Katedra za Botaniku,Poljoprivredno - prehrambeni fakultet u SarajevuGenerativni biljni organi - plodovi Organografija

PLOD generativni organ biljke koji slui zatiti i rasprostranjivanju sjemenke nastaje kao rezultat oplodnje iz plodnika tuka u kojem se nalazi sjemeni zametak ostali dijelovi cvijeta (perijant, pranici, vrat tuka s igom) nakon oplodnje najee se sasue i otpadnu

Tipovi opraivanja: samoopraivanje (autogamija) unakrsno (stranoopraivanje) neizostavan proces koji prethodi oploenju prenoenje polena sa jednog cvijeta na njuku (ig) tuka drugog ili istog cvijeta sa ciljem spajanja muke i enske spolne gamete, a u kontekstu obrazovanja ploda i omoguavanja daljnjeg irenja vrsteOPRAIVANJE

OPRAIVANJESamoopraivanje prenoenje polena sa jednog cvijeta na njuku (ig) tuka istog cvijeta samopraivanje nije korisno za biljku jer ga prati samooploenje - autogamija kod autogamije ne postoji mogunost rekombinacije gena uslijed ega je manja sposobnost prilagodbe novonastalog organizma na razliite uvjete stanita kod nekih biljaka (ljubiica, kikiriki...) pored normalno obojenih i otvorenih cvjetova javljaju se i neugledni cvjetovi koji se ne otvaraju (kleistogamni cvjetovi) i gdje je samo-opraivanje jedino i mogue

OPRAIVANJEPrilagodbe koje onemoguavaju samoopraivanje:

heterostilija dihogamija herkogamija autosterilitet

Heterostilija - oblik dimorfizma kod kojeg hermafroditni cvjetovi iste biljne vrste imaju kod pojedinih individua ili dugaki stubi i kratke pranike ili obrnuto. Ova pojava karakteristina je za jagorevinu (Primula veris), heljdu (Fagopyrum esculentum)Dihogamija - pojava neistovremenog sazrijevanja pranika i tuka u istom cvijetu Protoandrija - kada ranije sazrijevaju pranici Protoginija - kada ranije sazrijeva tuak

Herkogamija - nepodudarnost u poloaju pranika i iga tuka - prostorno razdvajanje ekspresije spola u hermafroditnim cvjetovima npr. kada je ig tuka iznad pranika te je opraiva samo u kontaktu sa igom tuka i obrnutoAutosterilnost - nemogunost samoopraivanja i samooplodnje uvjetovano sterilnou ili mukih ili enskih spolnih gametaOPRAIVANJE

Stranoopraivanje prenoenje polena sa jednog cvijeta na njuku (ig) tuka drugog cvijeta Geitonogamija - opraivanje koje se vri izmeu razliitih cvjetova istog individuaKsenogamija - opraivanje koje se vri izmeu cvjetova raznih individuaOPRAIVANJE

Tipovi opraivanja (ovisno o nainu prenoenja polena):

anemofilija (pomou vjetra) zoofilija (pomou ivotinja) - entomofilija - insekti - malakofilija - puevi - ornitofilija - ptice hidrofilija (pomou vode)OPRAIVANJE

OPLODNJA Nakon opraivanja slijedi oplodnja, odnosno spajanje mukih i enskih spolnih gameta zrelo polenovo zrno kada padne na ig tuka apsorbira vodu i hranjive materije i proklije u polenovu cijev

polenova cijev prolazi kroz vrat tuka do sjemenog zametka gdje se polenovo zrnce spaja sa enskom spolnom gametom za spolno razmnoavanje veine biljaka (kritosjemenjae) karakteristina je dvostruka oplodnja

prva spermalna gameta stapa se sa jajnom elijom obrazujui zigotu (klicu) dok se druga spermalna gameta spaja sa centralnim jedrom embrionove kese obrazujui hranjivo tkivo endospermTok oplodnje

izogamija - spajanje morfoloki jednakih, a fizioloki razliitih gameta

anizogamija - spajanje morfoloki nejednakih gameta oogamija - poseban oblik anizogamije gdje je muka gameta znatno manja, a enska vea i uvijek nepokretnaOPLODNJATipovi oplodnje

OBRAZOVANJE PLODOVA BEZ OPLODNJE Partenokarpija ApomiksisPartenokarpija proces obrazovanja plodova bez prethodne oplodnje i to plodova kod kojih nema normalno razvijenih sjemenki stimulativna - izazvana razliitim stimulatorima vegetativna - bez ikakvog uticaja sa strane lana - izazvana embrionom koji pod djelovanjem vanjskih ili unutarnjih faktora rano abortiraPartenokarpija moe biti: potpuna djelomina

