6. OSNOVE ELEKTRONIKE - veleri.hr · - elektronske cijevi b) ... prigušnice, transformatori i ......
Transcript of 6. OSNOVE ELEKTRONIKE - veleri.hr · - elektronske cijevi b) ... prigušnice, transformatori i ......
1/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
8. OSNOVE ELEKTRONIKE
ELEKTROTEHNIKA
Izv.prof. dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing.el.
2/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
SADRŽAJ:
7.1 Uvod i osnovni pojmovi
7.2 Elektronički elementi
7.3 Elektronički sklopovi
7.4 Elektronički sustavi
7.5 Primijenjena elektronika
3/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
7.1 Uvod i osnovni pojmovi
• Elektronika je grana znanosti, tehnike i tehnologije koja se bavi izučavanjem i
primjenom pojava povezanih s gibanjem elektrona i električki nabijenih čestica
kroz poluvodiče, vakuum i plinove, te izradom naprava i uređaja koji takva
gibanja rabe za praktične primjene.
• Područja primijenjene elektronike:
Informacijska elektrotehnika
- radiokomunikacije
- telekomunikacije
- računarstvo
Elektronika
- energetska elektronika
- mjerna elektronika
- opća elektronika (potrošačka)
Električna upravljačka i regulacijska tehnika (automatika i automatizacija)
7.1 Uvod i osnovni pojmovi
4/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK • Područja (vrste) elektronike prema karakteru električnog signala koji se
obrađuje
- SIGNALI (ELEKTRIČNI SIGNALI) – električne veličine koje sadrže informacije o promjenama tvari i aktivnostima u našem fizikalnom realnom svijetu
- informacija koju sadrži signal predočava se promjenom njegove vrijednosti tijekom vremena – promjenjivi valni oblik signala
- za obradu (procesiranje) signala u elektroničkim sustavima potrebno je signal pretvoriti u električni signal (pretvornici) koji može biti naponski ili strujni električni signal
PREMA VRSTI (karakteru) električnog signala koji se obrađuje u elektroničkim uređajima, razlikujemo:
Analogna elektronika – iznos signala može imati bilo koju vrijednost između dvije krajnje (analogni signali)
Digitalna elektronika – iznos signala ima jednu od dvije međusobno dovoljno različite vrijednosti (digitalni signali)
• Elektronički uređaji se prema složenosti njihove građe i elektroničke funkcije koju obavljaju dijele na:
- elektroničke elemente (komponente)
- elektroničke sklopove
- elektroničke sustave
7.1 Uvod i osnovni pojmovi
5/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK • Elektronički elementi (komponente)
- sastavni dijelovi elektroničkih sklopova
- obavljaju osnovne elektroničke funkcije (npr. pojačanje signala, sklapanje
i sl.)
- prema I-U karakteristici: linearni, nelinearni
- prema tehnološkoj izvedbi
a) diskretni (pojedinačni) elektronički elementi – ugrađuju se na ploču i
međusobno električki spajaju
- elementi sa žičanim izvodima
- elementi za površinsku montažu (SMD tehnologija)
b) integrirani elektronički elementi (monolitni i hibridni) – ujedinjuju
područja elemenata i sklopova
- vrste elektroničkih elemenata
a) aktivni elektronički elementi
- poluvodički elementi (dioda, tranzistor, tiristor i ostali)
- elektronske cijevi
b) pasivni elektronički elementi
- otpornici, kondenzatori, zavojnice, transformatori i ostalo
7.1 Uvod i osnovni pojmovi
6/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK • Elektronički sklopovi
- složeni strujni krugovi koji se sastoje od elektroničkih i električnih elemenata, a namijenjeni su za obavljanje elektroničkih funkcija (npr. pojačavanje signala, generiranje signala i sl.)
- vrste elektroničkih sklopova
a) analogni – osnovni analogni sklop je pojačalo
b) digitalni – osnovni digitalni sklop je invertor
- vrste elektroničkih sklopova prema tehnološkoj izvedbi
a) diskretni elektronički sklopovi – građeni od pojedinačnih elemenata (tranzistori, diode, otpornici, kondenzatori i zavojnice)
b) integrirani elektronički sklopovi – svi elementi (tranzistori, diode, otpornici i kondenzatori) smješteni u jedno kućište (hibridni i monolitni)
- osnovne funkcije elektroničkih sklopova
a) pojačavanje električnog signala – pojačavački sklopovi
b) uklapanje i isklapanje pomoću dioda i tranzistora (sklopka)
• Elektronički sustavi
- složena elektronička struktura koja je sastavljena od većeg broja elektroničkih sklopova namijenjenih obavljanju složenijih elektroničkih funkcija (npr. elektroničko računalo, TV prijamnik, telefonska centrala i sl.).
