Strateški pristup zdravstvenom odgoju u Federaciji BiH

Doc dr sci med Aida Ramić-Čatak6.11.2014

Sadržaj predavanja

• Upoznavanje sa relevatnim međunarodnim definicijama vezanim za zdravstveni odgoj

• Pregled strateških dokumenata u Federaciji BiH iz oblasti zdravstvenog odgoja

• Pregled zakonskih okvira iz oblasti zdravstvene zaštite djece

Definicija odgoja (1)

educere (odgoj duše)educare (odgoj tijela)

Odgoj - proces društvene integracije i kulturnetransmisije putem kojeg se u okviru konkretnih društvenih situacija stvara I kreira pojedinac.

Definicija odgoja (2)

• Odgoj – razvoj svijesti o različitosti, poticanje otvorenosti, snošljivosti i poštivanja drugoga, suradnje i solidarnosti

• Odgoj – razvoj globalne svijesti, višestruke perspektive, svijesti o povezanosti prirodnog o ljudskog svijeta te razvoj odgovornosti pojedinca za globalne promjene

• Odgoj – holistički i cjeloživotni proces usvajanja znanja, vještina, vrijednosti i perspektiva koje su nužne za promicanje dostojanstva osobe i demokratskog društva.

Cilj odgojaSistemski organizirana aktivnost koja ima preventivno djelovanje – odgajamo djecu danas za budućnost.

Temelji se na 5 osnovnih cjelina: 1. međuovisnost; 2. poznavanje drugih i poštivanje različitosti; 3. socijalna pravda; 4. sukobi i njihovo razrješavanje;5. promjena i budućnost. 

Sistem obrazovanjaPedagoški i didaktički deifinirani sistem poučavanja i učenja kojim pojedinac stiče opća i posebna znanja, razvija intelektualne, socijalne i praktične vještine, te jača svoje sposobnosti za aktivno uklječenje u zajednicu.

Vrste obrazovanja (1)

Formalno obrazovanje – uključuje sistem općeg, strukovnog i visokoškolskog dodiplomskog obrazovanja, do nivoa poslijediplomskih studija.

Neformalno obrazovanje – organizirana društvena djelatnost koja zadovoljava dopunske, dodatne ili alternativne potrebe učenja i koja može, ali ne mora biti povezana sa sistemom formalnog obrazovanja.

Vrste obrazovanja (2)

Samoobrazovanje ili informalno obrazovanje - učenje koje pojedinac izvaninstitucionalno organizira za sebe.

Rezultat obrazovanja postaje sposobnost pojedinca na temelju koje obavlja određene uloge u životu te proširuje svoja znanja i vještine u kontekstu cjeloživotnog učenja.

 

Definicija učenja

• Učenje – proces tokom kojega se nadopunjuju, mijenjaju ili stieču novi pojmovi, znanja i vještine omogućujući pojedincu razvoj njegovih potencijala u skladu s njegovim vlastitim aspiracijama i društvenim mogućnostima.

• U psihologiji se određuje kao proces usvajanja kognitivnih, afektivnih i psihomotoričkih odgovora za određeni zadatak što se očituje kao relativno trajna promjena ponašanja.

Definicija poučavanja

• Poučavanje - u širem smislu, svaki slučajan izvanjski zahvat u prirodni proces učenja do kojeg dolazi u komunikaciji čovjeka s okolinom (funkcionalno poučavanje).

• U užem smislu, racionalni sistem pedagoških postupaka koje odgojitelji namjerno primjenjuju kao pomoć djeci tokom njihovog učenja (intencionalno poučavanje).

Definicije zdravstvenog odgoja

• Zdravstveni odgoj je mjera zdravstvene zaštite kojom se, putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima, postiže unapređenje zdravlja, sprječavanje te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti. IUHPE, 1989.

• Zdravstveni odgoj daje mogućnost učenja s ciljem unaprjeđenja zdravstvene pismenosti i razvoja životnih vještina koje vode zdravlju pojedinca i zajednice. Nutbeam, 2000.

Definicija promocije zdravlja

Promocija zdravlja je PROCES osposobljavanja ljudi da preuzmu KONTROLU nad svojim zdravljem i tako da unaprjeđuju.

Ottawa, 1986.

Definicija pismenosti

• Sposobnost čitanja, pisanja i računanja• Kompleksnost pismenosti: sposobnost razumijevanja

i korištenja različitih vještina za funkcioniranje u društvu.

