VISOKA KOLA ZA MENADMENT U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

6. EKSTERNALIJE I JAVNA DOBRA

V.pred.mr.sc. Neven Garaa 1

2

1. EKSTERNALIJE

Da li ste ikad bili izloeni kemikalijama, koje su rezultat nekog proizvodnog procesa, a mogu utjecati na

Vae zdravlje ?

Da li Vas je ikad smetala buka iz oblinjeg disko ili narodnjakog kluba ?

Smeta li Vas glasan lave susjedovog psa ?

Da li ste sprijeili mogunost da se zarazite opakom bolesti koristei cijepivo ?

Da li ste ponekad uivali u etnji parkom ?

3

- nevidljiva ruka Adama Smitha vodi kupce i prodavatelje na tritu da maksimaliziraju ukupnu korist koje drutvo izvlai s tog trita

- trita alociraju oskudne resurse silama ponude i potranje i mnoge stvari rade dobro, ali ne i sve

naelo: drave mogu ponekad poboljati trine rezultate

Kako dravne mjere mogu potencijalno poboljati alokaciju i koje vrste mjera e najbolje djelovati ?

4

Eksternalija nastaje kada se osoba angaira u aktivnosti koja utjee na blagostanje druge osobe pri emu niti plaa niti dobiva ikakvu naknadu za taj uinak.

- aktivnost koja namee nedobrovoljne trokove - njezini uinci nisu u potpunosti odraeni u cijenama

- ako je uinak za promatraa nepovoljan

negativna eksternalija

- ako je uinak za promatraa koristan pozitivna eksternalija

5

- drutveni interes za trini rezultat se proiruje izvan blagostanja kupaca i prodavatelja koji

sudjeluju na tritu i ukljuuje blagostanje drugih osoba koje su pod njihovim neizravnim utjecajem

- kupci i prodavatelji zanemaruju eksterne uinke

trina ravnotea nije uinkovita kada postoje eksternalije ili

- trina ravnotea ne maksimizira ukupnu korist za drutvo kao cijelinu

6

- ispuni plinovi iz automobila = negativna eksternalija propisi o emisiji plinova iz automobila + oporezivanje goriva

- restauriranje povjesne zgrade = pozitivna eksternalija

porezne olakice ljudima koji ih obnavljaju

- istraivanja u novim tehnologijama = znanje koje mogu koristiti drugi ljudi sustav patenata koji izumiteljima daje pravo upotrebe njihovih izuma

Kada odreeni donositelj odluka ne uzima u obzir eksterne uinke svog ponaanja DRAVA utjee na ponaanje da zatiti interese drugih osoba

7

1.1. Negativne eksternalije

- tvornice aluminija isputaju zagaenje za svaku proizvedenu jedinicu aluminija

- zagaenje predstavlja zdravstveni rizik negativna eksternalija

- troak proizvodnje aluminija za drutvo, vei je od troka za proizvoaa aluminija

Drutveni troak = trokovi proizvoaa + trokovi promatraa

8

Izvor: Mankiw, G. Osnove ekonomije, Mate d.o.o., Zagreb, 2006. str. 206.

9

- krivulja drutvenog troka je iznad krivulje ponude, jer uzima u obzir eksterne trokove kojima proizvoa aluminija optereuje drutvo

- razlika izmeu krivulja odraava troak isputenog zagaenja

- planer (drava) izabire razinu proizvodnje aluminija pri kojoj krivulja potranje prelazi preko krivulje drutvenog troka

- presjek je optimalna koliina aluminija sa stajalita drutva kao cjeline

- u trinoj ravnotei za graninog potroaa aluminij vrijedi manje od drutvenog troka njegove proizvodnje smanjenje proizvodnje i potronje poveava ukupno blagostanje

10

- kako planer (drava) moe postii optimalan rezultat uvoenje poreza proizvoau aluminija za svaku tonu prodanog aluminija

- porez bi pomaknuo krivulju ponude prema gore za

veliinu poreza

- ako porez tono odraava drutveni troak isputenog dima , nova krivulja ponude bi se podudarala sa krivuljom drutvenog troka

