 3,66 milijardi EUR, a

500 milijuna EUR izdvojeno je i očekuje se da će biti

isplaćeno od 2018. do 2019.

EU može potaknuti specifične ekonomske prilagodbe

u zemljama koje su geografski blizu EU-u, a suočene

su s ozbiljnim poteškoćama platne bilance i stoga

primaju potporu Međunarodnog monetarnog fonda.

Tijekom 2017. završene su tri aktivnosti kreditiranja u

okviru makrofinancijske pomoći: Gruzija II.

(46 milijuna EUR), Tunis I. (300 milijuna EUR) i

Ukrajina III. (1,2 milijarde EUR). Dvije aktivnosti

makrofinancijske pomoći koje su suzakonodavci

donijeli 2016. još nisu u potpunosti provedene:

Jordan II. (200 milijuna EUR) i Tunis II.

(500 milijuna EUR). Jedna aktivnost makrofinancijske

pomoći koja je donesena 2017. tek treba biti

isplaćena: Moldova (100 milijuna EUR).

Dosadašnjim izvješćima o evaluaciji

makrofinancijske pomoći za pojedine zemlje96

zaključeno je da su aktivnosti makrofinancijske

pomoći pridonijele obnovi makroekonomske

stabilnosti i vraćanju financijske situacije zemalja

korisnica na održiv put te da su uvjetovanošću

srednjoročno podupirale ekonomske prilagodbe i

strukturne reforme.

Međutim, s obzirom na posebnosti makrofinancijske

pomoći, ne može je se izravno povezati s

prepoznatljivim ishodima i stoga je teško procijeniti

njezina konkretna ekonomska postignuća.

71

Europski fond za održivi razvoj

U 2017. postignut je dogovor o Europskom fondu za

održivi razvoj u okviru Plana za vanjska ulaganja.

Potpisivanje prvih sporazuma s financijskim

institucijama očekuje se 2018. Odaziv na poziv na

podnošenje prijedloga za prva dva okvira ulaganja bio

je vrlo pozitivan. Komisija je od 12 partnerskih

institucija zaprimila 30 prijedloga ukupne vrijednosti

veće od 2,5 milijardi EUR, što za više od

1 milijardu EUR premašuje čitav trenutačan kapacitet

jamstva Europskog fonda za održivi razvoj.

Slika: raščlamba proračuna Europskog fonda za održivi razvoj

• 4,1 milijardu EUR iz proračuna EU-a

• 44 milijarde EUR iz vanjskih ulaganja

• Ukupno: 88 milijardi EUR ako države članice i partneri ulože iznos jednak doprinosu EU-a

72

1.6. Posebni instrumenti

Posebni instrumenti oblikovani su tako da povećaju

fleksibilnost financijskog okvira. Oni obuhvaćaju:

- pričuvu za pomoć u nuždi,

- Fond solidarnosti EU-a,

- instrument fleksibilnosti,

- Europski fond za prilagodbu globalizaciji.

Komisija je morala na najbolji mogući način iskoristiti

instrumente fleksibilnosti kako bi se mogla nositi s

izazovima povezanima s ulaganjima i migracijama.

Primjerice, instrumentom fleksibilnosti moralo se

mobilizirati 275 milijuna EUR kako bi se osigurala

sredstva za Europski fond za održivi razvoj. .

Fond solidarnosti Europske unije može se

mobilizirati na temelju zahtjeva nacionalnih tijela

zahvaćene države u slučaju velikih i regionalnih

katastrofa. Sredinom 2017. Komisija je predložila da

se u okviru Fonda solidarnosti EU-a mobilizira

1,2 milijarde EUR, što je najveći iznos koji je ikada

mobiliziran u jednom obroku. Komisija je time

odgovorila na zahtjev talijanske vlade za financijskom

potporom nakon potresa 2016. i 2017. u talijanskim

regijama Abruzzo, Lacij, Marke i Umbrija.

Ostale zahtjeve zaprimljene 2017. podnijeli su:

Španjolska za tri slučaja (poplave u Murciji 2016.,

požari u parku prirode Doñana 2017. i požari u

Galiciji 2017.), Portugal zbog šumskih požara 2017.,

Grčka za dva slučaja (potres na otocima Lezbos i

Kos 2017.), Poljska zbog oluje 2017., Latvija i Litva

zbog poplava 2017. i uragana Irma i Maria 2017.

Od prvoga dana Komisija je pružala potporu Italiji za

suočavanje s izvanrednom situacijom i obvezala se da

će biti uz nju tijekom čitavog procesa obnove. Fondom

solidarnosti EU-a podržavat će se aktivnosti

građevinske obnove i obnove gospodarskih aktivnosti u

zahvaćenim regijama. Sredstva se mogu iskoristiti i za

pokrivanje troškova hitnih službi, privremenog

smještaja i aktivnosti raščišćavanja te za zaštitne mjere

na lokalitetima kulturne baštine kako bi se talijanskim

tijelima olakšalo financijsko opterećenje nakon

katastrofe.

Namjena Europskog fonda za prilagodbu

globalizaciji jest pružati potporu radnicima koji su

proglašeni viškom zbog velikih strukturnih promjena u

tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije ili

negativnih učinaka globalne ekonomske i financijske

krize.

Od 2014. do 2017. 11 država članica podnijelo je

ukupno 48 zahtjeva. Pet zahtjeva još je u fazi

ocjenjivanja ili donošenja odluke, a za preostalih 40

zahtjeva utvrđeno je da zadovoljavaju kriterije za

dodjelu sredstava i stoga je na temelju njih mobilizirano

gotovo 128 milijuna EUR za više od 40 000 ciljanih

radnika.

Na temelju konačnih izvješća zaprimljenih 2014., 2015.

i 2016. može se zaključiti da se u prosjeku 46 % do

47 % ciljanih radnika zaposlilo na novom radnom

mjestu nakon intervencije Europskog fonda za

prilagodbu globalizaciji. Kada je riječ o konačnim

izvješćima zaprimljenima 2017., stopa ponovnog

zapošljavanja znatno je veća i doseže 57 %.

HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 6.6.2018.

COM(2018) 457 final

PART 2/2

IZVJEŠĆE KOMISIJE

EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I REVIZORSKOM SUDU

Godišnje izvješće za 2017. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovoj uspješnosti

73

Odjeljak 2. Unutarnja kontrola i financijsko upravljanje

Uvod

Drugi odjeljak ovog izvješća odnosi se na Komisijino

upravljanje proračunom EU-a te Europskim razvojnim

fondom i uzajamnim fondovima EU-a u 2017.

Komisija je dodatno ojačala svoj okvir unutarnje

kontrole na temelju međunarodnih standarda i

najboljih praksi. Svrha je toga prelazak sa sustava

koji se temelji na usklađenosti na sustav koji se

temelji na načelima, kako bi se istodobno osigurala

čvrsta unutarnja kontrola i fleksibilnost potrebna

službama Komisije da se prilagode svojim specifičnim

potrebama i okolnostima.

Financijsko upravljanje i sustavi kontrole

proračuna EU-a znatno su se poboljšali tijekom

vremena, što je prepoznao i Europski revizorski

sud. Glavna je značajka postupka davanja

razrješnice u 2016. bila ta da je Europski

revizorski sud prvi put u svojoj najnovijoj izjavi o

jamstvu97

dao uvjetno, a ne negativno, mišljenje o

zakonitosti i pravilnosti proračunskih plaćanja EU-

a. Smanjila se razina pogreške u svim područjima

politike, što je omogućilo daljnji pad ukupne razine

procijenjene pogreške. Za otprilike polovicu

potrošnje EU-a razina pogreške bila je manja od

2 %, a u prihodima nije pronađena nijedna

značajna pogreška.

Osim toga, desetu godinu zaredom Europski

revizorski sud dao je i pozitivno („bezuvjetno”)

mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima

EU-a.

Komisija i dalje poboljšava svoje sustave kontrole.

Krajnji je cilj troškovno učinkovito financijsko

upravljanje, tj. zaštita proračuna EU-a

poduzimanjem preventivnih i korektivnih mjera za

sprečavanje pogrešaka i prijevara te očuvanje

razmjerne ravnoteže između troškova i koristi

kontrola (uključujući pojednostavnjenjem postupaka).

Glavna postignuća u 2017.

Iako je 2017. bila prijelazna godina za provedbu

novog okvira unutarnje kontrole, koja počinje

2018., trećina službi Komisije to je već uspješno

ostvarila za izvještajnu godinu 2017.

Ukupno su sve službe zaključile da su

standardi/načela unutarnjih kontrola dobro

funkcionirali i da su se djelotvorno provodili. No

razrađenije ocjenjivanje omogućilo je utvrđivanje

određenih potreba za poboljšanjem djelotvornosti

provedbe određenih načela ili standarda.

Kad je riječ o učinkovitosti kontrole, ukupno

prosječno vrijeme plaćanja službi Komisije

postupno se smanjivalo tijekom godina i sada je

znatno kraće od 30 dana. Ukupno prosječno neto

vrijeme plaćanja u 2017. bilo je 20,4 dana.

Komisija je uvjerena da će ukupni rizični iznos i dalje

ostati niži od 2 %. Zapravo je ukupna razina

procijenjene pogreške nastavila padati u 2017. pa je

procijenjeni ukupni rizični iznos u trenutku

plaćanja sada već snižen na 1,7 %, dok je

procijenjeni ukupni rizični iznos u trenutku

zatvaranja snižen na 0,6 %.

Kad je riječ o financijskim ispravcima i povratima u

2017., višegodišnji sustavi kontrole omogućili su

službama da otkriju i isprave 897 milijuna EUR prije

plaćanja i 1 949 milijuna EUR nakon plaćanja.

Procjenjuje se da je ukupni rizični iznos u trenutku plaćanja (1,7 %) i u trenutku zatvaranja (0,6 %) manji

od 2 % ukupnih relevantnih rashoda.

Višegodišnjim kontrolnim mehanizmima službi Komisije osigurava se odgovarajuće upravljanje rizicima povezanima sa zakonitosti i pravilnosti

transakcija.

Proračun EU-a općenito se štiti financijskim ispravcima i povratima koji se izvršavaju u narednim

godinama.

Dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja

ovlasti dali su razumno jamstvo za svoje sustave

kontrole i financijsko upravljanje iako, prema potrebi,

s određenim rezervama. Te su rezerve osnova lanca

odgovornosti: njima se osigurava transparentnost u

pogledu utvrđenih izazova i nedostataka i u pogledu

mjera predviđenih za njihovo uklanjanje te se

osigurava procjena njihova financijskog učinka.

Kad je riječ o godišnjim izvješćima o radu službi za

2017., financijski učinak rezervi na jamstvo

upravljanja smanjio se na 1 053 milijuna EUR za

rashode (1 621 milijuna EUR u 2016.) i

431 milijun EUR za prihode (517 milijuna EUR u

2016.).

74

Na temelju jamstava i rezerva navedenih u godišnjim izvješćima o radu Kolegij donosi ovo Godišnje izvješće za 2017. o upravljanju proračunom i o njegovoj uspješnosti te preuzima opću političku odgovornost za upravljanje proračunom EU-a.

Europski revizorski sud nadzire i Komisijinu

provedbu njegovih preporuka. Postotak potpuno

provedenih preporuka bio je dosad najviši od

početka objavljivanja tih podataka.

Pojedinosti potražite u dijelovima od 2.1. do 2.8.

Model jamstva Komisije

Komisija je uspostavila pouzdan sustav financijskog

upravljanja. Lanac jamstva u pogledu zakonitosti i

pravilnosti i dobrog financijskog upravljanja prikazan

je u integriranom modelu unutarnje kontrole i

upravljanja rizicima u kojem svaka razina upravljanja

svoje jamstvo temelji na prethodnoj razini (npr. tri

linije obrane).

Grafikon: Model jamstva Komisije EU-a

Jam

stvo

Odgovornost

Dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti/glavni

direktorodgovornost za upravljanje

3 li

nije

ob

ran

e

1.: odjeli + upravekontrole upravljanja

2.: direktorupravljanje rizicimai unutarnja kontrola

3.: IASunutarnja revizija

Europskirevizorski

sudJamstvena izjava

o izvršenju proračuna

Revizije i posebnaizvješća ERS-a

Kolegijpolitička odgovornost

Europski parlament i

Vijeće

Korp.upr. odb.

God. izv. o radu

Odbor zapraćenje

tijeka rev.

God. izv. o upr. pror., fin. izvještaji (integr. paket)

IAS-ovo izvješće o revizijama

Razrješnica za godinu n-2

Smjernice ipodrška

Jamstvo isavjetovanje

Središnje službe

Računovođa

Služba za unutarnju

reviziju (IAS)

Pre

gled

kva

litet

e go

diš

nje

g iz

vješ

ća o

rad

u

Izvj

ešta

va o

zn

ačaj

nim

pro

ble

mim

aIA

S-o

vo iz

vješ

će o

rev

izija

ma

Op

će m

išlje

nje

75

Kontrolno okruženje Komisije

Model je kontrole, baš kao što su i sami programi, višegodišnji. Njime se osigurava dobro financijsko upravljanje

ostvarivanjem pet ciljeva unutarnje kontrole – uključujući djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost kontrole. Kad

je riječ o djelotvornosti, primarni je cilj sprečavanje pogrešaka (provedbom ex ante kontrola), a sekundarni je

dopunski cilj otkrivanje i ispravljanje svih preostalih pogrešaka (npr. provedbom rezultata ex post kontrola).

Nadalje, stečena iskustva služe za prilagodbu budućih programa (npr. pojednostavnjenje zakonodavstva) i/ili

sustava kontrole (npr. kontrole koje se više temelje na razlikovanju rizika). Tijekom programskih ciklusa službe u

svojim godišnjim izvješćima o radu, a Komisija u cjelini u svojem Godišnjem izvješću o upravljanju proračunom i o

njegovoj uspješnosti svake godine izvješćuju o upravljanju. Ta struktura daje Kolegiju razumno jamstvo o

ostvarivanju ciljeva unutarnje kontrole. Na grafikonu su prikazane poveznice između pet ciljeva unutarnje kontrole i

različitih vrsta kontrole.

Grafikon: Aktivnosti unutarnje kontrole i upravljanja rizicima

76

Broj službi čija su se izvješća temeljila na

načelima unutarnje kontrole

Broj službi čija su se izvješća temeljila na

standardima unutarnje kontrole

15(30 %)

35(70 %)

2.1. Ocjenjivanje okvira unutarnje kontrole

Komisija primjenjuje decentralizirani model

financijskog upravljanja. U skladu s Financijskom

uredbom Kolegij povjerenika djeluje kao dužnosnik za

ovjeravanje. Kolegij zadaće financijskog upravljanja

delegira dužnosnicima za ovjeravanje na osnovi

delegiranja ovlasti, koji tada postaju odgovorni za

svoju službu unutar Komisije. Tih 50 službi podijeljeno

je u šest „vrsta” subjekata: glavne uprave, izvršne

agencije, urede, službe, jedan centar i jednu radnu

skupinu.

U okviru toga i u skladu s regulatornom odgovornosti

dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja

ovlasti svaka služba Komisije uspostavlja

organizacijsku strukturu i sustave unutarnje kontrole

kojima se najbolje može osigurati postizanje njezinih

ciljeva politike i operativnih ciljeva.

Komisija je na korporativnoj razini uspostavila okvir

unutarnje kontrole u kojem su određena glavna načela

za djelotvornu unutarnju kontrolu koja bi se trebala

primjenjivati u odgovarajućim službama Komisije.

Taj okvir unutarnje kontrole temelji se na okviru koji je

predložio Odbor sponzorskih organizacija Povjerenstva

Treadway (COSO).98

Taj model izmijenjen je kako bi se prešlo sa sustava

koji se temelji na usklađenosti na sustav koji se

temelji na načelima. Komisija je 2017. ažurirala svoj

okvir unutarnje kontrole u skladu s time.99

Svrha te

revizije bila je i dalje osiguravati čvrstu unutarnju

kontrolu uz potrebnu fleksibilnost, čime će se službama

omogućiti da svoje okruženje unutarnje kontrole

prilagode svojim specifičnim značajkama i okolnostima.

To će biti osobito korisno jer će olakšati izmjenu

kontrolnih sustava tako da budu troškovno učinkovitiji i

da se više temelje na razlikovanju rizika.

Uprava svake službe Komisije najmanje jednom

godišnje ocjenjuje djelotvornost sustava unutarnje

kontrole i analizira nalaze tog ocjenjivanja.

Budući da je 2017. bila prijelazna godina, službe su

mogle birati žele li podnijeti izvješće u skladu s

prethodnim okvirom, koji se temelji na standardima

unutarnje kontrole, ili u skladu s novim načelima

unutarnje kontrole.

Izvješća jedne trećine službi Komisije100

u 2017.

temeljila su se na novim načelima unutarnje

kontrole.

Grafikon: Izvješćivanje o unutarnjoj kontroli u 2017.

Od 2018. sve službe izvješćivat će na temelju novih

načela unutarnje kontrole. Komisija je razvila

posebnu metodologiju kojom će osigurati dosljednu i

djelotvornu provedbu, osobito u području praćenja,

ocjenjivanja i izvješćivanja.101

Metodologija je opisana u

„Vodiču za provedbu okvira unutarnje kontrole”.

Dodatne radionice organizirat će se 2018.

Zaključak

Kao što je vidljivo na grafikonu u nastavku, novi okvir

unutarnje kontrole omogućuje razrađenije

ocjenjivanje, tj. veću transparentnost u pogledu

mogućih budućih poboljšanja čak i u slučaju pozitivnog

općeg zaključka. Iako su službe Komisije općenito

zaključile da su njihovi sustavi unutarnje kontrole

djelotvorni, 16 službi istaknulo je potrebu za

poboljšanjem djelotvornosti provedbe određenih načela

ili standarda (ili odnosnih zahtjeva/značajki).

77

15 Ocjenjivanje sustavâ unutarnje kontrole

1 Obveza integriteta i etičkih vrijednosti

2 Odgovornost za nadzor

3 Struktura, nadležnost i odgovornost

4 Obveza stručnosti

5 Primjena odgovornosti

6 Utvrđivanje prikladnih ciljeva

7 Utvrđivanje i analiza rizika

8 Procjena rizika od prijevare

9 Utvrđivanje i analiza značajnih promjena

10 Odabir i razvoj kontrolnih aktivnosti

11 Razvoj kontrole nad tehnologijom

12 Provedba kroz politike i postupke

13 Uporaba relevantnih informacija

14 Unutarnja komunikacija

15 Vanjska komunikacija

16 Provedba stalnih i zasebnih ocjenjivanja

17 Ocjenjivanje nedostatka i informiranje o njima

1 Misija

2 Etičke i organizacijske vrijednosti

3 Raspodjela osoblja i mobilnost

4 Ocjenjivanje i razvoj osoblja

5 Ciljevi i pokazatelji uspješnosti

6 Upravljanje rizicima

7 Operativna struktura

8 Procesi i postupci

9 Nadzor upravljanja

10 Kontinuitet poslovanja

11 Upravljanje dokumentima

12 Informacije i komunikacije

13 Računovodstvo i financijsko izvještavanje

14 Ocjenjivanje aktivnosti

Potpuno provedeno i funkcionira

Potrebna su daljnja poboljšanja

U primjeni i dobro funkcioniraU primjeni i funkcionira, no potrebna su dodatna poboljšanja

Djelomično u primjeni i funkcionira, potrebna su znatna poboljšanjaNije u primjeni ni ne funkcionira

Glavna (pot)područja u kojima postoji potreba za

poboljšanjem jesu etika, raspodjela osoblja i mobilnost,

kontrola nad informacijskim tehnologijama i sigurnost

informacijskih tehnologija, unutarnja komunikacija te

procesi i postupci. Osim toga, službe Komisije koje su

započele s provedbom novog okvira unutarnje kontrole

smatraju da je potrebno dodatno poboljšati ocjenjivanje

unutarnje kontrole.

Grafikon: Ocjenjivanje djelotvornosti standarda unutarnje kontrole (lijevo) i načela unutarnje kontrole (desno)

Potvrđivanje lokalnih sustava

Točnost lokalnih financijskih sustava, iz kojih se povlače podaci za Komisijin korporativni financijski i

računovodstveni sustav, ključan je za osiguranje ukupne pouzdanosti godišnjih financijskih izvještaja. Stoga,

osim što sustav(e) unutarnje kontrole ocjenjuje uprava službi Komisije, računovodstveni službenik potvrđuje

njihove lokalne financijske sustave.

Na temelju rezultata analize provedene u 2017.102

nisu utvrđeni nedostatci u strukturi ni u provedbi lokalnih

sustava koji bi ukazivali na to da oni ne zadovoljavaju kriterije za potvrđivanje. Osim toga, nije vjerojatno da će

ijedan otkriveni nedostatak imati značajan učinak na godišnje financijske izvještaje. Ne postoji nijedna otvorena

kritična preporuka, kao ni nijedna preporuka u tom kontekstu čija je provedba odgođena na više od tri godine.103

Analiza je ipak donijela niz preporuka usmjerenih na poboljšanje kontrolnog okruženja u službama za

ovjeravanje104

i kvalitete računovodstva, čime bi se uklonili rizici za točnost izvješćivanja o financijskom i

regulatornom upravljanju.105

78 78

Rizični iznos u trenutku plaćanja

1,7 %

Procijenjenibudući

financijski ispravci i povrati

1,1 %

Rizični iznos u trenutku

zatvaranja

0,6 %

2.1.1. Učinkovitost financijskog upravljanja

Komisija je u 2017. nastavila s radom na stvaranju

sinergija i učinkovitosti u financijskom upravljanju.

Zakonodavac je na temelju prijedloga Komisije

pristao pojednostavniti Financijsku uredbu i

15 drugih sektorskih pravnih akata s početkom u

2018.–2019. To će osigurati pojednostavnjenu

osnovu za pripremu programa financiranja za

razdoblje nakon 2020. Usto je radna skupina za

pojednostavnjenje i fleksibilnost svim službama

Komisije dala priliku da podijele stečena iskustva s

važećim financijskim pravilima, čime je dodatno

olakšana priprema novih pravila o potrošnji za

višegodišnji financijski okvir nakon 2020. (npr.

pojednostavnjeni nacrt uredbe za programe

financiranja nakon 2020. radi povećanja fleksibilnosti i

interoperabilnosti).

Ostvaren je i daljnji napredak prema usklađivanju i

pojednostavnjenju ugovornih i financijskih

tokova. Utvrđene su najbolje prakse za

uspostavljanje učinkovitijih tokova te je izrađena

platforma za razmjenu praksi među stručnjacima za

javnu nabavu.

Ostvaren je znatan napredak u području e-javne

nabave, e-bespovratnih sredstava i SEDIA-e

(područje elektroničke razmjene podataka). Nova

uprava na čelu s Upravljačkim odborom za

bespovratna sredstva i javnu nabavu sada

prepoznaje posebnu ulogu koju Središnja financijska

služba Glavne uprave za proračun ima u pružanju

pravne pomoći u pitanjima povezanima s e-javnom

nabavom i u dijeljenju te odgovornosti za e-

bespovratna sredstva s Pravnom službom. Zajednički

koordinirani napori poduzeti s vlasnicima poslovnih

procesa i vlasnicima poslovnih domena tijekom 2017.

omogućili su pokretanje prve faze SEDIA-e već

početkom 2018. Središnje usluge potvrđivanja u

Izvršnoj agenciji za istraživanje sada su dostupne

svim zainteresiranim službama. Početak druge faze

očekuje se sredinom 2018. kada će se pokrenuti novi

portal koji će služiti kao zajednička jedinstvena ulazna

točka za sve ponuditelje/podnositelje zahtjeva.

Iako se novi programi stalno pridružuju domeni e-

bespovratnih sredstava, obećavajući napredak

ostvarit će se u području usklađenosti za e-javnu

nabavu (osobito e-podnošenje) jer će Glavna uprava

za proračun i dalje nastojati ostvariti što veću

učinkovitost koordiniranim razvojem tijekova rada,

modela poslovnih procesa i pravne usklađenosti. To

bi trebalo omogućiti učinkovitu uporabu sredstava

dodijeljenih velikim IT-projektima, kao što je

projekt za programe vanjskog djelovanja (radni naziv

„OPSYS”), te mogućnost ponovne uporabe IT-

rješenja na korporativnoj razini.

Kad je riječ o transparentnosti računovodstva,

smjernice o povratu sredstava za usluge pružene

drugim institucijama i tijelima donesene su

30. ožujka 2017.

Kad je riječ o učinkovitosti, pojedinosti u Prilogu 6.

pokazuju da se ukupno prosječno vrijeme plaćanja

službi Komisije postupno smanjuje tijekom godina i

trenutačno je kraće od 30 dana. Ukupno prosječno

neto vrijeme plaćanja u 2017. bilo je 20,4 dana. U

2017. smanjio se i udio kašnjenja u plaćanju, i to

10,4 % u pogledu količine, no samo 3,1 % u pogledu

vrijednosti.

2.1.2. Djelotvornost upravljanja rizicima u pogledu zakonitosti i pravilnosti

Napomena: definicije i povezana terminologija iz ovog odjeljka definirani su u Prilogu 3.

Komisijini programi potrošnje, a stoga i sustavi

kontrole i ciklusi upravljanja, u naravi su višegodišnji.

Iako se pogreške mogu otkriti u bilo kojoj godini,

ispravljaju se u narednim godinama sve do kraja

programskih ciklusa.

79

Sustavi kontrole: preventivne i korektivne

mjere

Komisija je u konačnici odgovorna osigurati pravilnu

potrošnju proračuna EU-a106

bez obzira na to

upotrebljavaju li sredstva same službe Komisije107

(izravno upravljanje; otprilike 24 %), povjeravaju li se

subjektima (neizravno upravljanje; otprilike 8 %) ili ih

primjenjuju nadležna tijela država članica (podijeljeno

upravljanje; otprilike 68 %).108

Za 76 % proračuna Komisija u najvećoj mjeri ovisi o

pouzdanosti informacija o upravljanju i kontrolama

koje države članice i drugi ovlašteni subjekti prijavljuju

na temelju vlastitih sustava kontrole. Na drugoj razini,

ali bez udvostručavanja kontrola, Komisija može

provesti revizije kako bi provjerila pouzdanost sustava

kontrole, rezultate kontrole i/ili izvješća o upravljanju

tih subjekata.

U svim modulima upravljanja modeli kontrole službi

Komisije uključuju preventivne i korektivne mjere:

Preventivne mjere poduzimaju se prije plaćanja.

Obično uključuju kontrole na izvoru109

i druge ex

ante110

kontrole koje Komisija provodi prije

plaćanja111

i prije prihvaćanja rashoda države

članice ili drugog ovlaštenog subjekta. Osim toga,

mogući prekidi/obustave plaćanja državama

članicama u slučaju ozbiljnih nedostataka u

sustavima upravljanja i kontrole preventivne su

prirode. Komisija usto nadležnim tijelima država

članica i korisnicima bespovratnih sredstava

osigurava osposobljavanje i smjernice. U 2017.

potvrđeni su preventivni financijski ispravci i

povrati u iznosu od 836 milijuna EUR, a

provedeni su u iznosu od 897 milijuna EUR

(vidjeti pojedinosti u odjeljku 2.3.).

Korektivne mjere poduzimaju se nakon

plaćanja. Obično uključuju ex post112

kontrole,

primjerice financijske ispravke i povrate

nepravilnih rashoda koje su prijavile države

članice ili korisnici, koje Komisija provodi nakon

izvršenog plaćanja ili prihvaćanja rashoda države

članice ili drugog ovlaštenog subjekta. U 2017.

potvrđeni su korektivni financijski ispravci i

povrati u iznosu od 1 826 milijuna EUR, a

provedeni su u iznosu od 1 949 milijuna EUR

(vidjeti pojedinosti u odjeljku 2.3.).

Iako sve financijske operacije podliježu kontrolama

prije plaćanja113

(tj. ex ante), intenzitet tih kontrola u

smislu učestalosti i/ili dubine ovisi o uključenim

rizicima i troškovima. Stoga su ex ante kontrole koje

se temelje na razlikovanju rizika obično pregledi

dokumentacije, a ne kontrole na licu mjesta

(ravnoteža između previsokih troškova i koristi radi

potpune pokrivenosti). Za razliku od toga ex post

kontrole obično se provode na licu mjesta (na

reprezentativnom uzorku ili na temelju procjene

rizika).

Izvori i temeljni uzroci pogrešaka koje Komisija ili

države članice otkriju prilikom revizija uzimaju se u

obzir pri izradi budućeg (pojednostavnjenog)

zakonodavstva i pri (ponovnom) osmišljavanju

kontrola kako bi se dodatno smanjila razina pogreške

u budućnosti. Vidjeti točku „Priprema programâ

narednog višegodišnjeg financijskog okvira” na kraju

odjeljka 2.2.

Rezultati kontrole za 2017.: „bruto pogreška – procijenjeni ispravci = neto pogreška”114

Procijenjeni rizični iznos u trenutku plaćanja

Zbog ograničenja svojstvenih ex ante kontrolama

provedenih prije plaćanja postoji mogućnost da se

određene pogreške115

mogu otkriti samo ex post

kontrolama (npr. određeni neprihvatljivi troškovi

nadoknađeni u okviru bespovratnih sredstava mogu

se precizno potvrditi revizijama na licu mjesta

provedenima u prostorima korisnika). To znači da bi

pogreške mogle utjecati na plaćanja Komisije.

Procjenjuje se, na temelju („bruto”) utvrđenih116

stopa pogrešaka, da Komisijin ukupni rizični iznos u

trenutku plaćanja iznosi 1,7 % rashoda u 2017.

(vidjeti sažetu tablicu i grafikon(e) u nastavku117

), što

je čak i niže od 2 % već ove godine.

Ukupni rizični iznos u trenutku plaćanja konceptualno

je istovjetan procijenjenoj razini pogreške Europskog

revizorskog suda. Sud je prepoznao da se Komisijini

podaci u većini slučajeva uglavnom podudaraju s

njegovim prošlogodišnjim procjenama.118

U usporedbi s 2016. glavna je promjena bila znatno

smanjenje u području kohezije, migracija i

ribarstva. U tom području politike po planu se

provode trenutačni programi za razdoblje 2014.–

2020., koji su po naravi manje rizični s obzirom na

novouvedeno godišnje poravnanje računa i

mehanizam zadržavanja 10 % iznosa svakog

međuplaćanja do provedbe svih kontrola i korektivnih

80

mjera (vidjeti pod „ostvaren napredak” u odjeljku

2.2.). Osim toga, apsolutni iznos relevantnih rashoda

za 2017. u području kohezije otprilike je

13 milijardi EUR manji nego 2016. Razlog tomu jest

poravnanje manjeg iznosa pretfinanciranja u

usporedbi s prošlom godinom (koju je obilježila velika

količina nadoknada te potvrđivanja i poravnanja

povezanih sa zatvaranjem programa iz razdoblja

2007.–2013.) i sporiji početak provedbe Fonda za

regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u usporedbi s

istim razdobljem prošlog programskog razdoblja.

Procijenjeni budući ispravci

Veliki udio119

otkrivenih pogrešaka naknadno će se

ispraviti povratima ili prijebojem s budućim

plaćanjima. Budući da bi to moglo potrajati, ti se

ispravci često ne izvršavaju u financijskoj godini u

kojoj je izvršeno povezano plaćanje. Umjesto toga,

višegodišnji sustavi kontrole osiguravaju da se

ispravci izvrše u narednim godinama programskih

ciklusa.

Godišnji cilj od 4 056 revizija rashoda u okviru

Sedmog okvirnog programa za cijeli sektor

istraživanja i inovacija već je premašen (4 324

revizije dovršene do kraja 2017.). U revizije je

uključeno ukupno 64,2 % rashoda.120

U višegodišnjoj strategiji revizije Glavne uprave za

humanitarnu pomoć predviđaju se ex ante i/ili ex

post financijske revizije: revizije na terenu provode

se tijekom provedbe projekata, a revizije u sjedištu

provode se nakon finalizacije mjera. Strategija

revizije osigurava da se svaka partnerska

organizacija odabere u prosjeku svake četiri

godine, pri čemu se u tom slučaju provodi revizija

velikog uzorka sporazuma o dodjeli bespovratnih

sredstava i sporazuma o doprinosima sa svakim

odabranim partnerom.

Komisija ne može samo svojim djelovanjem

smanjiti razinu pogreške u aktivnostima pod

podijeljenim upravljanjem s državama članicama:

otkrivanje i ispravljanje pogrešaka prvenstveno je u

rukama država članica. No i nadležne službe

Komisije preuzimaju svoj dio odgovornosti.

Primjerice, Glavna uprava za poljoprivredu

provela je 2017. 128 revizijskih misija i otvorila

31 reviziju dokumentacije kako bi provjerila

pridržavaju li se agencije za plaćanja pravila EU-a

pri plaćanju korisnicima ili povratu neopravdanih

plaćanja. Revizija je provedena i nad 15 tijela za

potvrđivanje kako bi se provjerila kvaliteta njihovih

revizija i kako bi se posljedično konsolidiralo

jamstvo o pouzdanosti njihova mišljenja o

zakonitosti i pravilnosti rashoda. Nakon

provedenog postupka potvrđivanja sukladnosti

Komisija određuje za države članice neto

financijske ispravke na temelju kojih one u

proračun EU-a vraćaju iznose istovjetne tim

ispravcima. Te korektivne mjere elementi su

višegodišnjeg sustava kontrole kojim se štite

financijski interesi EU-a.

U međuvremenu, tj. na kraju svake financijske godine

višegodišnjeg ciklusa upravljanja, Komisijini


ovlasti za potrebe transparentnosti primjereno

objavljuju svaki program za koji stopa preostale

pogreške do trenutka izvješćivanja ne bi (još) bila

niža od praga značajnosti (u većini slučajeva 2 %).

Vidjeti odjeljak 2.2. o jamstvu upravljanja i mogućim

rezervama.

Službe Komisije procijenile su buduće ispravke koje

će moći izvršiti za rashode u 2017. U određenoj se

mjeri te procjene temelje na prosječnim stvarnim

ispravcima izvršenima u prethodnim godinama. No ti

povijesni podaci nisu uvijek relevantni za procjenu

budućih ispravaka. To je osobito točno kada na

povijesne podatke utječu jednokratni događaji ili

događaji povezani s prethodnim programima čiji se

profili rizičnosti razlikuju od profila rizičnosti

trenutačnih programa (koji bi mogli biti

pojednostavnjeni i otporniji na pogreške). Stoga se

prema potrebi povijesni podaci izmjenjuju ili

zamjenjuju drugom osnovom. Tako dobivene

procjene u svakom su slučaju konzervativne kako bi

se spriječilo precjenjivanje korektivnog kapaciteta.

Procjenjuje se da Komisijini ukupni budući ispravci

iznose 1,1 % rashoda u 2017. (vidjeti u nastavku

sažetu tablicu).121

81

To smanjenje u usporedbi s 2016. uglavnom proizlazi

iz manjeg procijenjenog rizičnog iznosa u trenutku

plaćanja u području kohezije (vidjeti prethodno) i

posljedično manjeg procijenjenog iznosa ispravaka.

Analizu stvarnih financijskih ispravaka i povrata

izvršenih tijekom izvještajne godine 2017. potražite u

odjeljku 2.3. o zaštiti proračuna EU-a.

Procijenjeni rizični iznos u trenutku zatvaranja

Nakon oduzimanja budućih ispravaka od rizičnog

iznosa u trenutku plaćanja rizični iznos u trenutku

zatvaranja iznos je konzervativne procjene („neto”)

pogreške koja bi mogla ostati nakon što se svi

ekstrapolirani ispravci izvrše do kraja programskih

ciklusa.

Procjenjuje se da Komisijini ukupni rizični iznos u

trenutku zatvaranja čini 0,6 % rashoda u 2017.

(vidjeti u nastavku sažetu tablicu i grafikon(e)).122

To smanjenje u usporedbi s 2016. i ovdje uglavnom

proizlazi iz mehanizma u području kohezije za

zadržavanje godišnjih preostalih rizika ispod 2 %

izvršenjem potrebnih financijskih ispravaka u

godišnjim paketima jamstava koje pripremaju države

članice (vidjeti prethodno) te u manjoj mjeri iz

smanjenja procijenjenog rizičnog iznosa u trenutku

plaćanja i u području poljoprivrede (koji je sada još

niži).

Zaključak

U posljednjih nekoliko godina ukupni rizični iznos

u trenutku zatvaranja smanjio se s 1,3 % na 0,6 %.

Vidjeti grafikon(e) u nastavku.

Budući da je ukupni rizični iznos u trenutku zatvaranja

procijenjen na manje od 2 % ukupnih relevantnih

rashoda, višegodišnjim kontrolnim mehanizmima

službi Komisije osigurava se odgovarajuće

upravljanje rizicima u pogledu zakonitosti i pravilnosti

transakcija te se financijskim ispravcima i povratima

koji se izvršavaju u narednim godinama općenito štiti

proračun EU-a.