7.1 Uvod i osnovni pojmovi
7/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.2 Elektronički elementi
Pasivni elektronički elementi:
- otpornici
- električni kondenzatori
- zavojnice, prigušnice, transformatori i ostali induktivni elementi
• OTPORNICI
- osnovne funkcije:
- ograničavanje jakosti struje i stvaranje potrebnog iznosa pada napona
- postavljanje (promjena) radnih uvjeta
- tehnološke izvedbe:
- plastični (ugljenoplastični, metalplastični)
- žični
- SMD – tehnologija površinske montaže
- posebni otpornici:
- NTC otpornici (termistori) – temperaturno ovisni
- PTC otpornici
- VDR otpornici (varistori) – naponski ovisni
7.2 Elektronički elementi
7.2.1 Pasivni elektronički elementi
8/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• ELEKTRIČNI KONDENZATORI
- osnovni parametri:
- kapacitet C (F), tolerancija
- nazivni napon UN
- temperaturno područje, temperaturni koeficijent
- faktor gubitaka tg δ
- osnovne funkcije:
- razdvajanje istosmjernih i izmjeničnih strujnih krugova
- kašnjenje odziva
- integriranje i diferenciranje napona
- ostvarivanje faznog pomaka
- kompenzacija jalove snage
- izravnavanje (glađenje) valovitosti napona
• ZAVOJNICE, PRIGUŠNICE, TRANSFORMATORI I OSTALI INDUKTIVNI
ELEMENTI
7.2 Elektronički elementi
9/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
7.2.2 Poluvodiči – osnova poluvodičkih elektroničkih elemenata
• Vrste materijala koji imaju primjenu u elektrotehnici
- vodiči (vodljivost 106 do 108 S/m)
- poluvodiči (vodljivost 10-2 do 10-3 S/m)
- izolatori (vodljivost 10-10 do 10-15 S/m)
7.2 Elektronički elementi
10/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Poluvodički materijali – silicij i germanij - temelj moderne/današnje elektronike
STRUKTURA ČISTOG SILICIJA – VALENTNOST ±4
Strukture atoma: a) silicija; b) germanija
7.2 Elektronički elementi
11/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Čisti poluvodički materijali ne vode dobro struju jer im je broj slobodnih
elektrona u vodljivom pojasu ograničen – otpor silicija (i drugih poluvodičkih
materijala) se može drastično smanjiti i kontrolirati dodavanjem primjesa
čistome poluvodičkom materijalu – proces dopiranja
• procesom dopiranja se povećava broj nosilaca naboja (elektrona ili šupljina) te
se povećava vodljivost, a smanjuje otpor
• dopiranje se radi sa dvije vrste nečistoća i to nečistoće N-tipa (donori) i
nečistoće P-tipa (akceptori), pa dobivamo:
7.2 Elektronički elementi
12/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
a) poluvodič N-tipa (N-vodljivi silicij)
- ostvaruje se dodavanjem primjesa petovalentnih atoma čistom siliciju
(arsen, fosfor, antimon) - donori
- povećava se koncentracija slobodnih elektrona, pa su elektroni
većinski nosioci naboja
7.2 Elektronički elementi
13/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
b) poluvodič P-tipa (P-vodljivi silicij)
- ostvaruje se dodavanjem primjesa trovalentnih atoma čistom siliciju
(bor, aluminij) - akceptori
- povećava se koncentracija šupljina, pa su šupljine većinski nosioci
naboja
Umnožak koncentracije elektrona n i koncentracije šupljina p u poluvodiču
u ravnoteži je jednak kvadratu koncentracije elektrona u čistome
poluvodiču: 2
inpn
7.2 Elektronički elementi
14/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• PN spoj
- ako polovicu uzorka silicija dopiramo tako da ostvarimo N-tip poluvodiča,
a preostalu polovicu tako da ostvarimo P-tip poluvodiča, između dvaju
područja nastane PN prijelaz
- područje N-tipa ima višak vodljivih elektrona, a područje P-tipa višak
šupljina
- PN spoj je temelj za rad poluvodičkih dioda, tranzistora i ostalih
poluvodičkih elemenata
Temeljna PN struktura: a) načelni spoj; b) spoj s označenim
većinskim nosiocima naboja
7.2 Elektronički elementi
15/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
- RAVNOTEŽNO STANJE U PN-PRIJELAZU
- u PN spoju bez priključenog vanjskog izvora nastaje rekombinacija
elektrona iz N-sloja sa šupljinama u P-sloju (negativni ioni) i šupljina
iz P-sloja sa elektronima u N-sloju (pozitivni ioni)
- postojanje negativnih i pozitivnih iona na suprotnim stranama
prijelaza stvara potencijalnu barijeru UB0 (0,7 V za Si; 0,3 V za Ge), te
struja kroz PN-prijelaz ne teče
7.2 Elektronički elementi
16/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
- PROPUSNO POLARIZIRANJE PN-prijelaza
- stanje koje dopušta protjecanje struje kroz PN-prijelaz
7.2 Elektronički elementi
17/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
- struja kroz N-područje – kretanje vodljivih elektrona (većinskih
nosilaca)
- struja kroz P-područje – kretanje šupljina (većinskih nosilaca)
Način protjecanja struje u propusno polariziranoj diodi
(otpor R ograničava struju na dopuštenu vrijednost)
7.2 Elektronički elementi
18/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
- NEPROPUSNO / ZAPORNO POLARIZIRANJE PN-prijelaza
- stanje u kojem kroz PN-prijelaz teče mala struja
7.2 Elektronički elementi
19/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
- struja većinskih nosilaca naboja vrlo brzo postaje jednaka nuli
- kroz PN-prijelaz teče vrlo mala reverzna struja manjinskih nosilaca
naboja (reda μA ili nA)
- ako se vanjski reverzni napon poveća do dovoljno velike vrijednosti
može nastati lavinski proboj
Reverzno polariziranje: a) prijelazna struja proširuje osiromašeno područje; b) struja
prestane teći kada potencijal barijere postane jednak polarizirajućem naponu
7.2 Elektronički elementi
20/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
7.2.3. Poluvodička PN dioda
Diode opće namjene (ispravljačke diode) sastoje se od p-tipa i n-tipa
poluvodiča. Mogu biti silicijske i germanijske.
Izvod povezan s p-tipom poluvodiča je anoda (A), a izvod povezan s n-tipom je
katoda (K).
POLUVODIČKE DIODE su elektroničke komponente koje propuštaju struju kada
su polarizirane propusno, a ne propuštaju struju kada su polarizirane zaporno
(nepropusno).
PN diode polariziraju se vanjskim naponom.
7.2 Elektronički elementi
21/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode, za diodu se kaže da je
propusno polarizirana. U tom slučaju kroz diodu teče propusna struja IF (engl.
forward current) od anode prema katodi.
Dioda djeluje kao uključena sklopka.
7.2 Elektronički elementi
22/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.2 Elektronički elementi
23/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK Kad je katoda na pozitivnijem potencijalu od anode, dioda je zaporno
(nepropusno) polarizirana. Kroz diodu teče u smjeru od katode prema anodi vrlo
mala struja IR koja se naziva reverzna struja (preostala struja, engl. reverse
current).
