6.Opservaciija i Procena Ponasanja
description
Transcript of 6.Opservaciija i Procena Ponasanja
![Page 1: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/1.jpg)
Mirjana Divac Jovanovid, 2013
![Page 2: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/2.jpg)
Posmatranje - tredi deo jezgrovne trijade studije slučaja
Verovatno prvi izvor podataka o drugim ljudima (podaci “iz prve ruke”)
Daje jedinstvene informacije (koje se ne mogu dobiti na drugi način)
Važna dopuna drugih podataka (iskaza), značajan doprinos opštem utisku i validaciji drugih podataka
![Page 3: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/3.jpg)
Biografija : ispitivanje prošlosti – ( oslanja se na psihoanalitički teorijski pravac)
Intervju ( razgovor) – ( oslanja se na fenomeno- loški teorijski pravac)
Posmatranje ponašanja (bihevioralna opservacija) –
(oslanja se na bihevioristički teorijski pravac)
![Page 4: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/4.jpg)
Odnos ponašanja, kao spoljašnje manifestacije ličnosti, prema unutrašnjim aspektima ličnosti, za koje pretpo-stavljamo da stoje iza ponašanja ( manifestno-latentno)
Kako i po čemu prepoznajemo osedanja, stavove, motive ili konflikte? ( verbalno-neverbalno; konzistentno-nekonzistentno i td.)
Koliko daleko možemo idi u uopštavanju onoga što je registrovano opseravcijom? ( reprezentativnost uzorka posmatranog ponašanja)
![Page 5: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/5.jpg)
procena vidljivog (neverbalnog) ponašanja,
procena obrasca verbalne ekspresije,
procena kognitivnih obrazaca ( unutrašnji govor, način artikulisanja misli, itd.)
procena fizioloških stanja ( puls, krvni pritisak, tempera tura kože, mišidna tenzija, galvanski refleks kože, EEG)
( na primer: Sch i anksiozni poremedaji imaju viši nivo simpatičke reakcije, a AS/PL parasimpatičku dominaciju; Iacono, 1991)
![Page 6: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/6.jpg)
Pomodna tehnika tokom svakog kontakta sa pacijentom:
boravka u ustanovi
intervjua
psihološkog testiranja
terapijskih seansi
Pošto je isprepletana sa ostalim metodama, često je kliničari “podrazumevaju”, pa je ne posmatraju kao poseban metod u kliničkoj praksi
![Page 7: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/7.jpg)
Laičko posmatranje: osnovni oblik upoznavanja ličnosti drugih osoba (“vidi i porazgovaraj”): uzgredno, prigodno, otvoreno, eksplorativno, anegdotsko.
Naučno posmatranje: sistematično, kvantifikovano, jasan program traganja, poznavanje kriterijuma, izdiferenciranost upotrebljenih tehnika; kontrola mogudih grešaka; izbegavanje interpretacije i zaključivanja
![Page 8: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/8.jpg)
Neodvojivo od dijagnostičkog intervjua i testiranja
Započinje istovremeno kad i intervju, ili čak pre njega (na pr. pri zaka-zivanju seanse)
Važno je ono što je “iza” posmatranog ( da li ima skriveno značenje, ili poruku...)
Pitamo se šta je “značenje” posmatranog ( u razičitim situacijama i kod različitih osoba može da ima različita značenja...)
Izdvajamo relevantno od uzgrednog ( nemaju sva ponašanja isti klinički značaj....)
Instrument posmatranja je kliničar ( subjektivna procena)
![Page 9: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/9.jpg)
Sticanje globalnog i “prvog” utiska
Sistematka i analitička eksploracija detalja
Usmereno posmatranje u vezi sa ključnim problemom
Osnovna pretpostavka je: da postoji povezanost izmedju spoljašnjeg ponašanja i “unutrašnje” ličnosti
![Page 10: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/10.jpg)
1. Prema stepenu sistematizovanosti i opsegu:
Nesistematska, otvorena, impresionistička opservacija
Sistematska inventarska forma posmatranja
Sistematska usmerena forma posmatranja
![Page 11: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/11.jpg)
2. Obzirom na okruženje:
U prirodnim uslovima ( kod kude, u školi...) Eksperimentalno ( kontrolisano) opažanje Kombinovano
3. Obzirom na poziciju procenjivača:
Procenjivač može biti u situaciji (sudeonik) Sa strane (spoljni posmatrač, nesudeonik)
![Page 12: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/12.jpg)
Nesistematska opažanja u prirodnim uslovima imaju prednost – dobijanje velikih uzoraka klijentovog spontanog ponašanja (relevantni za kliničara)
Sistematska opažanja u kontrolisanim uslovima ograni-čavaju podatke, ali daju bolju direkciju procenjivaču (kvantifikovani i pogodni za istraživanja...)
