Medijska pismenost i masovno komuniciranjePismenost i kompetencije/vjetine pismenosti

15. travnja 2015.

Odreenje kljunih kompetencija u Europskom referentnom okviru

Kljune kompetencije /osposobljenosti/ za cjeloivotno uenje su: Znanja Vjetine Stavovi

Primjena: u svim razinama obrazovanjaKljune kompetencije su po naravi generike ili transverzalne temelje se na ciljevima koji se ugrauju u sve predmete i obvezuju vei broj ili sve nastavnike na njihovo ostvarivanje

Nova pismenostU skladu s razvojem informatikog drutva, pojam informatike pismenosti se donekle transformirao u pojam koji obuhvaa niz opih i univerzalnih vjetina koje se primjenjuju u razliitim okruenjima Ako se primjenjuju u digitalnom okruenju, informatika pismenost postaje digitalna, ako se vjetine primjenjuju u okruenju razliitih medija, rije je o medijskoj pismenosti... Multiplikacija pismenosti, arolikost u terminologiji, nejasna klasifikacija i meuovisnost razliitih vrsta pismenosti, spontano su doveli do upotrebe termina "nova pismenost" povezuje sve vrste pismenosti s naglaskom na digitalnu pismenost

Raunalno posredovana komunikacija:digitalna tehnologija je omoguila posredovanje svih vrsta poruka, ukljuujui zvuk, slike i podatke - oblikovana mrea koja je mogla prenositi sve vrste simbola bez upotrebe kontrolnih centaraUniverzalnost digitalnog jezika i logika umreavanja sustava stvorila je tehnoloke uvjete za nehijerarhijsku globalnu komunikaciju

Zajednika obiljejaPrema Candyju (2002) sve definicije informacijske pismenosti ukljuuju: Sposobnost uinkovitoga traenja informacijaUpuenost pri odabiru i vrednovanju informacijaLakou i lagodnost koritenja irokim rasponom medija Svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija Uinkovitost prenoenja informacija drugima

Informacijska pismenost ukljuuje dokumente svih vrsta kako bi bila uinkovita u svim fazama ivotnog ciklusa; sposobnost razumijevanja etike implikacije tih dokumenata i etiko ponaanje tijekom koritenjaDigitalna pismenost neophodna je i komplementarna sposobnostima medija i informacijske pismenosti , odnosi se na sposobnosti djelotvornog i uinkovitog koritenja ICT-a u cijelom komunikacijskom ivotnom ciklusu

Uvodno

Scenarij 1.: 20. stoljee, 80-e godine. Student pie seminarski rad. Odlazi u knjinicu i trai savjet od deurne knjiniarke (ona dakako odgovara stereotipu: ozbiljna, sivo odijelo, naoale), koja ga upuuje do police na kojoj stoji nekoliko naslova o traenoj temi Scenarij 2.: 21. stoljee. Student pie seminarski rad. Upisuje dvije do tri kljune rijei u web trailicu (vjerojatno Google ili Altavista) te zadovoljan brojnou pronaenih izvora prelista prvih nekoliko stranica linkova(prema piranec, 2003)

Ova dva scenarija su mnogima poznataModa e neki zakljuiti kako je u drugom sluaju tehnologija uspjela sruiti prepreke u pristupu informacijama. No uinkovitost obaju prikazanih strategija te njihova opravdanost u kontekstu cjeloivotnog obrazovanja ostaju upitni Upitna je i iskoritenost potencijala nastalog napretkom informacijsko- komunikacijskih tehnologija

Informacijska pismenostZa razliku od digitalne pismenosti, informacijska pismenost podrazumijeva cjelokupan svijet informacija, ukljuujui i one u tiskanome obliku. Iz tih je razloga ona iri pojam od digitalne pismenosti jer sve informacije jo nisu u elektronikom obliku, Opseg dostupnoga digitalnog sadraja skroman je u odnosu na koliinu tiskanih izvora

Danas je svaki pojedinac uenik, student, zaposlenik izloen informacijskom obilju Informacije do korisnika dolaze nefiltrirane i na taj nain potiu pitanja o njihovoj autentinosti, valjanosti i pouzdanosti Sljedei problem odnosi se na njihovu obuhvatnost i raznolikosti s obzirom na nositelja informacija Kompletno ljudsko znanje nije zapisano u elektronikom obliku i nee biti u skorijoj budunosti Tehnologija je sruila mnoge prepreke u pristupu Problemska pitanja su: uinkovitost pretraivanja, odabir, vrednovanje, djelotvornost i etiki ispravno koritenje informacijaOna zahtijevaju znatno vie od raunalnih vjetina konceptualne sposobnosti informacijske pismenosti