Dioda djeluje kao isključena sklopka.
7.2 Elektronički elementi
24/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.2 Elektronički elementi
25/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Strujno-naponska karakteristika diode
Grafički prikaz odnosa napona i struje diode naziva se strujno-naponska
karakteristika diode.
Statička strujno-naponska karakteristika PN diode pokazuje ovisnost propusne
struje o propusnom naponu (I. kvadrant) i nazvana je propusna karakteristika, te
ovisnost zaporne struje o zapornom naponu (III. kvadrant) i nazvana je zaporna /
reverzna karakteristika.
Dioda postaje vodljiva kad priključeni napon propusne polarizacije dostigne
iznos UT. Taj napon naziva se napon praga ili napon koljena i za silicijske diode
iznosi oko 0,6 V – 0,7 V, a za germanijske diode 0,2 V – 0,3 V.
7.2 Elektronički elementi
26/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Ako priključeni napon zaporne polarizacije prijeđe vrijednost UBR, koja se naziva
probojni napon, dolazi do nagloga porasta reverzne struje, što može prouzročiti
uništenje diode. Iznos probojnoga napona za diode kreće se u rasponu od
nekoliko desetaka volta do nekoliko kilovolta.
7.2 Elektronički elementi
27/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Karakteristične veličine diode
Najvažnije karakteristične veličine diode jesu:
- dopuštena vrijednost napona zaporne polarizacije UR koja se smije
priključiti na diodu a da ne dođe do njezina trajnog oštećenja
- dopuštena jakost struje IF koja smije teći kroz diodu pri propusnoj
polarizaciji a koja neće uzrokovati trajno oštećenje diode
- dopušteni utrošak snage Ptot
- temperaturno područje rada
- oblik kućišta i raspored izvoda
7.2 Elektronički elementi
28/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Primjena PN dioda – ispravljanje – pretvorba izmjenične struje u istosmjernu
struju
a) POLUVALNO ISPRAVLJANJE
7.2 Elektronički elementi
29/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Poluvalni ispravljač: a) shema spoja; b) valni oblici ulaznoga i izlaznoga napona
a)
b)
7.2 Elektronički elementi
30/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
b) PUNOVALNO ISPRAVLJANJE
1. ISPRAVLJAČ SA SREDNJOM TOČKOM
7.2 Elektronički elementi
31/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.2 Elektronički elementi
32/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
2. ISPRAVLJAČ U MOSNOM SPOJU
7.2 Elektronički elementi
33/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.2 Elektronički elementi
34/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Shema spoja izvora istosmjernog napona s mosnim ispravljačem i kondenzatorom velikog
kapaciteta za potiskivanje valovitosti pulzirajućeg istosmjernog napona
7.2 Elektronički elementi
35/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Zenerova dioda
Simboli Zenerove
diode
Strujno-naponska karakteristika
Zenerove diode
7.2 Elektronički elementi
36/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Zenerova dioda: a) statička strujno-naponska karakteristika; b) ekvivalentna shema
7.2 Elektronički elementi
37/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Zenerova dioda je PN dioda koja radi u području proboja.
Zenerova dioda je silicijska dioda koja ima svojstvo da kad se na nju priključi
napon nepropusne polarizacije veći od vrijednosti napona proboja, ona
održava stalan napon, praktično neovisan o struji koja teče kroz diodu.
Propusno polarizirana Zenerova dioda djeluje kao ispravljačka dioda.
Kad je Zenerova dioda zaporno polarizirana, kroz nju ne teče struja sve dok
napon priključenog izvora ne prijeđe iznos probojnog napona Uz, a tada dioda
prelazi u stanje Zenerova proboja i održava stalan napon Uz.
Probojni naponi Zenerovih dioda se kreću od nekoliko volta do nekoliko
stotina volta.
Zenerove diode koriste se kao stabilizatori i ograničivači napona.
7.2 Elektronički elementi
38/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
PRIMJER PRAKTIČNE PRIMJENE:
Regulator istosmjernog napona sa Zenerovom diodom
7.2 Elektronički elementi
39/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Tranzistor je troelektrodna komponenta koja ima daleko širu primjenu od
dvoelektrodnih komponenata, od primjene za pojačavanje signala do onih u
digitalnim logičkim i memorijskim sklopovima.
Načelo njegova rada temelji se na dovođenju napona između dvije elektrode
kojim se upravlja protokom struje kroz treću elektrodu. Stoga se troelektrodna
komponenta može primijeniti za ostvarenje upravljanoga izvora, što i jest temelj
za projektiranje pojačala. U krajnjem, upravljačkim signalom mogu se proizvesti
promjene struje od ništice do najvećih vrijednosti, te se takva komponenta
može primijeniti kao sklopka. Sklopka je temeljna komponenta logičkog
invertora, a invertor temeljna komponenta digitalnih sklopova.
Tranzistori se dijele na: bipolarne i unipolarne (FET).
BIPOLARNI TRANZISTORI
Bipolarni tranzistor se sastoji od dvaju PN-prijelaza izrađenih na poseban način
i međusobno spojenih u seriju. Struja u tranzistoru rezultat je kretanja i
elektrona i šupljina, i zato je nazvan bipolarni.
7.2 Elektronički elementi
7.2.4. Tranzistor
40/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Bipolarni tranzistor sastoji se od tri poluvodička sloja na koja su priključene
metalne elektrode. Slojevi i elektrode nazivaju se baza (B), emiter (E) i kolektor
(C). S obzirom na raspored poluvodičkih slojeva tranzistori mogu biti NPN tipa
(slika a) ili PNP tipa (slika b).
S obzirom na materijal od kojega se izrađuju mogu biti silicijski ili germanijski.
