8 Prostorna Stabilizacija Ec5-Din1052

8/13/2019 8 Prostorna Stabilizacija Ec5-Din1052

1/31

Prostorna stabilizacija

Sveuilite u Splitu; Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije

V. pred. uro Nieti, dipl. ing.gra.

Maja Ban, mag.ing.aedif.

EC 5DIN 1052:2004-08


2/31

LITERATURA:

[1] DIN 1052 : 1969-10

[2] HRN U.D0.001 1983. (Materijali)HRN U.C9.200 1984.(Konstrukcije od monolitnog drva i ploa)HRN U.C9.300 1984. (Lamelirane lijepljene konstrukcije)HRN U.C9.500 1984.(Zatita)

[3] DIN 1052 : 1988-04

[4] DIN V ENV 1995-1-1; 1994-06


3/31

[5] DIN 1052 : 2004-08Design of timber structures

General rules and rules for buildings

[6] EN 1995-1-1: 2004Eurocode 5: Design of timber structures:

General-Common rules and rules for buildings

[7] HRN ENV 1991-1; 2004-12Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije1.dio: Osnove projektiranja (ENV 1991-1:1994)

[8] A. Bjelanovi, V. RajiDrvene konstrukcije prema europskim normama

Hrvatska sveuilina nakladaGraevinski fakultet Sveuilita u ZagrebuZagreb 2007.


4/31

UVOD

Kod projektiranja i izvoenja drvenih konstrukcija posebnu panju uz kontrolunapona i deformacija treba posvetiti prostornoj stabilizaciji konstrukcija.

Kod prostornih konstrukcijaprostorna stabilizacija se osigurava kinematikistabilnim prostornim sustavom.

Kod ravninskih konstrukcijapotrebno je osigurati stabilnost u ravnini i vanravnine sustava. Sustav ravninskih nosaa moe preuzeti optereenja samou svojoj ravnini i stabilan je u toj ravnini. Za preuzimanje optereenja okomitona ravninu nosaa i osiguranje stabilnosti okomito na tu ravninu izvode seposebne konstrukcije spregovi (esto susreemo nazive vjetrovni spregovi,vezovi i vjetrovni vezovi).

Kod ravninskih konstrukcija nosai moraju biti na krajevima tako pridrani naleajevima da nije mogua rotacija leajnih presjeka. Takvo viliastopridranje osigurava nosa od prevrtanja.


5/31


6/31


7/31


8/31


9/31


10/31


11/31

RAVNINSKI REETKASTI NOSAI

Kod dokaza stabilnosti potrebno je analizirati:- stabilnost tlanih tapova u ravnini sustava

- stabilnosttlanih tapova a posebno tlanog pojasavan ravnine sustava

Ravnina sustava

Stabilnost tlanih tapova u ravnini sustava provjerava seraunskom duinom izvijanja Li = Lpri emu je L duina tapa (razmak sistemnih toaka reetkastog nosaa).


12/31

Van ravnine sustava (okomito na ravninu nosaa)

Stabilnost tlanih tapova van ravnine sustava provjerava se sa raunskimduinama izvijanja:

- Li = L za tapove ispune (razmaci sistemnih toaka)- Za tapove tlanog pojasa duine izvijanja odreene su razmacima

bono pridranih toaka. Ako je tlani pojas nepridran duinaizvijanja tog pojasa jednaka je njegovoj stvarnoj duini.


13/31

MONOLITNI I LLN PRAVOKUTNOG POPRENOG PRESJEKA

Kod grednih, okvirnih i lunih nosaa ovakvih presjeka, optereenih momentom savijanja saili bez uzdune sile, moe doi do gubitka stabilnosti to se manifestira kao izboavanjetlane zone nosaa pri emu se u toj zoni nosa izvija oko vertikalne osi. Najveedeformacije odnosno najvee izboavanje je u podruju rubnih tlanih vlakanaca. Pri tome

podruje rubnih vlanih vlakanaca ostaje nedeformirano.