Standardi / kompetencije informacijske pismenostiDetaljno navode elemente procjene i pokazatelje uspjenosti te omoguuju testiranje i vrednovanje Obino usmjereni na definiranje osobina informacijski pismenog pojedinca, uz taksativno navoenje svojstava, atributa, procesa, znanja, vjetina, stavova ili uvjerenja koje takav pojedinac treba izgraditi

U pravilu nemaju normativni karakter, ve ih treba razumjeti kao neku vrstu preporuke koja omoguuje podizanje razine uinkovitosti nastavnog procesa

( prema piranec, 2003)

Informacijske kompetencije(Lau, 2011)Kompetentan pojedinac (uenik/student, strunjak, zaposlena osoba) zna prepoznati kada su mu informacije potrebne, gdje i kako ih moe pronai, na koji nain ih vrednovati, organizirati i uinkovito koristiti. Informacijski pismena osoba zna kako uspjeno iskoristiti postojea znanja i iskustva drugih. Prema MacKenzieju, takva osoba sposobna je:

" Pretraivati: Sposobnost pronalaenja, vrednovanja, organiziranja i odabiranja potrebnih formacijaInterpretirati: Sposobnost pretvaranja podataka i informacija u znanje i dublje razumijevanjeRazvijati nove ideje: Sposobnost stvaranja novog znanja."

Metode istraivanjaPrikaz postojeeg znanjaOblikovanje strategije istraivanja (pisani i elektroniki izvori, intervjui, eksperimenti, anketna istraivanja )Prikupljanje informacija, analiza - skupljanje znanjaPisanje, ispravljanje, objavljivanje/prezentiranje gotovog proizvoda i izvjetaj o tomu to se nauilo tijekom procesa istraivanja i koritenja informacija na razliitim medijimaProblemski usmjereno uenje razumijevanje uzrono-posljedinih veza

Informacijske vjetine

Devet standarda informacijske pismenostiPristupa informacijama brzo i efikasnoKritiki i kompetentno vrednuje informacijeTono i kreativno koristi informacijeTrai informaciju povezanu s osobnim interesimaPotuje literaturu i druge kreativne izvore znanjaTei izvrsnom u pronalaenju informacija i skupljanju znanjaZna vrijednost informacije u demokratskom drutvuPrakticira etiko ponaanje u kontekstu informacije i ITEfektivno sudjeluje u timskom radu u grupi u pronalaenju i skupljanju informacija

Izvor podatakaInformation Literacy Standards for Student Learning : Standards and Indicators / American Association of School Librarians & Association for Educational Communications and Technology(Standardi informacijske pismenosti za uenje studenata: Standardi i pokazatelji / American Association of School Librarians i Udruenje za obrazovne komunikacije i tehnologiju)

Standard 1.Informacijski pismen student pristupa informacijama uinkovito i djelotvorno. Zna kada e traiti informacije koje su izvan njegovog osobnog znanja, kako postaviti pitanja koja e dovesti do odgovarajue informacije i gdje traiti informaciju. Ovaj standard se prepoznaje kroz pet indikatora : 1. Student je svjestan potrebe za informacijama 2. Spoznaje kako je tona i sveobuhvatna informacija temelj za inteligentno donoenje odluka 3. Formulira pitanja koja se temelje na informacijskim potrebama 4. Identificira niz potencijalnih izvora informacija 5. Razvija i koristi uspjene strategije za pronalaenje informacija

Standard 2.Informacijski pismen student vrednuje informacije kritiki i kompetentno. Razumije tradicionalna i nova naela za procjenu tonosti, valjanosti, relevantnosti, potpunosti i nepristranosti informacijaetiri kljuna indikatora: Utvruje tonost, relevantnost, i sveobuhvatnostRazlikuje injenice od stajalita i miljenjaPrepoznaje netono i kvalitetu i relevantnost informacija Odabire odgovarajue informacije za problem ili pitanja koja trae adekvatan odgovor