7.2 Elektronički elementi
41/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.2 Elektronički elementi
42/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Budući da tranzistor ima tri elektrode, jedna se upotrebljava kao ulazna, druga
kao izlazna, a treća je zajednička ulaznom i izlaznom strujnom krugu. Zajednička
elektroda može biti bilo koja pa se u praksi primjenjuju sva tri načina spajanja
tranzistora: spoj zajedničkog emitera, spoj zajedničke baze i spoj zajedničkog
kolektora. Svaki spoj ima svoje osobitosti koje ga čine prikladnim za određene
svrhe. U praksi se najčešće upotrebljava spoj zajedničkog emitera.
7.2 Elektronički elementi
43/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
DJELOVANJE TRANZISTORA
Ovisno o načinu polariziranja PN prijelaza tranzistor može raditi u različitim
stanjima. Ako je PN-spoj E-B propusno polariziran, a PN-spoj C-B nepropusno,
tranzistor radi u normalnom aktivnom području. To se stanje primjenjuje za rad
tranzistora kao pojačala.
7.2 Elektronički elementi
44/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Tranzistorski učinak NPN strukture osniva se na dvjema pojavama:
- s pomoću male upravljačke struje baze iz sloja emitera nastaje jaka
injekcija elektrona u P-sloj-bazu
- elektroni prispjeli u bazu praktički se ne rekombiniraju, a zbog utjecaja
polja kolektorskog PN-prijelaza dolaze u kolektor kao struja kolektora
7.2 Elektronički elementi
45/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Omjer struje kolektora i struje baze je β – strujno pojačanje tranzistora u spoju
sa zajedničkim emiterom.
B
C
I
I
Faktor strujnog pojačanja
tranzistora
AKTIVNO PODRUČJE:
BE spoj propusno polariziran
CB spoj zaporno polariziran
IC je regulirana sa IB
7.2 Elektronički elementi
46/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK Za praktičnu primjenu tranzistora potrebno je poznavati odnose između
pojedinih struja i napona tranzistora. Proizvođači tranzistora daju za svaki tip i
osnovni spoj tzv. statičke karakteristike iz kojih se vide omjeri pojedinih struja i
napona tranzistora. Za praktičnu primjenu najvažnije su ulazne, prijenosne i
izlazne karakteristike tranzistora.
- Ulazne karakteristike tranzistora
7.2 Elektronički elementi
47/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
- Prijenosne karakteristike tranzistora .konst, CEBC UIfI
B
C
B
C
I
I
I
I
anjačpojaFaktor
1B
C
I
I
E
C
I
I
7.2 Elektronički elementi
48/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
- Izlazne karakteristike tranzistora
Izlazne statičke U-I karakteristike prikazuju ovisnost struje IC kolektora o
naponu UCE između kolektora i emitera za različite struje baze.
.konst, BCEC IUfI
7.2 Elektronički elementi
49/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK • Primjena bipolarnog tranzistora
Bipolarni tranzistori se široko primjenjuju u elektroničkim sklopovima,
međutim osnovna im je primjena u pojačalima.
TRANZISTORSKA POJAČALA
7.2 Elektronički elementi
50/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
NAPONSKO POJAČANJE SIGNALA NAPON ULAZNI
SIGNALA NAPON IZLAZNIUA
SIGNALAAZNOG STRUJA UL
SIGNALAIZLAZNOG STRUJA IASTRUJNO POJAČANJE
POJAČANJE SNAGE IUP AAA
7.2 Elektronički elementi
51/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Blokovska shema pojačivačke kaskade strujnog pojačanja 1600
7.2 Elektronički elementi
52/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK Pojačala mogu biti u spoju sa zajedničkim emiterom, sa zajedničkom bazom i
sa zajedničkim kolektorom.
U praksi se najviše rabi pojačalo sa zajedničkim emiterom jer ima dobru
kombinaciju strujnog i naponskog pojačanja, pa zato i veliko pojačanje snage.
Primjer jednostavnog izmjeničnog pojačala u spoju zajedničkog
emitera
7.2 Elektronički elementi
53/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK UNIPOLARNI TRANZISTORI
Tranzistori s efektom polja (FET tranzistori) jesu tranzistori u kojima se
protokom struje upravlja vanjskim naponom.
Budući je za rad ovih tranzistora bitna jedna vrsta nosilaca naboja (većinskih)
nazivaju se unipolarni tranzistori.
Prema načinu rada razlikuju se:
a) spojni tranzistor s efektom polja (JFET)
b) tranzistor s efektom polja i izoliranom upravljačkom elektrodom
(MOSFET)
c) bipolarni tranzistor s izoliranom upravljačkom elektrodom (IGBT) –
kombinacija unipolarnih i bipolarnih tranzistora
Simboli različitih tipova unipolarnih tranzistora
7.2 Elektronički elementi
54/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Struktura N-kanalnog spojnog tranzistora s efektom polja
S – UVOD
D – ODVOD
G – UPRAVLJAČKA
ELEKTRODA
7.2 Elektronički elementi
55/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Načelni prikaz presjeka strukture N-kanalnog MOSFET-a
Unipolarni tranzistori (JFET, MOSFET) mogu se upotrebljavati kao linearna
pojačala, slično kao bipolarni tranzistori.
7.2 Elektronički elementi
56/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Tiristori su elektroničke komponente sa četveroslojnom poluvodičkom
strukturom sa upravljačkom elektrodom.
Najvažnije svojstvo tiristora jest mogućnost upravljanja vrlo velikim snagama
uz utrošak malih iznosa snaga.
Tiristori imaju dva stabilna stanja, vodljivo i nevodljivo, a prijelaz iz jednoga
stanja u drugo stanje vrlo je brz.
• Postoje brojne različite vrste tiristora – široko područje poluvodičkih
elemenata, tako postoje tiristori s dvije, tri i četiri elektrode.