Područje

politike

Ukupni

relevantni

rashodi

(u milijunima

EUR)

Procijenjeni rizični iznos

u trenutku plaćanja

Procijenjeni budući

ispravci

Procijenjeni rizični iznos

u trenutku zatvaranja

programa uzimajući u

obzir buduće ispravke

najniža

vrijednost

najviša

vrijednost

najniža

vrijednost

najviša

vrijednost

najniža

vrijednost

najviša

vrijednost

Poljoprivreda 55 957,0 2,22 % 2,22 % 2,10 % 2,10 % 0,12 % 0,12 %

Kohezija,

migracije i

ribarstvo

32 533,8 1,10 % 1,10 % 0,04 % 0,04 % 1,06 % 1,06 %

Vanjski odnosi 10 633,5 1,24 % 1,24 % 0,27 % 0,27 % 0,97 % 0,97 %

Istraživanje,

industrija,

svemir, energija

i prijevoz

13 348,1 2,26 % 2,35 % 0,63 % 0,64 % 1,64 % 1,71 %

Ostale unutarnje

politike 6 065,0 0,64 % 0,66 % 0,11 % 0,11 % 0,53 % 0,55 %

Ostale usluge i

administracija 6 590,4 0,14 % 0,19 % 0,01 % 0,01 % 0,14 % 0,18 %

Usklađivanja -116,4

UKUPNO 2017. 125 011,4 1,67 % 1,68 % 1,05 % 1,05 % 0,62 % 0,63 %

UKUPNO 2016. 137 127,9 2,13 % 2,62 % 1,48 % 1,55 % 0,65 % 1,07 %

Tablica: Ukupni procijenjeni rizični iznos u trenutku plaćanja/zatvaranja (rasponi, % relevantnih rashoda). Vidjeti pojedinosti u Prilogu 2-

A i definicije u Prilogu 3.

82

Grafikon: Ukupni procijenjeni rizični iznos u trenutku plaćanja/zatvaranja (rasponi, % relevantnih rashoda). Vidjeti pojedinosti u

Prilogu 2-A i definicije u Prilogu 3.

3,10 %

2,60 %

1,68 %

1,30 % 1,10 %

0,63 %

2,30 %

2,10 %

1,66 %

0,80 %0,70 %

0,62 %

0,0 %

0,2 %

0,4 %

0,6 %

0,8 %

1,0 %

1,2 %

1,4 %

1,6 %

1,8 %

2,0 %

2,2 %

2,4 %

2,6 %

2,8 %

3,0 %

3,2 %

3,4 %

2015. 2016. 2017. 2015. 2016. 2017.

Plaćanje Zatvaranje

Ukupni rizični iznos u trenutku plaćanja/ zatvaranja (rasponi)

Visoke vrijednosti Niske vrijednosti Značajnost

83

Grafikon: Ukupni procijenjeni rizični iznos u trenutku plaćanja/zatvaranja (rasponi, % relevantnih rashoda) – po područjima politike. Vidjeti pojedinosti u Prilogu 2-A i definicije u Prilogu 3.

3,47 %

1,11 %

1,71 %

2,81 %

2,35 %

2,07 %

1,71 %

0,87 %0,66 %

0,69 %

0,55 %

0,25 % 0,19 %0,24 %

0,18 %

2,47 %

2,22 %

0,43 %

0,12 %

2,12 %

1,11 %

0,57 %

1,07 %

1,63 %

1,24 % 1,20 %

0,97 %

2,36 %2,26 %

1,63 % 1,64 %

0,77 %0,62 % 0,60 %

0,50 %

0,21 %0,14 %

0,20 % 0,14 %0,0%

0,2%

0,4%

0,6%

0,8%

1,0%

1,2%

1,4%

1,6%

1,8%

2,0%

2,2%

2,4%

2,6%

2,8%

3,0%

3,2%

3,4%

3,6%

2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

Plaćanje Zatvaranje Plaćanje Zatvaranje Plaćanje Zatvaranje Plaćanje Zatvaranje Plaćanje Zatvaranje Plaćanje Zatvaranje

Poljoprivreda Kohezija, migracije, ribarstvo Vanjski odnosi Istraživanje, industrija, svemir, energija i prijevoz Ostale unutarnje politike Ostale usluge i administracija

Ukupan rizični iznos u trenutku plaćanja/zatvaranja (rasponi) u rashodima u 2016. i 2017.

Visoke vrijednosti Niske vrijednosti Značajnost

Poljoprivreda Kohezija, migracije, ribarstvo Vanjski odnosiIstraživanje, industrija, svemir, energija i

prijevozOstale unutarnje politike Ostale usluge i administracija

84

2.1.3. Troškovna učinkovitost kontrola

Troškovna učinkovitost jedan je od ciljeva Komisije pri

izradi i provedbi sustava upravljanja i kontrole.

Sustavi kontrole službi usmjereni su na sprečavanje,

utvrđivanje i ispravljanje pogrešaka, no za njih bi

trebali biti potrebni prihvatljivi troškovi u usporedbi

sa sredstvima kojima se upravlja. Stoga bi se

strategije kontrole trebale temeljiti na razlikovanju

rizika, odnosno u rizičnijim područjima trebale bi biti

temeljitije i/ili češće, a manje temeljite i/ili rjeđe u

niskorizičnim područjima.

U 2017. svih je 50 službi Komisije primjereno123

ocijenilo troškovnu učinkovitost i općenitu učinkovitost

svojih sustava kontrole. Drugu godinu zaredom sve

službe Komisije zaključile su da su sveukupno

njihove kontrole troškovno učinkovite i općenito

učinkovite.

Osim toga, u područjima u kojima sredstvima

upravljaju nadležna tijela država članica ili drugi

ovlašteni subjekti službe odgovorne za ta područja124

zasebno su izvijestile o dostupnim informacijama o

troškovima kontrola koje su snosila ta nadležna tijela i

subjekti.

Osim troškova kontrole gotovo su sve službe

izvijestile i o koristima kontrola. Neke su ih uspjele

iskazati u novčanim iznosima na temelju odbijanja

neprihvatljivih troškova, ispravaka, povrata. Uz

doprinos smanjenju neto stopa pogrešaka druge

koristi dobro izrađenih sustava kontrola uključuju

bolju vrijednost za novac i smanjeni rizik od prijevare.

Kontrole su uspješno pojednostavnjene i smanjeni su

njihova zahtjevnost i troškovi, osobito većom

zastupljenošću automatiziranog izvješćivanja,

ukidanjem suvišnih tijekova rada, povećanjem

razmjernosti kontrola u niskorizičnim transakcijama i

povećanom uporabom pojednostavnjenih opcija

troškova.125

Troškovi i koristi kontrola o kojima je izvijestila

Komisija znatno se razlikuju ovisno o službi. To se

može objasniti različitim čimbenicima, osobito: i.

različitim stupnjem složenosti programa kojima se

upravlja, ii. količinom i iznosima za obradu (npr. za

obradu velikog broja transakcija malih vrijednosti

potrebna je veća količina rada), iii. specifičnim

profilima rizičnosti programa kojima se upravlja i iv.

mogućim gubitkom ekonomije razmjera za određene

manje programe. Stoga bi puka usporedba mjerljivih

aspekata o kojima su izvijestile službe imala vrlo

ograničenu vrijednost.

Kako bi osigurala dugoročnu troškovnu učinkovitost

kontrola, velika većina službi pregledala je svoje

sustave kontrole najmanje jednom u posljednjih tri

godine. U 22 službe ti su pregledi u 2017. doveli do

prilagodbe ili buduće prilagode kontrola

preusmjeravanjem sredstava za kontrole na

postroživanje kontrola prema potrebi te, gdje je

prikladno, na istodobno pojednostavnjenje i

smanjenje zahtjevnosti kontrola. Jedanaest službi

zaključilo je da nema potrebe za promjenom kontrola.

Dvanaest od 17 službi koje nisu pregledale sustav u

2017. već je to učinilo 2016.

Grafikon: Pregled strategija kontrole u razdoblju 2015.–2017.

Izvor: Godišnja izvješća o upravljanju proračunom EU-a i

njegovoj učinkovitosti za 2015. i 2016.

Komisija nastavlja svoje napore u pogledu daljnjeg

poboljšanja troškovne učinkovitosti kontrola. Stoga,

nakon revizije koju je 2017. provela Služba za

unutarnju reviziju, Glavna uprava za proračun

trenutačno pregledava svoje smjernice o procjeni i

ocjenjivanju troškovne učinkovitosti kontrola i

izvješćivanju o njima kako bi ih pojednostavnila.

Nadalje, za naredne programe potrošnje u

zakonodavnim financijskim izvještajima (priloženima

zakonodavnim prijedlozima) opravdat će se zašto su

predloženi modul(i) upravljanja, mehanizam

(mehanizmi) za izvršenje financiranja i metode

plaćanja najprikladnija rješenja, i to ne samo u smislu

ciljeva politike/programa nego i u smislu postizanja

ravnoteže između tri cilja unutarnje kontrole, tj.

brzih plaćanja, malog broja pogrešaka i niskih

troškova kontrole.

13 17 22

12 18 11

23 14 17

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2015 2016 2017

No review done

Review done - no changes necessary

Review done - changes made or on-going

85

2.1.4. Strategije za borbu protiv prijevara

EU i države članice imaju ovlasti suzbijati prijevare i

sve druge nezakonite aktivnosti koje utječu na

financijske interese Unije.126

Komisija izvršava

proračun EU-a u suradnji s državama članicama u

skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije i

načelima dobrog financijskog upravljanja.127

Proračun

se izvršava u skladu s djelotvornom i učinkovitom

unutarnjom kontrolom, koja uključuje sprečavanje,

otkrivanje, ispravljanje i praćenje prijevara i

nepravilnosti.128

U tom pravnom okviru Europski ured za borbu

protiv prijevara (OLAF) ima ključnu ulogu u zaštiti

financijskih interesa EU-a od prijevare. Komisija je

2011. donijela svoju trenutačnu strategiju za borbu

protiv prijevara pod vodstvom Europskog ureda za

borbu protiv prijevara. Strategija Komisije za

borbu protiv prijevara osigurava okvir politike za

sprečavanje, otkrivanje, istrage i otklanjanje prijevara

na razini Komisije i za dobro funkcioniranje službi

Komisija u pogledu njihovih odgovornosti povezanih

sa zaštitom financijskih interesa EU-a.

U Strategiji Komisije za borbu protiv prijevara

utvrđena je obveza svih službi Komisije da

razviju, provode i prema potrebi redovito ažuriraju

vlastite strategije za borbu protiv prijevara za

područje politike za koje su odgovorne. Tu su

zadaću one ispunile kako je prikazano u tablici u

nastavku.

Komisija je iskoristila svoje prijedloge dugoročnog

plana potrošnje Unije nakon 2020. da preispita

pristupe borbi protiv prijevara u različitim politikama

EU-a i da prema potrebi potakne na provedbu mjera

za borbu protiv prijevara kako bi se što bolje zaštitio

europski porezni obveznik.

U tu svrhu Europski ured za borbu protiv prijevara

surađuje s drugim službama Komisije na ocjenjivanju

i ažuriranju Strategije Komisije za borbu protiv

prijevara. U okviru priprema od svih je službi

zatraženo da provedu novu procjenu rizika od

prijevare. Nekoliko je iskoristilo tu priliku da ažurira

vlastite strategije za borbu protiv prijevara. Stoga je

ažuriranje na korporativnoj razini već donijelo koristi u

Komisijinoj borbi protiv prijevare. Nove mjere koje će

se vjerojatno uključiti u ažuriranu verziju Strategije za

borbu protiv prijevara na razini Komisije bit će

usmjerene na:

bolju koordinaciju politika za borbu protiv

prijevara u cijeloj Komisiji,

prikupljanje opsežnijih informacija o obrascima

prijevara koje prijete financijskim interesima

Unije, primjerice poboljšanjem informacijsko-

tehnoloških alata i baza podataka,

ojačane kontrole za borbu protiv prijevara u

područjima carine i poreza na dodanu vrijednost.

Službe su odmah poduzele mjere za uklanjanje

nedostataka koje je Služba za unutarnju reviziju

utvrdila u planiranju i koordinaciji aktivnosti

sprečavanja i otkrivanja prijevara u području

tradicionalnih vlastitih sredstava i u upravljanju njima.

Te službe uspostavile su poboljšane sustave

suradnje, točnije stratešku upravljačku funkciju

Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF),

Glavne uprave za oporezivanje i Glavne uprave za

proračun, kako bi osigurale bolje sprečavanje i

otkrivanje prijevara povezanih s tradicionalnim

vlastitim sredstvima.

Služba za potporu strukturnim reformama

nedavno je uspostavljena služba u okviru Glavnog

tajništva. Njezina je misija pomoći državama

članicama u provedbi strukturnih reformi s pomoću

prilagođene stručnosti i praktične tehničke podrške.

Od travnja 2016. Služba za potporu strukturnim

reformama ima formalno upravno ustrojstvo. U

srpnju 2017. donijela je svoju prvu Strategiju za

borbu protiv prijevara na temelju metodologije

Europskog ureda za borbu protiv prijevara.

Služba radi u teškim uvjetima financiranja,

obilježenima geografskom decentralizacijom i

složenim pravnim i političkim okruženjem, te pod

stalnim pritiskom rokova te se oslanja na tehnički

specijalizirano osoblje. Svojom Strategijom za borbu

protiv prijevara, usmjerenom na širenje i

produbljivanje znanja o borbi protiv prijevara među

osobljem, Služba osigurava da se novac poreznih

obveznika troši isključivo na hitne potrebe koje ona

ispunjava.

86

Godina posljednjeg

ažuriranja strategija službi

za borbu protiv prijevara

2017. 2016. 2015. 2014. i ranije Ukupno

Broj

službi Komisije 20 11 11 8 50

Tablica: Ažuriranja strategija službi Komisije za borbu protiv prijevara. Informacije iz godišnjih izvješća o radu.

U kontekstu zaštite financijskih interesa Unije

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ima

jedinstvenu ulogu provedbe neovisnih istraga o

prijevarama i korupciji koje uključuju sredstva EU-a te

ulogu razvoja politika EU-a za borbu protiv prijevare.

Sredstva EU-a ne troše samo institucije, tijela, uredi i

agencije EU-a, nego se otprilike 74 % tih sredstava

troši u okviru podijeljenog upravljanja, tj. na lokalnoj,

regionalnoj i nacionalnoj razini u državama

članicama. To znatno povećava razinu složenosti. U

projekte i programe EU-a često su uključeni dionici, tj.

ugovaratelji, podugovaratelji i njihovo osoblje iz

država članica EU-a, trećih zemalja i međunarodnih

organizacija. Zbog toga, ali i zbog brojnosti i često

složenosti primjenjivih pravila o financijskom

upravljanju, sprečavanje i rano otkrivanje prijevare

veliki je izazov.

Uredbom (EU, EURATOM) br. 883/2013 o istragama

koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara

(OLAF) tom su Uredu dodijeljene ovlasti provedbe

vanjskih administrativnih istraga na nacionalnoj razini

i unutarnjih upravnih istraga unutar institucija i tijela

EU-a u svim slučajevima u kojima su u pitanju

financijski interesi EU-a te unutarnjih istraga

povezanih s obavljanjem profesionalnih dužnosti. U

tom pogledu Europski ured za borbu protiv prijevara

ima važnu ulogu u jamčenju integriteta osoblja EU-a,

što je neophodan preduvjet za učinkovito

funkcioniranje institucija EU-a.

Pri sastavljanju zaključaka istrage Ured može dati

preporuke u pogledu kojih nadležna tijela EU-a ili

nadležna nacionalna tijela moraju poduzeti daljnje

radnje. Te preporuke mogu biti različite: financijske,

kao što je zahtijevanje povrata sredstava EU-a

obuhvaćenih prijevarom ili sprečavanje daljnjih isplata

sredstava; sudske, kao što je poduzimanje sudskih

mjera; stegovne, kao što je poduzimanje stegovnih

mjera protiv određenog člana osoblja ili upravne, kao

što je uklanjanje nedostataka u upravnim postupcima.

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)

može otkriti i istraživati složene sustave prijevara

u cijeloj Europi i izvan nje. Niz istraga širih

razmjera zaključen je 2017.

Istrage OLAF-a obuhvaćale su razne nezakonitosti:

od prijevara s umanjivanjem vrijednosti robe, u kojima

su prevaranti ostvarivali dobit prijavljivanjem preniskih

vrijednosti robe pri uvozu u EU, do prijevara sa

sredstvima namijenjenima poljoprivredi u kojima se

OLAF suočio sa skupinama organiziranog kriminala ili

slučajevima u kojima su istražitelji otkrili prijevaru u

velikim infrastrukturnim projektima.

Uspješnost istraga OLAF-a u 2017.:

- OLAF je zaključio 197 istraga i pritom dao

309 preporuka nadležnim nacionalnim tijelima i

tijelima EU-a,

- OLAF je preporučio povrat više od

3 milijarde EUR u proračun EU-a,

- OLAF je otvorio 215 novih istraga nakon što su

stručnjaci OLAF-a proveli 1 111 preliminarnih

analiza.

Komisija je 2. listopada 2017. donijela izvješće o

evaluaciji Uredbe 883/2013 kojom se uređuju istražne

aktivnosti Europskog ureda za borbu protiv prijevara.

Evaluacijom je potvrđena dodana vrijednost istraga

Europskog ureda za borbu protiv prijevara i njihova

stalna važnost u kontekstu osnivanja Ureda

europskog javnog tužitelja. Komisija je za 2018.

predložila daljnja poboljšanja pravnog okvira za

Europski ured za borbu protiv prijevara, a njih će

potaknuti koraci koji se provode radi osnivanja Ureda

europskog javnog tužitelja do kraja 2020. (najranije)

te nalazi iz evaluacije Uredbe 883/2013.

87

Sustav ranog otkrivanja i isključenja (EDES)

Ciljevi sustava ranog otkrivanja i isključenja (EDES),

koji je uspostavljen da ojača zaštitu financijskih

interesa EU-a, jesu:

- rano otkrivanje gospodarskih subjekata koji

predstavljaju rizike za financijske interese Unije,

- isključivanje nepouzdanih gospodarskih

subjekata iz dobivanja sredstava EU-a i/ili

određivanje financijske kazne,

- u najtežim slučajevima objavljivanje informacija o

isključenju i/ili financijskoj sankciji na web-mjestu

Komisije kako bi se pojačao odvraćajući učinak.

Institucije, agencije i tijela EU-a mogu donijeti odluku

o određivanju sankcija nepouzdanim gospodarskim

subjektima tek nakon što dobiju preporuku od

centraliziranog povjerenstva. Povjerenstvo za sustav

ranog otkrivanja i isključenja (EDES) razmatra

predmete kad ne postoji konačna presuda ili konačna

upravna odluka. Ono nema istražne ovlasti.

Povjerenstvo svoje procjene u načelu temelji na

činjenicama i nalazima iz revizija koje su pod

nadležnosti odgovarajućih službi Komisije ili iz istraga

koje provodi Europski ured za borbu protiv

prijevara.

Predmeti koji se podnose Povjerenstvu biraju se na

temelju situacija za isključenje koje su navedene u

članku 106. stavku 1. točkama od c) do f) Financijske

uredbe, a to su:

- teška povreda dužnosti,

- prijevara, korupcija, sudjelovanje u zločinačkoj

organizaciji, pranje novca ili financiranje

terorizma, kaznena djela terorizma ili kaznena

djela povezana s terorističkim aktivnostima,

- znatni nedostaci u poštovanju glavnih obveza

prilikom izvršenja ugovora koji se financira iz

proračuna,

- nepravilnosti.

Pritom se u obzir ne uzimaju slučajevi iz članka 106.

stavka 1. točaka (a) i (b) koji se odnose na stečajeve i

neplaćanje poreza i doprinosa za socijalno

osiguranje, no oni se ipak uključuju u bazu podataka

EDES-a (otprilike 300 predmeta godišnje).

Od 1. siječnja 2016. tajništvu Povjerenstva upućeno

je 37 predmeta, a od toga:

- u 27 predmeta Povjerenstvo je dalo preporuku

(uključujući tri za neisključenje),

- u šest je predmeta Povjerenstvo poslalo odgovor,

- tri su predmeta povučena na zahtjev nadležnog

dužnosnika za ovjeravanje,

- jedan je predmet obustavljen.

Dosad su dužnosnici za ovjeravanje donijeli

19 odluka (uključujući tri odluke o neisključenju).

U 12 predmeta donesena je odluka o objavi

isključenja (dvije objave obustavljene su zbog

pokretanja postupka pred Sudom Europske unije).

Preciznije, dužnosnici za ovjeravanje podnijeli su

stalnom tajništvu Povjerenstva u 2017. 11 predmeta

koji se vode pred Povjerenstvom, pri čemu se svaki

odnosio na jedan gospodarski subjekt. Osim toga,

četiri predmeta dostavljena stalnom tajništvu u 2016.

upućena su Povjerenstvu u 2017. nakon sastavljanja

potpunog spisa u svakom predmetu.

U devet od tih 15 predmeta Povjerenstvo je dalo

preporuku o isključenju gospodarskih subjekata iz

financiranja sredstvima EU-a. Te se preporuke

temelje na različitim pravnim osnovama, uključujući

prijevaru i teške povrede poštovanja glavnih obveza

prilikom izvršenja ugovora. Odluke o isključenju koje

su dosad donijeli nadležni dužnosnici za ovjeravanje

bile su u potpunosti u skladu s preporukom

Povjerenstva. U svim tim odlukama sankcije su

objavljene. Objave su opravdane npr. odbijanjem

revizije, odbijanjem povrata zlouporabljenih sredstava

EU-a, izostankom zamjene jamstva koje je izdao

neovlašteni jamac ili svojstvenom težinom povreda.

U tri predmeta Povjerenstvo je preporučilo i da se u

vezi s isključenjem u bazi podataka EDES-a zabilježi

ime „osobe s punomoći za zastupanje, donošenje

odluka ili kontrolu” za isključeni subjekt. Svrha tog

unosa informiranje je svih dužnosnika za ovjeravanje

da su te osobe izravno uključene u povezane

slučajeve isključenja predmetnog gospodarskog

subjekta.

88

2.2. Jamstvo upravljanja i rezerve

Rezerve u godišnjem izvješću u radu

U svojim godišnjim izvješćima o radu za 2017.,129

svih 50130

dužnosnika za ovjeravanje na osnovi

delegiranja ovlasti iznijelo je da ima razumno

jamstvo: i. da podaci sadržani u izvješću daju

istinit i točan prikaz, ii. da su se sredstva

dodijeljena aktivnostima upotrebljavala u svrhu

za koju su namijenjena i u skladu s načelom

dobrog financijskog upravljanja te iii. da se

uspostavljenim kontrolnim postupcima pružaju

nužna jamstva o zakonitosti i pravilnosti

odnosnih transakcija.


ovlasti procijenili su ciljeve kontrole na temelju svih

dostupnih informacija, osobito rezultata kontrola. Oni

su razmotrili sve utvrđene veće nedostatke i ocijenili

njihov kumulativni učinak na opće jamstvo, u

kvantitativnom i kvalitativnom smislu, kako bi utvrdili

je li riječ o znatnom učinku. Na osnovi toga 30


ovlasti dalo je bezuvjetne izjave o jamstvu, a u 20

izjava izraženo je ukupno 38 rezervi za 2017.

Vidjeti detaljne tablice u Prilogu 2-B. Te rezerve

utječu na svih šest područja rashoda, no samo na

segment prihoda Tradicionalna vlastita sredstva. U

svim su slučajevima predmetni dužnosnici za

ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti donijeli

akcijske planove za uklanjanje utvrđenih nedostataka

i ublažavanje nastalih rizika.

Rezerve su osnova strukture odgovornosti.

Izražavanje rezervi uz izjave o jamstvu u godišnjim

izvješćima o radu osnovni je element dobrog

financijskog upravljanja. Rezerve su, po mogućnosti,

uvijek popraćene akcijskim planom u kojem se

navode mjere za dodatno poboljšanje okruženja

unutarnje kontrole. Iako je većina rezervi potaknuta

nalazima u pogledu upravljanja i kontrole prethodnih

plaćanja, sve imaju pozitivan, preventivan učinak jer

su akcijski planovi razvijeni u pogledu rezervi

usmjereni na ublažavanje budućih rizika te jačanje

sustavâ kontrole. Rezerve su i sastavni dio sustava

odgovornosti jer osiguravaju transparentnost u

pogledu utvrđenih izazova ili nedostataka te procjenu

njihova financijskog učinka.

Nadalje, količina rezervi nije pokazatelj kvalitete

financijskog upravljanja. To je djelomično jer nema

izravne veze između količine rezervi i rizičnih iznosa,

ali i jer određeni nedostaci mogu uzrokovati

izražavanje većeg broja rezervi. To može biti tako

zbog toga što se odnose na programe koje provodi

nekoliko službi, ali i zbog toga što je povezani

nedostatak u „novim” rezervama zapravo ostatak iz

„preostalih dijelova” prošlih programa koji se prenose

u sljedeće programsko razdoblje (npr. u području

kohezije, migracija i ribarstva, no sada za manji broj

programa u manjem broju država članica nego u

prethodnom razdoblju) i/ili zbog toga što obuhvaćaju

nekoliko segmenata istih programa kojima upravlja

nekoliko službi. Time se osigurava veća preciznost i

transparentnost.

Uspoređujući 38 rezervi za 2017. i 37 rezervi za

2016., ponavlja se njih 34. No polovina se odnosi

na „preostale dijelove” programa iz razdoblja

2007.–2013., čije je postupno zatvaranje u tijeku.

Ukinute su tri prethodne rezerve i dodane su četiri

nove rezerve. Osim toga, zadržane su četiri

ponovljene rezerve, no smanjen im je opseg i/ili

izloženost. Usto, kad je riječ o „preostalim dijelovima”

prošlih programa, u području kohezije, migracija i

ribarstva sada su izražene rezerve za manji broj

programa u manjem broju država članica. Pet

ponovljenih rezervi i tri nove rezerve potpuno su ili

djelomično „nemjerljive”,131

tj. nemaju financijski

učinak u 2017.

89

Cjeloviti popis 34 ponovljene rezerve koje utječu na rashode ili prihode u 2017. potražite u Prilogu 2-B.

Rezerve koje su se promijenile u usporedbi s 2016. potražite u okviru u nastavku:

Ukinute dvije rezerve

Glavna uprava za ljudske resurse uz svoju izjavu opet nije izrazila rezervu (koja se odnosi na ugled) o

Europskim školama jer je nedostatak povezan s upravljanjem riznicom dovoljno ublažen.

Glavna uprava za regionalnu politiku i Glavna uprava za zapošljavanje ukinule su svoju (nemjerljivu)

rezervu za razdoblje 2000.–2006. s obzirom na smanjen opseg financijskih ispravaka, odnosno na presudu

u preostalom neriješenom sudskom postupku u korist odluke Komisije o iznosima financijskih ispravaka koji

se trebaju primijeniti (predmet će se i dalje pratiti jer je država članica podnijela žalbu protiv odluke).

Dodane četiri nove rezerve

Služba za potporu strukturnim reformama izrazila je novu (nemjerljivu) rezervu o nepostojanju jamstva za

dio njezina portfelja izdanog u okviru bespovratnih sredstava.

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu izrazila je novu (nemjerljivu) rezervu

povezanu s nedostacima u unutarnjoj kontroli koje je utvrdila Služba za unutarnju reviziju i povezanim

preporukama (jedna kritična132

i osam vrlo važnih).

Glavna uprava za unutarnje poslove izrazila je novu (nemjerljivu) rezervu o nedostatku (nedostacima) u

sustavu unutarnje kontrole Europskog potpornog ureda za azil, koju je izrazio i Europski revizorski sud u

svojem uvjetnom mišljenju, odnosno Europski parlament u svojoj odluci o odgodi donošenja odluke o

davanju razrješnice za tu agenciju.

Glavna uprava za susjedsku politiku: nova rezerva o njezinu visokorizičnom segmentu „bespovratnih

sredstava pod izravnim upravljanjem” (slično kao za Glavnu upravu za razvoj, vidjeti u nastavku, i u skladu

s preporukama Europskog revizorskog suda).

Zadržane četiri ponovljene rezerve, no sa smanjenom pokrivenošću (zbog manjeg broja segmenata sa

stopom preostale pogreške višom od 2 %)

Glavna uprava za razvoj zadržala je svoju rezervu, no smanjila je njezinu pokrivenost s četiri segmenta na

jedan segment (segment „bespovratnih sredstava pod izravnim upravljanjem”).

Glavna uprava za razvoj zadržala je svoju rezervu o programima kojima upravlja Komisija Afričke unije, no

smanjila je njezin opseg na programe s velikim udjelom javne nabave.

Služba za instrumente vanjske politike smanjila je opseg svoje rezerve samo na instrument za suradnju s

industrijaliziranim zemljama, tj. isključila je iz nje zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Glavna uprava za pomorstvo promijenila je svoju mjerljivu rezervu o Europskom fondu za ribarstvo za

razdoblje 2007.–2013. u nemjerljivu rezervu jer u 2017. nije zabilježena financijska izloženost.

90

Izloženost (financijski učinak) koja proizlazi iz rezervi za trenutačne programe i preostale dijelove

prošlih programa

Kako bi se osigurala potpuna transparentnost,


ovlasti izražavaju rezervu za svaki program za koji

stopa preostale pogreške do trenutka izvješćivanja ne

bi (još) bila niža od praga značajnosti (u većini

slučajeva 2 %).

To se primjenjuje ne samo u slučaju trenutačnih

programa (razdoblje 2014.–2020.) nego i u slučaju

„preostalih dijelova” prošlih programa (2007.–2013.).

Službe ne ukidaju 19 rezervi za posljednje navedene

programe, čak ni kada se rizični iznosi za te preostale

dijelove prošlih programa znatno smanje.

To se odnosi na četiri rezerve kojima je obuhvaćeno

šest fondova/programa pod podijeljenim upravljanjem

(Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond,

Europska teritorijalna suradnja, Europski socijalni

fond, Europski fond za ribarstvo, opći program za

solidarnost i migracije), na Sedmi okvirni program za

istraživanja i inovacije (osam rezervi), Program za

konkurentnost i inovacije (četiri rezerve) i programe

za obrazovanje, kulturu i mlade (tri rezerve), a svi se

oni postupno zatvaraju.

Na „preostale dijelove” prošlih programa iz razdoblja 2007.–2013., čije je postupno zatvaranje u tijeku,

otpada polovina svih rezervi.

Iako na „preostale dijelove” prošlih programa otpada

polovina133

svih rezervi, njihov udio u stvarnom

financijskom učinku tek je osmina (12 %) ukupne

izloženosti. Vidjeti tablicu u nastavku.

Tablica: Rizični iznos rezerva za 2017. (u milijunima EUR). Vidjeti pojedinosti u Prilogu 2-B.

Ukupna izloženost Komisije u smislu rizičnog

iznosa u trenutku izvješćivanja za rashode u 2017.

za koje su izražene rezerve procijenjena je na

1,1 milijardu EUR. Smanjenje u usporedbi s 2016.

(1,6 milijardi EUR – vidjeti grafikon u nastavku)

može se uglavnom pripisati manjoj izloženosti iz

poljoprivrednih fondova i Kohezijskog fonda.

Smanjena je pokrivenost četiriju rezervi zadržanih za

trenutačne programe u razdoblju 2014.–2020. (vidjeti

prethodni okvir). Budući da se po planu provode

trenutačni programi u području kohezije, migracija i

ribarstva (tri rezerve), broj država članica i/ili

operativnih programa za koje su izražene rezerve

povećao se u usporedbi s prošlom godinom, no ipak

je manji nego u prošlim programskim razdobljima.

Rizični iznos u trenutku izvješćivanja za

tradicionalna vlastita sredstva za koja su izražene

rezerve procijenjen je na 0,4 milijardi EUR

(0,5 milijarde EUR u 2016.). To smanjenje

izloženosti proizlazi iz mjera Glavne uprave za

proračun i mjera uvedenih u pogledu uvoza u

Ujedinjenu Kraljevinu od 12. listopada 2017.

Područje politike Ukupna plaćanja

2017.


izvješćivanja = izloženost

Poljoprivreda 55 872,0 769,7

Kohezija, migracije i ribarstvo 39 234,0 134,6

Vanjski odnosi 13 609,5 43,4

Istraživanje, industrija, svemir, energija i prijevoz 15 526,2 94,7

Ostale unutarnje politike 6 983,5 10,4

Ostale usluge i administracija 6 612,8 0,0

Usklađivanja -39,2

Ukupno 137 798,8 1 052,9

od toga: trenutačni programi 924,3

od toga: preostali dijelovi prošlih programa 128,6

Područje politike Ukupna vlastita

sredstva 2017.


izvješćivanja = izloženost

Vlastita sredstva 121 832,2 430,7

Ukupno 121 832,2 430,7

91

(operacija Swift Arrow) zbog kojih se znatno smanjio

uvoz tekstilnih proizvoda umanjene vrijednosti. Time

je znatno smanjen gubitak tradicionalnih vlastitih

sredstava u Ujedinjenoj Kraljevini u posljednjim

mjesecima 2017.

Grafikon: Financijski učinak mjerljivih rezervi (iznosi rashoda u

milijunima EUR).

Napredak u izgradnji jamstva tijekom 2017.

Službe Komisije nastavile su i 2017. ulagati napore u

jačanje izgradnje jamstva u godišnjim izvješćima o

radu. Neki su primjeri postignuća sljedeći:

Službe za vanjske odnose i u području razvoja i

susjedstva dodatno su poboljšale „segmentiranu”

izgradnju jamstva za svoje portfelje i time se bolje

usmjerile na rezerve o relevantnim segmentima

višeg rizika (izravna bespovratna sredstva).

Stoga su obje glavne uprave primjereno

odgovorile na opažanja Europskog revizorskog

suda o svojim godišnjim izvješćima o radu za

2016.

Te glavne uprave134

sada na transparentan i

potpun način obuhvaćaju uzajamne fondove

EU-a135

u svom izvješćivanju o upravljanju. To

uključuje bolje razlikovanje odgovornosti za

doprinose iz proračuna EU-a i Europskog

razvojnog fonda uplaćene u uzajamne fondove

EU-a te za transakcije izvršene iz uzajamnih

fondova EU-a (tj. uporaba proračuna EU-a,

Europskog razvojnog fonda i drugih donatorskih

fondova) u svojstvu upravitelja uzajamnog fonda.

Vidjeti i u Prilogu 9.

Službe i izvršne agencije u području

istraživanja primjereno primjenjuju specifičan

(riziku prilagođen) prag značajnosti od 2 % do

5 %136

koji je predviđen u zakonodavnom

financijskom izvješću uz Komisijin prijedlog

sektorskog zakonodavstva u okviru Obzora 2020.

Stoga uz njihove izjave o jamstvu nisu izražene

rezerve povezane s Obzorom 2020. Tu je

strategiju prepoznalo i zakonodavno tijelo137

od

samog početka tog višegodišnjeg programa

priznajući: i. zadržane inherentne rizike programa

(npr. mehanizam za dodjelu bespovratnih

sredstava još se uvijek uglavnom temelji na

nadoknadama prihvatljivih troškova uz

usmjerenost na rizičnije korisnike kao što su mala

i srednja poduzeća) te ii. utvrđena ograničenja

kontrole (gornja granica ex post kontrola, rok za

proširenje sustavnih revizijskih nalaza na druge

projekte istog korisnika).138

Glavne uprave u području kohezije tj. za

regionalnu politiku, zapošljavanje i ribarstvo

uvele su godišnje poravnanje računa i

zadržavanje 10 % iznosa svakog međuplaćanja

koje izvrši Komisija, čime se jamči učinkovit

(avansni) „povrat” svih mogućih pogrešaka

otkrivenih (do 10 %) u trenutku prihvaćanja

računa. Ta se značajka sada potpuno i sustavno

odražava u izračunu njihovih relevantnih rashoda

i povezanih rizičnih iznosa.

Od stjecanja neovisnosti u 2016. Služba za

potporu strukturnim reformama ostvarila je

znatan napredak u uspostavljanju zrelog sustava

unutarnje kontrole i izvješćivanja o upravljanju

koji će omogućiti primjereno upravljanje njezinim

sve većim proračunom. Akcijski plan pripremljen

u svjetlu rezervi u njezinu godišnjem izvješću o

radu (izostanak jamstva za bespovratna

sredstva) i nakon unutarnje revizije otvorio je put

za daljnje korake.

Opće mišljenje Službe za unutarnju reviziju i

posebna napomena

U svom općem mišljenju za 2016. Služba za

unutarnju reviziju ponovila je svoju posebnu

napomenu da bi glavne uprave koje se oslanjaju na

ovlaštene subjekte za izvršenje dijelova njihove

politike i/ili proračuna trebale ojačati strategije i

aktivnosti praćenja i nadzora pritom primjereno

uzimajući u obzir različitu prirodu, podrijetlo i

(ponekad ograničene) zadaće u tom kontekstu.

S obzirom na, među ostalim, dvije rezerve koje se

odnose na probleme u agencijama (Izvršna agencija

za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu,

Europski potporni ured za azil) toj se točki posvećuje

posebna pozornost i u općem mišljenju za 2017.

Dodatne pojedinosti vidjeti u odjeljku 2.4. i/ili

Prilogu 5. Vidjeti i u nastavku u odjeljku o

promjenama u 2018.

Promjene u 2018.

Kontrola izvršnih agencija (npr. Izvršna agencija za

obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu) i

ovlaštenih subjekata (npr. Europski potporni ured za

1 324

1 621

1 053

0

500

1 000

1 500

2 000

2015. 2016. 2017.