Standard 3.Informacijski pismen student koristi podatke tono i kreativno. Organizira i integrira informacije iz razliitih izvora na razliitim medijima, kako bi uspjeno odluivao, rjeavao probleme, kritiki razmiljao, prosuivao i kreativno se izraavao.Indikatori: Organizira informacije za praktinu primjenuIntegrira nove informacije na vlastitom znanju primjenjuje informacije na kritiko miljenje i rjeavanje problema Proizvodi i komunicira informacijama i idejama u odgovarajuim formatima

Standardi samostalnog uenja

Standard 4.Student koji je neovisan u uenju informacijski je pismen i koristi informacije i za osobne interese. Aktivno i samostalno trai informacije kako bi uspjeno gradio osobnu karijeru, razumio potrebe zajednice, slobodno vrijeme i druge osobne situacije.Indikatori: Trai informacije vezane za razne dimenzije osobnog blagostanja, kao to su profesionalni interesi, ukljuenost u zajednicu, zdravstvena pitanja i rekreacijske potrebe Dizajnira, razvija i ocjenjuje podatkovne proizvode i rjeenja vezanih uz osobne interese

Standard 5.Student kao samostalan uenik i informacijski pismen cijeni literaturu i druge kreativne oblike procesiranja informacija. Aktivno i samostalno nastoji ovladati principima, konvencijama i kriterijima knjievnosti u tisku i elektronikom formatu.Indikatori: Sposoban i samomotiviran itateljPronalazi znaenja iz informacija, prezentiranih kreativno u raznim formatimaRazvija kreativne proizvode u razliitim formatima

Standard 6.Student koji je neovisan uenik je informacijski pismen i tei za izvrsnou u traenju informacija i znanja generacije. Aktivno i samostalno izraava osobnu misao i kritike procesa i samostalno stvara informacije o proizvodima.Indikatori: Ocjenjuje kvalitete proizvoda i procesa osobnih traenja informacija Smilja strategije za reviziju, poboljanje i auriranje samogeneriranih znanja

Norma drutvene odgovornostiStandard 7.Student koji pozitivno pridonosi zajednici uenja, a za drutvo je informacija pismena i prepoznaje vanost informacije za demokratsko drutvo. Trai informacije iz razliitih pristupa/stavova, znanstvenih tradicija i kulturne perspektive u pokuaju da stvori jasno i informacijski razumljivo pitanje.Indikatori: Trai informacije iz raznih izvora, konteksta, disciplina i kulturaPotuje naelo ravnopravnog pristupa informacijama

Standard 8.Student koji pozitivno pridonosi zajednici uenja, a za drutvo je informacija pismen i u praksi etiko ponaanje u odnosu na informacije i informacijske tehnologije. Prepoznaje vanost ravnopravnog pristupa informacijama u demokratskom drutvu i potuje naela intelektualne slobode i prava intelektualnog vlasnitva proizvoaa.Indikatori: Potuje naela intelektualne slobode Potuje prava intelektualnog vlasnitvaKoristi informacije odgovorno i u skladu sa suvremenim komunikacijsko-informacijskim tehnologijama

Standard 9.Student koji pozitivno pridonosi zajednici uenja, u kojoj je vana informacija pismenost. Sudjeluje uinkovito u grupama u procesu generiranja informacija. Trai i razmjenjuje informacije i ideje kroz niz izvora, perspektiva i priznavanja uvida i doprinosa iz raznih kultura i disciplina.Indikatori: Dijeli znanje i informacije s drugimaPriznaje tue ideje i njihov doprinos Surauje s drugima, kako s osobom tako i s tehnologijama i informacijama za prepoznavanje problema i trai svoja rjeenja Surauje s drugima, i osobno i preko tehnologije, dizajnom, razvojem i vrednuje informacije o proizvodima i rjeenjima

Ishodi i porukeMedijske poruke dio su ireg pojma informacija koji ukljuuje medije kao i bilo koji drugi skup znanja ili podataka u nekom obliku tiskani, elektroniki, digitalni, slikovni i zvuni Medijski ili informacijski pismena osoba nije netko tko je stekao odreenu razinu znanja o informacijskom sadraju/mediju ili netko tko moe primijeniti vjetine kritikog razmiljanja u analizi sadraja informacije i/ili medijske porukeeljeni ishod nastave informacijske i medijske pismenosti je omoguiti pojedincima stjecanje viih razina znanja i umijea kako bi donosili vlastite odluke i vie se angairali u graanskom i gospodarskom ivotu