7.2 Elektronički elementi
7.2.5. Tiristor
57/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Četveroslojna dioda – jednosmjerni diodni tiristor
Struktura i simbol
jednosmjernog diodnog
tiristora Strujno naponska karakteristika
jednosmjernog diodnog tiristora
7.2 Elektronički elementi
58/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Tiristor – SCR – silicijska upravljiva ispravljačica (SILICON CONTROLLED
RECTIFIER)
• JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR
7.2 Elektronički elementi
59/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Struktura i simbol
jednosmjernog triodnog
tiristora
Strujno naponska karakteristika
jednosmjernog triodnog tiristora
7.2 Elektronički elementi
60/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• DIJAK (DIAC) – DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR
Struktura i simbol dijaka
Strujno naponska karakteristika dijaka
7.2 Elektronički elementi
61/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• TRIAC – DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR
Struktura i simbol Triac
Strujno naponska karakteristika Triac
7.2 Elektronički elementi
62/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• PRIMJENA TIRISTORA
Tiristori se kao sklopni beskontaktni elementi široko primjenjuju
uglavnom u uređajima energetske elektronike, a najviše se
upotrebljava upravo SCR tiristor.
Primjeri primjene:
- u energetskim pretvaračima – ispravljačima i izmjenjivačima
- za regulaciju brzine vrtnje istosmjernih motora
- za regulaciju rasvjete i sl.
7.2 Elektronički elementi
63/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK PRIMJER: Regulacija srednje vrijednosti ispravljenog izmjeničnog napona
Regulacija srednje
vrijednosti ispravljene struje
tiristorom
Poluvalno fazno
reguliranje s tiristorom:
a) shema spoja
b) valni oblik napona
izmjenične mreže
c) valni oblici struja
upravljačke
elektrode za različite
vrijednosti RG
d), e) i f) valni oblici
napona na trošilu za
različite vrijednosti RG
7.2 Elektronički elementi
64/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Optoelektronički elementi su komponente čije je djelovanje povezano sa
svjetlosnim efektom.
Optoelektroničke elementi se dijele u tri skupine:
- Fotodetektori:
Pretvaraju svjetlosnu energiju u električnu
- Svjetlosni izvori: Električnu energiju pretvaraju u svjetlosnu
- Fotovezni ili optovezni elementi: Kombinacija su svjetlosnog izvora
i fotodetektora
Primjena optoelektroničkih elemenata: - automatsko osvjetljavanje,
- daljinsko upravljanje,
- TV prijemnici i monitori,
- indikatori stanja,
- alarmni sustavi, senzori…
7.2 Elektronički elementi
7.2.6. Optoelektronički elementi
65/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
FOTOOTPORNIK
LDR – Light dependent resistor : Električni otpor ovisi o osvijetljenosti njegove
površine.
7.2 Elektronički elementi
66/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK FOTODIODA
Kada se zaporno polarizirana fotodioda osvijetli, povećava se struja: 20 – 500
puta.
7.2 Elektronički elementi
67/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
FOTOTRANZISTOR
Djelovanje slično običnom bipolarnom tranzistoru s tim što se struja baze
stvara osvjetljavanjem PN spoja : Baza – Kolektor.
7.2 Elektronički elementi
68/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK SVIJETLEĆE DIODE
LED – Light emitting diode: Propusno polarizirana dioda zrači svjetlost.
7.2 Elektronički elementi
69/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
FOTOVEZNI ELEMENTI
Kombinacija su svjetlosnog izvora (LED) i fotodetektora (fotodioda,
fototranzistor ili sl.) u jednom kućištu.
7.2 Elektronički elementi
70/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Integrirani sklopovi (engl. integrated circuits, IC) imaju male dimenzije, malu
masu i malu potrošnju snage. Primjenjuju se u suvremenim elektroničkim
sklopovima. Oni zamjenjuju tranzistore u elektroničkim sklopovima kao što su
prethodno tranzistori zamijenili vakuumske elektronske cijevi.
Integrirani sklopovi su suvremene mikroelektroničke komponente za
elektroničke sklopove. Sastoje se od mikroskopski malih elektroničkih
komponenata kao što su diode, tranzistori, otpornici i kondenzatori. Pakiraju se
u pojedinačna hermetički zatvorena kućišta s priključnicama.
Integrirani sklopovi mogu biti linearni i digitalni.
Linearni integrirani sklopovi rabe se u analognim sklopovima, kao što su audio
pojačala, regulatori napona, operacijska pojačala i radiofrekvencijski sklopovi.
Većina su linearnih integriranih sklopova komponente male snage s disipacijom
snage manjom od 1 W. Oni su, međutim, raspoloživi i kao čipovi većih snaga, 5
W ili više.
Digitalni integrirani sklopovi rabe se u računalima, kalkulatorima, digitalnim
satovima, kao i mnogim drugim digitalnim sklopovima.
7.2 Elektronički elementi
7.2.7. Integrirani sklopovi
71/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK • LINEARNI INTEGRIRANI SKLOP (LIS)
Linearni integrirani sklop (LIS) je istosmjerno pojačalo vrlo velikog naponskog pojačanja.
LIS se sastoji od diferencijalnog pojačala na ulazu, međustupnja za pojačanje napona i izlaznog stupnja za pojačanje snage.
Osnovni LIS kao industrijski standard μA741 odnosno LM 741 ima naponsko pojačanje 200.000, ulazni otpor 2 MΩ i izlazni otpor 75 Ω.
Linearni integrirani sklop
741:
a) pojednostavljena
shema spoja
strukture
b) simbol s
priključnicama
c) raspored
priključnica na
kućištu
7.2 Elektronički elementi
72/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
LIS pojačava diferencijski ulazni signal, a potiskuje zajednički ulazni signal.
7.2 Elektronički elementi
73/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
7.3 Elektronički sklopovi
• Općenito o pojačalima
Pojačalo ostvaruje pojačanje napona, pojačanje struje ili pojačanje snage.
Pojačanje pojačala je omjer istovrsnih izlaznih i ulaznih veličina.