• Uključuje znanje osobe o određenom sadržaju ili području: prehrambena pismenost, financijska pismenost, kulturna pismenost, kompjutorska pismenost, medijska pismenost, naučna pismenost, zdravstvena pismenost...

Keleher & Hagger, 2007.

Globalna pismenost

• 876 mil. nepismenih (25% odraslog stanovništva u svijetu)

• 130 mil. djece ne ide u školi• 100 mil. nepismenih u razvijenim zemljama• 88% korisnika Interneta živi u razvijenim

zemljama (15% stanovništva u svijetu)

Definicija zdravstvene pismenosti

• Stepen do kojeg su pojedinci sposobni doći do informacija, obraditi i razumjeti osnovne zdravstvene informacije i usluge potrebne za donošenje odgovarajućih zdravstvenih odluka.

Ratzan S et al.,2000• Zdravstvena pismenost nije samo osobina pojedinca

već ključni faktor zdravlja populacije. Kickbusch, 2006.

• Zdravstvena pismenost mijenja zdravstveno ponašanje. Nutbeam, 2008.

Vrste zdravstvene pismenosti

• Funkcionalna zdravstvena pismenost: razumijevanje i upotreba jednostavnih zdravstvenih poruka.

• Interaktivna zdravstvena pismenost: sposobnost kontrole nad zdravljem u suradnji sa različitim profesionalcima.

• Kriticka zdravstvena pismenost: sposobnost kriticke analize informacija, spremnost za aktivno sudjelovanje i rješavanje problema

Nutbeam, 2000.

Principi promocije zdravlja i zdravstvenog odgoja

Koristi se kombinacija različitih pristupa kao što su :

• Informiranje• Edukacija• Istraživanje • Razvoj mreže u zajednici• Razvoj politike, strategije, zakona • Razvoj ličnih znanja i vještina

Ciljevi promocije zdravlja • Podrška zajednici u postizanju vrednovanja zdravlja

kao značajne zdravstvene ali i socioekonomske kategorije.

• Jačanje odgovornosti pojedinca za sopstveno zdravlje i osposobljavanje u mjerama očuvanja u unapređenja zdravlja.

• Podrška reformskim promjenama u zdravstvu od terapeutskog ka preventivnom pristupu.

• Podrška u razvoju politika zdravog življenja.• Integracija i harmonizacija sa strategijama i

politikama drugih relevatnih sektora kao što su obrazovanje, socijalna zaštita, privreda, okoliš, aktivnosti nevladinih organizacija itd.

Intervencije promocije zdravlja i zdravstvenog odgoja

Individualne Populacione

Nadzor faktora rizika

Edukacija Socijalni marketing

Mobilizacijazajednice

Politike podrškezdravlju

SURADNJA, PARTNERSTVO, KOORDINACIJA ?

Svjesnost o značaju problemaPromjena ponašanja

RELEVANTNE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

Značaj međunarodnih organizacija

• Definiraju okvire međunarodnih preporuka i standarde dobre prakse i razmjene iskustva koje zemlje članice imaju obavezu da uključe u izradu svojih strateških i zakonskih dokumenata.

Svjetska zdravstvena organizacija SZO

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je formirana na konferenciji UN jula 1946. godine i zamišljena jekao jedinstvena, univerzalna zdravstvena organizacija za uspostavljanje što uspješnije međunarodne saradnje.

Međunarodni crveni križ, IRC

• Međunarodni crveni križ je osnovan 1863.godine (Anri Dinan)kao organizacija crvenog križa koja ima zadatak da u uslovima rata bude pomoćni organ na zbrinjavanju ranjenih i bolesnih.

• Godine 1864. su 24 države potpisale Prvu ženevsku konvenciju o neutralnosti ranjenika i bolesnika kao i civila za vrijeme rata. Kasnije je formirana Međunarodna federacija crvenog križa i crvenog polumjeseca.

UNICEF

• UNICEF je organizacija UN koja se bavi problemima zaštite djece u najširem smislu.

RELEVATNI MEĐUNARODNI DOKUMENTI

Povelja iz Ottawe, 1986

• Izgradnja zdrave javno zdravstvene politike- sveobuhvatnost zakonodavstva, fiskalnih mjera, oporezivanja i organizacionih promjena.