Nametanje pravila posmatranja može otežati korišdenje našeg senzibiliteta u registrovanju zbivanja: veda šteta nego korist?
![Page 13: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/13.jpg)
Spoljni telesni izgled Utisak o odevanju, i držanju Orijentisanost prema mestu u svrsi ispitivanja Kvalitet kontakta sa ispitivačem Sposobnost izlaganja problema, motivacija Odnos prema sadržaju svog izlaganja Raspoloženje i emocije tokom kontakta Emocionalni odnos prema sebi, osobama o kojima
govori i prema ispitivaču ( “afektivna rezonanca”) Promene ponašanja Opšti utisak o pacijentu i atmosferi
![Page 14: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/14.jpg)
Karakrteristike opšteg izgleda i držanja
Prvi utisak o kontaktu
Promene u ponašanju
Ponašanje za vreme intervjua
Ponašanje za vreme testiranja
Razlike u ponašanju za vreme različitih faza kontakta
Kvalitet uspostavljenog kontakta sa ispitivačem
Promene tokom kontakta
Emocionalna rezonanca
Socijalna kontrola
Opšti utisak
![Page 15: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/15.jpg)
Opšta aktivnost: ubrzan....usporen
Orijentisanost prema ispitivaču: shvata svrhu.....
Prilagodjenost: prirodan....napet
Saradljivost: spreman....negativističan
Sposobnost govornog izražavanja: spontana verbalizacija...?
Pažnja: fiksirana....ometena
Samopouzdanje: samouveren...kolebljiv
Motivacija: visoka...nezainteresovan
Napor i trud: maksimalan....indiferentan
Istrajnost: istrajan...lako odustaje
Fleksibilnost mišljenja: rigidan...nestabilan
Regovanje na pohvalu: ima....nema
Reagovanje na neuspeh: ima...nema
Samokritičnost: preterano....nekritičan
![Page 16: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/16.jpg)
Subjektivnost ( procenjivači se razlikuju po karakteri-stikama ličnosti, veštinama, teorijskim orijentacijama…)
Selektivnost u registrovanju činjenica jednako
Razlike u klasifikovanju podataka
Razlike u nazivima za iste klase
Razlike u odredjivanju važnosti posmatrane pojave
![Page 17: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/17.jpg)
Svako posmatranje i procena je samo aproksimacija “istine”
“Halo efekat” - efekat opšte impresije koji se prenosi na sva pojedinačna posmatranja
Različita tumačenja sadržaja termina (osobine) i skala učestalosti, odnosno intenziteta
Ustaljene ocenjivačke navike i stavovi: tri tipa posmatrača - “umerenjaci”, “ektremisti” ( u dva pravca: minimizatori i maksimizatori)
![Page 18: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/18.jpg)
Spoljna kontrola: kontrola činilaca od kojih zavisi rezultat opservacije ( vreme, mesto, situacija, beleženje...)
Unutrašnja kontrola: kontrola izvora grešaka (individualne razlike, neujednačani kriterijumi i motivacija, osetljivost, informisanost...)
Registovanje bez tumačenja: razlikovanje sebe ( svog tumacenja vidjenog) od sveta izvan sebe ( realnosti)
![Page 19: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/19.jpg)
Osetljiv za odredjene pojave
Da diskriminira te pojave po vrsti i intenzitetu
Da suzbija izvore grešaka
Da je u stanju da identifikuje pojavu koja se traži
Osetljivost za ono što se u njemu samom zbiva da bi se oslobodio “slepih mrlja” ( unutrašnja kontrola nad ličnim izvorima subjektivnosti percepcije)
![Page 20: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/20.jpg)
Za povedanje objektivnosti posmatranja
Formalizovano sistematsko posmatranje
Inventar osobina ponašanja prema kojima se vrši selektivna opservacija i ocenjivanje
Mogu biti kvalitativne (nominalna: ima/nema) ili kvantitativne (odredjuju intenzitet ili učestalost)
Podrazumeva sud o opserviranom ponašanju
Gruba trijaža ekstremnih oblika poremedaja
Nije sve jedno da li je neko vrlo malo ili jako uzmeniren, često, ili retko, veoma dugo ili kratkotrajno.