OBRAZOVANJE PLODOVA BEZ OPLODNJEApomiksis proces obrazovanja plodova bez prethodne oplodnje i to plodova kod kojih su normalno razvijene sjemenkeApomiksis se moe javiti kao: obligatan (jedini) fakultativan nain razmnoavanjaTipovi apomiksisa (s obzirom na dio sjemenog zametka iz kojeg se razvija klica): partenogeneza - klica se razvija iz neoploene jajne elije apogamija - klica se razvija iz elija pomonica, sinergida i antipoda aposporija - klica se razvija iz tzv. aposporne embrionove kese koja je nastala iz neke elije nucelusa ili omotaa sjemenog zametka) adventivna embrionija - klica se razvija direktno iz neke elije nucelusa ili omotaa sjemenog zametka, adventivna embrionija vrlo je esto popraena pojavom poliembrionije)

GRAA PLODA (nastalog oplodnjom) Temeljni dijelovi ploda:

sjeme(nka) (koja se razvija iz sjemenog zametka) plodov omota - perikarp (koji se razvija iz plodnika)u formiranju ploda mogu sudjelovati i drugi dijelovi cvijeta (cvjetna loa, drka)

SJEMENKA Sjeme(nka)

reproduktivni organ biljke koji nastaje iz sjemenog zametka nakon oplodnje sjeme nastalo iz sjemenog zametka nakon oplodnje se sastoji od: - klice (embrija), - sekundarnog endosperma i - sjemenjae prvom oplodnjom (spajanjem generativne polenove elije i primarne jajne elije) nastaje zigota iz koje e se razviti klica drugom oplodnjom (spajanjem druge generativne polenove elije i centralnog jedra embrionove kese) nastaje endosperm iz integumenata ili dijela nucelusa razvija se sjemena ljuska ili sjemenjaa

Klica - mlada biljka u latentnom stanju Osnovni dijelovi klice: klicin pup ili plumula klicin listi (kotiledon ili supka) klicin korjeni ili radikulaSjemenjaa omota sjemena, nastaje iz integumenata sjemenog zametka - zatitna ulogaEndosperm predstavlja hranljivo tkivo koje slui za poetnu ishranu mlade biljke endosperm moe zauzimati vei dio sjemena, a klica mali dio (trave i itarice) neka sjemena nemaju endosperm (klica za vrijeme svog razvoja apsorbuje itavo tkivo endosperma pa zauzima svu povrinu sjemena (Fabaceae,Brassicaceae)SJEMENKA

Veliina i teina sjemena (sjemenke) veoma sitna (Centaurium, Hypericum...) pa i do ak 15 kg (rod Cocos)

Oblik sjemena loptast, elipsoidan, valjkast, nitast...

Boja sjemena veinom smee, crvene i sive boje jednobojne i arene sjemenkeSJEMENKA

Kod nekih plodova perikarp je jasno diferenciran u tri sloja: egzokarp mezokarp endokarpEgzokarp - vanjski dio perikarpa pokorino tkivo na povrini perikarpa kod nekih plodova kao pokorino tkivo se razvija periderm (hrapavo - mumula...)Mezokarp - sredinji dio perikarpa izgraen od tankozidnih parenhimskih elija sa krupnim vakuolama ispunjenim elijskim sokom kod nekih plodova u mezokarpu mogu biti prisutni sklereidi (kruka, dunja)Endokarp - unutranji dio perikarpa kod kotiavog voa endokarp predstavlja koticu kod jabuastog voa endokarp predstavlja sjemenu kuicuPERIKARP Perikarp obavija sjeme, titi ga i eventualno pomae njegovo rasprostiranje

PERIKARPZavisno od morfoloke i anatomske grae perikarpa, plodovi se znatno razlikuju

Prema nainu oslobaanja sjemenke (da li se perikarp otvara ili ne) dijele se na: - pucajue - nepucajue

Prema konzistenciji perikarpa nepucajui se dijele na: - sune - sone

meu plodovima postoje velike razlike, a u skladu s tim i brojne klasifikacije

u botanikoj klasifikaciji najee se primjenjuje podjela plodova po Becku koja kao glavni parametar podjele uzima mjesto i nain nastajanja plodova