• Izgradnja suportivnog okoliša- adekvatni uvjeti života i rada u susret zdravlja.

• Akcije zajednice – podrška razvoju ljudskih i materijalnih resursa.

• Razvijanje individualnih vještina – informiranje i edukacija o unapređenju zdravlja u školi, kući, radnim mjestima i zajednici.

• Re-orijentacija zdravstvenog sistema – prevencija oboljenja i promocija zdravlja.

Promocija zdravlja u 21 stoljeću, Deklaracija iz Jakarte, 1997

• Promocija socijalne/društvene odgovornosti za zdravlje

• Povećanje ulaganja u zdravstveni sektor• Jačanje partnerstva za promociju zdravlja • Jačanje kapaciteta zajednice koja razvijaju

individualna znanja i vještine• Razvoj održive infrastrukture za promociju zdravlja

Promocija zdravlja, Povelja iz Bankoka, 2005

• Partnerstvo i razvoj mreže suradnje između vladinog i nevladinog sektora

• Investiranje u održive politike, akcije i kapacitete koji unapređuju zdravlje

• Jačanje kapaciteta za razvoj politike promocije zdravlja

• Adekvatno zakonodavstvo koje omogućuje jednaka prava na zdravlje

• Zastupanje koncepta zdravlja zasnovanog na ljudskim pravima i solidarnosti.

Relevantni dokumenti SZO

Značajni dokumenti

• Milenijumski razvojni ciljevi UN• Zdravlje za sve, SZO • Zdravlje 21, SZO• Javno zdravstvene strategije EU

Milenijumski razvojni ciljevi UN (1)

Ciljevi :• Zaštita i unapređenje zdravlja stanovništva u cjelini• Povećanje očekivanoga trajanja života i smanjenja

smrtnosti• Povećanje broja godina života bez bolesti i/ili

invalidnosti• Osiguravanje najvišeg mogućeg nivoa fizičkoga i

psihičkoga zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalne sposobnosti.

• Cilj 1. Eradikacija extremnog siromaštva i gladi• Cilj 2. Postizanje obuhvata osnovnim obrazovanjem• Cilj 3. Promocija spolne jednakosti i uloge žena• Cilj 4. Reduciranje stopa smrtnosti djece • Cilj 5. Unaprjeđenje zdravlja majki • Cilj 6. Borba protiv HIV/AIDS, malarije i drugih krvlju

prenosivih bolesti• Cilj 7. Osiguranje zdravog i sigurnog okoliša • Cilj 8. Jačanje globalnog partnerstva za razvoj

Milenijumski razvojni ciljevi UN(2)

Ciljevi zdravlja za sve, SZO

• Bazira se na strategiji koja promovira zdravlje, dostojanstvo i kvaliteta života.

• Uvodi pojam zdravlja kao pokazatelja ekonomskog razvoja zajednice .

• Posebnu pažnju posvećuje obrazovanju građana, kao faktoru koji unaprjeđuje zdravlje.

• Naglašava značaj reduciranja zaraznih oboljenja i univerzalnu pokrivenost imunizacijom.

• Naglašava potrebu dostupnosti zdravstvenih usluga cijelom stanovništvu.

Zdravlje 21, SZO (1)

1. Solidarnost za zdravlje2. Jednakost u zdravlju 3. Zdravlje počinje još od rođenja 4. Zdravlje mladih5. Zdravo starenje 6. Unaprjeđenje mentalnog zdravlja 7. Reduciranje zaraznih oboljenja 8. Reduciranje nezaraznih oboljenja9. Reduciranje povreda.10. Zdrav i siguran okoliš11. Zdravo ponašanje i stil življenja

12. Reduciranje bolesti ovisnosti 13. Zajednica i zdravlje14. Multisektorijalna odgovornost za zdravlje15. Integrirana zdravstvena zaštita16. Kvaliteta zdravstvene zaštite17. Finansiranje zdravstvene zaštite18. Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu19. Edukacija i istraživanje 20. Mobilizacija partnerstva za zdravlje21. Politike i strategije zdravlja za sve

Zdravlje 21, SZO (2)

Orijentiri za promociju zdravlja, SZO 2013

• Jačanje razmjene iskustva i dobre prakse u globalnim intervencijama promocije zdravlja

• Razvoj infrastrukture za Zdravlje u svim politikama • Podrška zemljama u implementaciji Preporuka EC o

društvenim determinantama zdravlja • Jačanje ulaganja u promociju zdravlja kao dio reforme

zdravstvenog sistema• Evaluacija napretka u globalnim intervencijama promocije

zdravlja od Povelje iz Ottawe do danas...