- upotreba ovakvog poreza naziva se internaliziranje

eksternalije jer potie kupce i prodavatelje da uzmu u obzir eksterne uinke svojih akcija

naelo: ljudi odgovaraju na poticaje

11

1.2. Pozitivne eksternalije

- obrazovanje donosi koristi drutvu u cijelini

- koristi od obrazovanja se preliju i daju koristi i

drugim ljudima pozitivna eksternalija

- drutvena vrijednost vea je od privatne, krivulja drutvene vrijednosti lei iznad krivulje potranje

- drutveno optimalna koliina vea je od koliine odreene privatnim tritem

12 Izvor: ibid. str. 208.

13

- planer (drava) moe ispraviti zakazivanje trita

internaliziranjem eksternalija subvencije

- obrazovanje je visoko subvencionirano javnim

kolama i stipendijama

ZAKLJUAK: negativne eksternalije navode trita da proizvode vee koliine no to je drutveno poeljno. Pozitivne eksternalije navode trita da proizvode manje koliine no to je drutveno poeljno. Da bi se ispravio problem drava moe internalizirati eksternalije oporezujui dobra koja imaju negativne eksternalije i subvencionirati dobra koja imaju

pozitivne eksternalije.

14

Primjer za prouavanje:

- razvoj tehnolokog znanja u nekoj tvrtci, poveat e drutveni fond tehnolokog znanja pozitivna

eksternalija prelijevanje tehnologije

- proizvodnja raunalnih ipova doprinosi veem prelijevanju tehnologije od proizvodnje prenih krumpiria

Dravna intervencija u gospodarstvo koja tei promicanju tehnoloki potencijalnih industrija naziva

se industrijska politika .

Treba li drava internalizirati eksternaliju subvencijom?

15

Kako izmjeriti veliinu prelijevanja s razliitih trita ?

Uspjeh industrijske politike trai da drava moe izmjeriti veliinu prelijevanja, kako bi odredila subvencije.

Drava moe subvencionirati one industrije s najvie politikog utjecaja, umjesto onih koje donose najvee pozitivne eksternalije.

Zatita patenata = eksluzivno pravo upotrebe izuma za odreeno razdoblje

Patenti internaliziraju eksternaliju dajui tvrtki

imovinsko pravo nad svojim izumima.

Sustav patenata daje vee poticaje.

16

1.3. Privatna rjeenja za eksternalije

- nije uvijek potrebna drava da se rijei problem privatna rjeenja

- moralni kodeksi i drutvene sankcije Ne radi drugima ono to ne eli da drugi rade tebi.

- dobrotvorne organizacije zatita okolia

- ukljuivanje tvrtki u razliite vrste poslova uzgajiva pela moe kupiti vonjak

- postizanje dogovora zainteresiranih stranaka

17

Coaseov teorem prema ekonomistu Ronalud Coaseu

= ako se privatne stranke mogu cjenjkati bez trokova o alokaciji resursa, onda e privatno trite uvijek rijeiti problem eksternalija i uinkovito alocirati resurse

Privatni ekonomski akteri mogu rijeti problem eksternalije meu sobom. Kakva god bila poetna raspodjela prava, zainteresirane stranke uvijek

mogu postii pogodbu u kojoj su svi u boljem poloaju i rezultat je djelotvoran.

18

Zato onda privatna rjeenja ponekad ne djeluju ?

- zbog transakcijskih trokova odjvetnici, prevoditelji

- cjenjkanje jednostavno propadne trajkovi i prosvjedi pokazuju da neuspjeh dogovora moe biti skup - svaka stranka esto pokuava izvui najbolju pogodbu - dok se oni cjenjkaju neuinkovit rezultat ostaje

- kada je broj zainteresiranih stranaka velik pokuaj usaglaavanja je izuzetno skup

Kada privatno cjenjkanje ne funkcionira ukljuuje se drava

19

1.4. Javne mjere usmjerene na eksternalije

- dva naina na koje drava moe odgovoriti na eksternalije:

1. Prinude i zabrane = izravno reguliraju

ponaanje

2. Mjere temeljene na tritu = daju poticaje tako da e privatni donositelji odluka izabrati da sami rijee problem

20

REGULATIVA

- drava ispravlja eksternaliju odreujui da su neka ponaanja ili potrebna ili zabranjena

- nemogue je zabraniti sve aktivnosti koje zagauju okoli promet: umjesto zabrane izvagati trokove i koristi i odluiti koje su vrste zagaenja doputene