Izboavanje, bono izvijanje, prevrtanje (njemaki Kippen).

h >> b

I x-x>> I y-y


14/31


15/31

DOKAZ STABILNOSTI NA IZBOAVANJE

Ovisno o nainu bonog pridranja nosaa razlikujemo dva tipa konstrukcija:

1. Konstrukcije kod kojih su nosai viliasto pridrani na leajevima,tako da je onemoguena rotacija leajnih poprenih presjeka, alinisu predviena nikakva pridranja koja ne doputaju izboavanje

tlanog pojasa po rasponu. Kod tih nosaa neosigurana duinanosaa na bono izvijanje je razmak izmeu leajeva, a kod konzolanjena duina.

2. Konstrukcije kod kojih su nosai pridrani i po rasponu, i to tako daje na leajevima i u tokama pridranja sprijeen boni pomak irotacija poprenog presjeka. Kod tih nosaa neosigurana duinanosaa na bono izvijanje je razmak izmeu pridranih toaka.


16/31

PRIDRANJA NA LEAJEVIMA

Nosai na leajevima moraju biti viliasto pridrani tako da se sprijei njihovoprevrtanje.

Primjeri izvedbe ovakvih pridranja na pokretnom i nepokretnom leaju:


17/31


18/31

Bona ukruenja izmeu leajeva ostvaruju se spregovima koji se ugrauju u horizontalneodnosno krovne ravnine i to to blie rubu tlanog pojasa nosaa. Radi se o reetkastimnosaima koji se najee izvode kao drveni ili kombinirano drveno elini nosai (drvenipojasevi ivertikale, eline dijagonale).


19/31

Spreg za stabilizacijutlocrt


20/31

SPREGOVI

Spregovi su posebne konstrukcijske cjeline koje se najee formiraju uravninama krovnih ploha a preuzimaju horizontalna optereenja okomita naravninu glavnih nosaa (najee optereenja vjetrom, pa se najee inazivaju vjetrovnim spregovima).

Osim prijenosa horizontalnih sila spregovi stabiliziraju glavne nosae:- smanjuju duine izvijanja tlanih pojaseva reetkastih nosaa- osiguravaju tlane pojaseve savijanih nosaa od izboavanja

Spregovi se mogu konstruirati kao zasebne konstrukcije ili se, to je ee,cjelina sprega konstruiraiz dva glavna nosaa (pojasevi), dijela sekundarnihnosaa podronica (vertikale) i dodatnih dijagonala, ime se formirareetkasti nosa u krovnoj ravnini.


21/31


22/31


23/31

Jednim spregom preporua se stabilizirati ne vie od6 glavnih nosaa. Preporua se izvedbanajmanje 2 sprega i to u prvim poljima, uz zabatne zidove.

Nosai koji nisu direktno vezani elementima sprega stabiliziraju se posredno preko "glavnihsekundarnih" nosaa. Ovi nosai kao osnovni nosioci globalne stabilnosti konstrukcije tretirajuse kao glavni nosivi elementi konstrukcije.

Svi spojevi elemenata, koji osiguravaju prostornu stabilnost glavnih nosaa moraju bitidimenzionirani kao tlano vlani spojevi.


24/31

Vjetrovni spregovi

Spregovi za preuzimanje optereenja vjetrom wd, u pravilu se izvode kaozajedniki spregovi sa spregovima za osiguranje prostorne stabilnostinosaa.

Optereenje vjetrom, kao i gornje qd optereenje, moe djelovati u obasmjera, pa ukupno optereenje za proraun spregova iznosi:

Qd = ( qd + wd) (kN/m')

Nakon analize optereenja i definiranja optereenja sprega Qd, spregovi seproraunavaju po principima prorauna reetkastih nosaa. Jednolikorasporeeno optereenje zamjenjuje se silama u vorovima sprega,dimenzioniraju se vertikale i dijagonale (u pravilu sve na najveu silu) iprovjeravaju pojasevi (g.n.) na dodatne sile sprega.

Spregovi izvedeni sa prekrienim dijagonalama od okruglih elinih profila

(takozvane "mekane" dijagonale):


25/31


26/31


27/31


28/31


29/31


30/31


31/31

8 Prostorna Stabilizacija Ec5-Din1052

Documents

Transcript of 8 Prostorna Stabilizacija Ec5-Din1052