Konvencija o pravima djeteta, UNICEF

• Djeca trebaju posebnu zaštitu. • U ophođenju s njima - pokazujemo svoje pravo

lice. To vrijedi za odrasle, ali isto i za društva i države. Nema razdoblja u kojemu djeca nisu bila zlostavljana i iskorištavana, a to je oblik posebno teške povrede ljudskih prava.

Prava djeteta, UNICEF (1)

• 1. Sva djeca i mladi imaju ista prava. Ni jedno dijete ne smije biti oštećeno zbog svog spola, boje kože, jezika ili religije.2. Djeca i mladi imaju pravo na najveću moguću mjeru zaštite zdravlja kao i zdravstvene preventive i medicinske brige.3. Djeca i mladi imaju pravo na besplatno osnovno obrazovanje. Osim toga, mora im se osigurati i posjet školama koje bi ih mogle dalje obrazovati.4. Djeca i mladi imaju pravo na odmor, slobodno vrijeme, igru i sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima. 5. Djeca i mladi imaju pravo na informiranje, kao i na to da svoje mišljenje slobodno kažu i budu saslušani.

Prava djeteta, UNICEF (2)

6. Djeca i mladi imaju pravo na dobar odgoj. Njihovi roditelji ili odgajatelji ne smiju primjenjivati silu. Zloupotreba i zlostavljanje djece su zabranjeni.7. Djeca i mladi imaju pravo u ratu i bijegu dobiti posebnu pomoć i zaštitu.8. Djeca i mladi imaju pravo na zaštitu od rada kojim bi bili iskorišteni i na zaštitu od seksualnog zlostavljanja.9. Djeca i mladi imaju pravo na život sa svojim roditeljima i na kontakt s oba roditelja ako oni žive razdvojeno.10. Djeca i mladi invalidi imaju pravo na posebnu podršku i unapređenje, kao i na aktivno sudjelovanje u društvenom životu.

RELEVANTNI STRATEŠKI I ZAKONSKI DOKUMENTI U FEDERACIJI BIH

Strategija za unaprjeđenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Federaciji BiH 2012-2019 ( FMZ 2011 )

• Prijeporođajna, porođajna i poslijeprođajna zaštita • Planiranje porodice i usluge vezane za neplodnost• Prekidi trudnoće • Sprječavanje širenja seksualno prenosivih infekcija uključujući i HIV/AIDS• Maligna oboljenja reproduktivnih organa • Promocija reproduktivnih prava • Kontinuirana edukacija • Uloga NVO

» Izvor : www.fmoh.gov.ba

Politika za unaprjeđenje ishrane djece u Federaciji BiH ( FMZ 2013 )

• Pravo na ishranu i pristup sigurnoj i nutricionistički vrijednoj hrani kao uvjet za optimalni rast i razvoj djeteta • Prevencija oboljenja i poremećaja vezanih za rast i razvoj djeteta• Unaprjeđenje ishrane i uhranjenosti djece od rođenja• Edukacija žena i majki •Izrada akcionih planova za intervencije u obitelji, lokalnoj zajednici, predškolskim i školskim ustanovama.• Intersektorijalna suradnja

» Izvor : www.fmoh.gov.ba

Politika i strategija za zaštitu i unaprjeđenje mentalnog zdravlja u Federaciji BiH 2012-2020

( FMZ 2013 )• Reforma zaštite mentalnog zdravlja sa fokusom na brigu u zajednici • Unaprjeđenje kvaliteta i pristupačnosti usluga zaštite mentalnog zdravlja • Promocija mentalnog zdravlja, prevencija mentalnih poremećaja, rano otkrivanje i djelovanje, psihosocijalna rehabilitacija, reduciranje stigme i diskriminacije.• Intersektorijalna suradnja

» Izvor : www.fmoh.gov.ba

Politika i strategija za zaštitu zdravlja mladih u Federaciji BiH 2011( FMZ 2011 )

• Reforma zaštite zdravstvene zaštite mentalnog sa fokusom na brigu o zdravlju djece i mladih u zajednici • Unaprjeđenje kvaliteta i pristupačnosti usluga zdravstvene zaštite djece i mladih • Promocija zdravlja, prevencija oboljenja i poremećaja, rano otkrivanje i djelovanje, psihosocijalna rehabilitacija. • Intersektorijalna suradnja sa sistemom obrazovanja i socijalnom zaštitom.