- propisi o zatiti okolia maksimalna razina zagaenja, usvajanje posebnih tehnologija da se smanji zagaenje

- drava treba znati detalje o spoecifinim industrijama i o alternativnim tehnologijama

21

PIGUOVSKI POREZI I SUBVENCIJE

- drava oporezuje negativne eksternalije i subvencionira pozitivne kesternalije

- porezi odreeni da isprave uinke negativnih eksternalija zovu se piguovski porezi prema

ekonomistu Arthuru Pigou (1877 - 1959)

- ekonomisti vie preferiraju piguovske poreze, nego propise jer e takvi porezi smanjiti zagaenje uz nii troak za drutvo

- prikladna razina poreza to je vei porez, vee je smanjenje zagaenja

22

- tvornica papira e znatno smanjiti zagaenje da bi izbjegla porez

- tvornica elika e manje smanjiti zagaenje i plaati porez

- piguovski porez alocira zagaenje onim tvornicama koje su suoene s najviim trokovima njegova smanjenja piguovski porez odreuje cijenu na pravo zagaivanja

- pod prinudama i zabranama tvornice nemaju razloga

da jo vie smanje zagaenje porez daje poticaj da se razvije ia tehnologija jer se time smanjuje iznos poreza kojeg treba platiti

23

- veina poreza remeti alokaciju resursa dalje od drutvenog optimuma

- piguovski porezi ispravljaju poticaje zbog eksternalija

i tako pomiu alokaciju resursa blie drutvenom optimumu

- prikupljaju prihode dravi i poveavaju ekonomsku uinkovitost

24

Primjer za prouavanje:

Zato je porez na benzin toliki ?

- dravama odlazi vie od polovice onoga to vozai plate za benzin

Porez na benzin je piguovski porez usmjeren na

ispravljanje negativnih eksternalija:

1. Prenatrpanost potie se koritenje javnog prijevoza

2. Nesree vozila koja troe puno benzina (sportska) nameu rizik drugima

3. Zagaenje smanjuje se zagaenje

25

Za ekonomiste dobra politika zatite okolia poinje s prvim od deset naela:

naelo: ljudi se suavaju sa odabirima koji sobom nose koristi, ali i tete

Kako izmjeriti ist zrak i istu vodu ?

Oportunitetnim trokom koliko se toga moramo odrei da bi ih imali

Uklanjanje svakog zagaenja je nemogue vraa unatrag mnoge tehnoloke prednosti koje nam omoguuju visok standard ivljenja

26

2. JAVNA DOBRA I ZAJEDNIKI RESURSI

Najbolje stvari u ivotu su besplatne

Priroda rijeke, planine, plae, jezere, more

Drava igralita, parkovi, vatromet

Ljudi ne plaaju nikakvu naknadu kada uivaju u ovim dobrima.

Kada neko dobro nema svoju cijenu, privatna trita ne mogu osigurati proizvodnju i potronju dobara u pravim koliinama drava moe potencijalno otkoloniti trini neuspjeh

27

Dobra se grupiraju obzirom na dvije karakteristike:

- je li dobro iskljuivo, moe li se sprijeiti u upotrebi dobra

- je li rivalitet dobar, umanjuje li koritenje dobra od strane jedne osobe, mogunost druge osobe da ga koristi

Koristei ove dvije karakteristike dobra dijelimo u etiri kategorije:

28

1. Privatna dobra - imaju svojstva iskljuivosti i rivaliteta.

- sladoled je iskljuiv jer je mogue nekoga sprijeiti da ga pojede, neete mu ga dati - sladoled posjeduje rivalitet, ako jedna osoba pojede

sladoled, druga ne moe pojesti isti sladoled

2. Javna dobra - nisu iskljuiva niti posjeduju svojstvo rivaliteta

- sirena za oglaavanje opasnosti od poara - kada se sirena oglasi nemogue je sprijeiti osobu da ju uje - kada jedna osoba uje sirenu ne smanjuje korist za nekog drugoga