92

azil, Komisija Afričke unije) puna je izazova. Središnje

službe i glavne uprave Komisije uspostavit će

zajedničke radne skupine radi razjašnjenja i

utvrđivanja uloge matičnih glavnih uprava u nadzoru

takvih tijela.

Promjene nakon 2018. i/ili 2020.

Nova Financijska uredba stupit će na snagu 2019.

(određene odredbe već u drugoj polovici 2018.). To

će osigurati pojednostavnjenu osnovu za pripremu

programa financiranja za razdoblje nakon 2020.

Zapravo je sada u tijeku priprema sektorskih

programa za razdoblje nakon 2020. Posebna se

pozornost posvećuje maksimalnim

pojednostavnjenjima, sinergijama i učinkovitosti te

troškovno učinkovitim sustavima kontrole koji se

temelje na razlikovanju rizika. Time se nastoje

ostvariti ciljevi politike/programa i ciljevi unutarnje

kontrole, tj. brzih plaćanja, malog broja pogrešaka i

niskih troškova kontrola.

U svojoj Strategiji za 2018.–2020. („Izgradnja

povjerenja provedbom neovisnih revizija”)139

Europski

revizorski sud iskazao je svoju namjeru da iskoristi

pozitivne promjene u financijskom upravljanju EU-a i

poveća dodanu vrijednost svoje godišnje izjave o

jamstvu. Revizorski sud osobito želi bolje iskoristiti

rezultate rada drugih revizora i informacije koje

dostavlja subjekt revizije o zakonitosti i pravilnosti

potrošnje. U tom je kontekstu Revizorski sud izdao

pripremni dokument o izmijenjenom pristupu

revizijama u području kohezije koje se provode u

svrhu davanja izjave o jamstvu.140

U tijeku je revizija i

o njezinim rezultatima izvijestit će se u sljedećem

godišnjem izvješću Revizorskog suda u 2018.

93

2.3. Zaštita proračuna EU-a: financijski ispravci i povrati

Financijski ispravci i povrati

Važan čimbenik u izvršenju proračuna EU-a potreba

je za osiguravanjem odgovarajućeg mehanizma

sprečavanja ili otkrivanja te naknadnog ispravljanja

sustavnih nedostataka koji dovode do pogrešaka,

nepravilnosti i prijevara.

Komisija poduzima preventivne i korektivne mjere

predviđene zakonodavstvom EU-a kako bi proračun

EU-a zaštitila od nezakonitih ili nepravilnih rashoda.

Ako preventivni mehanizmi nisu djelotvorni, Komisija

je obvezna u okviru svoje nadzorne uloge kao

posljednju mjeru primijeniti korektivne mehanizme.

Glavni je cilj financijskih ispravaka i povrata

osigurati da se iz proračuna EU-a financiraju

samo rashodi koji su u skladu s pravnim okvirom.

Hodogram korektivnih mjera:

Financijski ispravak potvrđuje se čim ga prihvati

država članica ili o njemu odluči Komisija. Financijski

se ispravak smatra provedenim kad je izvršen i

evidentiran u računima Komisije, što znači da je

financijsku transakciju potvrdio odgovorni dužnosnik

za ovjeravanje u sljedećim slučajevima: odbitak od

zahtjeva za međuplaćanje i konačno plaćanje,

naloga za povrat i/ili transakcije opoziva.14

Fond

Ukupna proračunska plaćanja

EU-a u 2017.

Financijski ispravci i povrati potvrđeni 2017.

Postotak plaćanja iz proračuna

EU-a

Financijski ispravci i povrati provedeni 2017.

Postotak plaćanja iz proračuna

EU-a Preventivne

Korektivne

UKUPNO

Preventivne

Korektivne UKUPN

O

Poljoprivreda: 55 808 277 1 241 1 518 2,7 % 275 1 404 1 679 3,0 %

EFJP 44 695 277 903 1 180 2,6 % 275 1 073 1 348 3,0 %

Ruralni razvoj 11 113 - 338 338 3,0 % - 331 331 3,0 %

Kohezijska politika: 35 417 9 505 515 1,5 % 73 467 539 1,5 %

EFRR 16 853 9 237 246 1,5 % 70 100 170 1,0 %

Kohezijski fond 8 366 - 198 198 2,4 % - 250 250 3,0 %

ESF 9 797 - 65 65 0,7 % 2 21 23 0,2 %

FIUR/EFR 401 0 4 5 1,2 % 1 95 96 23,9 %

Smjernice EFSJP-a 0 - 1 1

Nije primjenjivo - 1 1

Nije primjenjivo

Područja unutarnje politike 25 415 334 58 391 1,5 % 334 46 380 1,5 % Područja vanjske politike 9 793 212 22 234 2,4 % 212 31 244 2,5 %

Administracija 9 656 3 0 3 0,0 % 3 0 3 0,0 %

UKUPNO 136 089* 836 1 826 2 662 2,0 % 897 1 949 2 845 2,1 %

Tablica: Pregled financijskih ispravaka i povrata za 2017.142

(u milijunima EUR). Preventivne mjere obuhvaćaju ex ante odbitke i

financijske ispravke na izvoru, dok korektivne mjere obuhvaćaju ex post povrate, financijske ispravke i obustave.

Potrebno je napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci iz prethodnih tablica možda ne daju točan

zbroj.

*Isključuje 1 291 milijun EUR isplaćen u okviru Posebnih instrumenata.

94

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Administracija

Područja vanjske politike

Područja unutarnje politike

Kohezijska politika

Poljoprivreda

U 2017. ukupni financijski ispravci i povrati koji su

potvrđeni iznosili su 2,7 milijardi EUR, a provedeni

2,8 milijarde EUR. Tim su iznosom obuhvaćeni svi

ispravci i povrati izvršeni tijekom 2017., neovisno o

godini kad su nastali početni rashodi. Dodatne se

pojedinosti nalaze u Prilogu 4. „Zaštita proračuna

EU-a”.

Vrste financijskih ispravaka i povrata u 2017. i kumulativni rezultati za razdoblje 2011.–2017.

Grafikon: Vrste financijskih ispravaka i povrata provedenih 2017. (u

milijunima eura).

Grafikon: Kumulativni financijski ispravci i povrati potvrđeni u

razdoblju 2011.–2017. (u milijunima eura)

0

500

1.000

1.500

Kohezijskapolitika

Poljoprivrednapolitika

Unutarnjepolitike

Vanjskepolitike

Neto ispravci1 405 milijuna EUR

Zamjena rashoda543 milijuna EUR

Na izvoru/ex ante ispravci965 millijuna EUR

95

Komisija se sve više usmjerava na preventivne mjere

kao što su prekidi i obustave u cilju bolje zaštite

proračuna EU-a. To je ujedno i poticaj državama

članicama da smanje broj nepravilnih plaćanja i da

ispravke primjenjuju samo u krajnjem slučaju.

Neto ispravci koji vode do nadoknada u proračun EU-

a uobičajeni su za poljoprivredu i ruralni razvoj te

izravno i neizravno upravljanje.

Za kohezijsku su politiku neto ispravci iznimka do

programskog razdoblja 2007.–2013. Primijenjeni su

kada država članica nije uspjela zamijeniti nepravilne

rashode novim rashodima. U skladu s pravnim

okvirom za razdoblje 2014.–2020. Komisija

primjenjuje neto financijske ispravke, čak i ako država

članica prihvati ispravke, ako je revizijom EU-a

utvrđen ozbiljan nedostatak koji dovodi do

neotkrivanja, neispravljanja i neizvješćivanja znatne

razine rizika u vraćenim rashodima. U protivnom, ako

je ispunjen bilo koji od regulatornih uvjeta, Komisija

mora primijeniti financijske ispravke na tradicionalan

način, što znači da država članica može ponovno

upotrijebiti sredstva ako prihvati ispravke.

Iz kumulativnih se podataka mogu dobiti korisnije

informacije o značaju korektivnih mehanizama koje

primjenjuje Komisija jer se njima uzima u obzir

višegodišnji karakter većine potrošnje EU-a te se

neutralizira učinak jednokratnih događaja.

Prosječna stopa ispravka za Komisijine financijske

ispravke u skladu s potvrdom sukladnosti računa za

razdoblje od 1999. do kraja 2017. iznosila je za

Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP)

1,8 % rashoda (od kojih su svi neto financijski

ispravci) – vidjeti Prilog 4. odjeljak 2.4.

Kombinirana stopa financijskih ispravaka za Europski

fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni

fond za razdoblje 2007.–2013. iznosila je na kraju

2017.,, samo na temelju Komisijina nadzora, 1,9 %

izvršenih dodjela – vidjeti Prilog 4. odjeljak 3.4.2.

U razdoblju 2011.–2017. prosječna dva iznosa

(ukupni potvrđeni financijski ispravci i povrati i ukupni

provedeni financijski ispravci i povrati) iznosila su

ukupno 3,3 milijarde EUR odnosno 2,4 % prosječnog

iznosa plaćanjâ izvršenih iz proračuna EU-a.

96

2.4. Jamstvo dobiveno na temelju rada Službe za unutarnju reviziju (IAS)

Službe Komisije svoje jamstvo temelje i na radu

Službe za unutarnju reviziju (IAS). U Prilogu 5. ovom

izvješću nalazi se više informacija o jamstvu Službe

za unutarnju reviziju. Sažeto izvješće o radu

unutarnjeg revizora Komisija će proslijediti tijelu

nadležnom za davanje razrješnice u skladu s

člankom 99. stavkom 5. Financijske uredbe.

Služba za unutarnju reviziju zaključila je da su

subjekti revizije uspješno proveli 95 % preporuka koje

su se pratile u razdoblju 2013.–2017. Od 359

preporuka koje će još biti u tijeku na krajnji datum, tj.

31. siječnja 2018. (i čine 20 % ukupnog broja

prihvaćenih preporuka u posljednjih pet godina),

jedna je razvrstana kao kritična, a 133 ih se smatra

vrlo važnima. Od te 134 preporuke provedba 12 vrlo

važnih preporuka kasnila je više od šest mjeseci na

kraju 2017., što čini 0,7 % ukupnog broja prihvaćenih

preporuka u posljednjih pet godina. Služba za

unutarnju reviziju naknadnom je provjerom potvrdila

da se preporuke općenito provode na zadovoljavajući

način i da su sustavi kontrole u službama

obuhvaćenima revizijom sve bolji.

Služba za unutarnju reviziju nastavila je 2017.

provoditi revizije uspješnosti u okviru svojeg

programa rada kao odgovor na Komisijin pomak

prema kulturi koja se temelji na uspješnosti i većoj

usmjerenosti na vrijednost za novac.

i. Kad je riječ o mehanizmima upravljanja i kontrole,

nakon upravne reforme iz 2000. Komisija je ostvarila

znatan napredak u jačanju svoje institucijske

odgovornosti, osobne odgovornosti i postupaka

izgradnje jamstva. Decentralizirani model financijskog

upravljanja dobro je shvaćen i ugrađen u kulturu

organizacije te su uspostavljeni mehanizmi za

odgovornost zajedno s pouzdanim postupkom

izgradnje jamstva. Nadalje Komisija je u listopadu

2017. donijela Komunikaciju o upravljanju u

Europskoj komisiji. Služba za unutarnju reviziju ipak

je utvrdila potrebu za razmjernim poboljšanjima na

korporativnoj razini, osobito u pogledu upravljanja

rizicima i općenitijih aspekata postojećih mehanizama

upravljanja, uključujući upravljanje informacijskom

tehnologijom.

Kad je riječ o uspješnosti u drugim područjima:

- IAS je u pogledu upravljanja ljudskim resursima

zaključio da su GU-ovi i izvršne agencije poduzeli

primjerene mjere za upravljanje izazovima

povezanima s ljudskim resursima s kojima se

suočavaju, no utvrdio je i znatne mogućnosti za

poboljšanje u strateškom upravljanju ljudskim

resursima (GU HOME i EACEA) i raspodjeli

ljudskih resursa (GU HOME i GU JUST),

- Zaključci nekoliko revizija IT-a potvrđuju da je u

postupcima upravljanja IT-om moguće poboljšati

djelotvornosti informatičke sigurnosti u Komisiji u

određenim područjima na korporativnoj i

operativnoj razini (GU ENER, OLAF),

- Služba za unutarnju reviziju zaključila je za

postupak izrade i kvalitetu statističkih podataka

koje ne izrađuje Eurostat da postojeći okvir u

Komisiji nije dovoljno pouzdan da bi osigurao

općenito zadovoljavajuću kvalitetu statističkih

podataka koje ne izrađuje Eurostat, a na kojima

službe temelje svoje ključne politike i

izvješćivanje o njihovoj uspješnosti.

ii. Kad je riječ o uspješnosti u izvršenju proračunskih

operativnih i administrativnih odobrenih sredstava,

Služba za unutarnju reviziju nije utvrdila znatne

nedostatke u uspješnosti u području sredstava pod

izravnim upravljanjem. No kad je riječ o sredstvima

pod neizravnim upravljanjem, u nekoliko revizija

postojećih mehanizama nadzora u službama utvrđeni

su znatni problemi s uspješnosti (npr. nepostojanje

jasno utvrđene strategije nadzora inicijative Shift2Rail

(S2R) u GU-u MOVE, praćenje i nadzor operativne

uspješnosti međunarodnih financijskih institucija

kojima je povjereno upravljanje investicijskim

instrumentima koje provodi GU DEVCO). Kad je riječ

o podijeljenom upravljanju, u nekoliko revizija

ocijenjeni su postupci upravljanja programima i

projektima i otkriveni su znatni nedostatci u

uspješnosti, a neki od njih mogli bi otežati postizanje

ciljeva politike (npr. u GU-ovima REGIO, EMPL i

MARE dosljednost, djelotvornost i pravodobnost

postupka izmjene operativnih programa koje

državama članicama omogućuju preusmjeravanje

provedbenih mehanizama operativnih programa).

Osim toga, u veljači 2018. Služba za unutarnju

reviziju uputila je svim službama ograničene

zaključke o stanju unutarnje kontrole do kojih se

došlo na temelju revizijskih aktivnosti provedenih od

2015. do 2017. Na tim su se zaključcima trebala

temeljiti godišnja izvješća predmetnih službi o radu za

2017. U zaključcima se posebno skreće pozornost na

sve otvorene „kritične” preporuke i na kombinirani

učinak niza „vrlo važnih” preporuka. U četiri slučaja

(GU CLIMA, GU DEVCO, SRSS i EACEA) Služba za

unutarnju reviziju smatrala je da bi predmetna glavna

uprava trebala primjereno ocijeniti je li potrebno

izraziti rezervu u odgovarajućem godišnjem izvješću

o radu. U tri je slučaja (GU CLIMA, GU DEVCO i

EACEA) glavna uprava izrazila te rezerve u skladu s

ograničenim zaključcima Službe za unutarnju reviziju.

Kad je riječ o Službi za potporu strukturnim

97

reformama, Služba za unutarnju reviziju posebnu je

pozornost skrenula na pitanja javne nabave iz revizije

financijskog upravljanja te je istaknula da bi služba

trebala primjereno ocijeniti je li u tom pogledu

potrebno izraziti rezervu u godišnjem izvješću o radu.

Služba je zaključila da ne postoji osnova za

izražavanje financijske rezerve ni potreba za

rezervom u godišnjem izvješću o radu koja se odnosi

na ugled jer utvrđeni reputacijski rizici nisu nastupili.

Služba za unutarnju reviziju složila se s tom ocjenom.

U skladu s pravilnikom o djelovanju unutarnji revizor

Komisije podnio je i opće mišljenje, koje se temelji na

revizijskim aktivnostima u području financijskog

upravljanja u Komisiji koje je provela Služba za

unutarnju reviziju u prethodne tri godine (2015.–

2017.) i u kojem se uzimaju u obzir i informacije iz

drugih izvora, točnije izvješća Europskog revizorskog

suda. Na temelju tih revizijskih informacija unutarnji

revizor smatrao je da je Komisija 2017. uspostavila

postupke povezane s upravljanjem, upravljanjem

rizikom i unutarnjom kontrolom koji su u cjelini

prikladni za davanje razumnog jamstva o postizanju

njezinih financijskih ciljeva. No opće mišljenje uvjetno

je u pogledu rezerva izraženih u izjavama o jamstvu


ovlasti navedenih u njihovim godišnjim izvješćima o

radu.

Pri formiranju tog općeg mišljenja unutarnji revizor

uzeo je u obzir i kombinirani učinak svih procijenjenih

rizičnih iznosa u trenutku plaćanja jer oni premašuju

iznose za koje je izražena rezerva. Ukupni rizični

iznosi najbolja su procjena dužnosnika za ovjeravanje

na osnovi delegiranja ovlasti o iznosu odobrenih

rashoda koji nisu u skladu s ugovornim i regulatornim

odredbama primjenjivima u trenutku plaćanja u 2017.

U svojim godišnjim izvješćima o radu za 2017. GU-ovi

su procijenili rizične iznose u trenutku plaćanja.

Ukupan zbroj svih tih iznosa niži je od praga

značajnosti, koji je u uputama za pripremu godišnjih

izvješća o radu za 2017. postavljen na 2 %, svih

izvršenih plaćanja u proračunu Komisije, Europskom

razvojnom fondu i uzajamnim fondovima EU-a u

2017. Ti rizični iznosi u trenutku plaćanja u 2017. još

ne obuhvaćaju financijske ispravke i povrate

povezane s nedostacima i pogreškama koje će GU-

ovi otkriti i ispraviti u narednim godinama zahvaljujući

višegodišnjim korektivnim mehanizmima ugrađenima

u Komisijine sustave unutarnje kontrole. S obzirom na

sve te elemente IAS smatra da je proračun EU-a

stoga primjereno zaštićen u cijelom svom iznosu i

predviđenom proračunskom razdoblju.

Bez daljnjeg izražavanja rezervi uz mišljenje

unutarnji revizor dodao je jednu „posebnu

napomenu” koja se odnosi na strategije nadzora

trećih strana koje provode politike i programe, što

je opisano u Prilogu 5. ovom izvješću.

98

2.5. Sažetak zaključaka o radu Odbora za praćenje tijeka revizije

Odbor za praćenje tijeka revizije (APC) u svojem se

radu usmjerio na četiri ključna cilja utvrđena u

njegovim programima rada za 2017. i 2018.:

razmatranje IAS-ova planiranja revizija, analiziranje

rezultata unutarnje i vanjske revizije kako bi se utvrdili

mogući znatni rizici, uključujući prema potrebi i

tematsko razvrstavanje, u više područja praćenje

daljnjeg djelovanja u pogledu znatnih preostalih rizika

utvrđenih u okviru revizijskih aktivnosti, osiguranje

neovisnosti unutarnjeg revizora i praćenje kvalitete

aktivnosti unutarnje revizije.

APC je zadovoljan u pogledu neovisnosti i kvalitete

aktivnosti unutarnje revizije i smatra da su se

planiranjem revizija primjereno obuhvatili svi

financijski aspekti te da se njima i dalje obuhvaćaju

ključna područja rizika. U svom godišnjem izvješću za

2017.–2018. APC je posebno upozorio Kolegij na

sljedeća pitanja:

Opće mišljenje unutarnjeg revizora za 2017. bilo je

pozitivno, no s rezervama u pogledu upravljanja koje

su izražene u godišnjim izvješćima o radu glavnih

uprava. Sadržava jednu posebnu napomenu o

„strategijama nadzora trećih strana koje provode

politike i programe”, koja je bila uključena i u

prethodna dva opća mišljenja (2015. i 2016.). APC je

istaknuo da je eksternalizacija i dalje ključno pitanje

na koje je APC upozorio u brojnim prilikama (vidjeti u

nastavku).

Ključna međusektorska pitanja koja su istaknuta u

godišnjem izvješću unutarnje revizije odnose se na

upravljanje, uključujući upravljanje informacijskim

tehnologijama, postupke upravljanja informacijskim

tehnologijama i ljudskim resursima te na mehanizme

nadzora u području sredstava pod neizravnim

upravljanjem. APC je razmotrio većinu tih nalaza.

Tijekom izvještajnog razdoblja izdana je jedna kritična

preporuka upućena Izvršnoj agenciji za obrazovanje,

audiovizualnu djelatnost i kulturu (EACEA).143

Zbog

kritičnosti nalaza (jedna kritična i osam vrlo važnih

preporuka) APC je osigurao poduzimanje

zadovoljavajućeg i pravodobnog daljnjeg djelovanja u

pogledu preporuka. Rasprave s EACEA-om i njezinim

matičnim GU-om te s GU-om BUDG i Glavnim

tajništvom vodile su se na tri sastanka Pripremne

skupine koji su održani u siječnju i veljači 2018. i u

prostorima APC-a 7. ožujka. APC je pozdravio znatan

napredak ostvaren u provedbi akcijskog plana, no

naglasio je da je potrebna promjena kulture u Agenciji

da bi se ta pitanja potpuno riješila. APC je obaviješten

da je, s obzirom na daljnje djelovanje IAS-a od

sredine veljače do sredine ožujka 2018., ostvaren

dovoljan napredak da se djelomično ublaže utvrđeni

rizici i stoga je kritična preporuka pretvorena u vrlo

važnu preporuku. APC je potaknuo središnje službe

da nastave i, gdje je prikladno, dodatno ojačaju svoju

ulogu u pružanju smjernica i podrške izvršnim

agencijama i njihovim matičnim GU-ovima, kako u

ovom konkretnom slučaju, tako i općenito.

IAS-ova revizija Komisijinih mehanizama

upravljanja/kontrole u pogledu upravljanja rizicima,

financijskog izvješćivanja i funkcije ex post

provjere/revizije, koja je provedena kao odgovor na

preporuku koju je Europski revizorski sud dao u svom

Tematskom izvješću o upravljanju u Komisiji i na

poziv Kolegija, potvrdila je pouzdanost strukture

decentraliziranog postupka utvrđivanja odgovornosti i

izgradnje jamstva. No IAS je izdvojio niz postupnih

ciljnih poboljšanja, osobito u upravljanju rizicima i

određenim aspektima upravljačke strukture. U tijeku

je dijalog unutarnjeg revizora te Glavnog tajništva i

GU-a BUDG kao subjekta revizije o finalizaciji

akcijskog plana. To revizorsko izvješće takvo je da

utječe na instituciju u cjelini i iziskuje pažnju na

najvišoj političkoj razini. APC je razmotrio sve

revizijske nalaze i nekoliko preporuka koje su se

izravno odnosile na ulogu i rad APC-a. U tom je

kontekstu unutarnji revizor potvrdio da je Povelja

APC-a potpuno u skladu s odredbama nove

Financijske uredbe. Savjeti APC-a trebali bi pomoći u

postupku donošenja odluka koji će dovesti do

finalizacije akcijskog plana.

IAS-ova revizija uspješnosti aktivnosti za borbu protiv

prijevara u području vlastitih resursa i oporezivanja

otkrila je znatne nedostatke u planiranju i koordinaciji

aktivnosti sprečavanja i otkrivanja prijevara u

području tradicionalnih vlastitih sredstava i u

upravljanju njima, što može dovesti do nedjelotvornog

sprečavanja i otkrivanja prijevara. Osim toga, u IAS-

ovom revizorskom izvješću o upravljanju projektom

H2020 u GU-u CNECT otvorena su pitanja

međusektorskog značaja povezana s dostupnosti

alata za borbu protiv plagiranja i upravljanjem njima.

APC je poduzeo daljnje djelovanje u pogledu pitanja

otvorenih u njegovu Godišnjem izvješću za 2016.–

2017. i s posebnom pozornošću nastavio pratiti

tematiku eksternalizacije i uspješnosti:

- osim međusektorskih pitanja povezanih s

eksternalizacijom, koja su razrađena u IAS-ovom

revizorskom izvješću upućenom EACEA-i, APC

je razmotrio i IAS-ovu reviziju praćenja politika

sigurnosti u zračnom i pomorskom prometu,

uključujući povezane sporazume o suradnji s

99

Europskom agencijom za pomorsku sigurnost,

koje provodi GU MOVE. IAS je zaključio da

postoje znatni nedostaci u postojećem sustavu

GU-a MOVE za praćenje politike sigurnosti u

zračnom i pomorskom prometu (tri vrlo važne

preporuke). APC je izrazio zadovoljstvo što je GU

MOVE prihvatio sve preporuke i pripremio

akcijski plan za koji IAS smatra da na

zadovoljavajući način uklanja utvrđene rizike.

Kad je riječ o IAS-ovoj reviziji nadzora ITER-a u

GU-u ENER koja je otvorila dva vrlo važna

pitanja i na koju je APC skrenuo pozornost

Kolegija u svom posljednjem godišnjem izvješću,

IAS je poduzeo daljnje djelovanje i zaključio da je

jedna preporuka primjereno i djelotvorno

provedena, dok je u pogledu druge ostvaren

dovoljan napredak da se djelomično ublaži rizik i

stoga je snizio status preporuke u važna

preporuka,

- APC je i dalje kao prioritet u svom radu isticao

pitanja povezana s uspješnosti i razmotrio je

nalaze IAS-a proizašle iz revizije postupka izrade

i kvalitete statističkih podataka koje ne izrađuje

Eurostat. IAS je zaključio da postojeći okvir za

praćenje kvalitete tih statističkih podataka nije

dovoljno pouzdan da se osigura zadovoljavajuća

kvaliteta podataka. APC je bio zabrinut zbog

nepostojanja cjelovite slike izrade statističkih

podataka u instituciji i istaknuo važnost kvalitete

podataka zbog sve veće usmjerenosti na pitanja

povezana s uspješnosti i u Komisiji i u

Parlamentu te u Revizorskom sudu. APC je

primijetio međusektorsku prirodu otvorenih

pitanja i odlučio skrenuti pozornost

Korporativnom upravnom odboru na izvješće radi

daljnjeg djelovanja,

- nadalje APC je poduzeo daljnje djelovanje u

pogledu provedbe preporuka upućenih PMO-u144

o ulogama i odgovornostima, planiranju, praćenju

i izvršenju proračunske linije za Nadzorni odbor

OLAF-a koji su izdvojeni u posljednjem

godišnjem izvješću APC-a zbog preostalih

financijskih i reputacijskih rizika. IAS je u okviru

nedavnog daljnjeg djelovanja zaključio da, iako bi

se jedna preporuka mogla pretvoriti u važnu,

nijedna od dvije vrlo važne preporuke nije

potpuno i/ili primjereno provedena. APC je

primijetio da PMO trenutačno temeljito radi na

provedbi preporuka i da se očekuje da će

preostalo djelovanje u pogledu obiju preporuka

biti završeno do kraja lipnja 2018. APC je

pozdravio upoznavanje članova Nadzornog

odbora OLAF-a s poboljšanim financijskim

postupcima i smjernicama.

Komisijina uprava izradila je zadovoljavajuće akcijske

planove za uklanjanje rizika utvrđenih u izvješćima

IAS-a, a u tijeku je finalizacija akcijskog plana za

revizije Komisijina upravljanja i korporativnog

upravljanja informacijskim tehnologijama. Osim 10

preporuka koje su djelomično prihvaćene, subjekti

revizije prihvatili su sve ostale preporuke koje je IAS

dao 2017. One uključuju jednu važnu preporuku o

pokazateljima radnog opterećenja u vezi s revizijom

upravljanja ljudskim resursima u Izvršnoj agenciji za

inovacije i mreže (INEA),145

jednu važnu preporuku o

sastavljanju planova kontrole danu u vezi s revizijom

javne nabave u okviru Instrumenta pretpristupne

pomoći (IPA)146

i preporuke u vezi s revizijom

Komisijinih mehanizama upravljanja/kontrole u

pogledu upravljanja rizicima, financijskog

izvješćivanja i funkcije ex post provjere/revizije (vidjeti

prethodno).

Broj predugo odgađanih daljnjih djelovanja u pogledu

vrlo važnih preporuka, koje APC pomno prati i o

kojima raspravlja sa subjektima revizije, smanjio se u

izvještajnom razdoblju (tj. 12 na krajnji datum

31. siječnja 2018., u usporedbi s 18 na isti krajnji

datum u 2017.).

APC je ojačao svoje daljnje djelovanje u pogledu

preporuka Europskog revizorskog suda. Prvo izvješće

o stanju u pogledu preporuka Suda pripremio je GU

BUDG u lipnju 2017., a podrobnije izvješće u rujnu

2017. Na njemu je APC temeljio svoje daljnje

djelovanje u pogledu preporuka Suda koje je poduzeo

na sličan način kao i u pogledu preporuka IAS-a. APC

je uočio dodanu vrijednost tog daljnjeg djelovanja i

doprinos koji su aktivnosti poduzete u pogledu

preporuka danih 2014. imale u osiguranju spremnosti

Komisije na praćenje provedbe preporuka od strane

Suda.

100

2.6. Daljnje djelovanje u pogledu preporuka o davanju razrješnice i vanjskoj reviziji

Europski parlament donio je 18. travnja 2018. odluku

o davanju razrješnice za financijsku godinu 2016.

nakon što je osobito preispitao Komisijinu preporuku

o davanju razrješnice te izvješća Europskog

revizorskog suda. Europski parlament preispitao je i

Komisijino Godišnje izvješće za 2016. o upravljanju

proračunom EU-a i o njegovu izvršenju, uključujući

informacije o zaštiti proračuna EU-a, Godišnje

izvješće o unutarnjim revizijama provedenima u

2016. te izvješće o daljnjem djelovanju u pogledu

preporuka o davanju razrješnice ili zahtjeva za

davanje razrješnice za financijsku godinu 2015.

Parlament je usto pozvao i određene povjerenike i

glavne direktore na razmjene mišljenja tijekom

postupka davanja razrješnice.

U preporuci o davanju razrješnice donesenoj

20. veljače 2018. Vijeće je pozdravilo postupno

smanjenje procijenjene razine pogreške, o kojem

je izvijestio Europski revizorski sud u svojoj

izjavi o jamstvu, s 4,4 % u 2014. na 3,1 % u 2016.

te činjenicu da je Sud prvi put dao uvjetno

mišljenje umjesto negativnog. No Vijeće je izrazilo

žaljenje zbog toga što je ukupna stopa pogreške

ostala iznad praga značajnosti od 2 %. Kao što je bio

slučaju i u proteklih devet godina, Vijeće je cijenilo

bezuvjetno mišljenje Europskog revizorskog suda o

pouzdanosti godišnjih financijskih izvještaja.

Parlament je Komisiji uputio konkretne zahtjeve u

pogledu posebnih područja politike te horizontalnih

aspekata, primjerice uspješnosti i izvješćivanja o

njoj, uporabe financijskih instrumenata i povezanih

pitanja o odgovornosti, proračunskog i financijskog

upravljanja i financijskih mehanizama za podupiranje

politika Unije. U tom je kontekstu Parlament osobito

istaknuo potrebu za boljim usklađivanjem ciljeva

politike, financijskih ciklusa i zakonodavnih razdoblja,

za iskazivanjem proračuna EU-a u skladu s

političkim ciljevima i prioritetima iz višegodišnjeg

financijskog okvira (inicijativa „Proračun EU-a

usmjeren na dodanu vrijednosti”) i bržom provedbom

programâ u različitim područjima politike.

Komisija će 2018., kao i svake godine, donijeti

sveobuhvatno izvješće o daljnjem djelovanju u

pogledu zahtjeva koje su Europski parlament i Vijeće

uputili Komisiji u odgovarajućem roku za pokretanje

postupka davanja razrješnice za financijsku godinu

2017.

Europski revizorski sud povećao je i količinu i opseg

tematskih izvješća u posljednjih nekoliko godina.

Iako je Sud 2017. donio 23 tematska izvješća u

usporedbi s njih 36 u 2016., Komisija se općenito

suočava sa sve većim brojem preporuka. Ona će i

dalje osiguravati odgovarajuće daljnje djelovanje u

pogledu tih preporuka i izvješćivati o poduzetim

mjerama u svojim godišnjim izvješćima o radu.

Nadalje, Komisija poboljšava svoje izvješćivanje o

provedbi preporuka Komisijinu Odboru za praćenje

tijeka revizije koji provodi određene aktivnosti

praćenja u okviru svojih ovlasti.

Europski revizorski sud prati Komisijinu provedbu

preporuka Suda i daje povratne informacije koje joj

pomažu u dodatnom unaprjeđenju daljnjeg

djelovanja. Europski revizorski sud u svojem je

Godišnjem izvješću za 2016. ocijenio kvalitetu

daljnjeg djelovanja Komisije na uzorku od 108

revizorskih preporuka iz 13 tematskih izvješća

objavljenih u razdoblju 2010.–2013. Europski

revizorski sud naveo je da je Komisija u potpunosti

provela 67 % preporuka, 17 % provela je u većoj

mjeri, 11 % u određenoj mjeri, a nije provela 5 %

preporuka. Taj je ishod općenito u skladu s

prethodnim godinama. No postotak potpuno

provedenih preporuka bio je dosad najviši od

trenutka kad je Europski revizorski sud počeo

objavljivati te konsolidirane podatke.

Izvješća Komisije Revizije Europskogrevizorskog suda

Zaključci u godišnjem izvješću

Preporuka Vijeća Glasanje u Parlamentu

Davanje razrješnice

Komisiji

101

2.7. Zaključci o postignućima unutarnje kontrole i financijskog upravljanja


ovlasti dali su razumno jamstvo za svoje sustave

kontrole i financijsko upravljanje iako, prema potrebi,

s određenim rezervama. Te su rezerve osnova lanca

odgovornosti: njima se osigurava transparentnost u

pogledu utvrđenih izazova i nedostataka i u pogledu

mjera predviđenih za njihovo uklanjanje te se

osigurava procjena njihova financijskog učinka.

Godišnja izvješća o radu za 2017. pokazuju da su sve službe Komisije uspostavile čvrste postupke

unutarnjih kontrola i u njima se navode dokazi o poduzetim naporima za poboljšanje djelotvornosti i

troškovne učinkovitosti kontrola, daljnje pojednostavnjenje pravila te primjerenu zaštitu

proračuna od prijevare, pogrešaka i nepravilnosti.

Komisija je izradila konsolidiranu procjenu rizičnog

iznosa u trenutku zatvaranja i iznijela je stajalište

uprave Komisije o uspješnosti preventivnih (ex ante,

prije plaćanja) i korektivnih (ex post, nakon plaćanja)

kontrola tijekom višegodišnjeg ciklusa kontrole.

Nakon ex ante i ex post kontrola financijski ispravci i

povrati u 2017. iznosili su 897 milijuna EUR prije

plaćanja odnosno 1 949 milijuna EUR nakon

plaćanja.

Na temelju jamstava i rezerva navedenih u godišnjim izvješćima o radu Kolegij donosi ovo Godišnje izvješće za 2017. o upravljanju proračunom i o njegovoj uspješnosti te preuzima opću političku odgovornost za upravljanje proračunom EU-a.

102

2.8. Organizacijsko upravljanje

2.8.1. Pouzdani mehanizmi upravljanja

Komisijin sustav upravljanja obilježava jasna razlika

između operativne odgovornosti upraviteljâ Komisije za

svakodnevno upravljanje i opće političke odgovornosti

Kolegija povjerenika za upravljanje proračunom.

Taj decentralizirani sustav oslanja se na smjernice i

podršku središnjih službi i na kontrolu niza viših

korporativnih upravljačkih tijela kao što su Korporativni

upravni odbor i upravljački odbori za upravljanje

informacijskim tehnologijama, sigurnost informacijskih

tehnologija i upravljanje informacijama.

Taj se sustav temelji na nizu ključnih načela na kojima

se temelji dobro upravljanje: jasnoj raspodjeli uloga i

nadležnosti, snažnoj usmjerenosti na upravljanje

uspješnošću, usklađenosti s pravnim okvirom, jasnim

mehanizmima utvrđivanja odgovornosti,

visokokvalitetnom i uključivom regulatornom okviru,

otvorenosti i transparentnosti te visokim standardima

etičkog postupanja.

Time su uloge i nadležnosti u financijskom upravljanju u Komisiji jasno određene i primijenjene. To je

decentralizirani pristup s jasnim nadležnostima u cilju stvaranja administrativne kulture kojom se potiču javni službenici da preuzmu odgovornost za aktivnosti nad kojima imaju kontrolu i da im se omogući kontrola nad

aktivnostima za koje su nadležni.

Decentralizirani model uveden je u okviru upravne

reforme iz 2000. Model je sada dobro uspostavljen i

pokazao se kao pouzdani pristup dobro prilagođen

ulozi i strukturi Komisije. Razvio se tijekom vremena

kako bi se prilagodio promjenjivom okruženju.147

Komisija i dalje redovito revidira sustav i ciljano ga

prilagođava kada je to opravdano. Primjerice, tijekom

2017. upravljanje rizicima poboljšano je revidiranim

smjernicama za službe i većom kontrolom na

korporativnoj razini (koju obavlja Korporativni upravni

odbor) te uključivanjem IAS-a.

Poduzet je i niz drugih koraka za jačanje mehanizama

upravljanja na temelju Tematskog izvješća Europskog

revizorskog suda „Upravljanje u Europskoj komisiji –

najbolja praksa?”148

Primjerice:

Komisija je ažurirala svoj okvir unutarnje

kontrole kako bi ga uskladila s okvirom Odbora

sponzorskih organizacija Povjerenstva Treadway

(COSO) iz 2013. (vidjeti prethodni odjeljak 2.1.),

u listopadu 2017. Komisija je objavila ažuriranu

izjavu o svojim mehanizmima upravljanja.149.