KLASIFIKACIJA PLODOVA po toj podjeli plodovi se dijele na jednostavne i sloene. jednostavni plodovi su nastali iz jednog cvijeta (monantokarpni plodovi), a sloeni iz cijele cvasti (poliantokarpni plodovi)

U formiranju uestvuje jedan tuak izgraen iz jedne (monokarpan ginecej) ili vie karpela (sinkarpan ginecej)U formiranju uestvuje vei broj tuaka jednog cvijeta (apokarpan ginecej) MONANTOKARPNI PLODOVI(nastali u jednom cvijetu)Posebni (pojedinani) plodoviZbirni plodoviMonantokarpni plodovi se dijele na: posebne (pojedinane) i zbirne plodove

nastaju iz cvijeta u kojem se nalazi jedan tuak koji je izgraen iz jedne ili vie karpela (ginecej monokarpan ili sinkarpan)

prema nainu oslobaanja sjemenke (da li se perikarp otvara ili ne) dijele se na: - pucajue - nepucajue

nepucajui se prema konzistenciji perikarpa dijele na: - sune - sonePosebni (pojedinani) plodovi

POSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)MJEAK (FOLIKULUS) viesjemeni plod u ijoj izgradnji sudjeluje monokarpan ginecej otvara se samo jednim uzdunim avom karakteristian plod kod mnogih biljaka iz fam. Ranunculaceae (kukurijek, jedi...)Pucajui plodovi su plodovi sa sunim, koastim ili odrvenjelim perikarpom kojise u vrijeme sazrijevanja otvara i oslobaa sjeme bez opadanja ploda sa majke biljke

MJEAK (FOLIKULUS)POSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)

MAHUNA (LEGUMEN) viesjemeni plod u ijoj izgradnji sudjeluje monokarpan ginecej otvara se sa dva uzduna ava karakteristian plod za sve biljke iz fam. Fabaceae kod nekih biljaka mahuna se ne otvara (kikiriki) kod esparzete mahuna je jednosjemena POSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)

MAHUNA (LEGUMEN)POSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)

AHURA (KAPSULA)

plod u ijoj izgradnji sudjeluje sinkarpan ginecej (izgraen iz dvije ili vie karpela) otvara se na vie naina: po uzdunim avovima (tatula) poklopcem (bokvica) porama (mak) zupcima (jagorevina, kukolj)POSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)

Datura stramoniumAHURA (KAPSULA)Papaver alpinumPrimula sp.POSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)

LJUSKA poseban oblik ahure plod u ijoj izgradnji sudjeluje sinkarpan ginecej (izgraen iz dva karpelna listia) duina ploda je tri ili vie puta vea od irine plod karakteristian za veinu biljaka iz fam. BrassicaceaePOSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)

LJUSKAPOSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)

LJUICA poseban oblik ahure plod u ijoj izgradnji sudjeluje sinkarpan ginecej (izgraen iz dva karpelna listia) duina ploda je priblino jednaka irini ploda plod karakteristian za neke biljke iz fam. Brassicaceae (taruak, hren)POSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)

POSEBNI PLODOVI (PUCAJUI)LJUICA

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI) kao i pucajui nastaju iz cvijeta u kojem se nalazi jedan tuak koji je izgraen iz jedne ili vie karpela (ginecej monokarpan ili sinkarpan) plodovi sa perikarpom koji se u vrijeme sazrijevanja ne otvara i ne oslobaa sjeme plod sa biljke opada itav Prema konzistenciji perikarpa nepucajui plodovi se dijele na: sune (oraica, ahenija, krupa, izokarpium, merikarpium) sone (bobica, kotunica)

suni plod u ijoj izgradnji sudjeluje monokarpan ili sinkarpan ginecej - monokarpan (pavit) - sinkarpan (lijeska, pitomi kesten, konoplja...)ORAICAPOSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)SUNI PLODOVI

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

ORAICA (MONOKARPNA) na oraici se esto nalaze dodaci koji potpomau rasijavanje

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

ORAICA (SINKARPNA)

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

POSEBNI OBLICI ORAICE (AHENIJA I KRUPA)

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

AHENIJA plod u ijoj izgradnji sudjeluje sinkarpan ginecej (dva srasla oplodna listia) plodnik podcvjetan perikarp nije srastao sa sjemenjaom na aheniji se esto nalazi papus (nastao preobraenjem ainih listia) koji potpomae rasijavanje plod karakteristian za biljke iz familije Asteraceae