7.3 Elektronički sklopovi
7.3.1 Pojačala
Blokovske sheme pojačala: a) trokutni kao opći simbol
pojačala s ulazom i izlazom; b) kvadratični s parovima
priključnica
74/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Blokovska shema pojačala naponskog pojačanja AU = 40
Blokovska shema pojačala strujnog pojačanja AI = 30
7.3 Elektronički sklopovi
75/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
)dB(log20
)dB(log20
ul
izI
ul
izI
ul
izU
ul
izU
i
iA
i
iA
u
uA
u
uA
NAPONSKO POJAČANJE
STRUJNO POJAČANJE
7.3 Elektronički sklopovi
76/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Osnovna struktura pojačivačkog elektroničkog sklopa
7.3 Elektronički sklopovi
77/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK • Osnovni spojevi pojačala
Pojačala mogu biti u spoju sa zajedničkim emiterom, sa zajedničkom bazom i sa zajedničkim kolektorom.
U praksi se najviše rabi pojačalo u spoju sa zajedničkim emiterom jer ima dobru kombinaciju strujnog i naponskog pojačanja, pa zato i veliko pojačanje snage.
Osnovne sheme tranzistorskih pojačivačkih spojeva: a) opći slučaj sklopa sa zajedničkom
priključnicom; b) spoj sa zajedničkom bazom; c) spoj sa zajedničkim emiterom; d) spoj sa
zajedničkim kolektorom
7.3 Elektronički sklopovi
78/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Pojačalo u spoju sa zajedničkim emiterom
Temeljna shema spoja pojačala sa zajedničkim emiterom
7.3 Elektronički sklopovi
79/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Analiza rada pojačala sa zajedničkim emiterom
Shema spoja jednostupanjskog pojačala sa
zajedničkim emiterom (instrumenti mjere srednje
vrijednosti)
Valni oblici struja i napona u
pojačalu sa zajedničkim emiterom:
a) struje baze
b) struje kolektora
c) napona na kolektoru
7.3 Elektronički sklopovi
80/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Osnovno o operacijskim pojačalima
Operacijsko pojačalo je sklop koji se sastoji od linearnog integriranog
elektroničkog sklopa (LIS-a) i mreže povratne veze, a velikoga naponskog
pojačanja.
7.3.2 Operacijska pojačala
Ova pojačala su nazvana operacijska pojačala jer mogu obavljati određene
matematičke operacije (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje i sl.).
U operacijskom pojačalu primjenjuju se stvarni linearni integrirani
elektronički sklopovi, npr. LIS μA741 (ulazni otpor 2 MΩ, izlazni otpor 75 Ω,
naponsko pojačanje AUO = 200.000).
7.3 Elektronički sklopovi
81/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Osnovni sklopovi s operacijskim pojačalima
a) INVERTIRAJUĆE OPERACIJSKO POJAČALO
ul
pv
iz uR
Ru
Invertirajuće operacijsko pojačalo invertira fazu ulaznog signala i pojačava
ulazni signal.
7.3 Elektronički sklopovi
82/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
b) NEINVERTIRAJUĆE OPERACIJSKO POJAČALO
ul
pv
iz uR
RRu
1
1
Neinvertirajuće operacijsko pojačalo ne invertira ulazni signal, a pojačava
ulazni signal.
7.3 Elektronički sklopovi
83/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
c) DIFERENCIJSKO OPERACIJSKO POJAČALO
Diferencijsko operacijsko pojačalo nastaje spajanjem invertirajućeg i
neinvertirajućeg operacijskog pojačala, a može biti nesimetrično i
simetrično.
Shema spoja simetričnog diferencijskog
operacijskog pojačala
Shema spoja nesimetričnog
diferencijskog operacijskog pojačala
7.3 Elektronički sklopovi
84/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Primjeri praktične primjene operacijskih pojačala
a) NAPONSKO SLJEDILO
Operacijsko pojačalo spojeno kao naponsko sljedilo ima kratko spojen
izlaz s invertirajućim ulazom pojačala, čime se na izlazu dobiva
istovjetan napon kao na neinvertirajućem ulazu.
uliz uu
7.3 Elektronički sklopovi
85/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
b) ELEKTRONIČKI SKLOP ZA ZBRAJANJE
3
3
2
2
1
14
R
u
R
u
R
uRu ululul
iz
2
2
1
1
R
u
R
uRu ulul
pviz
7.3 Elektronički sklopovi
86/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
c) ELEKTRONIČKI SKLOP – DERIVATOR / INTEGRATOR
dt
tduRCtu ul
iz
)()( 21
t t
ululizCR
dtudtu
CRu
0 0 1111
1
7.3 Elektronički sklopovi
87/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
d) ELEKTRIČNI FILTERI
Električni filteri su elektronički sklopovi koji odvajaju željene električne
signale od neželjenih.
Filteri razdvajaju signale različitih frekvencija, tako da signale određenih
frekvencija propuštaju, a druge guše odnosno ne propuštaju.
Vrste filtera: niskopropusni, visokopropusni, pojasno propusni, pojasno
nepropusni
Niskopropusni filter
7.3 Elektronički sklopovi
88/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Visokopropusni filter
7.3 Elektronički sklopovi
89/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
e) IZVEDBA PROTUPOŽARNOG ALARMA SA OPERACIJSKIM POJAČALOM
7.3 Elektronički sklopovi
90/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
f) IZVEDBA pH METRA SA OPERACIJSKIM POJAČALOM
7.3 Elektronički sklopovi
91/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Osnovno o oscilatorima
Oscilatori – elektronički sklopovi koji generiraju periodični izmjenični napon
ili struju zadane frekvencije. To su dakle elektronski generatori izmjeničnog
električnog napona ili struje zadane frekvencije. Oscilatori se razlikuju
prema obliku izlaznog signala, frekvenciji, izvedbi i sl.