29

3. Zajedniki resursi - imaju svojstvo rivaliteta, ali ne iskljuivosti - riba u moru, kad jedna osoba ulovi ribu, za drugu

ostaje manje riba

- zbog veliine mora teko je ribare zaustaviti u izlovu ribe

4. Prirodni monopoli - dobro je iskljuivo, ali nema svojstvo rivaliteta

- poarna zatita u malom gradu - zatita jedne kue nee umanjiti zatitu koju omoguava drugima - jednom kada je grad platio za vatrogasnu postrojbu,

dodatni troak uvanja jo jedne kue je malen

30

Slobodni jaha = osoba koja ostvaruje korist od potronje nekog dobra, ali izbjegava plaanje za isto (vatromet u gradu)

Problem slobodnog jahaa sprijeava privatna trita u ponudi javnih dobara, jer javna dobra nisu iskljuiva

Ako drava odlui da ukupne koristi premauju trokove, osigurat e javno dobro i za njega platiti iz poreza i uiniti sve imunijima

31

1.2. Neka vana javna dobra

NACIONALNA OBRANA - jednom kad je zemlja

branjena nemogue je ikoga sprijeiti u koritenju obrane

- kad jedna osoba uiva u obrani, ne smanjuje tu korist drugima

- jedno od najskupljih javnih dobara

TEMELJNA ISTRAIVANJA - ako matematiar dokae novi teorem, teorem ulazi u fond znanja koje svatko

moe koristiti - znanje je javno dobro, a poduzea koja ele ostvariti dobit tee slobodnom jahau - subvenicje istraivanja u matematici, medicini, fizici, kemiji, biologiji

32

BORBA PROTIV SIROMATVA - mnogi dravni programi imaju namjeru pomoi siromanima - oporezivanje obitelji koje su financijski uspjenije slui za financiranje borbe protiv siromatva - borbu protiv siromatva ne moe osigurati privatno trite - humanitarne zaklade kojima ljudi daju novane priloge - ljudi koji ne daju priloge slobodno jau na velikodunosti drugih

Uinkovita ponuda javnih dobara tea je od ponude privatnih dobara. Privatna dobra otkrivaju vrijednost

putem cijena.

Kod javnih dobara ne postoje cjenovni signali pri

ocjenjivanju bi li drava trebala osigurati javno dobro

ili ne analiza trokova i koristi

33

1.3. Zajedniki resursi

- nisu iskljuivi, bez naknade su dostupni svima koji ih ele koristiti - imaju svojstvo rivaliteta, ako jenda osoba koristi

zajedniki resurs, smanjuje drugim osobama mogunost da ga troe

Tragedija zajednikog Aristotel O onome to je zajedniko mnogima vodi se najmanja briga, jer svi ljudi vie cijene ono to je njihovo, nego to posjeduju u zajednitvu s drugima.

ist zrak i voda. Prenatrpane ceste.

Ribe i ostali divlji svijet.

34

Primjer za prouavanje: Zato krava nije izumrla ?

- mnogim ivotinjskim vrstama kroz povijest prijetilo je izumiranje

- lov na bizone u Sjevernoj Americi - broj od 60

milijardi bizona smanjen je 1900. godine na 400

- slonovi u nekim afrikim dravama

- krava je vrijedan izvor hrane, ali nitko se ne brine za

njihov opstanak

Zato je komercijalna vrijednost krzna prijetnja za bizone, komercijalna vrijednost bjelokosti za slonove,

kada je komercijalna vrijednost govedine uvar krava ?

35

36

Izvor: ibid. str. 106.

37

Pitanja:

1. to su eksternalije ?

2. Kako drava moe postii optimalan rezultat kod negativnih eksternalija ?

3. Kako drava moe postii optimalan rezultat kod pozitivnih eksternalija ?

4. to je internaliziranje eksternalije ?

5. Kako patenti internaliziraju eksternaliju ?

6. to govori Coaseov teorem ?

7. Zato ponekad propadnu privatna rjeenja ?

8. Koje su mogue javne mjere usmjerene na eksternalije ?

38

9. U emu su posebnosti, a u emu prednosti piguovskih poreza ?

10. ime ekonomisti mjere vrijednost istog zraka i iste vode ? Objasnite.

11. Kako dijelimo dobra ?

12. Koja su vana javna dobra ?

13. Koji su vani zajedniki resursi ?

14. Zato kravama i ovcama ne prijeti izumiranje, a kitovima i slonovima prijeti ?