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

AHENIJA

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

KRUPA (KARIOPSIS) plod u ijoj izgradnji sudjeluje sinkarpan ginecej (dva srasla oplodna listia) plodnik nadcvjetan perikarp srastao sa sjemenjaom plod karakteristian za biljke iz familije Poaceae

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

KRUPA (KARIOPSIS)

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

IZOKARPIUM plod u ijoj izgradnji sudjeluje sinkarpan ginecej (dva ili vie sraslih oplodnih listia) nakon zriobe dolazi do cijepanja ploda na nekoliko posebnih jednosjemenih plodia broj plodia istovjetan je broju oplodnih listia (karpela) koji sudjeluju u grai tuka svaki nastali plodi izgraen je iz jedne karpele i predstavlja oraicu plod karakteristian za biljke iz familije Apiaceae, Geraniaceae

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

IZOKARPIUM

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)

SUNI PLODOVI

MERIKARPIUM plod u ijoj izgradnji sudjeluje sinkarpan ginecej (dva ili vie sraslih oplodnih listia) nakon zriobe dolazi do rastavljanja ploda na nekoliko posebnih plodia broj plodia nije istovjetan broju oplodnih listia (karpela) koji sudjeluju u grai tuka svaki novonastali plodi izgraen je od dijela jedne karpele npr. kod ploda biljaka iz fam. Lamiaceae gdje je tuak izgraen iz dvije karpele, plod se raspada na etiri plodia. Svaki novonastali plodi izgraen je od polovine jedne karpele i predstavlja oraicu plod karakteristian za biljke iz familije Lamiaceae, Boraginaceae

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)SUNI PLODOVI

MERIKARPIUM

POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)SONI PLODOVIbobica - perikarp diferenciran na:egzokarp (tanka vanjska pokoica)mezokarp i endokarp ine unutranji dio koji je soankotunica - perikarp diferenciran na:egzokarp - (tanka vanjska pokoica)mezokarp - soan i snano razvijenendokarp - unutranji dio koji je odrvenio egzokarp (vanjski sloj)mezokarp (srednji sloj)endokarp (unutarnji)egzokarpunutranji diomezokarp i endokarpSONI PLODOVI:

BOBICA plod u ijoj izgradnji sudjeluje monokarpan ili sinkarpan ginecej monokarpan (Berberis vulgaris) sinkarpan (Vitis vinifera, veina biljaka iz fam. Solanaceae i Cucurbitaceae...)Berberis vulgarismonokarpna bobica izgraena iz jednog oplodnog listiaPOSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)SONI PLODOVI

BOBICA (SINKARPNA)POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)SONI PLODOVI

BOBICA (SINKARPNA)

KOTUNICA plod u ijoj izgradnji sudjeluje monokarpan ili sinkarpan ginecej monokarpan (biljke iz fam. Rosaceae, podfam. Prunoideae) sinkarpan (biljke iz fam. Rosaceae, podfam. Maloideae)POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)SONI PLODOVIKOTUNICA (MONOKARPNA)

KOTUNICA (SINKARPNA)POSEBNI PLODOVI (NEPUCAJUI)SONI PLODOVI

ZBIRNI PLODOVI plod u ijoj izgradnji sudjeluje apokarpan ginecej (vie tukova jednog cvijeta) pri formiranju ploda vie posebnih plodia zajedno sa razraslom cvjetnom loom ine jednu cjelinuS obzirom na konzistenciju cvjetne loe zbirni plodovi se dijele na: zbirna oraica (sona cvjetna loa) zbirna kotunica (suna cvjetna loa)

ZBIRNA ORAICA plod koji se sastoji od vie pojedinanih monokarpnih oraica meusobno povezanih sonom cvjetnom loom kod jagode je vei broj oraica povezan ispupenom razraslom cvjetnom loom kod ipurka se oraice nalaze zatvorene u peharasto udubljenoj cvjetnoj loiZBIRNI PLODOVI

ZBIRNA KOTUNICA plod koji se sastoji od vie pojedinanih monokarpnih kotunica meusobno povezanih sunom cvjetnom loomZBIRNI PLODOVI

POLIANTOKARPNI PLODOVI plodovi nastali iz vie cvjetova S obzirom na nain formiranja dijele se na: plodove nastale iz itave cvasti srasle plodove plodovi cvasti nastaju iz itave cvasti (smokva, dud..) srasli plodovi nastaju srastanjem perikarpa plodova iz dva i vie cvjetova

POLIANTOKARPNI PLODOVIPLODOVI CVASTI