![Page 21: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/21.jpg)
Slaganje različitih opažača zavisi od:
Složenosti zadatka
Saznanja da se proverava pouzdanost
Uvežbavanja posmatrača
Načina računanja ( prisustvo ili odsustvo: Da li računa pojavljivanje ili nepojavljivanje neke varijable, na pr. retke)
Povedanje pouzdanosti uvodjenjem više (informisanih) procenjivača
![Page 22: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/22.jpg)
Da li opažanjem ponašanja merimo zaista ono što bi trebalo
meriti i koliko dobro to radimo?
Valjanost opažanja izgleda tako očita!
Kliničar posmatra ”pravu stvar”, umesto da čuje o tome u intervju? ( ali, da li je na pr. opažanje agresivnog ponašanja dovoljno za procenjivanje agresije kao crte?)
Da, pod uslovom:da je to reprezentativno ponašanje i da je to definicija (agresije)?
Pitanje validnosti opservacije u kliničkoj psihologiji je relativno:povedanjem sistematičnosti, tj. validnosti, opservacija može da bude tačnija, ali je to često na štetu relevantnosti podataka
![Page 23: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/23.jpg)
Odredjivanje jasnih ciljeva, sadržaja i predmeta opažanja
Kontrola uticaja procenjivača ( pristrasnost, očekivanja)
Kontrola reakcije klijenata na posmatranje (svesnost o posmatranju menja ponašanje, zato se valjhanost poboljšava upotrebom jednosmernih ogledala, skrivene kamere…)
Reprezentativnost opaženog ponašanja ( kontrola situacionih uticaja: da li se ponašanje dešava u izuzetnim okolnostima ili uobičajenim, itd.)
![Page 24: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/24.jpg)
Teško isključiti kliničareve interpretacije i zaključivanje
Nije pogodno za procenu unutrašnjih dogadjaja ( na pr. misli, predstave, afektivna iskustva, itd.)
Nije korisno za dogadjaje koji su retki ( na pr. napadi panike)
Nije korisno za dogadjaje gde postoji verovatnoda da bi ih samo opažanje prigušilo ( na pr. napad besa)
![Page 25: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/25.jpg)
Može da zaobidje teškode opažanja
Metoda u kojoj pojedinac opaža i beleži sopstveno ponašanje, redovno i sistematično
Koristi se i terapijski, podstiče promene u ponašanju (na pr. odvikavanje od pušenja)
Fokus samoopažanja može varirati: ponašanje, misli, osedanja, okolnosti
![Page 26: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/26.jpg)
Iako subjektivno, ignorisanje podataka dobijanih posmatranjem može zanemariti vitalne informacije o pacijentu: kao što su one koje dobijaju samo u kontaktu ( afektivna rezonanca, na pr.)
Raport o opaženom ponašanju humanizuje izveštaj o pacijentu (zaokružuje priču, čini je prirodnijom i ljudskom)
“Oživljava” tehnički izveštaj o testovnim rezultatima
Nalaz ne treba samo da bude “tačan”, nego i ubedljiv za one koji treba da ga primene: bihevioralna opservacija doprinosi ubedljivosti
![Page 27: 6.Opservaciija i Procena Ponasanja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050721/563db8b0550346aa9a960917/html5/thumbnails/27.jpg)
Opažanje u psihodijagnostici je sastavni i paralelnimetod, sa drugim metodama procene
Opažanje daje dodatne i jedinstvene informacije
Služi za brzu i intuitivnu dijagnostiku (TA drajveri)
Daje visok stepen uverenosti (slično intervjuu)
Povedava validnost testovnih rezultata
Nedostatak opažanja smanjuje validnost i pouzdanost drugih metoda baterije: nesigurnost dijagnostike “na
slepo” ( kada treba da se da sud o pacijentu samo na osnovu pregledatestovnog materijala)