Ta

je izjava jasan i sveobuhvatan opis Komisijina

sustava upravljanja,

Komisija osigurava veću dostupnost

financijskog izvješćivanja za građane.

Primjerice, u integriranom paketu financijskih

izvještaja daje se sveobuhvatan pregled kako se

proračunom EU-a podupiru politički prioriteti Unije i

kako se troši u skladu s pravilima EU-a,

Komisijina Služba za unutarnju reviziju sama je

provela reviziju Komisijinih mehanizama

upravljanja i kontrole i dala je niz preporuka.

Komisija sada poduzima daljnje djelovanje u

pogledu tih preporuka, primjerice razjašnjavanjem

funkcija i nadležnosti korporativnih tijela koja imaju

sve važniju ulogu u Komisijinu korporativnom

upravljanju,

Povelja Odbora za praćenje tijeka revizije (APC)

ažurirana je u travnju 2017. radi izmjene sastava

Odbora za praćenje tijeka revizije,

pojednostavnjenja određenih njegovih postupaka i

poboljšanja strukture i čitljivosti dokumenta. U

Povelji su utvrđeni uloga, svrha, odgovornosti,

članstvo i sastav, vrijednosti i načela rada te

mehanizmi izvješćivanja APC-a. Jedna od izmjena

sastava uvođenje je trećeg vanjskog člana koji će

pružiti nove uvide o pitanjima povezanima s

revizijom i financijskom kontrolom.

103

2.8.2. Ojačani Kodeks ponašanja za povjerenike

Svi članovi Europske komisije obvezni su pri

izvršavanju svojih dužnosti pridržavati se pravila o

etici i integritetu iz Ugovora i Kodeksa ponašanja za

povjerenike.

U svojem govoru o stanju Unije 2017. predsjednik

Juncker najavio je novi Kodeks ponašanja za

članove Komisije. Novi Kodeks stupio je na snagu

1. veljače 2018. Njime je Komisija dobila ulogu

predvodnika u području etike u organizacijama

javnog sektora. Modernizirana pravila uspostavljaju

nove standarde u Europi. Novi Kodeks ponašanja

još je jedan element u naporima koje predsjednik

Juncker ulaže od početka svojeg mandata u

poboljšanje transparentnosti i njime se produžuje

razdoblje mirovanja bivših povjerenika s

18 mjeseci na dvije godine odnosno tri godine za

predsjednika Komisije. Modernizacijom se ide

korak dalje jer se postavljaju viši etički standardi te

uvode jasnija pravila i viši stupanj transparentnosti u

više područja.

2.8.3. Osnaženi okvir uspješnosti

Pouzdani okvir uspješnosti ključan je za osiguranje

snažne usmjerenosti na rezultate, dodanu vrijednost

EU-a i dobro upravljanje programima EU-a. Okvir

uspješnosti proračuna EU-a iznimno je određen, i to

više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Organizacije za

europsku suradnju i razvoj (OECD) (izmjereno

standardiziranim indeksom za okvire za izradu

proračuna koji se temelje na uspješnosti).

Okvir uspješnosti proračuna EU-a obuhvaća jasno

utvrđene ciljeve i pokazatelje koji se temelje na

strategiji Europa 2020. i drugim političkim

prioritetima. U njemu se uzima u obzir i

komplementarnost i pojednostavnjenje politika

programa te ključna uloga država članica u izvršenju

proračuna EU-a.

Opći i pojedinačni ciljevi i pokazatelji ugrađeni su

u pravne osnove financijskih programa, a Komisija

svake godine o njima izvještava u svojim

programskim izvještajima koji se prilažu nacrtu

proračuna. Oni su ključni elementi potrebni za

kontrolu i mjerenje uspješnosti programa.

Kako bi osigurala raspodjelu resursa prema

prioritetima te uspješnu provedbu i ostvarivanje

dodane vrijednosti svakog djelovanja, Komisija i dalje

provodi inicijativu „Proračun EU-a usmjeren na

dodanu vrijednost”. Na temelju okvira uspješnosti za

2014.–2020. Komisija promiče bolju ravnotežu

između usklađenosti i uspješnosti.

Izvješća o uspješnosti koje priprema Komisija,

uključujući godišnja izvješća o radu, zajedno s

programskim izvještajima, evaluacijama i ovim

Godišnjim izvješćem o upravljanju i uspješnosti izvor

su obilja informacija o uspješnosti i zaštiti proračuna

EU-a te upravljanju njime. U njima se objašnjava

kako se proračunom EU-a podupiru politički prioriteti

Europske unije i opisuju rezultati postignuti

sredstvima iz proračuna EU-a te uloga Komisije u

osiguravanju i promicanju najviših standarda

proračunskog i financijskog upravljanja.

Glavni alat EU-a za financijsko izvješćivanje

integrirani je paket financijskih izvještaja EU-a, koji se

sastoji od konsolidiranih godišnjih financijskih

izvještaja, godišnjeg izvještajnog paketa o upravljanju

proračunom EU-a i izvješća o daljnjim mjerama u vezi

s razrješnicom. Integrirani paket financijskih izvještaja

svake godine javnosti pruža sveobuhvatni prikaz

financijskog i operativnog stanja EU-a.

Ta izvješća omogućuju proračunskom tijelu, tj.

Europskom parlamentu i Vijeću, da pri donošenju

odluke o godišnjem proračunu kao jedan od bitnih

čimbenika uzme u obzir i uspješnost.

Komisija predlaže znatno jačanje okvira uspješnosti u

prijedlozima programa iz budućeg višegodišnjeg

financijskog okvira. Primjerice, pokazatelji će se

pojednostavniti i poboljšati.

Osim što provodi okvir uspješnosti proračuna EU-a,

Komisija je provela reformu vlastitog unutarnjeg

okvira za upravljanje uspješnosti, tj. ciklusa

strateškog planiranja i programiranja, i ojačala ga. To

je dovelo do jače usmjerenosti na rezultate i bolje

usklađenosti aktivnosti Komisije i političkih

prioriteta.

U okviru novog sustava sve su službe Komisije

izradile strateške planove za razdoblje 2016.–2020. u

kojima navode kako pridonose ostvarenju deset

političkih prioriteta Komisije. U tim su planovima

službe utvrdile posebne ciljeve i pokazatelje prema

kojima će se mjeriti njihova uspješnost u razdoblju od

pet godina.

U Prilogu 1. ovom izvješću nalazi se kratak prikaz

trenutačnog stanja pokazatelja učinka definiranih u

strateškim planovima.

U strateškim je planovima uveden i usklađen pristup

za mjerenje organizacijske uspješnosti u područjima

kao što je upravljanje ljudskim resursima, financijsko

upravljanje i unutarnja kontrola i komunikacija.

104

Ti su strateški planovi dopunjeni godišnjim planovima

za upravljanje u kojima se navode rezultati za

određenu godinu i objašnjava kako se njima pridonosi

ciljevima.

U godišnjim se izvješćima o radu za 2017. izvijestilo o

skupu ciljeva i povezanim pokazateljima iz strateških

planova i rezultatima za 2017. u planovima za

upravljanje.

Tablica: Izvješćivanje i lanac odgovornosti u Komisiji.

2.8.4. Sinergije i učinkovitost

Kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 2.1.,

Komisija i dalje poboljšava učinkovitost svojih

aktivnosti i iskorištava koristi ostvarene sinergijama

između različitih dijelova organizacije.

Veliki napredak ostvaren je u području financijskog

upravljanja. Revidiranom Financijskom uredbom

uvest će se znatna pojednostavnjenja.

Pojednostavnjuju se i usklađuju ugovorni i financijski

tokovi, primjerice u okviru nove platforme na kojoj se

uspostavlja jedinstvena ulazna točka za primatelje i

usluge korporativne podrške (SEDIA). Komisijinim

prijedlogom budućeg višegodišnjeg financijskog

okvira znatno će se pojednostavniti pravila za

financijske programe EU-a, čime će se smanjiti

administrativno opterećenje i istodobno osigurati

visoka razina kontrole.

Napori koje Komisija ulaže u poboljšanje svojeg

organizacijskog upravljanja nisu ograničeni samo na

financijsko upravljanje. Sud je preispitao150

način na

koji su institucije, tijela i agencije Europske unije

ispunile obvezu preuzetu u Međuinstitucijskom

sporazumu od 2. prosinca 2013. da broj osoblja u

svojim planovima radnih mjesta za razdoblje 2013.–

2017. smanje za 5 %. Sud je zaključio da je

Komisija uspješno ispunila cilj smanjenja broja

osoblja za 5 %.

Zbog tog se smanjenja pojavila još veća potreba za

djelotvornim djelovanjem Komisije s obzirom na široki

raspon izazova s kojima se EU trenutačno suočava te

nove zadaće koje se dodjeljuju Uniji. Stalni napori

koje Komisija ulaže u poboljšanje učinkovitosti i

radnih metoda u područjima kao što su upravljanje

ljudskim resursima, informacijske i komunikacijske

tehnologije, komunikacija, logistika i upravljanje

događanjima pomoći će u osiguranju učinkovite

uporabe ograničenih resursa.

Integrirani paket financijskih izvještaja

Ostala izvješća

Konsolidirani godišnji financijski izvještaji EU-a

Godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i o njegovoj uspješnosti

Izvješće o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom

Opće izvješće o radu EU-a

Godišnja izvješća o radu Glavnih uprava

Izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju

EN EN

EUROPEAN COMMISSION

Brussels, 4.7.2018

COM(2018) 457 final/2

ANNEXES 1 to 9

CORRIGENDUM

Annule et remplace les annexes du document COM(2018) 457 final du 6 juin 2018:

Correction du formatage des tableaux dans l'annexe 2 (p. 113) et l'annexe 4 (p. 123).

ANNEXES

REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE

COUNCIL AND THE COURT OF AUDITORS

2017 Annual Management and Performance Report for the EU Budget

103

List of annexes

ANNEX 1: SNAPSHOT OF THE COMMISSION-WIDE IMPACT INDICATORS ................................. 104

ANNEX 2: AMOUNTS AT RISK AND RESERVATIONS IN THE 2017 ANNUAL ACTIVITY REPORTS111

ANNEX 3: DEFINITIONS OF THE AMOUNT AT RISK ....................................................................... 119

ANNEX 4: PROTECTION OF THE EU BUDGET ................................................................................ 121

ANNEX 5: ASSURANCE PROVIDED BY THE INTERNAL AUDIT SERVICE .................................... 150

ANNEX 6: COMPLIANCE WITH PAYMENT TIME LIMITS (ARTICLE 111 5 RAP) ............................ 153

ANNEX 7: SUMMARY OF WAIVERS OF RECOVERIES OF ESTABLISHED AMOUNTS RECEIVABLE

(ARTICLE 91 5 RAP) ........................................................................................................................... 155

ANNEX 8: REPORT ON NEGOTIATED PROCEDURES (ARTICLE 53 RAP) ................................... 156

ANNEX 9: EU TRUST FUNDS (ARTICLE 187.10 FR) ........................................................................ 158

104

Annex 1: Snapshot of the Commission-wide impact indicators

These statistical indicators are high-level context indicators designed to track the longer-term and indirect impacts

of EU action. They were identified in the Strategic Plans of the Commission services. This annex presents an

intermediate reporting on the current trends.

General objective: A New Boost for Jobs, Growth and Investment

1. Percentage of EU GDP invested in R&D (combined public and private investment)

Baseline (2012) Latest known value (2016) Target (2020)

2.01 % 2.03 % 3 %

Source: Eurostat151

2. Employment rate population aged 20-64


69.2 % 71.1 % At least 75 %

Source: Eurostat

3. Tertiary educational attainment, age group 30-34


37.1 % 39.1 % At least 40 %

Source: Eurostat

4. Share of early leavers from education and training152


11.9 % 10.7 % Less than 10 %

Source: Eurostat

5. People at risk of poverty or social exclusion


122.7 million 118.0 million At least 20 million people fewer than in

2008 (116.2 million)

Source: Eurostat

6. GDP growth


1.8 % 2.0 % Increase

Source: Eurostat

7. Gross Fixed Capital Formation (GFCF) investments to GDP ratio

Baseline (2014) Latest known value (2016) Target (2016-2020)

19.4 % 19.8 % 21 %-22 % Mean GFCF for the period 2016-2020

having reached the range of 21 %-22 % Source: Eurostat

8. Labour productivity EU-28 as compared to US (US=100)153


75 (US=100)

76 Increase

Source: AMECO database of the European Commission's Directorate-General for Economic and Financial Affairs

105

9. Resource productivity: Gross Domestic Product (GDP, €) over Domestic Material Consumption (DMC, kg)154

Explanation:

Baseline (2010 – Eurostat estimate) Latest known value (2016) Target (2020)

1.8 €/kg (EU-28) 2.1€/kg (EU-28) Increase

Source: Eurostat

General objective: A Connected Digital Single Market

10. Aggregate score in Digital Economy and Society Index (DESI) EU-28155

Baseline (DESI 2015) Latest known value (DESI-2017 ) Target (2020)

0.46 0.52 Increase

Source: DESI

General objective: A Resilient Energy Union with a Forward-Looking Climate Change Policy

11. Greenhouse gas emissions (index 1990=100)

Baseline (2013) Latest known value

(2016 prox. estimates by EEA) Target (2020)

80.2 % 77.4 % At least 20 % reduction (index ≤80)

Source: European Environmental Agency; Eurostat

12. Share of renewable energy in gross final energy consumption

Baseline (2013) Interim Milestone Latest known value

(2015) Target (2020)

(2015/2016) (2017/2018)

15 % 13.6 % 15.9 % 16.7 % 20 %

Source: Eurostat

13. Increase in energy efficiency – Primary energy consumption


1 569.9 million tonnes of oil equivalent (Mtoe)


20 % increase in energy efficiency (No more than 1 483 Mtoe of primary

energy consumption)

Source: Eurostat

14. Increase in energy efficiency – Final energy consumption




20 % increase in energy efficiency (No more than 1 086 Mtoe of final

energy consumption)

Source: Eurostat

15. Number of Member States at or above the electricity interconnection target of at least 10 %

Baseline (2014) Interim Milestone(2018) Latest known value (2017) Target (2020)

16 Member States at or above 10 % electricity interconnection target




(Spain and Cyprus to follow later)

Source: ENTSO-e

106

General objective: A Deeper and Fairer Internal Market with a Strengthened Industrial Base

16. Gross value added of EU industry in GDP


17.1 % 17.4 % 20 %

Source: Eurostat

17. Intra-EU trade in goods (% of GDP)


20.4 % 20.3 % Increase

Source: Eurostat

18. Intra-EU trade in services (% of GDP)



Source: Eurostat

19. Share of mobile EU citizens as % of the labour force



Source: Eurostat (age group 15-64)

20. Composite indicator of financial integration in Europe (FINTEC)156

Baseline (2014) Latest known value

(2017) Target (2020)

0.5/0.3 The first entry is the price-based, the second the volume-based indicator

value.

0.56/0.28 Increase

Source: European Central Bank

General objective: A Deeper and Fairer Economic and Monetary Union

21. Dispersion of GDP per capita157


Euro area: 42.3 % 42.0 % Reduce

EU 27: 41.9 % 41.5 % Reduce

EU 28: 42.5 % 42.1 % Reduce

Source: Eurostat

22. Composite Indicator of Systemic Stress (CISS)158

Baseline (Average range 2010-2014) Latest known value (2017) Target (2020)

0.25 in normal times 0.8 in a crisis mode

0.0308 Stable trend

Source: European Central Bank

23. Income quintile share ratio159


5.2 5.2 Reduce

Source: Eurostat

107

General objective: A balanced and progressive trade policy to harness globalisation

24. Percentage of EU trade in goods and services as well as investment covered by applied EU preferential trade and investment agreements

Baseline Goods average for 2014-

2016, Services and FDI average

for 2013-2015

Latest known value (2017) Goods, Services and FDI average for 2014-2016

Milestone** (2018) Target** (2020)

Goods: Imports 27 % Exports 32 %

Total 29 %

Services: Imports 10 % Exports 9 %

Total 9 %

FDI stocks: Imports 4 % Exports 7 %

Total 6 %


Total 30 %


Total 10 %


Total 6 %


Total 34 %


Total 15 %

FDI stocks: Imports 9 %

Exports 13 % Total 11 %


Total 56 %


Total 53 %


Total 57 %

Source: Eurostat for the raw indicators and DG Trade for the list of countries covered by trade and investments agreements* Source of goods: Eurostat Source of services: Eurostat Source of FDI stocks: Eurostat * See agreements under "In place" and "Agreements partly in place". ** The milestone and target figures are based on expectations of provisional application/entry into force of agreements that are currently under negotiation (see also result indicator 1.1 : "Number of on-going EU trade and investment negotiations and number of applied EU trade and investment agreements" of DG TRADE's Strategic Plan 2016-2020).

General objective: An Area of Justice and Fundamental Rights Based on Mutual Trust

25. Share of the population considering themselves as "well" or "very well" informed of the rights they enjoy as citizens of the Union

Baseline (2015) Latest known value Target (2020)

42 % Next survey planned for 2019 Increase

Source: Eurobarometer on Citizenship

26. Citizens experiencing discrimination or harassment

Baseline (2015) Latest known value Target (2021)

The Eurobarometer takes place every 3 years.

21 % Next survey planned for 2019 Decrease

Source: Eurobarometer on discrimination

27. Gender Pay Gap (GPG) in unadjusted form, EU-28160

Baseline (2013 - provisional figure) Latest known value (2015) Target (2020)

16.8 % 16.3 % Decrease

Source: Eurostat

108

General objective: Towards a New Policy on Migration161

28. Rate of return of irregular migrants

28.1. Explanation: The indicator measures the total return rate (number of persons returned divided by return decisions issued by the Member States)


41.8 % 50.6 % Increase

Source: Eurostat162

, DG HOME; Eurostat: Return decisions; Eurostat: Total number of persons returned

28.2 Explanation: The indicator measures the % of effective returns to third countries

(returns to third countries divided by return decisions issued by the Member States)

Baseline (2014) Latest known value (2016) Target(2020) 36.2 % 46.3 % Increase

Source: Eurostat: Return decisions; Eurostat Returns to third countries

29. Gap between the employment rates of third-country nationals compared to EU nationals163, age group 20-64


Gap: 13.4 points EU nationals: 69.8 %

Third-country nationals: 56.4 %

Gap: 15.3 points EU nationals: 71.8 %

Third-country nationals: 56.5 %

Decrease

Source: Eurostat

General objective: A Stronger Global Actor

30. GDP per capita (current prices-PPS) as % of EU level in countries that are candidates or potential candidates for EU accession


34 % for Western Balkans (excluding Kosovo

164)

64 % for Turkey

35 % for Western Balkans (excluding Kosovo

165)

64 % for Turkey Increase

Source: Eurostat

31. Ranking to measure political stability and absence of violence in countries part of the European Neighbourhood Policy (ENP)

166


NE*: 33.89 - 4 countries above 30 NS**: 11.99 - 4 countries above 10

NE: 28.41 – 3 countries above 30 NS: 13.14 -5 countries above 10

NE: decrease in the number of countries above 30 by 1

NS: increase in the number of countries above 10 by 1

* Neighbourhood East (NE): Number of countries in a percentile rank above 30.

** Neighbourhood South (NS): Number of countries in a percentile rank above 10.

Source: Worldwide Governance Indicators (WGI) project (WB group)

109

32. Sustainable Development Goal 1.1.1: Proportion of population below international poverty line

Baseline167

(Computed on country level data from 2012 or before,

drawing on World Bank data for the poverty rates, and UN Population Division data for

the weights; extracted in November 2017 to take into

account data revisions)

Interim Milestone Latest known value (Computed on country level data from 2016 or before,

drawing on World Bank data for the poverty rates, and UN Population Division data for

the weights; extracted in November 2017)

Target (2030)

UN Sustainable Development Goals

17.0 % (including the graduated countries - Partnership

countries for which bilateral assistance is phased out)

28.4 %

(excluding the graduated countries)

Rolling On course for 2030 based on annual progress report prepared by UN Secretary

General.

15.1 % (including the graduated countries - Partnership

countries for which bilateral assistance is phased out)

26.7 %

(excluding the graduated countries)

0 %

Source: World Bank (poverty rate); UN Population Division (population weights)

General Objective: EU Collective Net Official Development Assistance (ODA) as a percentage of EU GNI: a) in total, b) to LDCs (Least Developed Countries)

33. EU Collective Net Official Development Assistance (ODA) as a percentage of EU GNI:

a) in total, b) to LDCs (Least Developed Countries)

Baseline (2014) Interim Milestone (2020) Latest known value (2015) Target (2030) Council Conclusions of

26 May 2015, in the framework of the 2030 Agenda for Sustainable

Development

In total: 0.43 % To LDCs: 0.11 %

Based on analysis of final

2014 ODA spending by EU Member States and non-

imputed spending by the EU institutions as reported by the OECD DAC. Final data for two EU Member States was not available so earlier

data was extrapolated.

In total: n/a To LDCs: 0.15 %



Source: OECD Development Assistance Committee (DAC)

110

General objective: A Union of Democratic Change

34. Voter turnout at European Elections

Baseline (2014) Latest known value (insert also date) Target (2019)

42.61 % No new value Increase

Source of the data: European Parliament

35. Number of opinions received from National Parliaments168

Baseline (2014) Latest known value Target (2020) (2016) (30/9/2017)

506 620 417 Increase

Source: European Commission Annual report on relations between the European Commission and national parliaments

General objective: To help achieve the overall political objectives, the Commission will effectively and efficiently manage and safeguard assets and resources, and attract and develop the best talents

36. Trust in the European Commission

Baseline (EB 83 – Spring 2015) Latest known value

(EB 87 – Spring 2017) Target (2020)

40 % tend to trust 41 % tend to trust Increase

Source: Standard Eurobarometer on Public Opinion in the European Union

37. Staff engagement index in the Commission


65.3 % 64.3 % Increase

Source: European Commission

111

Annex 2: Amounts at risk and reservations in the 2017 Annual Activity Reports

2-A. Overall estimated amount at risk at closure (EUR millions) reported in the 2017 Annual Activity Reports

The following tables show a consolidated overview

of the Commission’s overall amount at risk at

closure, first per policy area and next per

department (in its entirety per Authorising Officer by

Delegation). To allow comparison with previous

Annual Management and Performance Reports, our

groupings of Commission departments is kept

stable. Consequently, our policy areas do not

necessarily equal the European Court of Auditors

Annual Report chapters (of which the number, the

titles and even the compositions have changed in

each of the at least 4 previous years). E.g.

"Cohesion, Migration and Fisheries" includes all

other departments (beyond the Agriculture

department) which execute the largest part(s) of their

budget in shared management mode; i.e. not only

the Regional and Employment departments (which

are indeed cohesion), but also the Maritime and

Home Affairs departments (which are resp. natural

resources and security & citizenship).

The Development department and thus the

Commission Total also include the European

Development Fund relevant expenditure. In

addition, the Development, Neighbourhood,

Humanitarian, Home Affairs, Regional and

Employment departments and thus the Commission

Total also include the EU Trust Funds relevant

expenditure169

.

Those departments ensure the transparent and

complete coverage of the relevant Trust Fund(s) in

their Annual Activity Report (based on the reports

from the Trust Fund Managers). Their accountability

for their contributions (from the EU budget and/or the

European Development Fund) paid into the Trust

Funds on the one hand, and for the transactions

made out of the Trust Funds (i.e. with the EU

budget, European Development Fund and other

donors' funds) as a Trust Fund Manager on the other

hand, is distinguished.

2017 (provisional) annual accounts

Payments made

- New Prefinancing

+ Retentions made

+ Cleared Prefinancing

- Retentions released

= Relevant expenditure

EU budget 133 294 - 29 708 2 311 16 790 - 701 121 986

of which: contributions to the EU Trust Funds

- 233

- 233

European Development Fund

4 158 - 2 648 1 818 3 328

of which: contributions to the EU Trust Funds

- 150 - 150

EU Trust Funds 730 - 676 27 81

Commission Total (*) 137 799 - 33 032 2 311 18 635 - 701 125 012

For the reconciliation of the relevant expenditure of the Development, Neighbourhood, Humanitarian, Home

Affairs, Regional, Employment, Research and Budget departments, and of the Innovation and Networks Executive

Agency, see the overall amount at risk tables and related footnotes in their Annual Activity Reports.

112

Full specifications of the tables columns [“(a) – (i)”]

(a) In all cases of Co-Delegations (Internal Rules Article 3), the "payments made" are covered by the Delegated departments (since 2017 also for Type 3). In the case of Cross-SubDelegations (Internal Rules Article 12), they remain with the Delegating departments (the reporting on the latter is being reconsidered for 2018). Co-Delegations Type 1 are actually 'divided' between departments, with each department duly covering its own 'share' of (both) payments and pre-financings. PS: "Pre-financings paid/cleared" are always covered by the Delegated departments, even in the case of Cross-SubDelegations.

(b) New pre-financing paid by the department itself during the financial year (i.e. excluding any pre-financing received as transfer from another department). The “Pre-financing” is covered as in the context of note 2.5.1 to the Commission (provisional) annual accounts (i.e. excluding the "Other advances to Member States" (note 2.5.2) which is covered on a pure payment-made basis).

(c) In Cohesion, the (10 %) retention made (d) Pre-financing having been cleared during the financial year (i.e. their 'delta' in 'actuals', not their 'cut-off'

based estimated 'consumption') (e) In Cohesion, the (10 %) retention which is released or (partially) withheld by the Commission (f) For the purpose of equivalence with the European Court of Auditors' scope of the Commission funds with

potential exposure to legality and regularity errors (see the European Court of Auditors 2016 Annual Report methodological Annex 1.1 paragraph 10), also our concept of "relevant expenditure" includes the payments made, subtracts the new pre-financing paid out [& adds the retentions made], and adds the previous pre-financing actually cleared [& subtracts the retentions released and those (partially) withheld; and any deductions of expenditure made by Member States in the annual accounts] during the financial year. This is a separate and 'hybrid' concept, intentionally combining elements from the budgetary accounting and from the general ledger accounting.

(g) In order to calculate the weighted Average Error Rate for the total relevant expenditure in the reporting year, the detected or equivalent

170 error rates have been used. For types of low-risk expenditure with

indications that the error rate might be close to 'zero' (e.g. administrative expenditure, operating subsidies to agencies), a 0.5 % error rate has nevertheless been used as a conservative estimate.

(h) Even though to some extent based on the 7 years historic Average of Recoveries and financial Corrections, which is the best available estimate of the corrective capacity of the ex-post control systems implemented by the department over the past years, the Authorising Officer by Delegation has adjusted this historic average. Any ex-ante elements, one-off events, (partially) cancelled or waived Recovery Orders, and other factors from the past years that would no longer be relevant for current programmes (e.g. higher ex-post corrections of previously higher errors in earlier generations of grant programmes, current programmes with entirely ex-ante control systems) have been adjusted in order to come to the best but conservative estimate of the ex-post future corrections to be applied to the reporting year's relevant expenditure for the current programmes

171. Consequently, estimates are not necessarily

comparable between (families of) departments. (i) For some programmes with no set closure point (e.g. European Agricultural Guarantee Fund) and for

some multiannual programmes for which corrections are still possible afterwards (e.g. European Agricultural Fund for Rural Development and European Structural and Investment Funds), all corrections that remain possible are considered for this estimate.

When a department uses ranges of 'minimum-maximum' values for its estimates, then the columns are ‘split’

accordingly.

It should be noted that due to the rounding of values into EUR millions, some financial data in the tables may

appear not to add up.

For the reconciliation of the relevant expenditure of the Development, Neighbourhood, Humanitarian, Home

Affairs, Regional, Employment, Research and Budget departments, and of the Innovation and Networks Executive

Agency, see the overall amount at risk tables and related footnotes in their Annual Activity Reports.

113

Policy area

To

tal

paym

en

ts

(a)

New

pre

-fin

an

cin

g p

aid

(b)

Rete

nti

on

s m

ad

e

by C

oh

esio

n f

am

ily D

Gs

(c)

Pre

-fin

an

cin

g c

leare

d

(d)

Rete

nti

on

s (

part

iall

y)

rele

ased

by C

oh

esio

n f

am

ily D

Gs

(e)

To

tal

rele

van

t exp

en

dit

ure

(f)=

(a)-

(b)+

(c)+

(d)-

(e) Estimated amount

at risk at payment

(g) = Average Error

Rate applied on (f)

Estimated future corrections

(h) = Adjusted rate of

Average Recoveries

and Corrections

applied on (f)

Estimated amount

at risk at closure

(i) = (g)-(h)

lowest

value

highest

value

lowest

value

highest

value

lowest

value

highest

value

Agriculture 55 872.0 98.9 183.9 55 957.0 1 243.6

(2.22 %) 1 243.6

(2.22 %) 1 173.9

(2.10 %) 1 173.9

(2.10 %) 69.7

(0.12 %) 69.7

(0.12 %)

Cohesion, Migration and Fisheries

39 234.0 11 502.9 2 310.8 3 193.3 701.1 32 533.8 358.7

(1.10 %) 358.7

(1.10 %) 14.4

(0.04 %) 14.4

(0.04 %) 344.4

(1.06 %) 344.4

(1.06 %)

External Relations 13 609.5 8 977.2 6 001.1 10 633.5 131.7

(1.24 %) 131.7

(1.24 %) 28.4

(0.27 %) 28.4

(0.27 %) 103.2

(0.97 %) 103.2

(0.97 %)

Research, Industry, Space, Energy and Transport

15 526.2 8 593.0 6 414.9 13 348.1 302.3

(2.26 %) 313.3

(2.35 %) 83.7

(0.63 %) 84.9

(0.64 %) 218.7

(1.64 %) 228.4

(1.71 %)

Other Internal Policies 6 983.5 3 379.5 2 460.8 6 065.0 38.9

(0.64 %) 40.1

(0.66 %) 6.8

(0.11 %) 6.8

(0.11 %) 32.0

(0.53 %) 33.2

(0.55 %)

Other Services & Administration

6 612.8 83.1 60.7 6 590.4 9.4

(0.14 %) 12.3

(0.19 %) 0.4

(0.01 %) 0.6

(0.01 %) 9.0

(0.14 %) 11.8

(0.18 %)

Reconciliations -39.2 397.9 320.7 -116.4

Total 2017 137 798.8 33 032.5 2 310.8 18 635.4 701.1 125 011.4 2 084.6 (1.67 %)

2 099.7 (1.68 %)

1 307.6 (1.05 %)

1 309.0 (1.05 %)

777.0 (0.62 %)

790.7 (0.63 %)

Total 2016 137 127.9 2.13 % 2.62 % 1.48 % 1.55 % 0.65 % 1.07 %

114

Policy area DG Total

payments (a)

Ne

w p

re-f

ina

ncin

g p

aid

(b)

Re

ten

tio

ns

mad

e

by

Co

he

sio

n f

am

ily

DG

s

(c)

Pre

-fin

an

cin

g c

lea

red

(d)

Re

ten

tio

ns

(p

art

ially

)

rele

as

ed

by

Co

he

sio

n f

am

ily

DG

s

(e)

To

tal re

lev

an

t

ex

pen

dit

ure

(f)=

(a)-

(b)+

(c)+

(d)-

(e)

Estimated amount at risk at payment

(g) = Average Error Rate applied on (f)


(h) - Adjusted rate of Average Recoveries

and Corrections applied on (f)

Estimated amount at risk at closure

(i) = (g)-(h)

lowest value

highest value

lowest value

highest value

lowest value

highest value

Agriculture AGRI 55 872.0 98.9 - 183.9 - 55 957.0 1 243.6 1 243.6 1 173.9 1 173.9 69.7 69.7


EMPL 10 357.1 2 372.0 645.3 349.6 300.9 8 679.0 91.5 91.5 0.1 0.1 91.5 91.5

HOME 1 705.4 1 179.8 - 1 182.0 - 1 707.5 26.9 26.9 14.3 14.3 12.6 12.6

MARE 510.7 170.8 19.0 84.8 6.2 437.5 2.3 2.3 - - 2.3 2.3

REGIO 26 660.8 7 780.3 1 646.5 1 576.9 394.0 21 709.8 238.0 238.0 - - 238.0 238.0

External Relations

DEVCO 7 389.1 4 499.2 - 3 337.1 - 6 227.0 83.0 83.0 13.1 13.1 69.9 69.9

ECHO 2 370.3 1 980.4 - 1 146.5 - 1 536.4 16.6 16.6 6.1 6.1 10.4 10.4

FPI 574.1 501.6 - 353.6 - 426.1 8.1 8.1 1.7 1.7 6.4 6.4

NEAR 3 260.8 1 991.6 - 1 162.5 - 2 431.8 23.9 23.9 7.5 7.5 16.4 16.4

TRADE 15.2 4.4 - 1.4 - 12.2 0.1 0.1 - - 0.1 0.1


CNECT 1 720.9 758.9 - 748.3 - 1 710.3 67.0 67.4 20.7 20.7 46.3 46.7

EASME 1 147.2 724.0 - 284.2 - 707.4 19.9 20.4 1.1 1.1 18.9 19.4

ENER 1 343.2 1 116.0 - 833.9 - 1 061.1 6.8 6.8 2.4 2.4 4.3 4.3

ERCEA 1 601.2 672.2 - 557.2 - 1 486.2 16.1 16.1 3.9 3.9 12.2 12.2

GROW 1 936.1 1 759.1 - 286.7 - 463.7 6.9 6.9 3.0 3.0 3.9 3.9

INEA 2 460.1 1 378.9 - 1 418.0 - 2 499.2 30.3 37.7 6.3 7.5 24.1 30.2

MOVE 414.0 160.5 - 128.7 - 382.2 4.6 4.6 3.2 3.2 1.4 1.4

REA 1 697.2 1 102.1 - 739.2 - 1 334.3 33.4 33.4 5.5 5.5 27.9 27.9

RTD 3 206.3 921.3 - 1 418.7 - 3 703.7 117.3 120.0 37.6 37.6 79.7 82.4

Other Internal Policies

CHAFEA 80.7 28.0 - 43.4 - 96.1 1.3 1.3 0.7 0.7 0.6 0.6

CLIMA 27.9 8.9 - 11.4 - 30.5 - - - - - -

COMM 122.7 12.0 - 9.3 - 120.0 1.3 1.3 0.1 0.1 1.1 1.1

EAC 2 358.4 2 304.5 - 1 411.5 - 1 465.3 14.7 14.7 0.2 0.2 14.5 14.5

EACEA 635.9 512.3 - 513.9 - 637.6 10.5 10.5 2.2 2.2 8.3 8.3

115


payments (a)

Ne

w p

re-f

ina

ncin

g p

aid

(b)

Re

ten

tio

ns

mad

e

by

Co

he

sio

n f

am

ily

DG

s

(c)

Pre

-fin

an

cin

g c

lea

red

(d)

Re

ten

tio

ns

(p

art

ially

) re

lea

se

d

by

Co

he

sio

n f

am

ily

DG

s

(e)

To

tal re

lev

an

t e

xp

en

dit

ure

(f)=

(a)-

(b)+

(c)+

(d)-

(e)







(i) = (g)-(h)

lowest value

highest value

lowest value

highest value

lowest value

highest value

ECFIN 2 841.6 15.1 - 2.6 - 2 829.1 1.6 1.6 - - 1.6 1.6


ENV 220.8 153.1 - 195.8 - 263.5 2.2 2.2 0.8 0.8 1.4 1.4

JUST 169.8 141.5 - 115.5 - 143.8 1.7 1.7 1.0 1.0 0.7 0.7

SANTE 425.3 192.8 - 144.4 - 377.0 5.0 6.2 1.8 1.8 3.2 4.4

TAXUD 100.4 11.3 - 13.0 - 102.1 0.6 0.6 - - 0.6 0.6


BUDG 11.6 - - - - 11.6 0.1 0.1 - - 0.1 0.1

COMP 5.4 0.3 - 0.2 - 5.3 - - - - - -

DGT 17.2 - - - - 17.2 0.1 0.1 0.1 0.1 - -

DIGIT 267.9 - - - - 267.9 1.3 1.3 - - 1.3 1.3

EPSC 0.2 - - - - 0.2 - - - - - -

EPSO/ EUSA

7.8 - - - - 7.8 - - - - - -

ESTAT 49.6 3.7 - 6.0 - 51.9 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1

FISMA 49.1 39.7 - 35.3 - 44.7 0.2 0.2 0.1 0.1 0.1 0.1

HR 278.6 - - 0.8 - 279.4 - 1.1 - - - 1.1

IAS - - - - - - - - - - - -

JRC 210.7 4.8 - 0.9 - 206.8 1.0 1.0 0.1 0.1 0.9 0.9

OIB 360.6 - - - - 360.6 - 1.8 - 0.2 - 1.6

OIL 96.9 - - - - 96.9 - - - - - -

OLAF 33.3 7.5 - 7.3 - 33.2 0.3 0.3 - - 0.3 0.3

OP 71.4 - - - - 71.4 - - - - - -

PMO 5 043.0 - - - - 5 043.0 5.8 5.8 - - 5.8 5.8

116


payments (a)

Ne

w p

re-f

ina

ncin

g p

aid

(b)