7.3.3 Oscilatori
Primjeri oblika izlaznog napona –
sinusoidalni, pravokutni, pilasti
7.3 Elektronički sklopovi
92/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Oscilatori su elektronički sklopovi sa primjenom u gotovo svim naprednijim
elektroničkim uređajima (ručni sat, radio prijemnik, bežični i mobilni
telefoni, ekrani monitora i TV)
Vrste oscilatora:
- harmonijski – generiraju sinusoidalni napon
- relaksacijski – generiraju pravokutne, pilaste ili druge oblike napona
Prema frekvenciji oscilatori se dijele na:
- niskofrekventne (f < 20 kHz)
- visokofrekventne (RF)
- mikrovalne
7.3 Elektronički sklopovi
93/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Prema izvedbi oscilatori se dijele na: RC, RL, LC, mosne i oscilatore s
kristalom.
Zajedničko svim navedenim oscilatorima je primjena prikladne povratne
veze radi stalnog pobuđivanja novih oscilacija.
7.3 Elektronički sklopovi
94/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• RC oscilator
Koristi se za dobivanje sinusoidalnih signala frekvencije od nekoliko Hz pa
do nekoliko stotina kHz.
7.3 Elektronički sklopovi
95/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Stabilizator je elektronički sklop koji smanjuje promjene napona radi vanjskih
utjecaja (promjena ulaznog napona, promjena opterećenja, promjena
temperature i sl.)
• VRSTE STABILIZATORA
a) serijski stabilizator – tranzistor kao regulacijski element je serijski
spojen sa trošilom
7.3.4 Stabilizatori napona i struje
7.3 Elektronički sklopovi
96/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.3 Elektronički sklopovi
97/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
b) paralelni stabilizator – tranzistor kao regulacijski element je paralelno
spojen sa trošilom
7.3 Elektronički sklopovi
98/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• STABILIZIRANI IZVORI NAPONA
Blok shema stabiliziranog izvora napona
Serijski stabilizirani izvor napona
7.3 Elektronički sklopovi
99/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Izlazna U-I karakteristika stabiliziranog izvora napona
Faktor stabilizacije
IZ
IZ
U
US
7.3 Elektronički sklopovi
100/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• OSNOVNO O SKLOPOVIMA ENERGETSKE ELEKTRONIKE
Energetska elektronika je dio elektronike koji se koristi za pretvorbu
parametara električne energije i za upravljanje (regulaciju) tokom električne
energije.
Električna energetska pretvorba se odvija u uređajima energetske
elektronike koji mijenjaju jedan ili više parametara električne energije bez
značajnog gubitka snage uporabom elektroničkih komponenti.
Elektronički energetski pretvarači spajaju dva, po nekom od parametara
električne energije, različita električna sustava.
7.3.5 Elektronički sklopovi energetske elektronike
7.3 Elektronički sklopovi
101/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Podjela sklopova energetske elektronike
7.3 Elektronički sklopovi
102/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Osnovna struktura elektroničkog energetskog pretvarača:
7.3 Elektronički sklopovi
103/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
a) ISPRAVLJAČI
Vrste: - poluvalni, punovalni
- neupravljivi, poluupravljivi, punoupravljivi
- JEDNOFAZNI POLUVALNI NEUPRAVLJIVI ISPRAVLJAČ
- PUNOVALNI NEUPRAVLJIVI ISPRAVLJAČ U SPOJU SA ZAJEDNIČKOM
TOČKOM
7.3 Elektronički sklopovi
104/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
- JEDNOFAZNI PUNOVALNI NEUPRAVLJIVI MOSNI DIODNI ISPRAVLJAČ
(GRETZOV SPOJ)
- JEDNOFAZNI PUNOVALNI UPRAVLJIVI MOSNI TIRISTORSKI
ISPRAVLJAČ
7.3 Elektronički sklopovi
105/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
- TROFAZNI PUNOVALNI PUNOUPRAVLJIVI MOSNI TIRISTORSKI
ISPRAVLJAČ
7.3 Elektronički sklopovi
106/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
b) ISTOSMJERNI PRETVARAČI / ČOPERI
7.3 Elektronički sklopovi
107/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.3 Elektronički sklopovi
108/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Čoperi su regulatori istosmjernog napona (struje) koji uključivanjem i
isključivanjem elektroničkog ventila sjeckaju ulazni napon i tako na izlazu
daju regulirani istosmjerni napon (ili struju).
7.3 Elektronički sklopovi
109/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK c) IZMJENJIVAČI (DC-AC)
Izmjenjivači su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju istosmjernu
električnu energiju u izmjeničnu.
7.3 Elektronički sklopovi
110/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK d) IZMJENIČNI PRETVARAČI (AC-AC) – PRETVARAČI FREKVENCIJE
Izmjenični pretvarači su uređaji energetske elektronike koji na izlazu daju
napon i frekvenciju druge vrijednosti od ulaznog napona i frekvencije, a
koje je u pravilu moguće i regulirati.
7.3 Elektronički sklopovi
111/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Primjeri:
• blok shema pretvarača za reguliranje brzine vrtnje motora
7.3 Elektronički sklopovi
112/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• primjena energetske elektronike u proizvodnji, distribuciji i potrošnji
7.3 Elektronički sklopovi
113/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Vrste električnih signala
7.3.6 Digitalni elektronički sklopovi
Analogni signali Digitalni signali Binarni signali
Digitalna elektronika – područje elektronike u kojem signali mogu imati dva
iznosa kojima se pridružuju znamenke 0 (low, false) i 1 (hi, true), što
omogućava prikaz podataka u brojčanom obliku binarnog brojevnog
sustava.
7.3 Elektronički sklopovi
114/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Brojevni sustavi
a) Decimalni brojevni sustav (deset znamenaka 0, 1-9)
012 102107103270300372
b) Binarni brojevni sustav (dvije znamenke 0, 1)
10
01234
2
2210214180161
202121202110110
Broj 0 ili 1 BIT (BINARY DIGIT)
4-BITNA RIJEČ (npr.: 1010) NIBBLE
8-BITNA RIJEČ (npr.: 10101100) BYTE
7.3 Elektronički sklopovi
115/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
Algebarske operacije
- zbrajanje - oduzimanje
10
1
1
1
0
1
1
1
0
0
0
0
0
1
1
1
0
1
11
1
0
0
0
0
BOOLE-ova algebra – osnova digitalnih elektroničkih sklopova
Booleova algebra je zatvoren matematički sustav sastavljen od dva
elementa {0,1} i tri osnovne operacije I (AND), ILI (OR) i NE (NOT).