Digitalna tehnologijaDigitalna tehnologija otvorila je vrata novim mogunostima stvaranja i prenoenja informacija u raznoraznim oblicima uz pomo medija. Razvoj je otiao toliko daleko da klasina pitanja poput medijskih sloboda i njihove ekonomske i drutveno-politike uvjetovanosti vie nisu dovoljna. Kako bismo pronikli u tehnoloko-institucionalne zasade novih trendova, u arite stavljamo medijski sadraj ije kolanje razvoj medija ubrzava i istodobno raspruje u razliitim smjerovima i razliitim medijima

Digitalna pismenost 1Razliite definicije medijske i digitalne pismenosti odraavaju razliite politike i obrazovne programe. Primjerice, zagovornici medijske pismenosti u obrazovnim kontekstima su skloni naglasiti vanost kritikih interpretativnih vjetina potrebnih za deifriranje medijskih sadraja i medijskih poruka Suvremeni regulacijski problem digitalno - medijsku pismenosti promatra sve vie u kontekstu tehnikih kompetencija koje su potrebne za uinkovito koritenje digitalnih medija u komunikacijskom okruenjuDigitalna pismenost (ponekad se naziva raunala ili ICT pismenost) je postala sve ea fraza u 21. stoljeu - globalno priznanje u posljednjih nekoliko godina

Digitalna pismenost 2Odnosi se na sposobnost itanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, Ukljuuje razumijevanje slika, zvukova i tekstaGovori se o informacijama dostupnima putem interneta te o digitaliziranoj grai koja je, primjerice, dostupnau knjinicamaKonkretne vjetine obuhvaene tim terminom ukljuuju donoenje suda o online izvorima, pretraivanje interneta, upravljanje multimedijskom graom i komuniciranje putem mree

Digitalnu pismenost vjerojatno treba promatrati kao podskup ireg koncepta medijsko- informacijske pismenosti (MIL). "Ljudi koji su digitalno pismeni znaju kako koristiti nove digitalne alate, ukljuiti se s vijestima i informacijama ekosustava i postati dio njega." (Eric Newton, potpredsjednik Zaklade Knight)Iz navedenog jasno je da digitalna pismenost funkcionira zajedno s informacijskom pismenou

Kljune kompetencijeKompetencija, uz znanje, ukljuuje sposobnost rjeavanja sloenih problema na temelju psihosocijalne analize i mobiliziranja resursa (ukljuujui vjetine i stavove) u odreenom kontekstuU dananjem suvremenom dobu poveao se interes za mjerenje znanja, vjetina i kompetencija pojedinaca. Primjerice, novi pokazatelji ishoda obrazovanja izvan tradicionalnih mjerila (kao to su godine kolovanja ili najvii zavreni stupanj) su pokuaj kvantificiranja ne samo onog to pojedinci znaju i mogu raditi u koli ili na fakultetu u odreenom predmetu/podruju, ve i njihovu sposobnost da odgovore na gospodarske, politike i socijalne zahtjeve.

Informacijski pismen pojedinac danas, zbog sve vee koliine informacija dostupnih u elektronikom obliku, mora biti i raunalno pismen Raunalne vjetine ne pretpostavljaju informacijsku pismenost: pojedinac moe biti izvrstan strunjak za raunala i tehnoloki kompetentan treba pomo i savjet pri procjeni kvalitete i valjanosti informacijskih izvora (u tiskanom ili elektronikom obliku) ili relevantnosti pronaene informacije

Digitalna kompetencijaDigitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnome i drutvenome ivotu te u komunikaciji. Njezini su kljuni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vjetine i sposobnosti: Upotreba raunala za pronalaenje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradnikih mrea putem interneta

ZakljunoMedijska pismenost: odnosi se na sposobnost "konzumiranja" i kritikog razmiljanja o informacijama dobivenih putem masovnih medija poput televizije, radija, novina, a danas i Interneta.Raunalna/informatika pismenost: ostvaruje se putem definirane razine upotrebe i operiranja raunalnim sustavima, mreama i programima. esto se izjednaava s informacijskom pismenou dva razliita oblika pismenosti Informacijska pismenost promatra sadraj, informatika pismenost tehnologiju, infrastrukturu i tehnoloke mogunosti/situacije