Re

ten

tio

ns

mad

e

by

Co

he

sio

n f

am

ily

DG

s

(c)

Pre

-fin

an

cin

g c

lea

red

(d)

Re

ten

tio

ns

(p

art

ially

) re

lea

se

d

by

Co

he

sio

n f

am

ily

DG

s

(e)

To

tal re

lev

an

t e

xp

en

dit

ure

(f)=

(a)-

(b)+

(c)+

(d)-

(e)







(i) = (g)-(h)

lowest value

highest value

lowest value

highest value

lowest value

highest value

SCIC 61.1 0.7 - 0.6 - 60.9 0.3 0.3 - - 0.3 0.3

SG 8.8 2.3 - 2.2 - 8.7 - - - - - -

SJ 3.2 - - - - 3.2 - - - - - -

SRSS 36.4 24.1 - 7.4 - 19.7 0.2 0.2 - - 0.1 0.2

TF 50 - - - - - - - - - - - -

Reconciliations -39.2 397.9 - 320.7 - -116.4 - - - - - -

TOTAL 137 798.8 33 032.5 2 310.8 18 635.4 701.1 125 011.4 2 084.6 2 099.7 1 307.6 1 309.0 777.0 790.7

117

2-B. Summary of reservations (EUR millions) reported in the 2017 Annual Activity Reports

I. Expenditure – current programmes

Policy Area Description of reservation Dept. Impact on Legality and Regularity

172

Amount at risk at reporting = exposure

Agriculture EAGF market measures (5 elements of reservation in 3 MS) AGRI Quantified 55.2

EAGF direct payments (15 paying agencies in 8 MS) AGRI Quantified 394.0

EAFRD expenditure for rural development measures (22 paying agencies in 15 MS) AGRI Quantified 320.5


2014-2020 European Regional Development Fund / Cohesion Fund (17 programmes in 9 MS and one European Territorial Cooperation programme)

REGIO Quantified 79.0

2014-2020 European Social Fund. Youth Employment Initiative. Fund for European Aid to the most Deprived (ESF/YEI/FEAD) (15 programmes in 6 MS)

EMPL Quantified 21.1

2014-2020 Management and control systems for the Asylum, Migration and Integration Fund (AMIF) (Finland, Greece) and the Internal Security Fund (ISF) (Finland)

HOME

Quantified for Finland. Non-quantified for Greece

1.2

External Relations Direct management grants – incl. cross-delegation DEVCO Quantified 21.2

Programmes managed by the African Union Commission (AUC) involving a significant level of procurement DEVCO Quantified 5.5

Instrument for Cooperation with Industrialised countries (ICI) FPI Quantified 3.5

Direct management grants NEAR NEW; Quantified 13.2

Projects in Syria and Libya. for which no assurance building is possible (no staff access to projects or auditors' access to documents)

NEAR Non-quantified 0.0


Research Fund for Coal and Steel (RFCS) RTD Quantified 2.3


Internal control system partially functioning EACEA NEW; Non-quantified

0.0

European Asylum Support Office (EASO) - management and control systems weaknesses

HOME NEW; Non-quantified

0.0

Non-research grant programmes HOME Quantified 6.3

Non-research grant programmes JUST Quantified 1.3

EU Registry Emissions Trading System (EU ETS) - significant security weakness remaining

CLIMA Non-quantified 0.0


Direct management grants (limited assurance building) SRSS NEW; Non-quantified

0.0

TOTAL 924.3

118

II. Expenditure – ‘legacy’ programmes


Amount at risk at reporting = exposure

Agriculture (none) Cohesion, Migration and Fisheries

2007-2013 European Regional Development Fund / Cohesion Fund / Instrument for Pre-Accession (20 programmes in 7 Member States and European Territorial Cooperation programmes, plus one Cross Border Cooperation programme)

REGIO Quantified 30.8

2007-2013 European Social Fund (18 programmes in 9 MS) EMPL Quantified 0.9

2007-2013 European Fisheries Fund (EFF) (5 programmes in 5 MS)

MARE Non-Quantified 0.0

2007-2013 Solidarity and Management of Migration Flows (SOLID) general programme: Germany: European Refugee Fund (ERF) and European Integration Fund (EIF); United Kingdom: European Integration Fund (EIF) and European Return Fund (RF)

HOME

Quantified for Germany. Non-quantified for the UK

1.6

External Relations

(none)


FP7

Research FP7 – incl. cross-delegations RTD Quantified 50.0

Research FP7 – incl. funds paid to AAL Association and ECSEL Joint Undertaking

CNECT Quantified 22.5

Research FP7 – incl. FP7 funds paid to GSA Agency and cross-delegation

GROW Quantified 0.1

Research FP7 HOME Quantified 0.2

Research FP7 ENER Quantified 2.5

Research FP7 MOVE Quantified 0.4

Research FP7 - Space and Security REA Quantified 5.8

Research FP7 - Small and Medium Enterprises

REA Quantified 4.3

CIP CIP (Competitiveness and Innovation Programme)

GROW Quantified 0.3

CIP ICT Policy Support Programme (PSP) CNECT Quantified 4.9

CIP Intelligent Energy Europe (IEE II) EASME Quantified 0.8

CIP Eco-Innovation EASME Quantified 0.6


EAC 2007-2013 Lifelong Learning Programme (LLP)

EACEA Quantified 1.7

2007-2013 Culture Programme EACEA Quantified 1.1

2007-2013 Youth Programme EACEA Quantified 0.0


(none)

TOTAL 128.6

III. Revenue


Amount at risk at

reporting = exposure

Revenue Inaccuracy of the traditional own resources (TOR) amounts transferred to the EU budget by the UK

BUDG Quantified 430.7

TOTAL 430.7

119

Annex 3: Definitions of the amount at risk

The Commission measures the level of error for

assessing whether financial operations have been

implemented in compliance with the applicable

regulatory and contractual provisions. The level of

error is defined as the best estimation by the

authorising officer, taking into account all relevant

information available and using professional

judgement, of the expenditure or revenue found to

be in breach of applicable regulatory and contractual

provisions at the time the financial operations were

authorised.

The Commission uses three indicators to measure

the level of error:

Amount at risk is the level of error expressed as

an absolute amount, in value

Error rate is the level of error expressed as a

percentage

Residual error rate is the level of error after

corrective measures have been implemented,

expressed as a percentage

The level of error is measured at various moments in

time:

At the time of payment; when no corrective

measures have been yet implemented

At the time of reporting; when some corrective

measures have been implemented but others will

be implemented in successive years

At the time of closure; when all corrective

measures will have been implemented. For

multiannual programmes this refers to the end of

programme implementation; for annual

programmes this is calculated at the end of a

multiannual period covering the implementation

of corrective measures, depending on the

programme. 173

The term corrective measures refers to the various

(ex-post) controls implemented after expenditure is

declared to the Commission and/or the payment is

authorised174

, aimed to identify and correct errors

through financial corrections and recoveries.

The estimated future corrections is the amount of

expenditure in breach of applicable regulatory and

contractual provisions that the Authorising Officer by

Delegation conservatively estimates s/he will still

identify and correct through (ex-post) controls

implemented after the payment is authorised, i.e. not

only including corrections already implemented at the

time of reporting but also those that will be

implemented in subsequent year(s). The estimates

can be based on the average amount of financial

corrections and recoveries in past years, but adjusted

when necessary in particular to neutralise (i)

elements which are no longer valid under the current

legal framework and (ii) ex-ante and/or one-off

events.175

These concepts have the "relevant expenditure"176

potentially at risk as calculation basis, which includes

the payments made, subtracts the new pre-financing

paid out (still owned by the Commission), and adds

the previous pre-financing cleared (ownership

transferred) during the financial year 177

This is a

'hybrid' concept, intentionally combining elements

from the budgetary accounting and from the general

accounting.

As a result, in terms of exposure, the Commission

presents three types of amount at risk, calculated

as follows:

The overall Amount at Risk at Payment in the

relevant expenditure is calculated based on the

Detected Error Rates (in %) or its equivalents178

for the expenditure segments, leading up to their

total weighted Average Error

Rates. Consequently, these are 'gross' types of

error rates – which are closest179

but not directly

comparable to the European Court of Auditors'

Most Likely Error rate and its range)180

.

The Amount at Risk at Reporting from the

reservations is calculated based on the Residual

Error Rate (in %). This is typically a (cumulative)

weighted average of the population segments

audited and already cleaned (remaining error

near 0 %) versus not (yet) audited (so presumed

to be still affected by the Detected Error Rate).

This concept assumes that the errors found and

the corrections made so far in previous years (up

to the time of reporting) apply similarly to the

relevant expenditure of the reporting year as well.

Consequently, this is an 'intermediate' type of

error rate – up to that moment in the

management cycle. However, as this concept is

based on (quantified181

) Annual Activity Report

Reservations only, it is not an "overall" concept

given that it does not cover at all any relevant

expenditure in the population which is not under

reservation (i.e. for which the Residual Error Rate

is not higher than 2 %).

120

The overall Amount at Risk at Closure in the

relevant expenditure is an estimated figure

calculated by subtracting the Estimated Future

Corrections from the Amount at Risk at Payment.

Consequently, this is a 'net' type of error rate (in

amount and/or in %) – forward-looking to the

point when all recoveries and corrections will

have been made.

121

Annex 4: Protection of the EU Budget

This Annex describes the functioning of the

preventive and corrective mechanisms foreseen in

the legislation and the actions taken by the

Commission services to protect the EU budget from

illegal or irregular expenditure. It also provides a best

estimate of the financial effects these mechanisms

have and indicates how Member States are involved

and impacted. The following information focuses

primarily on the results of the Commission's

supervisory role, but also provides an insight into the

results of Member States' controls.

Key considerations for the protection of the

EU budget

One important objective of the Commission's

"budget focused on results" strategy is to ensure

cost-effectiveness when designing and implementing

management and control systems which prevent or

identify and correct errors. Control strategies should

therefore consider a higher level of scrutiny and

frequency in riskier areas and ensure cost-

effectiveness.

In 2017, financial corrections and recoveries

confirmed amount to EUR 2 662 million. During

the period 2011-2017 the average amount

confirmed was EUR 3 306 million which

represents 2.4 % of the average amount of

payments made from the EU budget. The figures

reported confirm the positive results of the multi-

annual preventive and corrective activities

undertaken by the Commission and the Member

States by demonstrating that these activities ensure

that the EU budget is protected from expenditure in

breach of law.

Under shared management the Member States are

primarily responsible for identifying and recovering

from beneficiaries amounts unduly paid. Controls

carried out by Member States represent the first

layer of control in the activities to protect the EU

budget. The Commission can apply preventive

measures and/or financial corrections on the basis of

irregularities or serious deficiencies identified by

Member State authorities, on the basis of its own

verifications and audits, European Anti-Fraud Office

investigations or as a result of audits by the

European Court of Auditors.

For shared management, the Commission

increasingly uses a number of preventive

mechanisms and encourages Member States to

address weaknesses in their management and

control systems so as to prevent irregular

expenditure. The Commission applies corrective

mechanisms as a last resort where preventive

mechanisms were not effective.

For Cohesion and the European Agricultural Fund

for Rural Development (EAFRD), the vast majority

of the financial corrections confirmed/implemented in

2017 relate to the 2007-2013 programmes.

The corrections confirmed or implemented during the

year relate to errors and irregularities detected in

2017 or in previous years. Overall, 92 % of the total

financial corrections decided have been

implemented by the end of 2017.

Agriculture and Rural Development

For the European Agricultural Guarantee Fund

(EAGF), the average correction rate for Commission

financial corrections under conformity clearance of

accounts for the period 1999 to end 2017 was

1.8 % of expenditure (all of which are net financial

corrections).

Net corrections leading to a reimbursement to the

EU budget are characteristic for Agriculture and

Rural Development. In 2017, the main corrections

related notably to specific deficiencies in the

Integrated Administration and Control System (IACS)

in some Member States and insufficient checks of

the reasonableness of costs for investments

measures and application of the public procurement

rules under rural development or negligence in the

management of recoveries and other debts.

The Commission now applies a number of

preventive instruments such as the interruption,

suspension and reduction of EU financing with a

view to better protecting the EU budget and further

incentivising Member States to reduce irregular

payments. In 2017, the Commission has issued

decisions - related to Common Agriculture Policy -

related for interruptions of EUR 23 million, for the

reduction of payments of EUR 291 million, and for

suspensions of EUR 3 million.

For both European Agricultural Guarantee Fund

and European Agricultural Fund for Rural

Development, where deficiencies are identified in

management and control systems, the Member

States concerned are required to put in place

appropriate remedial action plans in the paying

agencies concerned. If the deficiencies are not

remedied in line with an action plan in a timely

manner, the Commission may suspend or reduce

payments.

122

In general, the Commission has launched an

ambitious simplification process intended to reduce

complexity and administrative burden which will also

contribute to bringing the risk of error further down.

In addition to the financial corrections, Member

States' own reductions before payments to

beneficiaries amounted to EUR 546 million at the

end of the financial year 2017.

Cohesion

For the European Regional Development Fund

(ERDF), Cohesion Fund (CF) and European

Social Fund (ESF) 2007-2013 funds, at the end of

2017 the combined rate of financial corrections,

based on Commission supervision work only, was

1.9 % of the allocations made.

For Cohesion Policy (2007-2013), net corrections

are rather exceptional, due to the different legal

framework and budget management type (reinforced

preventive mechanism). Where the Commission

identifies individual irregularities (including ones of

systemic nature) or serious deficiencies in the

Member State management and control systems, it

can apply financial corrections with the purpose of

restoring a situation where all of the expenditure

declared for co-financing from the European

Regional Development Fund, Cohesion Fund or

European Social Fund and reimbursed by the

Commission is in line with the applicable rules.

During the 2000-2006 and 2007-2013 programme

periods, Member States were able to replace

irregular expenditure with new expenditure if they

took the necessary corrective actions and applied

the related financial correction. If the Member State

did not have such additional expenditure to declare,

the financial correction resulted in a net correction

(loss of funding). In contrast, a Commission financial

correction decision had always a direct and net

impact on the Member State: it had to pay the

amount back and its envelope was reduced (i.e. the

Member State could spend less money throughout

the programming period).

The European Court of Auditors recently assessed

the effectiveness of preventive and corrective

measures taken by the Commission in cohesion

policy for the 2007-2013 period182

and concluded

that overall the Commission had made effective use

of the measures at its disposal to protect the EU

budget from irregular expenditure and that the

Commission’s corrective measures put pressure on

Member States to address weaknesses in their

management and control systems.

The regulatory provisions for the 2014-2020 period

significantly strenthen the Commission's position on

protecting the EU budget from irregular expenditure.

This is mainly due to the set-up of the new

assurance model for the 2014-2020 programming

period, which reduces the risk of having a material

level of error in the accounts on a yearly basis. In

fact, the new legal framework foresees an increased

accountability for programme managing authorities

which have to apply sound verifications on time for

the submission of programme accounts each year.

During the accounting year the Commission retains

10 % of each interim payment until the finalisation of

all national control cycles. Timely identification of

deficiencies in the functionning of the management

and control system and reporting of reliable error

rates is in the Member States' best interest since the

Commission shall make net financial corrections in

case Member States have not appropriately

addressed them before submitting their annual

accounts to the Commission.

For the period 2014-2020, the Member States have

applied in 2017 financial corrections totalling

EUR 97 million for European Regional

Development Fund/Cohesion Fund, while the

financial corrections imposed for European Social

Fund (ESF), Youth Employment Initiative (YEI)

and the Fund for European Aid to the most

Deprived (FEAD) amounted to EUR 190 million.

Direct and Indirect Management

The Commission has established a control

framework in direct and indirect management which

focuses on ex-ante checks on payments, in-depth

ex-post checks carried out at the beneficiaries'

premises after costs have been incurred and

declared, and verification missions to international

organisations. Net corrections leading to a

reimbursement to the EU budget are characteristic

for direct and indirect management.

Specific control frameworks are put in place for

spending under direct and indirect management

covering primarily the grant management process,

because this addresses existing risks.

123

1. Financial corrections and recoveries at end 2017

1.1. Financial corrections and recoveries 2017

MFF Heading

Total EU budget

payments in 2017

Total financial

corrections confirmed

in 2017

Total recoveries confirmed in 2017

Total financial corrections and

recoveries confirmed in

2017

% of payments of the EU budget

Total financial corrections

implemented in 2017

Total recoveries

implemented in 2017

Total financial corrections

and recoveries

implemented in 2017

% of payments of the EU budget

Smart & inclusive growth

57 030

509 357 867 1.5 % 443 346 789 1.4 %

ERDF 16 853 246 - 246 1.5 % 170 - 170 1.0 %

Cohesion Fund 8 366 198 - 198 2.4 % 250 - 250 3.0 %

ESF 9 797 65 - 65 0.7 % 23 0 23 0.2 %

Internal policies 22 014 N/A 357 357 1.6 % N/A 346 346 1.6 %

Sustainable growth: natural resources

56 743 1 214 324 1 538 2.7 % 1 560 231 1 790 3.2 %

EAGF183 44 695 985 195 1 180 2.6 % 1 217 131 1 348 3.0 %

Rural Development184

11 113 225 113 338 3.0 % 248 84 331 3.0 %

FIFG/EFF 401 4 1 5 1.2 % 95 1 96 23.9 %

EAGGF Guidance

- 0 1 1 N/A - 1 1 N/A

Internal policies 534 N/A 15 15 2.7 % N/A 15 15 2.7 %

Security & citizenship

2 867 6 14 20 0.7 % 6 14 20 0.7 %

Migration and home affairs

2 127 6 - 6 0.3 % 6 - 6 0.3 %

Internal policies 740 N/A 14 14 1.9 % N/A 14 14 1.9 %

Global Europe 9 793 N/A 234 234 2.4 % N/A 244 244 2.5 %

External policies 9 793 N/A 234 234 2.4 % N/A 244 244 2.5 %

Administration 9 656 N/A 3 3 0.0 % N/A 3 3 0.0 %

Administration 9 656 N/A 3 3 0.0 % N/A 3 3 0.0 %

Total 136 089 1 729 933 2 662 2.0 % 2 008 837 2 845 2.1 %

Table 1.1: Financial corrections and recoveries overview for 2017185

in EUR millions. * Excludes EUR 1 291 million paid out under the Special Instruments heading.

124

1.1.1. Agriculture and Rural Development

The financial corrections186

confirmed by the

Commission in 2017 reflect the significant efforts

made by the Directorate General for Agriculture and

Rural Development (DG AGRI) in accelerating the

conformity clearance processes, including

processing outstanding procedures which are now

finalised. As regards correcting irregularities

committed by the beneficiary, Member States must

record and report on the recovery of the amounts

unduly spent within the annual financial clearance

exercise. Recovering irregular payments directly

from the final beneficiaries is the sole responsibility

of the Member States.

1.1.2. Cohesion

2007-2013 programming period

Financial corrections under European Regional

Development Fund/Cohesion Fund in 2017

remained high, thus confirming the multi-annual

corrective capacity of the policy. This is also the

result of the strict application of

interruption/suspension procedures by the

Commission since the beginning of the programming

period and the fact that in 2017 the closure

packages were sent to the Commission, with the last

possibility for the Member States to declare new

expenditure, after the application of the financial

corrections requested by the Commission.

The Member States with the highest corrections in

2017 were Poland (EUR 391 million), Hungary

(EUR 99 million) and Greece (EUR 78 million). As a

result, at end 2017 the cumulative amount of

financial corrections for 2007-2013 confirmed by

Member States as consequence of the Commission

supervisory role is EUR 3 498 million187

.

For European Social Fund the total amount of

financial corrections confirmed in 2017 stands at

EUR 65 million and in cumulative figures at

EUR 1 519 million. There were no financial

corrections decided by a Commission decision. The

total amount of financial corrections implemented in

2017 stands at EUR 23 million out of which

EUR 5 million have been confirmed in 2017 and

EUR 18 million in the previous years. The total

amount of financial corrections implemented for

European Social Fund stands at EUR 1 263 million

in cumulative figures. 83 % of financial corrections

confirmed during the year 2017 and previous years

for the programming period 2007-2013 have been

implemented, leaving an amount of EUR 256 million

to be implemented at closure. Member States with

the highest level of financial corrections implemented

in 2017 are Portugal (EUR 15 million), Spain

(EUR 5 million) and Poland (EUR 3 million).

The total amount of financial corrections confirmed in

cumulative figures for the European Maritime and

Fisheries Fund (EMFF) stands at EUR 26 million in

2017, with EUR 2 million to be implemented at

closure.

2014-2020 programming period

For European Regional Development

Fund/Cohesion Fund programmes for which

expenditure was declared for the accounting year

1 July 2016 to 30 June 2017, there were no net

financial corrections imposed by Commission

Decision. However, the Member States themselves

applied financial corrections in the accounts

following their audits of operations.

This shows that the new system excludes from the

annual accounts expenditure found to be irregular

(0.7 % of the expenditure declared during the

accounting year corrected as a result of audit of

operations).

For European Social Fund, Youth Employment

Initiative and the Fund for European Aid to the

most Deprived programmes for which expenditure

was declared during the accounting year 1 July 2016

to 30 June 2017, there were no financial corrections

imposed by Commission Decision, however there

were EUR 190 million of financial corrections

implemented by Member States in their annual

accounts.

125

1.2. Cumulative financial corrections and recoveries to end 2017

Cumulative figures provide useful information on the

significance of the corrective mechanisms used by

the Commission, in particular as they take into

account the multi-annual character of programmes

and projects and neutralise the impact of one-off

events.

1.2.1. Period 2011-2017

The graphs below show the evolution of financial

corrections and recoveries confirmed and

implemented during the last 7 years.

Graph 1.2.1.1: Financial corrections and recoveries confirmed 2011-2017 (EUR billions)

The average financial corrections and recoveries

confirmed (2011-2017) amount to EUR 3.3 billion

which represents 2.4 % of average budget

payments.

Graph 1.2.1.2: Financial corrections and recoveries implemented 2011-2017 (EUR billions)

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Cohesion Policy

Internal policyareas

Agriculture

External policyareas

Administration

Total confirmed

Linear (Totalconfirmed)

trend

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

CohesionPolicy

Internal policyareas

Agriculture

External policyareas

Administration

Totalimplemented

Linear (Totalimplemented)

trend

126

The average amount of financial corrections and

recoveries implemented for 2011-2017 was

EUR 3.3 billion, which represents 2.4 % of the

average amount of payments from the EU budget in

that period.

1.2.2. Cumulative financial corrections confirmed and implementation percentage at end 2017

Programming Period Cumulated

EAGF

decisions

Financial

corrections

confirmed at

end 2017

Implemen-

tation %

end 2017

Financial

corrections

confirmed

at end 2016

Implemen-

tation %

end 2016

1994-

1999

Period

2000-

2006

Period

2007-

2013

Period

2014-

2020

Period

Agriculture - 143 1 278 14 14 081 15 517 91.1 % 14 291 88.5 %

EAGF - - - - 14 081 14 081 91.6 % 13 081* 89.1 %

Rural Development - 143 1 278 14 N/A 1 436 86.6 % 1 211 82.2 %

Cohesion Policy 2 083 9 080 6 486 0 N/A 17 649 92.7 % 17 136 92.4 %

ERDF 1 143 5 815 3 793 - N/A 10 751 91.3 % 10 505 91.8 %

Cohesion fund 268 843 1 147 - N/A 2 259 95.8 % 2 060 92.9 %

ESF 569 2 111 1 519 - N/A 4 199 93.9 % 4 134 94.8 %

FIFG/EFF 100 140 28 - N/A 267 99.3 % 264 64.8 %

EAGGF Guidance 3 171 - - N/A 174 100.0 % 174 100.0 %

Other - - - - N/A 44 99.6 % 38 99.5 %

Total 2 083 9 223 7 764 14 14 081 33 211 92.0 % 31 466 90.6 %

Table 1.2.2: Cumulative financial corrections confirmed & implementation percentage to end 2017 in EUR millions * The closing balance of 2016 does not include an amount of EUR 15.7 million concerning decision C(2014)8997.

1.2.3. Cumulative recoveries 2011-2017

The tables below provide the amounts of recoveries

confirmed and implemented for the period 2011-

2017.

See also section 1.3.1 below concerning the impact

on the EU budget.

Recoveries

Years

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Agriculture:

EAGF 174 162 227 213 117 100 195

Rural Development 161 145 139 165 206 242 113

Cohesion 50 22 83 35 5 10 2

Internal policy areas* 270 252 393 293 302 303 386

External policy areas* 107 107 93 127 132 173 234

Administration 8 7 6 5 5 4 3

Total 770 695 941 838 767 833 933

Table 1.2.3: Recoveries confirmed 2011-2017 in EUR millions

127

Years

Recoveries

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Agriculture:

EAGF 178 161 155 150 155 118 131

Rural Development 161 166 129 167 152 43 84

Cohesion 48 14 81 32 7 12 2

Internal policy areas* 268 229 398 274 293 313 374

External policy areas* 77 99 93 108 136 175 244

Administration 2 9 6 5 5 4 3

Total* 734 678 862 736 749 665 837

Table 1.2.4: Recoveries implemented 2011-2017 in EUR millions * It should be noted that the amounts disclosed for the periods 2011-2014 are based on a different methodology which has been

subsequently refined to better identify and track recoveries.

1.3. Impact of financial corrections and recoveries

1.3.1 Impact on the EU budget

Financial corrections and recoveries may or may not

have an impact on the EU budget:

Replacement of expenditure refers to the

possibility under cohesion legislation for Member

States to replace ineligible expenditure with new

eligible expenditure, thus not losing EU funding (i.e.

not a net correction as there is no return of money to

the EU Budget).

A net financial correction is a correction that has a

net impact on the EU budget, (i.e. the corrected and

recovered amounts are reimbursed to the EU

budget).

Agriculture and Rural Development corrections

(European Agricultural Guarantee Fund, European

Agricultural Fund for Rural Development, European

Agricultural Guidance and Guarantee Fund) lead

almost always to a reimbursement to the EU budget

whereas, due to the legal framework, for Cohesion

Policy, the return of previously paid amounts to the

EU budget were generally the exception during the

implementation of the programmes.

Under the legal framework applicable for Cohesion

Policy up to the 2007-2013 programming period, a

real cash-flow back to the EU budget occurs only:

If Member States are unable to present sufficient

eligible expenditure;

After the closure of programmes where

replacement of ineligible by eligible expenditure

is no longer possible;

In case of disagreement with the Commission.

However, a significant change was introduced for the

2014-2020 period: the Commission has the

obligation to apply a net financial correction when

serious deficiencies in the effective functioning of the

management and control system not previously

detected, reported nor corrected at Member State

level are discovered by EU audits after the

submission of the assurance packages. In such

cases, the possibility of previous programming

periods for the Member State to accept the

correction and to re-use the EU funds in question is

removed.

128

Graph 1.3.1: Impact on the EU Budget 2017

* The main expenditure chapters concerned are 0502, 0503, 0504, 1303, 1304, 0402, 1106 and 1803.

** Excluding "At source" recoveries. The main expenditure chapters concerned are 0502, 0503, 1303, 1304, 0402 and

1106. For more information on recoveries see 1.2.3.

Revenues arising from net financial corrections and

recoveries are treated as assigned revenue188

. It

should be also noted that the Commission deducts

detected ineligible expenditure (identified in previous

or current cost claims) from payments made. In

general, assigned revenue goes back to the budget

line or fund from which the expenditure was

originally paid and may be spent again but it is not

earmarked for specific Member States.

1.3.2. Impact on national budgets

Under shared management, all financial corrections

and recoveries have an impact on national budgets

regardless of their method of implementation. It has

to be underlined that even if no reimbursement to the

EU budget is made, the impact of financial

corrections is always negative at Member States

level. This is because in order not to lose EU

funding, the Member State must replace ineligible

expenditure by eligible operations. This means that

the Member State bears, with its own resources

(from the national budget), the financial

consequences of the loss of EU co-financing of

expenditure considered ineligible under the EU

programme rules (in the form of opportunity cost)

unless the ineligible expenditure can be recovered

from individual beneficiaries. This is not always

possible, for example in the case of flat-rate

corrections at programme level (due to deficiencies

in the national administration managing the

programme) which are not directly linked to

individual irregularities at project level.

129

2. Agriculture and rural development

2.1. Preventive actions

Preventive actions by the Member States

A compulsory administrative structure has been set

up at the level of Member States. The management,

control and payment of the expenditure is entrusted

to accredited paying agencies (PAs). Compliance

with strict accreditation criteria is subject to constant

supervision by the competent national authority (at

ministerial level). The directors of paying agencies

are required to provide an annual management

declaration on the completeness, accuracy and

veracity of the accounts, as well as a declaration that

the system in place provides reasonable assurance

on the legality and regularity of the underlying

transactions. The annual accounts, the functioning of

the internal control procedures and the legality and

regularity of the expenditure of paying agencies are

verified and certified by the Certification Bodies (an

independent external audit body), which also reviews

the compliance with the accreditation criteria. The

management declarations are also verified by the

above-mentioned certification bodies, which are

required to provide an annual opinion. For each

support scheme financed by the European

Agricultural Guarantee Fund or European Agricultural

Fund for Rural Development, the paying agencies

apply a system of exhaustive ex-ante administrative

controls and on-the-spot checks prior to any

payment. These controls are made in accordance

with precise rules set out in the sector specific

legislation. For the majority of these aid schemes

Member States are required to send statistical

information on the checks carried out and their

results on a yearly basis to the Commission.

Preventive actions by the Commission

With a view to better protecting the EU budget and

further incentivising Member States to reduce

irregular payments, the Commission applies a

number of available preventive instruments such as:

the interruption of payments for the second pillar

(European Agricultural Fund for Rural

Development);

sreduction and suspension of EU financing for

both pillars (European Agricultural Guarantee

Fund and European Agricultural Fund for Rural

Development).

First, where the declarations of expenditure or

information received from the Member State enable

the Commission to establish that it has been effected

by paying agencies not accredited, that payment

periods or financial ceilings have not been respected

or that expenditure has not been effected in

accordance with Union rules, the Commission may

reduce or suspend the payments to the Member

State under both pillars.

Secondly, the Commission may reduce or suspend

monthly (European Agricultural Guarantee Fund) or

interim (European Agricultural Fund for Rural

Development) payments where "one or more of the

key components of the national control system in

question do not exist or are not effective due the

gravity or persistence of the deficiencies found"189

(or there are similar serious deficiencies in the

system for the recovery of irregular payments) and:

either the deficiencies are of a continuous nature

and have already been the reasons for at least two

financial correction decisions,

or

the Commission concludes that the Member State

concerned is not in a position to implement the

necessary remedial measures in the immediate

future, in accordance with an action plan with clear

progress indicators to be established in consultation

with the Commission.

For European Agricultural Fund for Rural

Development, the Common Provisions Regulation

(CPR)190

also provides for the interruption of interim

payments by the Authorising Officer by Delegation

(i.e. the Director-General) as an additional, quick and

reactive tool in case of concerns about the legality

and regularity of payments. The Commission can

also interrupt the payment deadline in case the

Authorising Officer by Subdelegation requires further

verifications after the submission of a declaration of

expenditure. In 2017, payments were interrupted for

Greece and Romania and also suspended for

Romania.

For European Agricultural Guarantee Fund, the

legislator has not provided for using the interruption

procedure due to the monthly rhythm of the

payments. For European Agricultural Guarantee

Fund suspensions of monthly payments due to

deficiencies in the control system were made for a

total amount of EUR 3 million (Poland). There were

no reductions in the monthly payments due to

deficiencies in the control system in 2017. The other

130

reductions concern overruns of ceilings, deadlines

and other eligibility issues.

The interruptions and reductions/suspensions are

provisional. Where relevant these could be

accompanied by an audit. If the deficiency is

confirmed, the relevant expenditure is definitely

excluded from EU funding by application of a

financial correction under the conformity clearance

procedure.

For the CAP in 2017 the Commission has decided to

reduce payments by EUR 291 million, to interrupt

EUR 23 million and to suspend EUR 3 million.

2.2. Corrective actions

For European Agricultural Guarantee Fund,

financial corrections are executed by deducting the

amounts concerned from the monthly payments

made by the Commission in the second month

following the Commission decision on a financial

correction to the Member State concerned.


Development, the financial corrections are executed

through a recovery order requesting the Member

State concerned to reimburse these amounts to the

EU budget mostly executed by offsetting it in the

reimbursement in the following quarter. It therefore

happens that decisions adopted in the end of year N

are only executed at the beginning of year N+1.

Furthermore, the execution of the decision may be

delayed due to instalment and deferral decisions. Of

the three ad hoc decisions adopted in 2017 a total of

EUR 287 million was scheduled for recovery in 3

annual instalments. One deferral decision was due

to expire on 22 June 2017 but was prolonged for a

year until 22 June 2018. Of the three ad hoc

decisions adopted in 2017 another EUR 24 million

became subject to deferral (and subsequent

recovery in 5 annual instalments) under this

prolonged deferral decision.

2.3. Deficiencies in Member States' management and control identified and measures undertaken

The main root causes of errors leading to corrections

have been:

Errors in non-compliance;

Eligibility conditions not met; and

Breach of procurement rules.

These were addressed by putting in place action

plans which identify the deficiencies for the Paying

agencies concerned and define remedial actions to

be implemented by the Paying agencies.

As from 2015, DG AGRI has further improved the

system of action plans reporting by Member States

concerned, including a reinforced focus on audit

findings as well as improved indicators and

milestones for monitoring purposes. The action plans

are expected to address the identified deficiencies

by describing, for each of them, the corrective

actions to be taken and the established benchmarks

and timetable for implementing their actions. The

action plans are normally triggered by serious

deficiencies identified in the framework of conformity

procedures.

The regulatory quality assessment which Member

States must carry out of their Land Parcel

Identification System is actively followed-up by DG

AGRI to ensure that Member States take the

remedial actions required to meet the quality

standards that are considered appropriate, in view of

the fundamental role played by the Land Parcel

Identification System in ensuring correct claims and

payments.

In general, the Commission has launched an

ambitious simplification process intended to reduce

complexity and administrative burden which will also

contributes to bringing the risk of error further down.

During 2016 and 2017 several legal simplification

initiatives were proposed by DG AGRI, affecting a

number of implementing and delegated acts. Thanks

to these amendments, the management and control

system was simplified and new possibilities were

introduced, such as the "yellow card" system for

penalties or simplification of controls for financial

instruments.

But the major simplification initiative was proposed

though the Omnibus Regulation, including the 4

Common Agricultural Policy Regulations, the

Common Provisions Regulation together for the

European Structural and Investment Funds and the

Financial Regulation. The agricultural part of the

Omnibus Regulation was published in 2017

introducing some simplification and technical

improvements to the four basic regulations of the

Common Agricultural Policy.

In 2017, DG AGRI participated in 3 conferences with

the Heads of the Paying Agencies in Gozo (Malta),

Tartu (Estonia) and Brussels (Belgium) (the latter

organised by DG AGRI). These Conferences allow

for the sharing of good practices in the

131

implementation of the Common Agricultural Policy

and inform about strategic issues as regards

assurance and audit. Meetings are also regularly

organised with representatives of the Leaning

Network of the Paying Agencies, in which strategic

issues and implementation challenges are

discussed.

Furthermore, since 2013 seven seminars on error

rate in rural development have been organised, of

which the latest took place in June 2017. The

seminars aim at presenting the lessons learnt from

the audit work, sharing good practices in Member

States' experience with the implementation of the

programmes and provide guidance. These seminars

are organised jointly in the framework of the Rural

Development Committee and the Agricultural Funds

Committee in order to ensure the involvement of

both Managing Authorities and Paying Agencies.

2.4. Cumulative figures

Concerning European Agricultural Guarantee

Fund, the average correction rate per financial year

for the period 1999-2017 has been 1.8 % of

expenditure. Once decided by the Commission, the

corrections are automatically implemented unless a

Member State has been granted the possibility of

paying in three annual instalments.