Svaka operacija se ostvaruje odgovarajućim logičkim sklopom koji su
osnova digitalnih elektroničkih sklopova.
7.3 Elektronički sklopovi
116/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Osnovni logički sklopovi
a) Logički sklop I (AND) – na izlazu daje stanje 1 samo kad su svi ulazi u
stanju 1
7.3 Elektronički sklopovi
117/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
b) Logički sklop ILI (OR) – sklop koji na izlazu daje stanje 1 kad je bilo koji
ulaz u stanju 1
7.3 Elektronički sklopovi
118/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
c) Logički sklop NE (NOT) – sklop koji na izlazu daje stanje suprotno
stanju na ulazu
7.3 Elektronički sklopovi
119/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
d) Logički sklop NI (NAND) – sklop koji daje na izlazu stanje 1 kad je bilo
koji ulaz u stanju 0
e) Logički sklop NILI (NOR) – sklop koji daje na izlazu stanje 1 samo kad
su svi ulazi u stanju 0
7.3 Elektronički sklopovi
120/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
f) Integrirani logički sklopovi
7.3 Elektronički sklopovi
121/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
g) Složeni logički sklopovi – povezivanje osnovnih logičkih sklopova
7.3 Elektronički sklopovi
122/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Osnovni digitalni elektronički sklopovi
Kombinacijom osnovnih logičkih sklopova se tvore kompleksniji logički
sklopovi – digitalni sklopovi.
a) Zbrajalo – funkcija zbrajanja u binarnom sustavu
7.3 Elektronički sklopovi
123/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
b) Multiplekser – prema zadanim uvjetima S izabire jedno od stanja na
ulazima i prenosi ga na izlaz
7.3 Elektronički sklopovi
124/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
c) Demultiplekser – prema zadanim uvjetima S prenese ulazno stanje na
jedan od izlaza
7.3 Elektronički sklopovi
125/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
d) Dekoder – prema zadanim uvjetima S postavi jedan od izlaza na
vrijednost 1
7.3 Elektronički sklopovi
126/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
e) Enkoder – na izlazu daje binarnu riječ koja sadrži redni broj (adresu)
ulaza koji je postavljen u stanje 1
7.3 Elektronički sklopovi
127/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
f) ROM – sprema informacije u obliku binarnih riječi, a vrijednosti se
mogu čitati a ne i mijenjati
7.3 Elektronički sklopovi
128/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
g) Sustavi za kontrolu i pristup podacima – rezultate mjerenja fizičkih
veličina se pretvara u digitalni oblik, podaci se logički obrađuju i
rezultat pretvara natrag u analogni oblik
h) Registri
Brojila
Memorije
7.3 Elektronički sklopovi
129/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.4 Elektronički sustavi
• Sustav za digitalno upravljanje
Poopćeni prikaz sustava za digitalno upravljanje prikazan je na slici. Odvijanjem nekog procesa mijenjaju se njegove karakteristične veličine (npr. pomak, brzina, temperatura i sl.). Osjetilo mjeri te promjene i šalje ih na sklop za analognu obradu signala. Analogno-digitalni pretvornik signalu daje digitalni oblik nakon čega signal dolazi u računalo na obradu. Programska potpora (softver) određuje što i kako se u promatranom procesu mora mijenjati. Digitalni signal se iz računala dovodi u digitalno-analogni pretvornik koji ga vraća u analogni oblik. Taj signal djeluje na izvršni član i vrši potrebnu promjenu u procesu.
7.4 Elektronički sustavi
130/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.4 Elektronički sustavi
131/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.4 Elektronički sustavi
132/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.4 Elektronički sustavi
133/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.4 Elektronički sustavi
134/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.4 Elektronički sustavi
135/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK Primjer:
7.4 Elektronički sustavi
136/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.4 Elektronički sustavi
137/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK Primjer: Elektronički sustavi u automobilu
7.4 Elektronički sustavi
138/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.4 Elektronički sustavi
139/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Mikroračunala
Danas se upotrebljava vrlo velik broj digitalnih sustava različite namjene
koji se mogu smatrati programski upravljanim uređajima, tj. računalima
različite namjene. Sva se ta računala zasnivaju na načelima koja je prije više
od pola stoljeća izložio američki matematičar John von Neumann. Njegov
model računala prikazan je slikom.
7.4 Elektronički sustavi
140/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
• Programirljivi logički upravljači (PLC kontroleri)
7.4 Elektronički sustavi
141/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
INFORMACIJSKA ELEKTROTEHNIKA
Grana elektrotehnike koja se bavi primjenom, obradom,
pohranjivanjem, pretvorbom i prijenosom informacija.
Informacijska elektrotehnika
• radiokomunikacije
• telekomunikacije
• računarstvo
7.5 Primijenjena elektronika
7.5 Primijenjena elektronika
142/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.5 Primijenjena elektronika
143/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.5 Primijenjena elektronika
144/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
ELEKTRONIKA
Grana elektrotehnike koja se bavi elektroničkim komponentama i
njihovom primjenom u elektroničkim sklopovima i uređajima.
Elektronika:
• energetska elektronika
• informacijska elektronika
• opća elektronika
7.5 Primijenjena elektronika
145/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.5 Primijenjena elektronika
146/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK
ELEKTRIČNA UPRAVLJAČKA I
REGULACIJSKA TEHNIKA
Grana elektrotehnike koja povezuje informacijsku i energetsku
elektrotehniku, a ima primjenu u gotovo svim drugim granama
tehnike.
7.5 Primijenjena elektronika
147/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.5 Primijenjena elektronika
148/148 ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
ELEK 7.5 Primijenjena elektronika