» Izvor : www.fmoh.gov.ba

Zakonski okvir u Federaciji BiH

• Zakon o zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH• Zakon o zdravstvenom osiguranju

Izvor : www.fmoh.gov.ba

Zakon o zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH

Član 12 Društvena briga za zdravlje

• 6) provođenje obaveznih imunizacija protiv dječijih zaraznih bolesti, u skladu sa usvojenim programom imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti;

• 7) preventivnu zdravstvenu zaštitu riziĉnih grupa i ostalih stanovnika u skladu sa prihvaćenim programima preventivne zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju odnosno kanton;

• 8) zdravstvenu zaštitu djece od rođenja, kao i djece za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama, odnosno studiranja na visokim školama, te univerzitetima koji su državljani Bosne i Hercegovine, sa prebivalištem na teritoriji Federacije, ali najduţe do navršene 26. godine života, koji su zdravstveno osigurani kao ĉlanovi porodice osiguranika ili su izvorni zdravstveni osiguranici u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju;

Podaci o predškolskoj djeci u Federaciji BiH, UNICEF (1)

• Gotovo 94% djece (95,3 % dječaka i 92% djevojčica) dobi od 36 do 59 mjeseci nemaju pristupa predškolskom odgoju i obrazovanju.

• Nedostatak željeza, koji ima značajan uticaj na razvoj novorođenčadi, visoko je zastupljen kod dojilja i trudnica (48% odnosno 39%).

• Više od 7,4 % djece su umjereno niski za svoj uzrast godine, a 2,5 % je ozbiljno manje visine u odnosu na uzrast (2,7 % djevojčica i 2,3 % dječaka).

Podaci o predškolskoj djeci u Federaciji BiH, UNICEF (1)

• Kod djece Roma prisutna je visok procenat djece preniske za svoj uzrast (24,2% umjereno i 12,1% ozbiljno).

• Nepotvrđeni podaci ukazuju da je 1.035 djece u BiH zbrinuto u ustanovama, kao i da se očekuje porast ovog broja. Usljed nepostojanja sistema za hraniteljsko zbrinjavanje, još uvijek je prisutan problem smještanja beba u starateljske domove.

Milenijumski razvojni ciljevi o zdravlju djece u BiH,UNICEF (1)

• MDG 2: Postizanje sveobuhvatnosti osnovnog obrazovanja. Iako su upisom u osnovne škole obuhvaćena gotovo sva djeca, stopa upisa u predškolsko i srednjoškolsko obrazovanje još uvijek je niska. Kvalitet obrazovanja i dalje nije potpuno zadovoljavajući, naročito u ruralnim područjima. Pored toga, odgajatelji imaju ograničeno iskustvo u radu sa djecom sa posebnim potrebama.

• 98,4% djece pohađa osnovnu školu, ali je stopa pohađanja predškolskog odgoja i obrazovanja u 2006. godini iznosila samo 6,4%.

• Samo 79% djece u BiH pohađa srednju školu

Milenijumski razvojni ciljevi o zdravlju djece u BiH,UNICEF (2)

• MDG 4: Smanjenje smrtnosti djece. Stopa imunizacije i dalje je zabrinjavajuća jer je samo 61% djece mlađe od pet godina vakcinisano u potpunosti (prema istraživanju MICS iz 2006. godine). Postoje pokazatelji da je stopa pokrivenosti imunizacijom u opadanju. Podaci koje su prikupili mobilni timovi za edukaciju roditelja ukazuju na naročito nizak nivo pokrivenosti imunizacijom kod djece Roma: oralna polio vakcina (OPV3) 29%, morbili, rubeola, parotitis (MMR) 47%, difterija, tetanus i veliki kašalj (DTP3) 30%. Temeljni uzroci mogu se pripisati socijalnoj isključenosti, nepovezanosti službi, korištenju neoptimalnih vakcina usljed neodgovarajućeg transportu odnosno skladištenju vakcinacijskog materijala ili slaboj kontroli kvaliteta.