Member State

EAGF payments

received from EU

budget

% of payments

received as

compared to total

payments

Cumulated EAGF

financial

corrections at

end 2017

% as compared to

payments

received from EU

budget

% as compared to

total amount of

financial

corrections

Belgium 13 980 1.8 % 60 0.4 % 0.4 %

Bulgaria 4 813 0.6 % 75 1.6 % 0.5 %

Czech Republic 8 261 1.1 % 39 0.5 % 0.3 %

Denmark 19 951 2.5 % 195 1.0 % 1.4 %

Germany 102 974 13.1 % 202 0.2 % 1.4 %

Estonia 990 0.1 % 1 0.1 % 0.0 %

Ireland 24 396 3.1 % 108 0.4 % 0.8 %

Greece 46 891 6.0 % 2 877 6.1 % 20.4 %

Spain 107 436 13.7 % 1 897 1.8 % 13.5 %

France 164 566 21.0 % 3 343 2.0 % 23.7 %

Croatia 652 0.1 % 0 0.0 % 0.0 %

Italy 86 167 11.0 % 2 431 2.8 % 17.3 %

Cyprus 568 0.1 % 11 1.9 % 0.1 %

Latvia 1 474 0.2 % 1 0.0 % 0.0 %

Lithuania 3 779 0.5 % 26 0.7 % 0.2 %

Luxembourg 585 0.1 % 6 1.0 % 0.0 %

Hungary 12 582 1.6 % 126 1.0 % 0.9 %

Malta 49 0.0 % 0 0.2 % 0.0 %

Netherlands 19 704 2.5 % 251 1.3 % 1.8 %

Austria 13 329 1.7 % 22 0.2 % 0.2 %

Poland 30 596 3.9 % 368 1.2 % 2.6 %

Portugal 13 281 1.7 % 385 2.9 % 2.7 %

Romania 10 977 1.4 % 134 1.2 % 1.0 %

Slovenia 1 196 0.2 % 20 1.7 % 0.1 %

Slovakia 3 778 0.5 % 12 0.3 % 0.1 %

Finland 10 048 1.3 % 37 0.4 % 0.3 %

Sweden 13 331 1.7 % 134 1.0 % 1.0 %

United Kingdom 67 674 8.6 % 1 319 1.9 % 9.4 %

Total 784 029 100.0 % 14 081 1.8 % 100.0 %

Table 2.4: European Agricultural Guarantee Fund Cumulative financial corrections decided under conformity clearance of accounts from

1999 to end 2017; Breakdown by Member State in EUR millions

132

Graph 2.4: European Agricultural Guarantee Fund Member States’ cumulative financial corrections under conformity clearance of

accounts from 1999 to end 2017 as compared to payments received from the EU Budget

2.5. Member States corrections

Member States are required to put in place systems

for ex ante controls and reductions or exclusions of

financing:

For each aid support scheme financed by

European Agricultural Guarantee Fund or

European Agricultural Fund for Rural

Development, ex ante administrative and on-the-

spot checks are performed and dissuasive

sanctions are applied in case of non-compliance

by the beneficiary. If on-the-spot checks reveal a

high number of irregularities, additional controls

must be carried out.

In this context, by far the most important

system is the Integrated Administration and

Control System (IACS). The IACS covered in the

financial year 2017 86.8 % of European

Agricultural Guarantee Fund and Rural

Development expenditure.

Detailed reporting from Member States to the

Commission on the checks carried out by them

and on the sanctions applied is provided for by

the legislation and enables a calculation, for the

main aid schemes, of the level of error found by

Member States at the level of the final

beneficiaries.

These reports from the Member States disclose

the preventive effect of the ex ante,

administrative and on-the-spot controls carried

out, which led to corrections amounting to

EUR 546 million. The most significant total

corrections related to Spain (EUR 109 million),

Italy (EUR 78 million) and France

(EUR 67 million).

0,0%

1,0%

2,0%

3,0%

4,0%

5,0%

6,0%

7,0%

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

4 000G

reec

e

Po

rtu

gal

Ital

y

Fran

ce

Un

ited

Kin

gdo

m

Cyp

rus

Spai

n

Slo

ven

ia

Bu

lgar

ia

Net

her

lan

ds

Ro

man

ia

Po

lan

d

Swed

en

Luxe

mb

ou

rg

Hu

nga

ry

Den

mar

k

Lith

uan

ia

Cze

ch R

epu

blic

Irel

and

Bel

giu

m

Fin

lan

d

Slo

vaki

a

Mal

ta

Ger

man

y

Au

stri

a

Esto

nia

Cro

atia

Latv

ia

% o

f fi

nan

cial

co

rre

ctio

ns

to p

aym

en

ts r

ece

ive

d

Fin

anci

al c

orr

ect

ion

s in

EU

R m

illio

ns

Cumulative EAGF clearance decisions 1999 - 2017

Total amount of financial corrections % Financial corrections as compared to payments received from EU budget

average 1.8%

133

Member State EAGF Market

Measures

EAGF Direct

Payments EAFRD Total 2017

Belgium 1.6 2.6 0.6 4.8

Bulgaria 3.2 8.9 11.5 23.7

Czech Republic 0.4 1.3 3.2 5.0

Denmark 0.4 1.0 1.3 2.7

Germany 3.9 10.4 7.9 22.2

Estonia 0.0 0.9 2.1 3.0

Ireland 0.0 0.9 0.8 1.7

Greece 1.7 6.5 4.6 12.8

Spain 26.6 72.8 9.7 109.2

France 41.7 20.4 4.5 66.6

Croatia 6.3 6.5 6.9 19.8

Italy 10.2 44.7 23.2 78.0

Cyprus 0.0 1.3 0.4 1.7

Latvia 0.0 0.9 0.8 1.7

Lithuania 0.0 4.4 2.1 6.5

Luxembourg 0.0 0.1 0.1 0.2

Hungary 10.2 20.9 7.9 38.9

Malta 0.0 0.1 0.0 0.1

Netherlands 0.4 13.9 0.5 14.8

Austria 4.2 0.3 2.4 6.9

Poland 0.6 28.5 3.9 32.9

Portugal 3.3 3.4 4.2 10.9

Romania 1.8 40.4 17.3 59.5

Slovenia 0.6 0.3 0.5 1.4

Slovakia 0.0 2.8 3.9 6.7

Finland 0.7 0.8 1.1 2.6

Sweden 0.6 1.7 0.3 2.6

United Kingdom 0.3 6.8 1.8 8.9

Total 118.9 303.6 123.5 545.9

Table 2.5: Member States own corrections in 2017 applied before payments to beneficiaries are executed (in addition to

Commission reporting191

) in EUR millions

134

3. Cohesion policy

3.1. Preventive actions

The regulations for all programming periods enable

the Commission to apply preventive measures,

i.e. payment interruptions192

and suspensions, and,

in case the preventive mechanisms were not

effective, also corrective measures i.e. financial

corrections. The Commission policy on interruption

and suspension of payments operates on a

preventive basis, triggering the interruption of interim

payments as soon as there is evidence to suggest a

significant deficiency in the management and control

system of all or part of an operational programme,

thus avoiding the reimbursement by the EU budget

of amounts which might be affected by serious

irregularities. As regards European Regional

Development Fund/Cohesion Fund and European

Social Fund programmes, it is worth underlining that

the remedial action plans agreed by the Member

States as a result of the Commission's supervisory

role also have a preventive impact on expenditure

already incurred by beneficiaries and registered at

national level in the certifying authority's accounts,

but not yet declared to the Commission. For such

expenditure, the certifying authority applies the

financial correction requested by the Commission

prior to declaring expenditure. Expenditure declared

to the Commission is thus already net of irregular

amounts.

Similarly, warning letters sent out by the Commission

when system deficiencies are identified before a

payment claim is submitted to the Commission may

also have the same preventive effect on the

protection of the EU budget, but no amount is

reported by the Commission/Member States in this

case as this effect is more difficult to quantify.

Interruptions and suspensions are only lifted on the

basis of reasonable assurance on the

implementation of corrective measures and/or after

financial corrections have been implemented. For

2007-2013 programming period under closure

process the suspension of payments has been

merged with the closure process.

In view of the regulatory changes for 2014-2020, in

particular, the articulation between Article 83

Common Provision Regulation (CPR) on

interruptions, Article 142 CPR on suspensions and

two new elements of the CPR, the annual closure of

accounts and the 10 % retention on reimbursement

of interim payments (Articles 130 and 139 of the

CPR), Regional and Urban Policy Directorate

General (DG REGIO) and Employment, Social

Affairs and Inclusion Directorate General (DG EMPL)

agreed to follow a common approach regarding

interruption of payments, as a balanced solution that

protects the EU budget against serious irregularities

and serious deficiencies in the management and

control system. This ensures a residual error rate

below 2 % and the possibility for the Commission to

apply net financial corrections should serious

deficiencies be identified by the Commission's Audit

Directorates (or the European Court of Auditors)

subsequent to the submission of the accounts, not

identified, reported or corrected by the Member

State.

Under the agreed approach, an interruption is

necessary only where the serious deficiency in the

management and control system would require a

correction higher than 10 % or where the irregularity

would have serious financial consequences (impact

above 10 % of the programme's financial allocation

or above the threshold of EUR 50 million) – in

application of Article 83 (1)(a) of Regulation

1303/2013. If no payment claim is submitted, a

warning letter of possible interruption of payment

deadline is to be sent. A warning letter is also sent

for cases with estimated risk to the EU budget below

10 %. In case of system deficiencies, the Member

State is requested to take necessary measures to

improve the system, and in case of irregularities the

Member State is required to not include related

expenditure in the interim claims and in the accounts

until the legality and regularity of the expenditure is

confirmed.

135

Interruptions

Fund

Cohesion policy: 2007-2013 programming period

Total open cases at

31.12.2016 New cases 2017

Closed cases during

2017

Total open cases at

31.12.2017

Number of

cases Amount

Number of

cases Amount

Number of

cases Amount

Number of

cases Amount

ERDF & CF 49 1 688 0 0 7 125 42 1 563

ESF 13 381 0 0 13 381 0 0

EFF 15 90 3 1 0 0 18 91

Total 77 2 159 3 1 20 506 60 1 653

Table 3.1: Interruptions in EUR millions. The table above presents for the European Regional Development Fund and Cohesion Fund,

the European Social Fund and the European Maritime and Fisheries Fund, a view on the evolution of the interruption cases both in

number and in amount. The opening balance includes all the cases still open at end 2016, irrespective of the year when the interruption

was notified to the Member State. The new cases only refer to the interruptions notified in the year 2017. The closed cases represent

the cases for which the payment of cost claims resumed in 2017, irrespective of the year when the interruption started. The cases still

open at end 2017 represent the interruptions that remain active at 31 December 2017, i.e. the payment deadline of cost claims is still

interrupted pending corrective measures to be taken by the Member State concerned.


Fund/Cohesion Fund, and European Social Fund

2007-2013 programmes under closure process, no

new interruption letters were sent in 2017. As from

31 March 2017 all ongoing procedures (interruption

or suspension decision in relation to applications for

interim payment) are no longer necessary since the

underlying deficiencies or irregularities which led the

Commission to interrupt or suspend the interim

payment will be dealt with during the closure

procedure.

For European Regional Development Fund

/Cohesion Fund 2014-2020 programmes, multiple

payments related to Greece were interrupted due to

a cartel case detected in large infrastructure

projects. The national authorities applied the

necessary financial corrections and the interruption

was lifted before the end of 2017. In addition only

few warnings have been issued, as the

implementation of the new programming period has

not yet advanced significantly. These cases are

based either on the findings of the EPSA (the early

preventive system audit) or following the serious

allegations in the press (e.g. non-transparent

selection procedure). In line with the new

methodology for 2014-2020 programming period

described above, DG REGIO issued 3 warning

letters concerning Slovakia, Poland and Hungary.

For European Social Fund/Youth Employment

Initiative and the Fund for European Aid to the

most Deprived 1 interruption concerning the Youth

Employment Initiative France, for which the payment

was interrupted at the end of 2016 was lifted in 2017

and 4 warning letters have been sent to Greece,

Croatia, France and Bulgaria.

Suspensions

For Cohesion at this stage of the programming

period 2007-2013 and after the submission of the

closure packages for the 2007-2013 programmes by

31 March 2017, all suspensions of interim payments

became void (as the interim claims have been

replaced by final payment claims), so no new

suspension decisions have been adopted by the

Commission and no suspension decision have been

repealed. The interruptions and suspension cases

will be followed during the closure of the respective

programme and the suspension decisions will be

formally repealed after the closure of programmes.

The Member State is nevertheless required to take

necessary actions to solve all identified deficiencies.

The Commission will end the suspension of all or

part of the interim payments where the Member

State has taken the necessary measures to enable

the suspension to be lifted.

For European Regional Development Fund

/Cohesion Fund, 3 2007-2013 operational

programmes were suspended at the time of closure.

The concerned Member States were informed that

the suspension decision has become redundant at

closure and that the underlying deficiencies or

irregularities will be dealt within the course of the

closure procedure. Final payments could only be

processed once all outstanding issues have been

dealt with.

136

For European Social Fund (ESF), 7 operational

programmes were suspended at the end of 2016,

related to 2007-2013 programmes, of which 2 were

lifted in the beginning of 2017 concerning Spain

(Baleares and Andalucia, following the confirmation

of the Member State of the deduction of financial

corrections from an interim or the final payment). In

addition a pre-suspension letter and a pre-correction

letter have been sent before the closure process

started to Germany and Slovakia.

3.2. Corrective actions

For Cohesion policy where the Commission

identifies individual irregularities (including the ones

of systemic nature) or serious deficiencies in the

Member State management and control systems, it

can apply financial corrections with the purpose of

restoring a situation where all of the expenditure

declared for co-financing from the European

Regional Development Fund, Cohesion Fund or

European Social Fund and reimbursed by the

Commission is brought back in line with the

applicable rules.

During the 2000-2006 and 2007-2013 programming

periods, Member States were able to replace

irregular expenditure with new expenditure if they

took the necessary corrective actions and applied

the related financial correction. If the Member State

did not have such additional expenditure to declare,

the financial correction resulted in a net correction

(loss of funding). In contrast, a Commission financial

correction decision had always a direct and net

impact on the Member State: it had to pay the

amount back and its envelope was reduced (i.e. the

Member State could spend less money throughout

the programming period).

Net corrections are rather the exception under the

2007-2013 framework, due to the legal framework

and budget management type (reinforced preventive

mechanism). The regulatory provisions for the 2014-

2020 period significantly strengthen the

Commission's position on protecting the EU budget

from irregular expenditure. This is mainly due to the

set-up of the new yearly based assurance model,

which reduces the risk of having a material level of

error. In fact, the new legal framework foresees an

increased accountability for programme managing

authorities which have to apply sound verifications

on time for the submission of programme accounts

each year. The Commission retains 10 % of each

interim payment until the finalisation of all national

control cycle. Timely identification of serious

deficiencies in functioning of the management and

control system and reporting of reliable error rates is

in the Member States' best interest since the

Commission shall make net financial corrections in

case Member States have not appropriately

addressed them before submitting annual accounts

to the Commission.

3.3. Deficiencies in Member States' management and control identified and measures undertaken

As mentioned above, under shared management

Member States are primarily responsible for the

effective and efficient functioning of the management

and control systems at national level. Nevertheless,

the Commission seeks to ensure that the national

systems better prevent errors before certification and

takes a number of actions such as capacity building

actions in Member States, pursuing further the single

audit approach, carrying out complementary risk-

based audits and exercising a strict supervision over

programme management, using the available legal

tools such as interruptions, suspensions and,

where necessary, financial corrections.

During the 2007-2013 period, the Commission put in

place targeted actions to improve the administrative

capacity in the Member States, which continue under

the 2014-2020 period. Cross-cutting initiatives to

mitigate the main risks and weaknesses identified

include notably:

A general administrative capacity initiative with the

following measures already implemented or on-

going:

TAIEX REGIO PEER2PEER, an exchange tool for

regional policy practitioners/experts in Member

States, which experienced great success throughout

the year. In this framework, 130 exchanges were

implemented by December 2017, involving 1 920

participants from 26 Member States (mainly from

Lithuania, Czech Republic, Romania, Bulgaria and

Croatia). These exchanges should help Member

States increase the quality and the legality of

spending and accelerate the absorption of Funds. A

peer-to-peer exchange of expertise between

authorities managing and implementing European

Regional Development Fund and Cohesion Fund

programmes193

.

A strategic training programme for Managing,

Certifying and Audit Authorities and Intermediate

Bodies on the implementation of the 2014 – 2020

Regulations: 756 participants from all Member

States have attended the 5 different training modules

organised so far. In total 26 two-day training

137

sessions have been organised in the premises of DG

REGIO

A Competency Framework for efficient

management and implementation of European

Regional Development Fund and the Cohesion

Fund, aimed at supporting further professionalization

of the fund management. The framework is

accompanied by a Self-Assessment Tool which is a

flexible instrument enabling employees to self-

assess the proficiency level for each competency

required for their job. The assessment results can be

aggregated at institution level thereby providing

evidence for the preparation of Learning and

Development Plans Translations of the user

guidelines and other support documents are now

available in 21 EU languages

Prevention of fraud and corruption:

Organisation of 13 anti-fraud and anti-corruption

conferences/workshops in different Member States,

together with European Anti-Fraud Office, Migration

and Home Affairs Directorate General (DG HOME),

Internal Market, Industry, Entrepreneurship and

SMEs Directorate General, (DG GROW), European

Structural and Investment Funds (ESIF) DGs (DG

AGRI, DG EMPL, DG MARE and DG REGIO) and in

co-operation with Transparency International,

focusing on awareness raising and practical tools

and instruments to fight fraud and corruption like

data mining tools, open data and intensified

cooperation with civil society; launch of a study on

appropriate anti-fraud and anti-corruption

practices in the management of the Funds applied

in the Member States which will be summarized in a

handbook.

Pilot Integrity Pacts: An Integrity Pact is an

innovative tool developed by Transparency

International to help governments, businesses and

civil society fighting corruption in public contracting.

It is based on an agreement between a contracting

authority and economic operators bidding for public

contracts that they will abstain from corrupt practices

and will conduct a transparent procurement process.

To ensure accountability and legitimacy, a civil

society organisation will monitor that all parties

comply with their commitments throughout the entire

project lifecycle, i.e. as from the drafting of the terms

of reference to the closure of the project. 17 pilot

Integrity Pacts will be set up in 11 Member States

(Bulgaria, Czech Republic, Greece, Hungary,

Lithuania, Latvia, SIovenia, Portugal, Romania, Italy

and Poland) as from 2016 and run for a period of

four years. Integrity Pacts have been signed for all

but one project in Portugal.

A dedicated action plan on public procurement

for strengthening capacity in that field in close

cooperation with DG GROW, other European

Structural and Investment Funds DGs and European

Investment Bank (EIB). The action plan includes 26

actions (13 closed; 13 on going). Some of them are:

Public Procurement Guidance for Practitioners

on the avoidance of errors in ESI funded projects.

An updated guide taking into account the new

Public Procurement directives is now available in

English; all other language versions follow by end

May.

Monitoring of the ex-ante conditionality action

plans on public procurement with a focus on

those Member States which are still

implementing their action plans.

A public procurement stock-taking study

including more than 50 good practice examples

in public procurement across the EU, has been

widely disseminated. A large follow up study on

in-depth analysis of some good practice

examples and their transferability to other

Member States,

Promotion of transparency and open data on

public procurement.

Two pilot projects in cooperation with the

Organisation for Economic Co-operation and

Development (OECD) where support was given

to Bulgaria and Slovakia for their implementation

of their ex ante conditionality action plan on

public procurement (especially training) and (in

Slovakia) on preparation for an e-procurement

strategy.

Promotion of strategic procurement (smart,

green, inclusive, small and medium-sized

enterprises) in cohesion policy in cooperation

with the Organisation for Economic Co-operation

and Development.

A State aid action plan designed in close

cooperation with DG Competition. It aims at

increasing awareness and understanding of the

impact of state aid on cohesion policy, improving the

co-operation between the various actors involved in

the monitoring of State aid in the Member States,

and providing pro-active support to the EU Member

States and regions in the correct application of State

aid rules. It includes measures for:

Reviewing existing good practices and their

dissemination.

Strategic training programmes, including expert

and country specific seminars.

Exchanges between the Commission and Audit

Authorities, for further dissemination of audit

checklists adapted to the 2014 General Block

Exemption Regulation (GBER) revisions.

Tailor made assistance to Member States

offering them expert support.

As regards European Social Fund, ineligible costs

138

continues to be the main source of error, together

with ineligible projects / beneficiaries and then public

procurement issues. The Commission has initiated

targeted measures to address root causes of errors

in these areas.

3.4. Cumulative figures

3.4.1. Cohesion Policy: European Regional Development Fund and European Social Fund 2000-2006

Member State

ERDF+ESF

contribution

amount

% of

contribution

amount to

total

contributions

Financial

corrections

confirmed

Percentage of

financial

corrections in

relation to the

ERDF+ESF

contributions

Share of

financial

corrections

imposed

compared to

total financial

corrections

Belgium 1 979 1.0 % 19 1.0 % 0.2 %

Czech Republic 1 443 0.7 % 6 0.4 % 0.1 %

Denmark 608 0.3 % 1 0.1 % 0.0 %

Germany 27 387 13.8 % 53 0.2 % 0.7 %

Estonia 306 0.2 % 2 0.5 % 0.0 %

Ireland 3 003 1.5 % 36 1.2 % 0.5 %

Greece 20 054 10.1 % 1 212 6.0 % 15.3 %

Spain 40 229 20.3 % 3 508 8.7 % 44.3 %

France 15 224 7.7 % 483 3.2 % 6.1 %

Italy 27 612 14.0 % 1 715 6.2 % 21.6 %

Cyprus 52 0.0 % 0 0.0 % 0.0 %

Latvia 517 0.3 % 4 0.8 % 0.1 %

Lithuania 772 0.4 % 3 0.3 % 0.0 %

Luxembourg 80 0.0 % 2 2.3 % 0.0 %

Hungary 1 709 0.9 % 13 0.8 % 0.2 %

Malta 57 0.0 % 0 0.0 % 0.0 %

Netherlands 2 695 1.4 % 44 1.6 % 0.6 %

Austria 1 654 0.8 % 4 0.2 % 0.1 %

Poland 7 015 3.5 % 180 2.6 % 2.3 %

Portugal 18 149 9.2 % 190 1.0 % 2.4 %

Slovenia 218 0.1 % 2 0.9 % 0.0 %

Slovakia 1 225 0.6 % 45 3.7 % 0.6 %

Finland 1 824 0.9 % 0 0.0 % 0.0 %

Sweden 1 696 0.9 % 12 0.7 % 0.1 %

United Kingdom 16 739 8.5 % 324 1.9 % 4.1 %

Interreg 5 645 2.9 % 69 1.2 % 0.9 %

Total 197 893 100.0 % 7 925 4.0 % 100.0 %

Table 3.4.1: Programming period 2000-2006 - European Regional Development Fund & European Social

Fund Financial corrections confirmed at 31 December 2017; Breakdown by Member State in EUR millions

Table 3.4.1: Programming period 2000-2006 - ERDF & ESF Financial corrections

confirmed at 31 December 2015; Breakdown by Member State

EUR millions

Member State

ERDF+ESF

contribution

amount

% of contribution

amount to total

contributions

Financial

corrections

confirmed

Percentage of

financial

corrections in

relation to the

ERDF+ESF

contributions

Share of financial

corrections

imposed compared

to total financial

corrections

Belgium 1 979 1,00 % 19 0,95 % 0,24 %

Czech Republic 1 443 0,73 % 6 0,44 % 0,08 %

Denmark 608 0,31 % 1 0,09 % 0,01 %

Germany 27 387 13,84 % 53 0,19 % 0,67 %

Estonia 306 0,15 % 2 0,52 % 0,02 %

Ireland 3 003 1,52 % 36 1,21 % 0,46 %

Greece 20 054 10,13 % 1 212 6,05 % 15,34 %

Spain 40 229 20,33 % 3 508 8,72 % 44,39 %

France 15 224 7,69 % 482 3,17 % 6,10 %

Italy 27 612 13,95 % 1 693 6,13 % 21,42 %

Cyprus 52 0,03 % - N/A N/A

Latvia 517 0,26 % 4 0,78 % 0,05 %

Lithuania 772 0,39 % 3 0,35 % 0,03 %

Luxembourg 80 0,04 % 2 2,32 % 0,02 %

Hungary 1 709 0,86 % 13 0,75 % 0,16 %

Malta 57 0,03 % - N/A N/A

Netherlands 2 695 1,36 % 44 1,63 % 0,56 %

Austria 1 654 0,84 % 4 0,25 % 0,05 %

Poland 7 015 3,54 % 180 2,56 % 2,28 %

Portugal 18 149 9,17 % 190 1,05 % 2,41 %

Slovenia 218 0,11 % 2 0,87 % 0,02 %

Slovakia 1 225 0,62 % 45 3,66 % 0,57 %

Finland 1 824 0,92 % 0 0,00 % 0,00 %

Sweden 1 696 0,86 % 12 0,68 % 0,15 %

United Kingdom 16 739 8,46 % 324 1,93 % 4,10 %

Interreg 5 645 2,85 % 69 1,22 % 0,87 %

Total 197 893 100,00 % 7 903 3,99 % 100,00 %

Table 3.4.1: Programming period 2000-2006 - ERDF & ESF Financial corrections

confirmed at 31 December 2015; Breakdown by Member State

EUR millions

Member State

ERDF+ESF

contribution

amount

% of contribution

amount to total

contributions

Financial

corrections

confirmed

Percentage of

financial

corrections in

relation to the

ERDF+ESF

contributions

Share of financial

corrections

imposed compared

to total financial

corrections

Belgium 1 979 1,00 % 19 0,95 % 0,24 %

Czech Republic 1 443 0,73 % 6 0,44 % 0,08 %

Denmark 608 0,31 % 1 0,09 % 0,01 %

Germany 27 387 13,84 % 53 0,19 % 0,67 %

Estonia 306 0,15 % 2 0,52 % 0,02 %

Ireland 3 003 1,52 % 36 1,21 % 0,46 %

Greece 20 054 10,13 % 1 212 6,05 % 15,34 %

Spain 40 229 20,33 % 3 508 8,72 % 44,39 %

France 15 224 7,69 % 482 3,17 % 6,10 %

Italy 27 612 13,95 % 1 693 6,13 % 21,42 %

Cyprus 52 0,03 % - N/A N/A

Latvia 517 0,26 % 4 0,78 % 0,05 %

Lithuania 772 0,39 % 3 0,35 % 0,03 %

Luxembourg 80 0,04 % 2 2,32 % 0,02 %

Hungary 1 709 0,86 % 13 0,75 % 0,16 %

Malta 57 0,03 % - N/A N/A

Netherlands 2 695 1,36 % 44 1,63 % 0,56 %

Austria 1 654 0,84 % 4 0,25 % 0,05 %

Poland 7 015 3,54 % 180 2,56 % 2,28 %

Portugal 18 149 9,17 % 190 1,05 % 2,41 %

Slovenia 218 0,11 % 2 0,87 % 0,02 %

Slovakia 1 225 0,62 % 45 3,66 % 0,57 %

Finland 1 824 0,92 % 0 0,00 % 0,00 %

Sweden 1 696 0,86 % 12 0,68 % 0,15 %

United Kingdom 16 739 8,46 % 324 1,93 % 4,10 %

Interreg 5 645 2,85 % 69 1,22 % 0,87 %

Total 197 893 100,00 % 7 903 3,99 % 100,00 %

139

For European Regional Development Fund the

Commission has closed all the 379 programmes

(compared to 378 at end of 2016). The last

programme (OP Sicily) was closed in May 2017 after

the official acceptance of the closure declaration by

the Member State.

Financial corrections imposed by the Commission to

all Member States cumulatively up to the end of

2017 are EUR 5.8 billion194

, representing around

4.5 % of the total allocations for all 2000-2006

programmes. This process can be broken down into

EUR 4.1 billion of financial corrections during the life

cycle of the programmes and another EUR 1.7 billion

of financial corrections applied at closure of the

programmes. The main Member States concerned

are Spain (EUR 2.6 billion), Italy (EUR 1.2 billion)

and Greece (EUR 1.2 billion).

For European Social Fund, the Commission has

closed all 239 programmes proceeding to 29 partial

and 210 full closures leaving remaining EUR 338

million which corresponds to EUR 100 million of

suspended operations following judicial proceedings,

and EUR 238 million of not released commitments

related to ongoing financial correction procedures for

Italy (Sicily). At the end of 2017, the total amount of

financial corrections confirmed for 2000-2006

programming period - taking into account financial

corrections in progress - amounted to

EUR 2.4 billion, representing 3.5 % of the European

Social Fund allocation. This process can be broken

down into EUR 1.2 billion of financial corrections

during the life cycle of the programmes and another

EUR 1.2 billion applied at closure. Comparing to

2016, no new substantial financial corrections have

been reported.

Graph 3.4.1: Member States' cumulative financial corrections confirmed at 31 December 2017 for European Regional Development

Fund & European Social Fund programming period 2000-2006 as compared to contributions received

0,0%

1,0%

2,0%

3,0%

4,0%

5,0%

6,0%

7,0%

8,0%

9,0%

10,0%

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

4 000

% o

f fi

nan

cia

l co

rrec

tio

sn

to

co

ntr

ibu

tio

ns r

ece

ived

ER

DF

+ E

SF

to

tal

fin

an

cia

l co

rrec

tio

ns i

n E

UR

millio

ns

Programming period 2000-2006

ERDF total FC ESF total FC Financial corrections to contributions %

average 4,0 %

140

3.4.2. Cohesion Policy: European Regional Development Fund/Cohesion Fund & European Social Fund

2007-2013

The lower volume of financial corrections reflects the

improved capacity of the management and control

systems to detect problems and to correct errors

before expenditure is declared to the Commission,

as reflected in the lower error rates for cohesion

policy in the period 2007-2013 compared to the

period 2000-2006. Reference is also made to the

corrections made by Member States in this period.

Member State

ERDF/CF+ESF

contribution

amount

% of contribution

amount to total

contributions

Financial

corrections

confirmed

Percentage of

financial

corrections in

relation to the

ERDF/CF+ESF

contributions

Share of financial

corrections

imposed compared

to total financial

corrections

Belgium 2 059 0.6 % 15 0.7 % 0.2 %

Bulgaria 6 595 1.9 % 155 2.3 % 2.4 %

Czech Republic 25 819 7.5 % 816 3.2 % 12.6 %

Denmark 510 0.1 % 0 0.0 % 0.0 %

Germany 25 458 7.4 % 193 0.8 % 3.0 %

Estonia 3 403 1.0 % 10 0.3 % 0.2 %

Ireland 751 0.2 % 24 3.2 % 0.4 %

Greece 20 210 5.8 % 527 2.6 % 8.2 %

Spain 34 521 10.0 % 736 2.1 % 11.4 %

France 13 546 3.9 % 83 0.6 % 1.3 %

Croatia 858 0.2 % 0 0.0 % 0.0 %

Italy 27 940 8.1 % 408 1.5 % 6.3 %

Cyprus 612 0.2 % 0 0.0 % 0.0 %

Latvia 4 530 1.3 % 67 1.5 % 1.0 %

Lithuania 6 775 2.0 % 0 0.0 % 0.0 %

Luxembourg 50 0.0 % 0 0.1 % 0.0 %

Hungary 24 893 7.2 % 916 3.7 % 14.2 %

Malta 840 0.2 % 12 1.4 % 0.2 %

Netherlands 1 660 0.5 % 0 0.0 % 0.0 %

Austria 1 170 0.3 % 16 1.4 % 0.3 %

Poland 67 186 19.4 % 729 1.1 % 11.3 %

Portugal 21 412 6.2 % 74 0.3 % 1.2 %

Romania 18 782 5.4 % 1 041 5.5 % 16.1 %

Slovenia 4 101 1.2 % 33 0.8 % 0.5 %

Slovakia 11 483 3.3 % 474 4.1 % 7.3 %

Finland 1 596 0.5 % 0 0.0 % 0.0 %

Sweden 1 626 0.5 % 1 0.1 % 0.0 %

United Kingdom 9 878 2.9 % 122 1.2 % 1.9 %

Interreg 7 956 2.3 % 5 0.1 % 0.1 %

Total 346 220 100.0 % 6 459 1.9 % 100.0 %

Table 3.4.2: Programming period 2007-2013 – European Regional Development Fund/Cohesion Fund & European Social Fund

Financial corrections confirmed at 31 December 2017; Breakdown by Member State in EUR millionsAs 2007-2013 programmes are

multi-funds, no split is given between European Regional Development Fund and Cohesion Fund in the above table.

141

Graph 3.4.2: Member States' cumulative financial corrections confirmed at 31 December 2017 for European Regional Development

Fund/Cohesion Fund & European Social Fund programming period 2007-2013 as compared to contributions received


Fund/Cohesion Fund programmes, the

Commission has imposed around EUR 4.9 billion of

financial corrections195

cumulatively since the

beginning of the 2007-2013 programming period

(which includes EUR 1.4 billion of financial

corrections applied by the Member States before or

at the same time of declaring the expenditure to the

Commission as a result of requested remedial

actions). The main Member States concerned are

Hungary (EUR 880 million), Czech Republic

(EUR 754 million), Romania (EUR 580 million),

Poland (EUR 570 million), Greece (EUR 468 million),

Slovakia (EUR 429 million), Spain (EUR 362 million)

and Italy (EUR 307 million).

For European Social Fund, the Member States with

the highest level of cumulative amount of financial

corrections confirmed are Romania

(EUR 461 million), Spain (EUR 374 million) and

Poland (EUR 158 million). At this stage of the

implementation and at closure of the programmes

the cumulative amount of financial corrections

stands at EUR 1.5 billion representing 2 % of the

European Social Fund allocation.

0,0%

1,0%

2,0%

3,0%

4,0%

5,0%

6,0%

0

200

400

600

800

1 000

1 200

% o

f fi

na

nc

ial c

orr

ec

tio

sn

to

co

ntr

ibu

tio

ns

re

ce

ive

d

ER

DF

+ E

SF

to

tal fi

na

nc

ial c

orr

ec

tio

ns

in

EU

R m

illi

on

s

Programming period 2007-2013

ERDF total FC ESF total FC Financial corrections to contributions %

average 1.9%

142

3.5. Member States corrections

Under the regulations for the 2007-2013

programming period, Member States have to report

annually to the Commission the corrections196

stemming from all controls performed. The

Commission has performed risk-based audits and

desk reviews to test the reliability of these figures as

part of its assurance process and the Member

States' audit authorities have assessed the reliability

of these financial corrections in the context of their

audit opinion provided at closure.

Member State ERDF/CF ESF EFF Total

Belgium 4.8 31.9 0.0 36.7

Bulgaria 106.6 10.0 - 116.6

Czech Republic 387.6 14.8 0.3 402.7

Denmark 0.8 0.2 1.1 2.0

Germany 466.2 258.5 1.9 726.6

Estonia 25.5 1.1 2.8 29.4

Ireland 5.5 30.1 0.2 35.8

Greece 677.4 74.3 77.2 828.9

Spain 1 273.6 513.4 60.3 1 847.3

France 227.4 111.2 4.7 343.3

Croatia 2.1 0.4 0.0 2.5

Italy 546.0 143.5 11.6 701.1

Cyprus 9.2 1.9 0.7 11.8

Latvia 49.1 2.8 1.9 53.8

Lithuania 20.6 1.2 1.8 23.7

Luxembourg 0.0 0.2 - 0.2

Hungary 546.7 6.7 0.1 553.5

Malta 0.0 - 0.1 0.1

Netherlands 24.3 6.1 6.8 37.2

Austria 18.1 6.0 0.1 24.2

Poland 713.0 11.6 6.5 731.1

Portugal 262.7 63.8 14.6 341.0

Romania 382.7 85.7 24.3 492.8

Slovenia 105.1 - 0.0 105.2

Slovakia 127.3 16.3 0.9 144.5

Finland 2.8 1.0 1.0 4.8

Sweden 8.3 2.3 0.4 11.0

United Kingdom 238.0 82.2 8.1 328.2

Cross-border 58.7 - 58.7

Total implemented 6 290.1 1 477.1 227.6 7 994.8

Table 3.5.1: Cumulative corrections at end 2017 reported by Member States for Cohesion Policy period 2007-2013197

in EUR

millions

It is highlighted that the Commission has taken a

prudent approach198

, due to certain weaknesses in

the Member State figures, so as to ensure that the

amounts are not overstated – as a result some of

them may in reality be higher. This, however, has no

impact on the reliability of the Commission's own

figures. The cumulative amounts (above) in question

are very significant and when added to the results of

the Commission's work, give a very clear indication

of the success of the controls put in place by both

parties.

143

Financial corrections declared by the Member States for Cohesion Policy period 2014-2020199

In February 2018 the Member State authorities

submitted certified accounts for the accounting year

1 July 2016 to 30 June 2017. According to the

information received in the assurance packages,

following the results of audit of operations, for

European Regional Development Fund

/Cohesion Fund the Member States have applied

financial corrections totalling EUR 97 million. The

financial corrections imposed for European Social Fund/Youth Employment Initiative and the Fund for European Aid to the most Deprived amounted

to EUR 190 million. No financial corrections were

reported for European Maritime and Fisheries

Fund in 2017.

Member State ERDF/CF ESF-

YEI/FEAD Total

Belgium 0.1 0.2 0.3

Bulgaria 2.2 0.1 2.2

Czech Republic 15.2 0.0 15.2

Denmark - 0.0 0.0

Germany 1.6 4.2 5.8

Estonia 0.6 0.2 0.9

Ireland 0.0 - 0.0

Greece 7.5 11.8 19.3

Spain - 0.5 0.5

France 2.7 1.3 3.9

Croatia - 0.0 0.0

Italy 0.9 1.4 2.3

Cyprus 0.0 - 0.0

Latvia 0.0 0.0 0.0

Lithuania 12.8 5.9 18.7

Hungary 8.4 2.2 10.6

Poland 26.0 7.8 33.8

Portugal 2.0 1.9 3.8

Romania - 0.2 0.2

Slovenia - 0.0 0.0

Slovakia 16.3 153.2 169.4

Finland 0.2 0.0 0.2

Sweden - 0.0 0.0

United Kingdom 0.1 0.0 0.1

Territorial Cooperation 0.8 - 0.8

Total implemented 97.3 190.7 288.0

Table 3.5.2: Financial corrections for the accounting year 1/07/2016 to 30/06/2017 reported by Member States for Cohesion

Policy period 2014-2020200

in EUR millions

144

4. Direct and indirect management

For direct and indirect management expenditure, the

Commission has control frameworks in place to

prevent, detect, correct and thus deter irregularities

at the different stages of the grant management

process in order to achieve both operational and

financial objectives. An overview of the controls

made in two key areas of direct and indirect

management expenditure, research and international

aid, is given below.

For Research expenditure, the control framework

applicable to both direct201

and indirect202

management modes starts with the development of

a work programme, which goes through a wide-

ranging consultation process to ensure that it best

meets the expectations of all stakeholders and will

maximise the research outcome. Following the

evaluation of proposals, further controls are then

carried out as the selected proposals are translated

into legally binding contracts. Project implementation

is monitored throughout the lifetime of the project.

Payments against cost claims are all subject to ex-

ante checks according to standard procedures,

which include an audit certificate given by a qualified

auditor. As well as standard controls, additional,

targeted, controls can also be carried out according

to the information received and the risk of the

transaction.

A main source of assurance comes from in-depth ex-

post checks carried out on a sample of claims, at the

beneficiaries' premises, after costs have been

incurred and declared. A large number of these in-

depth checks are carried out over the lifetime of the

programme. Any amounts paid in excess of what is

due are recovered, and systemic errors are

extended to all ongoing participations of a

beneficiary.

In the field of International Cooperation and

Development, the Commission has established a

control framework to prevent, detect, correct and

thus deter irregularities at the different stages of the

implementation of funding, applicable to both

management modes (direct and indirect203

) used for

this implementation. This strategy starts from the

choice of the most appropriate tool when drafting the

planning documents and the financial decisions, and

translates into the actual checks carried out at all

stages of the implementation. From the point of view

of financial control, the system is made up of a

number of instruments systematically applied to the

implementation of contracts and grants for all

management modes: ex-ante checks on payments,

audits carried out by the Commission and foreseen

in an audit plan, expenditure verifications carried out

prior to payments by beneficiaries of grants,

verification missions to international organisations

and an overall ex-post control on the basis of the

Residual Error Rate study carried out every year.

The EU financial interests are therefore

safeguarded, in addition to all the other possible

means offered by the Financial Regulation, by the

Commission's ex-ante control of individual

transactions as well as subsequent controls or

audits, and by the resulting recovery of any unduly

disbursed funds where the agreed procedures have

not been respected, or where the activities were not

eligible for EU financing.

145

5. Detailed financial corrections and recoveries information

5.1. Net financial corrections 2017

Confirmed

MFF Heading

Net financial

corrections

confirmed in 2017*

Financial

corrections with

replacement of

expenditure and

other corrections

confirmed in 2017

Total financial

corrections

confirmed in 2017

Smart & inclusive growth (139) 649 510

ERDF** (141) 387 246

Cohesion Fund 1 197 198

ESF 0 65 65

Sustainable growth: natural resources 939 275 1 214

EAGF*** 710 275 985

Rural Development 225 - 225

FIFG/EFF 4 0 4

EAGGF Guidance - - 0

Security & citizenship 0 6 6

Migration and home affairs 0 6 6

Total 800 929 1 729

Table: in EUR millions * A total of EUR 314 million remain to be classified and is treated as non-net corrections in this table. ** The negative amount for European Regional Development Fund is due to Court of Justice ruling(s) cancelling a

number of regional policy financial correction decisions for the 1994-99 period. *** For the purpose of calculating its corrective capacity in the Annual Activity Report, DG AGRI takes into account only the

amounts related to conformity clearance decisions adopted by the Commission and published in the Official Journal of the EU

and deducts corrections in respect of cross-compliance as well as other corrections not relevant to current expenditure. For

details on the methodology used for financial year 2017, see 2017 Annual Activity Report of DG AGRI, point 2.1.1.3.1.

Implemented

MFF Heading

Net financial

corrections

implemented in 2017

Financial

corrections with

replacement of

expenditure and

other corrections

implemented in 2017

Total financial

corrections

implemented in 2017

Smart & inclusive growth (100) 543 443

ERDF* (141) 311 170

Cohesion Fund 41 209 250

ESF 0 23 23

Sustainable growth: natural resources 1 283 277 1 560

EAGF 943 274 1 217

Rural Development 248 - 248

FIFG/EFF 92 3 95

EAGGF Guidance - - -

Security & citizenship 0 6 6

Migration & home affairs 0 6 6

Total 1 183 825 2 008

Table: in EUR millions

* The negative amount for European Regional Development Fund is due to Court of Justice ruling(s) cancelling a number of regional

policy financial correction decisions for the 1994-99 period.

146

The impact of the correction mechanism varies

depending on the budget implementation type, the

sectorial management and the financial rules of the

policy area. In all cases, the correction mechanisms

aim at protecting the EU budget from expenditure

incurred in breach of law.

5.2. Breakdown of flat-rate204

corrections 2017

Flat rate corrections are a valuable tool that is used

when the related amount cannot be quantified on the

basis of a representative statistical sample or when

the impact on expenditure of individual errors cannot

be quantified precisely. However, this means that the

Member State subject to a flat correction normally

bears the financial consequences as these

corrections are not directly linked to individual

irregularities at project level, i.e. there is no individual

final beneficiary to recover monies from.

Total financial

corrections

confirmed in

2017

Flat-rate

financial

corrections*

confirmed in

2017

Total financial

corrections

implemented in

2017

Flat-rate

financial

corrections*

implemented in

2017

Agriculture

EAGF 985 278 1 217 458

EAFRD 225 89 248 191

Cohesion

ERDF & CF** 444 (3) 420 130

ESF 65 44 23 2

EFF/FIFG 4 - 95 -

Internal policies 6 5 6 5

Total 1 729 414 2 008 787


* Includes extrapolated corrections.

** Breakdown of flat-rate corrections available only for MFF 2007-2013.

147

5.3. Breakdown of financial corrections made at source 2017

At source financial corrections are applied by the

Member State authorities before or at the same time

that new expenditure is declared to the Commission.

In the majority of the cases they are the result of flat

rate corrections imposed for deficiencies in the

management and control system, identified following

the Commission audits205

.

Member State

At source financial

corrections confirmed in

2017

At source financial

corrections implemented

in 2017

Belgium 0.2 (3.3)

Bulgaria (0.3) 0.0

Czech Republic 0.1 0.1

Germany 0.0 0.0

Ireland 0.1 0.1

Greece 6.8 6.8

Spain 1.9 1.9

France 178.6 178.6

Croatia 0.0 0.0

Italy 60.0 60.0

Cyprus 1.1 0.0

Lithuania 0.1 0.1

Hungary 3.6 65.1

Netherlands 0.4 0.4

Austria 0.2 0.2

Poland 0.0 2.2

Portugal 0.0 0.0

Romania 12.6 13.0

Sweden 1.8 1.8

United Kingdom 25.4 25.4

Total 292.4 352.3


In 2017, the main financial corrections at source

concern European Agricultural Guarantee Fund.

The most significant confirmed corrections at source

concern France (EUR 178.6 million) and Italy

(EUR 60 million).

148

5.4. Breakdown by Member State: Financial corrections in 2017 compared to EU payments received


Negative amounts displayed in the above table may be due to Court of Justice judgements annulling financial correction

decisions.

Member State

Payments

received from the

EU budget in

2017

(EUR million)

Financial

corrections

confirmed in 2017

(EUR million)

Financial

corrections

confirmed in

2017 % as

compared to

payments

received from

the EU budget in

2017

Financial

corrections

implemented in

2017 (EUR

million)

Financial

corrections

implemented in

2017 as % of

payments

received from

the EU budget in

2017

Belgium 949 1 0.1 % 0 0.0 %

Bulgaria 1 702 28 1.7 % 46 2.7 %

Czech Republic 3 975 3 0.1 % 12 0.3 %

Denmark 1 074 3 0.3 % 5 0.4 %

Germany 8 569 (181) (2.1 %) (108) (1.3 %)

Estonia 618 0 0.0 % 0 0.0 %

Ireland 1 580 2 0.1 % 0 0.0 %

Greece 4 595 103 2.3 % 7 0.2 %

Spain 9 348 72 0.8 % 314 3.4 %

France 11 358 495 4.4 % 776 6.8 %

Croatia 852 1

1

0.1 % 0 0.0 %

Italy 8 481 502 5.9 % 258 3.0 %

Cyprus 190 1 0.7 % 1 0.7 %

Latvia 709 21 2.9 % 0 0.0 %

Lithuania 1 413 16 1.1 % 11 0.8 %

Luxembourg 60 2 2.8 % 1 2.4 %

Hungary 4 190 108 2.6 % 125 3.0 %

Malta 125 0 0.0 % 0 0.0 %

Netherlands 1 130 6 0.5 % 3 0.3 %

Austria 1 347 2 0.1 % 10 0.7 %

Poland 12 815 542 4.2 % 315 2.5 %

Portugal 4 085 14 0.3 % 122 3.0 %

Romania 5 175 (79) (1.5 %) 16 0.3 %

Slovenia 441 0 0.0 % 1 0.2 %

Slovakia 1 615 2 0.1 % 21 1.3 %

Finland 1 159 3 0.3 % 2 0.1 %

Sweden 1 121 2 0.2 % 3 0.3 %

United Kingdom 4 582 48 1.1 % 54 1.2 %

INTERREG 67 12 18.0 % 11 15.8 %

Total 93 326 1 729 1.9 % 2 008 2.2 %

149

5.5. Agricultural amounts recovered from final beneficiaries by the Member States in 2017 and used in

the calculation of the corrective capacity

Member State EAGF EAFRD Total 2017

Belgium 2.3 0.3 2.6

Bulgaria 1.4 2.1 3.5

Czech Republic 0.6 1.4 2.0

Denmark 3.7 1.0 4.7

Germany 16.1 5.7 21.8

Estonia 0.4 1.1 1.5

Ireland 3.8 2.1 5.9

Greece 7.6 8.6 16.1

Spain 12.6 5.3 17.8

France 12.8 3.1 15.9

Croatia 1.0 2.1 3.1

Italy 17.4 18.8 36.2

Cyprus 0.2 0.0 0.2

Latvia 0.3 1.3 1.6

Lithuania 1.4 1.7 3.0

Luxembourg 0.1 0.1 0.3

Hungary 4.1 3.3 7.4

Malta 0.4 1.6 2.1

Netherlands 5.6 0.5 6.1

Austria 5.8 4.6 10.4

Poland 4.8 9.5 14.3

Portugal 4.4 12.7 17.1

Romania 15.6 17.3 32.9

Slovenia 0.7 0.7 1.5

Slovakia 1.3 1.5 2.7

Finland 0.7 0.9 1.7

Sweden 0.4 0.6 1.0

United Kingdom 5.1 5.5 10.6

Total 130.7 113.2 243.9

Table: in EUR millions The recovered amounts presented above reflect the data used in order to calculate the corrective capacity from recoveries, but

include also recoveries due to cross compliance infringements.These amounts are treated as assigned revenue for European

Agricultural Guarantee Fund, while the amounts recovered for European Agricultural Fund for Rural Development can be

reallocated to the programme concerned.


Development (2007-2013 and 2014-2020

programming periods), the figures are taken from the

debtors' ledger (recovered amount and interest). For

European Agricultural Guarantee Fund, the

amounts are taken from the EU accounts, as they

are declared by the Member States with their

monthly declarations.

150

Annex 5: Assurance provided by the Internal Audit Service

The Commission also based its assurance on the

work done by the Internal Audit Service (IAS), its

principal findings and recommendations, and

information from the Audit Progress Committee

(APC). The Committee supports the Commission in

ensuring the independence of the internal auditor

and that audit recommendations are properly taken

into account and receive appropriate follow-up.

The Internal Audit Service has provided in its 2017

Internal Audit Report according to Article 99 (3) of

the Financial Regulation conclusions on

performance audits completed in 2017, made

reference to the overall opinion on financial

management for the year 2017 and reported on

progress in implementing its audit recommendations.

The Internal Audit Service concluded that 95 % of

the recommendations followed up during 2013-2017

had been effectively implemented by the auditees.

Of the 359 recommendations still in progress at the

cut-off date of 31 January 2018 (representing 20% of

the total number of accepted recommendations over

the past five years), one was classified as critical206

and 133 as very important. Out of these 134

recommendations rated critical or very important, 12

very important were overdue by more than six

months at the end of 2017, representing 0.7 % of the

total number of accepted recommendations of the

past five years. The Internal Audit Service’s follow-

up work confirmed that, overall, recommendations

are being implemented satisfactorily and the control

systems in the audited departments are improving.

The Internal Audit Service continued to carry out

performance audits in 2017 as part of its work

programme in response to the Commission's move

towards a performance-based culture and greater

focus on value for money. The Internal Audit Service

conclusions on these audits related to:

(i) Performance management and measurement:

- Governance-related issues: Following the administrative reform of 2000, the Commission made significant advances in strengthening its accountability, responsibility and assurance building processes. The decentralised model of

financial management is well understood and embedded in the culture of the organisation and clear accountability instruments are in place together with a robust assurance building process. Furthermore, in October 2017 the Commission adopted a Communication on governance in the European Commission. Nevertheless, the Internal Audit Service identified the need for proportionate improvements at corporate level, in particular as regards risk management and more general aspects of the current governance arrangements, including IT governance.

- Production process and the quality of statistics not produced by Eurostat: the Internal Audit Service concluded that the framework currently in place in the Commission is not robust enough to ensure that the quality of the statistics not produced by Eurostat which are used by the DGs/Services to support their key policies and report on their performance is of a satisfactory quality overall.

- HR management: the Internal Audit Service concluded that the DGs and Executive Agencies have taken adequate measures to manage the HR challenges to which they are confronted, but also identified significant areas for improvement as regards strategic HR management (DG HOME and EACEA) and the allocation of HR (DG HOME and DG JUST).

- IT management: several IT audits concluded that there is room for improving the effectiveness of IT security in the Commission in specific areas at corporate level (DG DIGIT: although the preventive controls are adequately designed and effective, the level of maturity varies between the different technologies analysed; in addition, there are significant weaknesses as regards integrity controls) or operational level (DG ENER, European Anti-fraud office ).

- Other non-financial processes: Internal Audit Service audits showed that further actions and improvements are necessary to increase the overall performance of the audited processes in specific areas (e.g. the current corporate framework on the cost effectiveness of controls; the management of agricultural markets, including market crises, by DG AGRI; the food safety crisis preparedness by DG SANTE; the cooperation of the Commission with the national courts in the enforcement of EU antitrust policy; the efficiency and effectiveness of complaints

151

handling as part of the enforcement of EU environmental law by DG ENV; the implementation of scientific projects management activities of JRC; staff awareness on how to deal with social media and interest representatives as part of the ethics rules and obligations in European Anti-fraud office ).

(ii) Performance in implementing budget operational and administrative appropriations

- Direct management: Based on the audits of performance in implementing budget operational and administrative appropriations, the Internal Audit Service did not identify significant performance weaknesses in the area of directly managed funds.

However, the Internal Audit Service identified specific improvements to be made in the areas of:

- Indirect management: several audits focused on the supervision arrangements in place in the DGs and Services revealed significant performance issues (e.g. lack of clearly defined supervision strategy for Shift2Rail (S2R) by DG MOVE, DG DEVCO's monitoring of and supervision on the operational performance of the international financial institution's (IFIs) entrusted with the management of investment facilities)

- Shared management: several audits assessed programme and project management processes and revealed several significant performance weaknesses some of which may endanger the achievement of the policy objectives (e.g. the consistency, effectiveness and timeliness of the operational programmes (OP) amendment process by DGs REGIO, EMPL and MARE, through which Member States can re-orient the delivery mechanisms for implementing OPs; the mechanisms to ensure consistency between the policy preparation and the implementation of funding for youth employment initiatives managed by DG EMPL; the performance measurement and reporting of the Fund for European Aid to the most Deprived (FEAD) managed by DG EMPL; the process for the approval and early monitoring of major projects supported by the European Regional Development Fund and the Cohesion Fund managed by DG REGIO).

In addition, the Internal Audit Service issued limited

conclusions on the state of internal control to every DG

and department in February 2018 based on its audit

work undertaken between 2015 and 2017. These

conclusions were intended to contribute to the 2017

Annual Activity Reports of the DGs and departments

concerned. The conclusions draw particular attention

to all open recommendations rated ‘critical’ or the

combined effect of a number of recommendations

rated ‘very important’ and in four cases (DG CLIMA,

DG DEVCO, SRSS and EACEA) the Internal Audit

Service stated that the DG, service or agency

concerned should duly assess if they require the

issuance of a reservation in the respective Annual

Activity Report. In three cases (DG CLIMA, DG

DEVCO and EACEA) the DGs/agency issued such

reservations in line with Internal Audit Service limited

conclusions:

- DG CLIMA with regard to the delay observed in the implementation of one very important IT security related recommendation (on the management of the security of the EU ETS IT system), which exposes the DG to the risk of security breaches;

- DG DEVCO with regard to the delay observed in the implementation of one very important recommendation issued in the context of the audit on the management of the African Peace Facility;

- EACEA with regard to one critical and a number of very important recommendations issued in the context of the audit on Erasmus+ and Creative Europe – grant management phase 1. Following the action taken by the Agency, the rating of the critical recommendation has been downgraded to 'very important' after a follow-up engagement performed by the Internal Audit Service in March 2018.

In the case of the Structural Reform Support Service

(SRSS), the Internal Audit Service drew particular

attention to the SRSS to the public procurement

issues identified in an audit on financial management

in the SRSS and indicated that the service should

duly assess if these require a reservation in the

Annual Activity Report. On the basis of the existing

corporate guidelines, the service concluded that

there was no basis for a financial reservation and no

need for a reservation in the Annual Activity Report

on reputational grounds as the reputational risks

identified did not materialise. The Annual Activity

Report agreed with this assessment.

As required by its mission charter, the Commission’s

internal auditor also submitted an overall opinion,

which is based on the audit work in the area of

financial management in the Commission carried out

by the Internal Audit Service during the previous

three years (2015-2017) and also takes into account

information from other sources, namely the reports

from the European Court of Auditors. Based on this

audit information, the internal auditor considered

that, in 2017, the Commission had put in place

governance, risk management and internal control

procedures which, taken as a whole, are adequate to

152

give reasonable assurance on the achievement of its

financial objectives. However, the overall opinion is

qualified with regard to the reservations made in the

Authorising Officer by Delegations’ Declarations of

Assurance and issued in their respective Annual

Activity Reports.

In arriving at the overall opinion, the internal auditor

also considered the combined impact of all amounts

estimated to be at risk at payment as calculated by

the Authorising Officers by Delegation, as these go

beyond the amounts put under reservation. The

overall amounts at risk are the best estimation of

Authorising Officers by Delegation for the amount of

the expenditure authorised not in conformity with the

applicable contractual and regulatory provisions at

the time of the payment in 2017. In their 2017

Annual Activity Reports, the DGs estimate the

amounts at risk at payment. Taken together, these

correspond to an overall amount below materiality of

2%, as defined in the instructions for the preparation

of the 2017 Annual Activity Reports, of all executed

payments in the Commission budget, the European

Development Fund and the EU Trust Funds in 2017.

These amounts at risk at payment in 2017 do not yet

include any financial corrections and recoveries

related to deficiencies and errors the DGs will detect

and correct in the next years due to the multi-annual

corrective mechanisms built into the Commission's

internal control systems.

Given these elements, the internal auditor considers

that the EU budget is therefore adequately protected

in total and over time.

Without further qualifying the opinion, the internal

auditor added an 'emphasis of matter' highlighting

issues that require particular attention as follows:

Supervision strategies regarding third parties

implementing policies and programmes

Although it remains fully responsible for ensuring the

legality and regularity of expenditure and sound

financial management (and also the achievement of

policy objectives), the Commission is increasingly

relying on third parties to implement its programmes.

This is mostly done by delegating the

implementation of the EC operational budget (under

indirect management mode) or certain tasks to third

countries, international organisations or international

financial institutions, national authorities and

agencies, Joint Undertakings, non-EU bodies and

EU Decentralised Agencies. Moreover, in some

policy areas, greater use is progressively made of

financial instruments under the current 2014-2020

MFF. Such instruments and alternative funding

mechanisms entail specific challenges and risks for

the Commission, as also highlighted by the ECA.

To fulfil their overall responsibilities, the operational

DGs have to oversee the implementation of the

programmes and policies and provide guidance and

assistance where needed. The DGs therefore have

to define and implement adequate, effective and

efficient supervision/monitoring/reporting activities to

ensure that the delegated entities and other partners

effectively implement the programmes, adequately

protect the financial interests of the EU, comply with

the delegation agreements, when applicable, and

that any potential issue is addressed as soon as

possible.

The Internal Audit Service recommended in a

number of audits that certain DGs' control and

supervisory strategies should set out more clearly

their priorities and needs as regards obtaining

assurance on sound financial management in those

EU and non-EU bodies. In particular, the control

strategies did not sufficiently take into account the

different risks involved in entrusting tasks to the

delegated entities and independent sources were not

effectively used to build up the assurance. These

DGs should undertake more effective and efficient

supervisory activities.

Furthermore, the objectives of the

supervisory/monitoring/reporting activities and how

to assess their effectiveness were not sufficiently

clear and controls on these activities were limited in

practice.

The Internal Audit Service notes the initiatives

undertaken by the central services as well as the

action plans developed following the

recommendations from Internal Audit Service by the

partner DGs to mitigate the risks related to the

relations with their decentralised agencies and

implementing bodies on among other things,

monitoring programming, performance and

budgetary issues.

153

Annex 6: Compliance with payment time limits (Article 111 5 RAP)207

The statutory time limits for payments are laid down

in the main body of the Financial Regulation208

. There

are also some exceptionally applied time limits which

are detailed in sector-specific regulations.

Article 92 of the Financial Regulation foresees that

payments to creditors must be made within deadlines

of 30, 60 or 90 days, depending on how demanding

and complex it is to test the deliverables against the

contractual obligations. Most of the payments have

to be executed within 30 days; this represents in

volume a global average of: 87 % in 2015 and 2016,

89 % in 2017. For contracts and grant agreements for

which payment depends on the approval of a report

or a certificate, the time limit for the purposes of the

payment periods is no longer automatically

suspended until the report or certificate in question

has been approved.

The period of two months remains valid for payments

under Article 87 of the Regulation of the European

Parliament and the Council209

laying down the

general provisions on the European Regional

Development Fund, the European Social Fund and

the Cohesion Fund.

Compliance with payment time limits has been

reported by the Commission departments in their

Annual Activity Reports since 2007

210 In accordance with the applicable rules, the

payment times reported in this annex have been

calculated as follows:

For payments related to contracts and grant

agreements signed before 2013 the time limits

specified in the Financial Regulation of 2007 are

applied

where the payment is contingent upon the

approval of a report. the time from approval of

the report until payment;

where no report is required. the time from

reception of the payment request until

payment

For payments related to contracts and grant

agreements signed as from 2013, the Financial

Regulation of 2012 is applied:

where no report is required and where the

payment is contingent upon the approval of a

report, the time from reception of the payment

request until payment

The Commission's global average payment time is monitored by the Accounting Officer. It has evolved as

follows in recent years:

All time limits combined 2015 2016 2017

Global average net payment time

Global average gross payment time

24.9 days

28.6 days

21.4 days

24.9 days

20.4 days

23.3 days

The data shows that the global average net payment time of the Commission departments has been below 30

days for the last 3 years for all time limits combined and has steadily decreased since 2016. They are

encouraged to continue their efforts in this regard and to implement follow up measures whenever payment time

problems are identified. The global average gross payment time is newly provided following a recommendation

from the Ombudsman. It represents the average time to pay including any period of suspension

154

The table below illustrates the evolution of the “late payments”, i.e. payments made after expiry of the statutory

time limit in recent years for all payments combined. The data used has been extracted from the corporate

accounting system:

All time limits combined 2015 2016 2017

Late payments in number 17.9 % 12.4 % 10.4 %

Late payments in value 17.5 % 8.5 % 3.1 %

Average number of overdue days211

39.5 days 39.1 days 39.6 days

The number of late payments and the amounts associated with them have decreased significantly since 2016.

This result is believed to be linked to the more stringent requirements associated with the 2012 Financial

Regulation. Another reason is associated with the sufficient availability of payment appropriations. The average

number of overdue days (delays calculated in days), for all time limits combined is stabilized since 3 years.

Concerning the interest paid for late payments212

(see figures in the table below) the total amount paid by the

Commission in 2017 increased compared to 2016. This is mainly the consequence of interest paid by the

Development department after a Court case (which had been provisioned). The abnormally high amount of interest

paid in 2015 was mainly due to the lack of payment appropriations.

2015 2016 2017

Interest paid for late payments EUR 2 064 949.02 EUR 685 645.20 EUR 824 420.68

In general, payments delays and interest paid are a

consequence of payment shortages. For that reason,

the Budget department has summarised some

possible measures which could be applied by the

Authorising Officer to actively manage payment

appropriations

Other causes of late payments include the

complexities of evaluating the supporting documents

that are a prerequisite for all payments. This is

particularly onerous when the supporting documents

are reports of a technical nature (in average 13 % of

the payments in 2015 and 2016. 11 % in 2017) that

sometimes have to be assessed by external

experts Other causes are associated with difficulties

in coordinating the financial and operational checks

of payment requests, and issues with the

management of payment suspensions

The 2009 Communication establishing Commission-internal payment targets provided a clear incentive to

services to reduce their payment times. There is scope for reducing payment times further When

setting up action plans in this area, services' should focus on further reducing late payments from their

current levels of 10 4 % of payments in terms of their number. 3 1 % of their value. The aim should be to

meet the statutory payment time for every payment

The table that follows gives a detailed overview of the suspensions of payment:

2015 2016 2017

Total number of suspensions 27 254 26 595 26 173

Suspensions are a tool that allows the responsible authorising officer to withhold temporarily the execution of a

payment because the amount is not due, because of the absence of appropriate supporting documentation or

because there are doubts on the eligibility of the expenditure concerned. It is a basic tool for the authorising officer

in the payment process towards avoiding irregular or erroneous payments and fundamental towards ensuring

sound financial management and protecting the Union's financial interest.

155

Annex 7: Summary of Waivers of recoveries of established amounts receivable (Article 91 5 RAP)

In accordance with Article 91 (5) of the Rules of Application, the Commission is required to report each year to the

budgetary authority, in an annex to the summary of the Annual Activity Reports, on the waivers of recovery

involving 100 000 EUR or more

The following tables show the total amounts and the number of waivers above 100 000 EUR, per department, for

the financial year 2017

EU budget:

Department Amount of waivers, in EUR Number of waivers

Agriculture 659 157.56 1

Communication Networks 140 792.06 1

Development 4 719 147.50 8

Education, Audiovisual and Culture

Executive Agency 245 000.00 2

Employment 403 588.74 2

Energy 605 481.50 2

Neighbourhood 136 236.00 1

Research 234 338.50 2

Total: 7 143 741.86 19

European Development Fund:

Department Amount of waivers. in EUR Number of waivers

European Development Fund 3 074 817.44 9

Guarantee Fund:

Department Amount of waivers. in EUR Number of waivers

Guarantee Fund (Research 7th

Framework Programme & Horizon

2020)

1 928 183.77 12

156

Annex 8: Report on negotiated procedures (Article 53 RAP)

1. Legal basis

Article 53 of the Rules of Application of the Financial

Regulation requires Authorising Officers by

Delegation to record contracts concluded under

negotiated procedures. Furthermore, the

Commission is required to annex a report on

negotiated procedures to the summary of the Annual

Activity Reports referred to in Article 66 (9) of the

Financial Regulation.

2. Methodology

A distinction has been made between the 47

departments which normally do not provide external

aid, and those three departments (DEVCO, NEAR

and FPI) which conclude procurement contracts in

the area of external relations (different legal basis:

Chapter 3 of Title IV of Part Two of the Financial

Regulation) or award contracts on their own account,

but outside of the territory of the European Union.

These three departments have special

characteristics as regards data collection

(decentralised services, …), the total number of

contracts concluded, thresholds to be applied for the

recording of negotiated procedures (EUR 20 000),

as well as the possibility to have recourse to

negotiated procedures in the framework of the rapid

reaction mechanism (extreme urgency). For these

reasons, a separate approach has been used for

procurement contracts of these three departments.

3. Overall results of negotiated procedures

recorded

3.1. The 47 departments, excluding

"external relations"

On the basis of the data received, the following

statistics were registered: 102 negotiated procedures

with a total value of EUR 519 million were processed

out of a total of 746 procurement procedures

(negotiated, restricted or open) for contracts over

EUR 60 000 with a total value of EUR 2 892 million.

For the Commission, the average proportion of

negotiated procedures in relation to all procedures

amounts to 13.7 % in number (14.2 % in 2016),

which represents some 17.9 % of all procedures in

value (16.4 % in 2016).

An authorising department shall report to the

institution if the proportion of negotiated procedures

awarded in relation to the number of the contracts is

"distinctly higher than the average recorded for the

Institution" i.e. if it exceeds the average proportion

by 50 %, or if the increase from one year to the next

is over 10 % in the proportion.

Thus, the reference threshold for this year is fixed at

20.5 % (21.3 % in 2016).

8 departments exceeded the reference threshold

and, in addition, 8 increased their number of

negotiated procedures by more than 10 % in the

proportion of the negotiated procedures launched

last year (5 departments exceeded both indicators).

Among these 8 departments, it should be noted that

5 of them concluded only one to four negotiated

procedures, but the low number of procedures

conducted by each of them (up to 10), makes their

average high. Consequently their results are to be

considered as non-significant.

To be noted that, 20 departments have not used any

negotiated procedure, including 6 ones that awarded

no contract at all.

The assessment of negotiated procedures compared

with the previous year shows a decrease in the order

of 0.5 percentage points in terms of relative number

and an increase of 1.5 percentage points in terms of

relative value.

3.2. The three "external relations"

departments

On the basis of the data received, the following

statistics were registered: 124 negotiated procedures

for a total value of contracts of EUR 97 million were

processed out of a total of 455 procedures for

contracts over EUR 20 000 with a total value of

about EUR 544 million.

For the three "external relations" departments, the

average proportion of negotiated procedures in

relation to all procedures amounts to 27.3 % in

number (23.1 % in 2016), which represents some

17.8 % of all procedures in value (11.2 % in 2016).

Thus the reference threshold for this year is fixed at

40.9 % (34.6 % in 2016) which represents an

157

increase of 50% the average proportion of 2017.

One department exceeds the reference threshold of

40.9 %.

If compared with previous year, these departments

have registered an increase of 4.2 percentage points

in number of negotiated procedures in relation to all

procedures and an increase of 6.6 percentage points

in terms of relative value.

4. Analysis of the justifications and

corrective measures

The number of negotiated procedures in 2017

compared to 2016 has slightly increased (from 86 to

102), due to the increase of the overall number of

procurement procedures (from 606 to 746).

The following categories of justifications to call for a

negotiated procedure have been presented by those

departments who exceeded the thresholds:

Statistical deviations due to the high number of contracts awarded under all procedures.

Objective situations of the economic activity sector, where the number of operators may be very limited or in a monopoly situation (for reasons of intellectual property, specific technical expertise, confidential information, exclusivity rights, etc.). Monopoly situations are met inter alia, in the health area, such as for the purchase of vaccines and antigens for animal diseases. Situations of technical captivity may also arise especially in the IT domain (absence of competition for technical reasons and/or because of the protection of exclusive rights related to proprietary licenses).

Situations of emergency or crisis that cannot be foreseen in advance by the contracting authority, as is the need to ensure contractual continuity of critical secured and highly available network services to key applications in the context of police cooperation, asylum policy, foreign policy, civil protection, money laundering. Additionally, situations in relation to the provision of emergency assistance or crisis situation (e.g. in relation to the nature of the Instrument for Stability which intervene in crisis situation, urgent preparatory measures in Iraq in the field of the Common Foreign and Security Policy or Election Observation Missions in Kosovo).

Similar services/works as provided for in the initial tender specifications. Some services in charge of large inter-institutional

procurement procedures realise during the implementation of the contract (most likely in framework contract procedures) that the needs initially foreseen do not often match with the consumption trend during the execution of the contract. Therefore, the leading service must start a negotiated procedure on behalf of all Institutions to increase the ceiling of the framework contract in question.

Additional services not included in the initial contract, which become necessary, due to unforeseen circumstances.

Unsuccessful open or restricted procedure, leading to a negotiated procedure (e.g. “Cooperation on competition in Asia” project or “Platform for Policy Dialogue and Cooperation”, i.e. research services to the EU in the fields of conflict prevention, peace-building, mediation and crisis management)

Regular available measures are proposed or

implemented by the Budget department’s Central

Financial Service and other departments concerned

to redress the use of negotiated procedures when

other alternatives could be available:

An improved programming of procurement procedures.

Improvement of the system of evaluation of needs. The Commission's central services will continue their active communication and consultation policy with the other Commission departments, institutions, agencies and other bodies along the following axes:

permanent exchange of information via regular meetings with user services and agencies in appropriate fora;

ad-hoc surveys prior to the initiation of (inter-institutional) procurement procedures for the evaluation of needs;

better estimate of needs of inter-institutional framework contracts and better monitoring with semester consumption reports from user services or agencies;

Training and improved inter-service communication. The Budget department’s Central Financial Service provides regular practical training sessions on procurement and community of practice sessions.

Regular update of standard model documents and guidance documents on procurement.

158

Annex 9: EU Trust Funds (Article 187.10 FR)

This annex contains comprehensive and detailed

report to the European Parliament and the

Council on the activities supported by European

Union Trust Funds, on their implementation and

performance, as well as on their accounts.

For the performance and results aspects, see

sub-section 1.5 on ‘Global Europe’.

The Financial Regulation allowed the European

Commission to create and administer EU Trust Funds

in the field of external action: these are multi-donor

trust funds for emergency, post-emergency or

thematic actions.

A Trust Fund is both a legal arrangement and distinct

financial structure relying on a pool funding

mechanism, in which several donors jointly finance an

action on the basis of commonly agreed objectives

and reporting formats. Trust funds have many

advantages, such as flexibility, speed of decision-

making and the possibility to pool funding from

different sources and donors:

EU Trust Funds enhance the international

role of the EU, as well as strengthen the

visibility and efficiency of its external action

and development assistance.

Another advantage is faster decision-making

process in the selection of the measures to

be implemented in comparison with

traditional multiannual programmes devoted

to development cooperation. This can prove

crucial in emergency and post-emergency

actions, the categories of measures (together

with thematic actions) for which EU Trust

Funds may be established.

One more benefit is the leverage of

additional resources to devote to external

action, since the establishment of an EU

Trust Fund requires at least one additional

donor.

Donors to an EU Trust Fund may be individual

Member States as well as other entities. The pooling

of resources could also increase coordination

between different EU donors in selected areas of

intervention, for example if individual Member States

decide to channel at least part of their national

bilateral assistance through EU Trust Funds.

In order for an EU Trust Fund to be created, it must

meet a number of conditions, including EU added

value (its objectives can be better met at EU than at

national level), additionally (the trust fund should not

duplicate already existing and similar instruments)

and managerial advantages.

The constitutive act of the EU Trust Fund signed by

the European Commission and the donors details

some important features of the trust fund, including its

specific objectives, the rules for the composition and

the internal rules of its board, as well as the duration

of the trust fund, which is always limited in time. EU

Trust Funds have so far all been set up for an initial

60 months (five years), apart from the Colombia EU

Trust Fund set up in December 2016 for four years.

Financial contributions to an EU Trust Fund are

lodged in a specific bank account. EU Trust Funds

are not integrated in the EU budget, but their

management needs to be in accordance with the

Financial Regulation to the extent necessary to

ensure proper use of public resources. The European

Commission is empowered to adopt delegated acts

laying down detailed rules on the management,

governance and reporting of the EU Trust Funds.

EU Trust Funds are implemented directly by the

European Commission, which is authorised to use up

to 5 % of the resources pooled in a trust fund to cover

its management costs. In the case of emergency or

post-emergency EU Trust Funds, budget

implementation may also be indirect, with the

possibility to entrust relevant tasks to other entities,

such as third countries and their designated bodies or

international organisations and their agencies. In

addition to the specific objectives of a given trust

fund, implementation must comply with the principles

of sound financial management, transparency,

proportionality, non-discrimination and equal

treatment.

Each EU Trust Fund has its own governing board,

which decides on the use of the pooled resources.

The board ensures representation of the donors and

is chaired by the European Commission, whose

positive vote is required for the final decision on the

use of the resources. Member States that do not

contribute to the trust fund as well as the European

Parliament participate as observers. An EU Trust

Fund acts collectively on behalf of the EU and all the

contributors to its financing.

As far as control and audit mechanisms are

concerned, the provisions of the Financial Regulation

and its rules of application include a series of

safeguards. For example, each year EU Trust Funds

are subject to an independent external audit. In

addition, the powers of the European Court of

159

Auditors and of the Commission's internal auditor

over EU Trust Funds are the same as those they

exercise over the other activities of the European

Commission.

With regard to reporting obligations, the European

Commission is to submit an annual report on each

EU Trust Fund to the European Parliament and the

Council. The annual report must be exhaustive and

include detailed information on the activities

supported by the trust fund, their implementation and

performance as well as their accounts. The

Commission also reports on a monthly basis to the

European Parliament and the Council on the

budgetary implementation of the EU Trust Funds.

The following EU Trust Funds have been established:

the EU Trust Fund for the Central African

Republic: ‘the BÊKOU EUTF’ – established

2014

the EU Regional Trust Fund in Response to

the Syrian Crisis: ‘the MADAD EUTF’ –

established 2014

the European Union Emergency Trust Fund

for stability and addressing root causes of

irregular migration and displaced persons in

Africa: ‘the AFRICA EUTF’ - established

2015

the European Union Trust Fund for

Colombia: ‘the COLOMBIA EUTF’ –

established 2016

The BÊKOU EUTF

The BÊKOU EUTF (which means ‘hope’ in Sango,

the primary language spoken in the Central African

Republic) was established on 15 July 2014, by the

European Union (represented by the Commission’s

Development and Humanitarian departments and by

the European External Action Service) and three of its

Member States: France, Germany and the

Netherlands. The Fund was established with the

objective to support all aspects of the country’s exit

from crisis and its reconstruction efforts. It was

furthermore designed taking into consideration the

need to better link the reconstruction/development

programmes with the humanitarian response (Linking

Relief, Rehabilitation and Development - LRRD) in

order to rebuild the capacity of the country.

In total 5 EU Member States and other donors have,

by the 31 December 2017, contributed to this EU

Trust Fund. The total amount of pledges from donors,

the European Development Fund and the EU Budget

reached over EUR 236 million.

The priority sectors that the Trust Fund supports

include health, food security, access to water and

reconciliation within Central African Republic society.

Furthermore, the Court of Auditors published a

special report in which it assessed the justification of

the fund’s establishment, its management and the

achievement of its objectives so far. Despite some

limited shortcomings, it concluded that the choice to

set up the fund was appropriate in the given

circumstances. It should be taken into account that

this was the first EU Trust Fund ever set up. The

Court recommended the Commission to develop

further guidance on the choice of aid vehicle, to

improve donor coordination, selection procedures,

performance measurement and to optimise

administrative costs.

The MADAD EUTF

The EU Regional Trust Fund in Response to the

Syrian Crisis, the 'Madad Fund', (‘Madad’ broadly

means ‘helping together’ in Arabic), was established

on 15 December 2014.

By way of a revised Commission establishment

decision in December 2015, and subsequent

adoption by the Trust Fund Board in March 2016, the

scope of the Madad Fund has been expanded to also

cover support to internally displaced persons (IDPs)

in Iraq fleeing from the interlinked Syria/Iraq/Da'esh

crisis, to provide flexibility to support affected

countries also with hosting non-Syrian refugees, and

to provide support in the Western Balkans to non-EU

countries affected by the refugee crisis.

At the end of 2017, the EU and 23 donors contributed

to the Trust Fund: the EU Budget, 22 Member States

and 1 non-Member State, with total contributions

reaching an amount of approximately EUR 1.43

billion. The contributions from the EU Budget

amounted by the end of 2017 to EUR 1.278 billion

while the contributions from Member States

amounted to EUR 125.8 million and EUR 24.7 million

from Turkey. Projects focusing on education,

livelihoods and health covering a total of EUR 1.2

billion million have already been approved, out of

which EUR 871 million have been contracted to the

Trust Fund’s implementing partners on the ground.

The Madad Fund is an important implementation

channel also for the Facility for Refugees in Turkey,

with some 10 % of the Facility’s budget to be

channelled via the Trust Fund.

These programmes support refugees and host

communities in their needs for basic education and

child protection, training and higher education, better

access to healthcare, improved water and wastewater

infrastructure, as well as support for projects

promoting resilience, economic opportunities and

social inclusion.

160

The AFRICA EUTF

The EU Trust Fund for Africa was established on 12

November 2015. It provides a rapid, flexible and

effective response to root causes of irregular

migration and displaced persons in Africa as well as

to the crisis in the Sahel and Lake Chad, the Horn of

Africa, and the North of Africa regions. It has since

then been extended to Ghana, Guinea and Ivory

Coast

It aims to help fostering stability and contributing to

better migration management. In line with the EU

development-led approach to forced displacement, it

also helps addressing the root causes of

destabilisation, forced displacement and irregular

migration, by promoting economic and equal

opportunities, security and development.

The EU provides support to the three regions to face

the growing challenges of demographic pressure,

environmental stress, extreme poverty, internal

tensions, institutional weaknesses, weak social and

economic infrastructures and insufficient resilience to

food crises, which have in some places led to open

conflict, displacement, criminality, radicalisation and

violent extremism, as well as irregular migration,

trafficking in human beings and the smuggling of

migrants.

The EU Trust Fund for Africa benefits a

comprehensive group of African countries crossed by

the major migration routes. These countries are part

of the following regional operational windows:

Window A: Sahel and Lake Chad: Burkina

Faso, Cameroon, Chad, the Gambia, Mali,

Mauritania, Niger, Nigeria, Senegal, Ghana,

Guinea and Cote d'Ivoire

Window B: Horn of Africa: Djibouti, Eritrea,

Ethiopia, Kenya, Somalia, South Sudan,

Sudan, Tanzania and Uganda

Window C: North of Africa: Algeria, Egypt,

Libya, Morocco and Tunisia

In addition to the countries mentioned above,

neighbouring African countries may also benefit, on a

case by case basis, from EU Trust Fund for Africa

projects with a regional dimension in order to address

regional migration flows and related cross-border

challenges.

Activities funded under the EU Trust Fund for Africa

are implemented through a range of operating

partners, including EU Member States cooperation

agencies, Non-Governmental Organisations and

international organisations. Several implementation

modalities are envisaged: delegated cooperation,

calls for proposals, budget support, blending and

direct awards in particular situations. Priorities of the

EU Trust Fund for Africa have been identified through

a dialogue with African partners and relevant local,

national and regional stakeholders.

As of 31 December 2017, a total of 143 projects

worth EUR 2 388 million have been approved for the

Sahel & Lake Chad, the Horn of Africa and the North

of Africa regions. Of the total amount approved, 210

contracts have been signed with implementing

partners for an amount of over EUR 1 502 million

(63 % of the approved funding).

In total 26 EU Member States and two other donors

(Switzerland and Norway) have, by mid-April 2018,

contributed to this EU Trust Fund.

The COLOMBIA EUTF

The signature of the constitutive agreement of the EU

Trust Fund for Colombia took place on 12 December

2016. The EU Trust Fund is set to have close to EUR

96 million at its disposal, from the EU budget and

from contributions of 19 EU Member States (Croatia,

Czech Republic, Cyprus, France, Germany, Hungary,

Italy, Ireland, Latvia, Lithuania, Luxembourg, Malta,

the Netherlands, Portugal, Spain, Sweden, the United

Kingdom, Slovakia and Slovenia).

In its first year of operations, the Colombia Trust Fund

approved 7 projects for a total amount of EUR 30.3

million and EUR 20 million were contracted by 31st

December 2017.

The Trust Fund will help to support the

implementation of the peace agreement in the early

recovery and stabilisation phases of the post conflict.

The overall objective is to help Colombia to secure a

stable and lasting peace, to rebuild its social and

economic fabric, and to give new hope to the people

of Colombia.

161

The EU Trust Funds' annual reports by their Trust

Fund Managers (as Authorising Officers by Sub-

Delegation), include more details on the activities of

the EU Trust Funds. They can be found as annexes

of the Annual Activity Reports of the Commission’s

Development and Neighbourhood departments:

DG DEVCO

EUTF ‘Bêkou’ – the EU Trust Fund for the

Central African Republic

EUTF ‘Africa’ - Horn of Africa Window

EUTF ‘Africa’ - Sahel and Lake Chad

Window

EUTF ‘Africa’ - North of Africa Window

EUTF ‘Colombia‘ - North of Africa Window

DG NEAR

’Madad’ Fund – The EU Regional Trust Fund

in response to the Syrian crisis

162

Endnotes

1 http://www.eib.org/efsi/index.htm, Ie, the figures on this page are not part of formal EIB Group reporting on

EFSI. Therefore, they are provisional and unaudited. The figures are subject to change.

2 Based on the projects that received financing in 2015 and 2016.

3 Five hotspots (Moria, Vathy, Vial, Lepida and Pyli) are operational in Greece.

4 https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/eutf_syria_factsheet-english.pdf

5 https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/facility_table.pdf

6 https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/solidarity-corps-factsheet_en.pdf

7 Including European Development Fund and external assigned revenue

8 http://ec.europa.eu/echo/what/humanitarian-aid/education-emergencies_en

9 OJ C 322, 28/09/2017

10 See also the Commission's annual Report to the European Parliament and the Council ‘Protection of the

European Union’s financial interests — Fight against fraud 2016 Annual Report’ (COM(2017) 383 of 20/07/2017)

11 SWD(2018) 171 final

12 http://ec.europa.eu/eurostat/web/europe-2020-indicators/

13 https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-country-report-communication_en.pdf

14 The text in this section is based on the Annual Activity Reports of DGs RTD, GROW, ECFIN, EAC,

MOVE, ENER, CNECT, as well as on the relevant Programme Statements for the programmes under this

budgetary heading

15 Report on the state of play of the Investment Plan for Europe, https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-

political/files/brochure-investment-plan-17x17-july17_en.pdf

16 Regulation (EU) 2017/2396, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=CELEX:32017R2396

17 http://www.eib.org/efsi/index.htm, Ie, the figures on this page are not part of formal EIB Group reporting on

EFSI. Therefore, they are provisional and unaudited. The figures are subject to change.

18 European Investment Project Portal, https://ec.europa.eu/eipp/desktop/en/index.html

19 Based on the projects that received financing in 2015 and 2016.

20 https://ec.europa.eu/commission/commissioners/2014-2019/thyssen/announcements/speech-conference-

financial-instruments-funded-european-social-fund-brussels_en

21 Data extracted from Horizon 2020 Dashboard

22 SWD(2017) 221, and extended version:

https://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/book_interim_evaluation_horizon_2020.pdf#view=fit&pagemode=no

e

23 SWD(2018) 40, https://ec.europa.eu/assets/eac/erasmus-plus/eval/swd-e-plus-mte.pdf

24 https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/solidarity-corps-factsheet_en.pdf

25 External evaluation study report: http://ec.europa.eu/DocsRoom/documents/28084, Commission

Evaluation Staff Working Document to be published in 2018

26 These are preliminary results based on a methodology developed by the consultancies M-Five,

KombiConsult and HACON. To ensure the robustness of the analysis, DG MOVE has launched a more detailed

study on 14 June 2017 that running until 2018.

27 SWD(2018) 44, https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/legislation/swd-2018-0044-mid-term-

evaluation-cef-ia-part2.pdf

163

28 SWD(2017) 346, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52017SC0346

29 SWD(2017) 347, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52017SC0347

30 Staff Working document SWD(2017) 346 final, http://eur-lex.europa.eu/legal-

content/EN/TXT/?uri=CELEX:52017SC0346

31 European GNSS Agency: Summary of Achievements in 2016,

https://www.gsa.europa.eu/sites/default/files/2016_gsa_summary_report.pdf

32 COM(2017) 616, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM:2017:616:FIN

33 https://ec.europa.eu/info/news/looking-back-europes-contribution-iter-over-last-ten-years-2018-apr-12_en

34 http://f4e.europa.eu/Downloads/Press/Magnets_Press_Release_190520171200.pdf

35 http://fusionforenergy.europa.eu/mediacorner/newsview.aspx?content=1212

36 The text in this section is based on the Annual Activity Reports of DGs REGIO and EMPL, as well as on

the relevant Programme Statements for the programmes under this budgetary heading

37 Five Funds, forming the European Structural and Investment Funds (ESIF), work together to support

economic development across all EU countries, in line with the objectives of the Europe 2020 strategy: European

Regional Development Fund (ERDF); European Social Fund (ESF); Cohesion Fund (CF); European Agricultural

Fund for Rural Development (EAFRD); European Maritime and Fisheries Fund (EMFF). The latter two are covered

by Budget Heading 2 (Sustainable Growth).

38 COM(2017) 755 final (page 5) -

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/strat_rep_2017/strat_rep_2017_en.pdf

39 Special report No 15/2017: Ex ante conditionalities and performance reserve in Cohesion: innovative but

not yet effective instruments

40 Source: REGIO Annual Activity Report, page 12

41 Seventh report on economic, social and territorial cohesion -

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/cohesion7/7cr.pdf

42 Strategic report 2017 on the implementation of the European Structural and Investment Funds

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/how/stages-step-by-step/strategic-report/

43 One individual may participate in several European Social Fund funded operations and therefore

'participants' should be understood as participations

44 http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/evaluations/ and

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=701

45 http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/analysis/

46 Staff Working document SWD(2016)318

47 COM(2017) 755 final (page 12) -

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/strat_rep_2017/strat_rep_2017_en.pdf

48 Special Report 23/2016 Maritime transport, Special Report 2/2017 Partnership Agreements, Special

Report 18/2017 Single European Sky, Special Report 13/2017 Rail traffic

49 The text in this section is based on the Annual Activity Reports of DGs AGRI, MARE, ENV and CLIMA as

well as on the relevant Programme Statements for the programmes under this budgetary heading

50 COM(2017) 713 final - http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52017DC0713

51 https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/statistics/facts-figures/direct-payments.pdf

52 Evaluation study of the payment for agricultural practices beneficial for the climate and the environment,

Final Report - https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/fullrep_en.pdf, Commission Evaluation Staff

Working Document to be published in 2018

53 Special Report No 21/2017

54 Figures by 31/12/2016.

164

55 Regulation (EU) 2017/2393

56 https://enrd.ec.europa.eu/projects-practice_en

57 Special Report No 16/2017: Rural Development Programming: less complexity and more focus on results

needed and Special report no 11/2018: New options for financing rural development projects: Simpler but not

focused on results

58 Staff Working Document to be published in 2018

59 SWD(2017) 452 final, Strategic report 2017 on the implementation of European Structural and Investment

Funds

60 COM(2018) 48 final - http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2018/EN/COM-2018-48-F1-EN-

MAIN-PART-1.PDF

61 SWD(2017) 274 final – http://ec.europa.eu/newsroom/document.cfm?doc_id=45977

62 COM(2016) 942 final - http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM:2016:942:FIN

63 SWD(2017) 355 final - https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/report-on-the-mid-

termevaluation_swd_355_en.pdf

64 COM(2015)478 final, Mid-term review of the EU Biodiversity Strategy to 2020

65 The text in this section is based on the Annual Activity Reports of DGs HOME, JUST, ECHO, SANTE,

EAC as well as on the relevant Programme Statements for the programmes under this budgetary heading

66 Publication first half of 2018

67 Publication first half of 2018

68 A 'hit' in the Schengen Information System means that the person or object has been found in another

Member State and further action, specified in the alert, is provided by the system.

69 https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/european-agenda-

migration/20171114_central_mediterranean_route_en.pdf

70 SWD(2017) 0287 final, 30.8.2017, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=SWD%3A2017%7

%3A287%7 %3AFIN

71 Publication first half 2018

72 COM(2017) 546 final - http://eur-lex.europa.eu/legal-

content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017DC0546&from=EN

73 COM(2017) 586 final - https://eur-lex.europa.eu/legal-

content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017DC0586&from=EN

74 The text in this section is based on the Annual Activity Reports of DGs DEVCO, ECHO, NEAR, FPI,

ECFIN, as well as on the relevant Programme Statements for the programmes under this budgetary heading

75 In 2017, the European Commission provided EUR 1.4 billion in humanitarian aid (excluding the European

Development Fund and external assigned revenue). This amount also includes the allocation for the Emergency

Support within the EU. If all instruments and sources are added up (European Development Fund, external

assigned revenue from Member States – mostly for the Facility for Refugees in Turkey – and Emergency Support

within the EU), the total amount of humanitarian aid increases to EUR 2.2 billion.

76 http://ec.europa.eu/echo/what/humanitarian-aid/education-emergencies_en

77 ICF, Comprehensive evaluation of the European Union humanitarian aid in 2012-2016, (2018),

https://ec.europa.eu/echo/sites/echo-site/files/cha_final_report_01032018_master_clean.pdf , p 38

78 SWD(2017) 604, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52017SC0604



81 Regulation (EU) 2017/2306 of the European Parliament and of the Council of 12 December 2017

amending Regulation (EU) No 230/2014 establishing an instrument contributing to stability and peace, OJ L 335,

15.12.2017, p. 6–10, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32017R2306

165

82 COM(2017) 720 final, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM:2017:720:FIN

83 SWD(2017) 608 final, https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/swd-mid-term-review-pi_en_0.pdf

84 External Evaluation of the Partnership Instrument (2014 – mid 2017) of June 2017:

https://ec.europa.eu/europeaid/mid-term-evaluation-partnership-instrument-pi-draft-report_en

85 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-2007_en.htm

86 SWD(2017) 463, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=SWD:2017:463:FIN

87 However, in the case of Turkey the European Court of Auditors concluded that only limited results have

been achieved so far, see Special Report 07/2018, 'EU pre-accession assistance to Turkey, only limited results so

far.'

88 https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/facility_table.pdf


90 The EU suspended all its bilateral cooperation with the Government of Syria in May 2011. However the

EU continues to deliver assistance to the Syrian population, both inside and outside Syria.

91 This designation shall not be construed as recognition of a State of Palestine and is without prejudice to

the individual positions of the Member States on this issue.

92 SWD(2017) 602, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:52017SC0602

93 JOIN(2017) 18, https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/2_en_act_part1_v9_3.pdf

94 https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/eutf_syria_factsheet-english.pdf

95 SWD(2016) 295 final, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52016SC0295

96 http://ec.europa.eu/dgs/economy_finance/evaluation/completed/index_en.htm

97 OJ C 322, 28/09/2017

98 The Committee of Sponsoring Organisations of the Treadway Commission (COSO) is a joint initiative of

five private sector organisations, dedicated to providing thought leadership to executive management and

governance entities on critical aspects of organisational governance, business ethics, internal control, enterprise

risk management, fraud, and financial reporting. COSO has established a common internal control model against

which companies and organisations may assess their control systems.

99 Communication to the Commission from Commissioner Oettinger – Revision of the Internal Control

Framework (C(2017) 2373 of 19 April 2017)

100 Agriculture, Climate, Communication, Informatics, Education and Culture and its agency, Small and

Medium Enterprises agency, Employment, Energy, Environment, Human Resources, Mobility, Regional,

Interpretation, and Legal departments.

101 The methodology has been developed in close co-operation with all the Commission departments.

102 During 2017, the Budget department developed and implemented a new (risk-focused) strategy for the

validation of local systems. It aims to simplify and speed up the process, reducing the administrative burden on

authorising departments and disseminating best practices beyond the departments examined.

103 The main open recommendations involve the Regional and Paymaster departments.

104 Mainly the Mobility/Energy, Research and Agriculture departments

105 Mainly the completeness of the registration of reflows from financial instruments, the documentation and

reporting on recovery context, and the timely establishment of recovery orders.

106 Plus the European Development Fund and the EU Trust Funds in the case of the External Relations

departments

107 The financial importance of the 50 Commission departments varies significantly. The management of

funds is highly concentrated among a few big spending departments (with more than 40% of payments made by

the Agriculture department only and 80% by seven Commission departments), with a long tail of other much

smaller spending departments (the 'last' 5% of payments is made by 34 (i.e. two thirds) of the Commission

departments).

166

108 Shares in the 2017 expenses by the European Commission (with less for ‘Cohesion’ compared to the

2016 ‘closure year’).

109 Mainly in shared management: financial corrections before declaring, accepting and reimbursing the

expenditure to the Commission.

110 Before accepting the expenditure, clearing the pre-financing (i.e. transferring its ownership) and/or making

the interim/final payment.

111 e.g. recovering unused pre-financing, rejection of (part of) costs claimed, etc.

112 After having accepted the expenditure, cleared the pre-financing (i.e. ownership transferred) and/or made

the interim/final payment.

113 As required by the Financial Regulation Article 66(5).

114 For the definitions of the terminology in this subsection, see Annex 3.

115 i.e. financial operations not in conformity with the applicable contractual and regulatory provisions.

116 Or equivalent: see Annex 3.

117 More detailed tables in Annex 2-A.

118 European Court of Auditors’ 2016 Annual Report, Paragraph 1.25 with Box 1.8

119 These may include errors of a formal nature that, although important to address, do not always result in

undue payments and therefore do not always give rise to financial corrections or recovery orders.

120 Data from AUDEX (AUDIT and EXtrapolation system for H2020), including ‘direct’ coverage (fully audited

transactions) and ‘indirect’ coverage (non-audited participations which, nevertheless, after the full treatment of

audit results, are clean from systematic errors)



123 Article 66(9) of the Financial Regulation requires the Authorising Officers by Delegation to include in their

Annual Activity Reports an overall assessment of the costs and benefits of controls.

124 For shared management, the Agricultural and Home Affairs departments reported separately on the costs

of controls at Member States’ level in 2017 whereas the Maritime, Employment and Regional departments will

report on it in 2018 once the results of their on-going studies will be available. For indirect management, 13 out of

17 departments reported on the cost at entrusted entities level separately from the Commission’s cost of control in

2017. However, the cost of controls by the entrusted entities is only a portion of the broader administration

(management) fees paid.

125 Simplified Cost Options mean lump sums, flat rates and scales of unit costs.

126 Article 325(1) of the Treaty on the Functioning of the European Union

127 Article 317 of the Treaty on the Functioning of the European Union

128 Article 32 of the Financial Regulation

129 https://ec.europa.eu/info/publications/annual-activity-reports_en

130 Including since 2017 the ‘Task Force for the Preparation and Conduct of the Negotiations with the United

Kingdom under Article 50 of the Treaty on European Union’

131 'Non-quantified reservations' are defined as reservations for which it is not possible to make an accurate

assessment of the impact for the financial year, for which the financial impact is zero for this reporting year, or

which cannot be quantified because they are only reputational.

132 The first results from the implementation of the related action plan were reviewed by the Internal Audit

Service in March 2018. Consequently, the Internal Audit Service downgraded the previously critical

recommendation to very important.

133 More detailed tables in Annex 2-B.

134 Six departments; i.e. the Development, Neighbourhood and Humanitarian departments, plus also (albeit

to a limited extent) the Home Affairs, Regional and Employment departments

167

135 Four EU Trust Funds: the 'Bêkou' Trust Fund, i.e. the EU Trust Fund for the Central African Republic; the

'Madad' Fund, i.e. the EU Regional Trust Fund in Response to the Syrian Crisis; the EU Emergency Trust Fund for

Africa; the EU Trust Fund for Colombia

136 In their Annual Activity Reports Annex 4, the materiality criteria state that ‘the control system established

for Horizon 2020 is designed to achieve a control result in a range of 2 % - 5 % detected error rate, which should

be as close as possible to 2 % after corrections. Consequently, this range has been considered in the legislation

as the control objective set for the framework programme.’ This is an alternative to the general materiality criteria

usually applied by Commission departments (by which the residual error rate must be lower than 2 % by the end of

the implementation of the programme).

137 The legislative financial statement accompanying the Commission's proposal for the Horizon 2020

regulation states: ‘The Commission considers therefore that, for research spending under Horizon 2020, a risk of

error, on an annual basis, within a range between 2-5 % is a realistic objective taking into account the costs of

controls, the simplification measures proposed to reduce the complexity of rules and the related inherent risk

associated to the reimbursement of costs of the research projects. The ultimate aim for the residual level of error

at the closure of the programmes after the financial impact of all audits, corrections and recovery measures will

have been taken into account is to achieve a level as close as possible to 2 %.’

138 The Legislative Authority adopted certain provisions that increase the risk of error, such as a limit on

additional remuneration, reimbursement for large scale research infrastructure and a higher target for SME

participation.

139 https://www.eca.europa.eu/en/Pages/Strategy.aspx

140 https://www.eca.europa.eu/en/Pages/DocItem.aspx?did=44524

141 In Cohesion this is not always a 'net' reimbursement to the EU budget, as Member States have the option

to replace the ineligible expenditure with new eligible expenditure.

142 Including financial corrections at source and corrections from financial clearance in Agriculture. The

methodology used by DG AGRI to calculate the corrective capacity for the purpose of its annual activity report is

explained under point 2.1.1.3.1 of DG AGRI’s 2017 Annual Activity Report.

143 The Internal Audit Service audit on Erasmus+ and Creative Europe – grant management phase 1 (from

the call to the signature of contracts).

144 Internal Audit Service Audit on the Governance, Planning, Monitoring and Implementation of the budget

line of the OLAF Supervisory Committee.

145 INEA only partially accepted the observation as it considered that part of this recommendation was

beyond its remit and should be addressed at Commission level. However, the action plan provided by INEA

addressed all parts of the recommendation (including the part rejected).

146 Following discussion in the Audit Progress Committee DG NEAR confirmed that the management will

pursue the principles recommended by the Internal Audit Service .

147 E.g. internal control standards are based on the 2013 framework for internal control principles established

by the Sponsoring Organizations of the Treadway Commission.

148 European Court of Auditors’ Special Report No 27/2016 on 'Governance at the European Commission –

best practice?',

149 Communication to the Commission from President Juncker and First Vice-President Timmermans:

Governance in the European Commission, C(2017) 6915 final of 11 October 2017, URL:

https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/c_2017_6915_final_en.pdf.

150 European Court of Auditors, Rapid case review on the implementation of the 5 % reduction of staff posts,

21/12/2017.

151 Eurostat periodically revises its published data to reflect new or improved information, also for previous

years. The latest published data is available by clicking on "bookmark". The "latest known value" column reflects

the data that was available at the time of the preparation of the Annual Activity Reports on 2017 and it is the

reference point for the Annual Activity Reports of Commission services.

168

152 The share of 18 to 24 year old persons who have at most lower secondary education and are not in

further education and training.

153 Gross domestic product at 2010 reference levels per hour worked (purchasing power parity adjusted).

154 The indicator focuses on the sustainability of growth and jobs.

155 DESI is a composite index that summarises relevant indicators on Europe's digital performance and tracks

the evolution of EU Member States in digital competitiveness. The closer the value is to 1, the better. The DESI

index is calculated as the weighted average of the five main DESI dimensions: 1 Connectivity (25 %), 2 Human

Capital (25 %), 3 Use of Internet (15 %), 4 Integration of Digital Technology (20 %) and 5 Digital Public Services

(15 %). The DESI index is updated once a year.

156 The FINTEC indicator is a scale-free measure normalized to always lie between 0 and 1; 0 means no

cross-border integration, 1 means full integration; for the price-based part 1 would mean total absence of any price

differentials for comparable money market instruments; for the volume-based part, full integration would mean lack

of any home bias on the side of investors.

157 Variation coefficient of GDP volume indices of expenditure per capita.

158 CISS measures the state of instability in the euro area financial system. It comprises 15 mostly market-

based financial stress measures split into five categories: financial intermediaries sector, money markets, equity

markets, bond markets and foreign exchange markets. It is unit-free and constrained to lie within the interval (0, 1).

159 The ratio of total income received by the 20 % of the population with the highest income (top quintile) to

that received by the 20 % of the population with the lowest income (lowest quintile).

160 The unadjusted Gender Pay Gap (GPG) represents the difference between average gross hourly

earnings of male paid employees and of female paid employees as a percentage of average gross hourly earnings

of male paid employees.

161 The indicator measures the % of effected returns compared to return decisions issued by the Member

States.

162 Eurostat collects both the nominator and the denominator annually from the Ministries of Interior / Border

Guards / Police of the Member States. The data depend very much on national circumstances and policies. In

addition, the time lag between the return decision and its execution means that the reference population of the

nominator and denominator are not the same.

163 Host-country nationals and other EU nationals counted together.

164 This designation is without prejudice to positions on status, and is in line with UNSCR 1244 and the ICJ

Opinion on the Kosovo Declaration of Independence.

165 This designation is without prejudice to positions on status, and is in line with UNSCR 1244 and the ICJ

Opinion on the Kosovo Declaration of Independence.

166 The indicator measures perceptions of the likelihood that the government will be destabilized or

overthrown by unconstitutional or violent means, including politically-motivated violence and terrorism. Higher

values in percentile rank indicate better governance ratings.

167 For the calculation of the baseline, beneficiary countries under the Development Cooperation Instrument

and European Development Fund have been taken into account. Beneficiaries under the European

Neighbourhood Instrument and EU-Greenland Partnership Instrument have been excluded.

168 The number of opinions to a certain degree depends on the number of legislative proposals and policy

communications put forward by the Commission.

169 Six departments; i.e. the Development, Neighbourhood and Humanitarian departments, plus also (albeit

to a limited extend) the Home Affairs, Regional and Employment departments;

Four EU Trust Funds: the 'Bêkou' Trust Fund, i.e. the EU Trust Fund for the Central African Republic; the 'Madad'

Fund, i.e. the EU Regional Trust Fund in Response to the Syrian Crisis; the EU Emergency Trust Fund for Africa;

the EU Trust Fund for Colombia. See also Annex 9.

170 e.g. the "adjusted error rates" (Agriculture department, for Rural Development), the "reportable error

rates" (Regional department, for the 2007-2013 programmes), or the “residual total error rates” (Maritime

department, for the current programme). In other cases (e.g. Development and Neighbourhood departments), they

169

are derived by a backwards calculation based on results from advanced residual error studies; i.e. by adding the

estimated future corrections (if not assumed being zero) to the amount at risk at closure.

171 As disclosed in the Annual Activity Reports, this includes considering fewer more recent years than the 7-

years-period (e.g. Agriculture, Development, Neighbourhood departments), using an alternative estimation basis

(e.g. Agriculture, Research, Communication Networks, Regional, Employment departments and the Research

Executive Agency), or even estimating that future corrections will be zero (e.g. Regional, Employment, Maritime

departments for their current programmes, as the relevant corrections have been implemented by the Member

States in the relevant annual accounts to have a residual error rate below the materiality threshold of 2 % following

the change of the management and control system put in place for the 2014-2020 period).




173 For some programmes with no set closure point (e.g. European Agricultural Guarantee Fund) and for

some multiannual programmes for which corrections are still possible afterwards (e.g. European Agricultural Fund

for Rural Development and European Structural and Investment Funds), all corrections that remain possible are

considered for this estimate.

174 or equivalent, such as after the expenditure is registered in the Commission’s accounting system, after the

expenditure is accepted or after the pre-financing is cleared. In any case, this means after the preventive (ex-ante)

control measures have already been implemented earlier in the cycle.

175 As disclosed in the Annual Activity Reports, this includes considering fewer more recent years than the 7-

years-period (e.g. Agriculture, Development, Neighbourhood departments), using an alternative estimation basis

(e.g. Agriculture, Research, Communication Networks, Regional, Employment departments and the Research

Executive Agency), or even estimating that future corrections will be zero (e.g. Regional, Employment, Maritime

departments for their current programmes, as the relevant corrections have been implemented by the Member

States in the relevant annual accounts to have a residual error rate below the materiality threshold of 2 % following

the change of the management and control system put in place for the 2014-2020 period).

176 Equivalent to the European Court of Auditors' methodology (European Court of Auditors 2016 Annual

Report methodological Annex 1.1 paragraph 10)

177 In all cases of Co-Delegations (Internal Rules Article 3), the "payments made" are covered by the

Delegated departments (since 2017 also for Type 3). In the case of Cross-SubDelegations (Internal Rules Article

12), they remain with the Delegating departments (the reporting on the latter is being reconsidered for 2018).

"Pre-financings paid/cleared" are always covered by the Delegated departments, even in the case of Cross-

SubDelegations.

PS: Co-Delegations Type 1 are actually 'divided' between departments, with each department duly covering its

own 'share' of (both) payments and pre-financings.

178 e.g. the "adjusted error rates" (Agriculture department; for Rural Development), the "reportable error

rates" (Regional department; for the 2007-2013 programmes), or the “residual total error rates” (Maritime

department; for the current programme). In other cases (e.g. Development and Neighbourhood departments), they

are derived by a backwards calculation based on results from advanced residual error studies; i.e. by adding the

estimated future corrections (if not assumed being zero) to the amount at risk at closure.

179 See the European Court of Auditors' 2016 Annual Report, paragraph 1.25 with box 1.8

180 See the European Court of Auditors' methodology (European Court of Auditors 2016 Annual Report

methodological Annex 1.1 paragraph 17)




182 Special Report No 4/2017 “Protecting the EU budget from irregular spending: The Commission made

increasing use of preventive measures and financial corrections in Cohesion during the 2007-2013 period”.

183 The methodology used by DG AGRI in order to calculate the corrective capacity for the purpose of its

annual activity report is explained under point 2.1.1.3.1 of DG AGRI Annual Activity Report 2017.

170

184 The methodology used by DG AGRI in order to calculate the corrective capacity for the purpose of its

annual activity report is explained under point 2.1.1.3.1 of DG AGRI Annual Activity Report 2017.

185 It should be noted that due to the rounding of figures into millions of euros, some financial data in the

tables above may appear not to add-up.

186

For the purpose of calculating its corrective capacity in the Annual Activity Report, DG AGRI takes into

account only the amounts related to conformity clearance decisions adopted by the Commission and published in

the Official Journal of the EU and deducts the corrections in respect of cross-compliance infringements. For details

on the methodology used for FY 2017, see DG AGRI Annual Activity Report 2017, point 2.1.1.3.1.

187 The amount does not include the financial corrections “at source”.

188 Article 21(3)(c) of the Financial Regulation.

189 Art. 41 of Reg. 1306/2013.

190 Regulation (EU) Nº 1303/2013 of the European Parliament and of the Council laying down common

provisions on the European Regional Development Fund, the European Social Fund, the Cohesion Fund, the

European Agricultural Fund for Rural Development and the European Maritime and Fisheries Fund covered by the

Common Strategic Framework and laying down general provisions on the European Regional Funds, the

European Social Fund and the Cohesion Fund repealing Regulation (EC) Nº 1083/2006 – OJ L 347, 20.12.2013,

p. 320.

191 Stemming from Member States' control statistics reported to the Commission

192 Not for the 2000-2006 period.

193 'Technical Assistance and Information Exchange instrument TAIEX-REGIO PEER 2 PEER'

194 This amount does not include the at source financial corrections applied by the Member States before

declaring the expenditure to the Commission, since there was no legal requirement to report such amounts.

Consequently, the Commission does not have such information.

195 Including financial corrections at source.

196 At source corrections are excluded from this annual reporting, in line with the legal framework applicable

for 2007-2013.

197 In addition to Commission reporting.

198 In order to eliminate the risk of double counting, the amounts reported in this section are calculated as the

difference between the cumulative amounts reported by the Member States (Art. 20 reports on withdrawals and

recoveries) and the financial corrections reported by the Commission (table 1.2.2 above).

199 This information has been transmitted in the assurance packages received in February 2018 for the third

accounting year and is still under assessment by the Commission services (information as reported by the

Member States, pending the Commission verifications).

200 In addition to Commission reporting

201 Research budget implemented by the Commission and Executive Agencies.

202 Implementation of Research budget entrusted to joint undertakings.

203 Budget implementation by international organisations.

204 Flat rate corrections should be seen as an estimation of the financial corrections (flat-rate and/or

extrapolated) which are not directly linked to individual operations/projects. It needs also to be underlined that for

European Regional Development Fund/Cohesion Fund in some cases the amounts of corrections communicated

by the Member States cover both individual and flat rate/extrapolated corrections; for reporting purposes these

amounts are included under the typology (individual or flat rate) which is considered prevalent. These two

limitations do not have an impact on the reliability of the global amounts reported.

205 As a result, the eligible expenditure declared to the Commission is capped to the amount after the

deduction of the flat rate correction.

206 The Internal Audit Service performed in 2017 (final report issued in January 2018) an audit in EACEA on

Erasmus+ and Creative Europe – Grant Management phase 1 (from the call to the signature of contracts). Overall,

171

the Internal Audit Service identified serious shortcomings in the design and implementation of EACEA's controls

that require urgent and determined action to ensure that the highest quality projects are selected for EU funding in

compliance with the applicable rules. The Internal Audit Service notably issued one critical recommendation

(accepted by the Agency) as regards the role of the evaluation committee (no evidence that the evaluation

committees' final conclusions on the projects to be financed or rejected were based on a review of and

deliberations on the merits of all the submitted grant proposals and that they did not simply endorse the work done

by external experts whose role is to assist the committees but not to take the final decisions). Following the action

taken by the Agency, the rating of this critical recommendation has been downgraded to 'very important' after an

Internal Audit Service follow-up engagement performed in March 2018.

207 From 2017 onwards, the scope of statistics has been extended to include the European Development

Fund and the EU Trust Funds in the total of the Commission.

208 Commission Delegated Regulation (EU) N° 1268/2012 of 29 October 2012 (OJ L 362, 312.12.2012, p.1)

209 Regulation (EC) No 1083/2006 of the European Parliament and of the Council laying down general

provisions on the European Regional Development Fund, the European Social Fund and the Cohesion Fund and

repealing Regulation (EC) No 1260/1999 (OJ L 210, 31.7.2006, p. 25)

210 Based on available data in the corporate accounting system (ABAC) as of end of the financial year 2007

211 i.e. above the statutory time limit

212 i.e. no longer conditional upon the presentation of a request for payment (with the exception of amounts

below EUR 200)

,=9-(âû(.20,6,-( (85236.203$5/$0(178 9,-(û8,5(9,=256.2068 ... · značajki grafen je pouzdana...

Documents

Transcript of ,=9-(âû(.20,6,-( (85236.203$5/$0(178 9,-(û8,5(9,=256.2068 ... · značajki grafen je pouzdana...