520678.9. Odrivi Uspjeh i Upravljanje Rizicima Poslovanja

download 520678.9. Odrivi Uspjeh i Upravljanje Rizicima Poslovanja

of 16

  • date post

    02-Mar-2016
  • Category

    Documents

  • view

    62
  • download

    0

Embed Size (px)

description

520678.9. Odrivi Uspjeh i Upravljanje Rizicima Poslovanja

Transcript of 520678.9. Odrivi Uspjeh i Upravljanje Rizicima Poslovanja

  • ODRIVI USPJEH I UPRAVLJANJE RIZICIMA POSLOVANJA

    Dr. sc. Miroslav Drljaa

    Zrana luka Zagreb d.o.o., Zagreb, Croatia

    Prof. dr. sc. Marko Beker

    Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, Croatia

    Saetak:

    Uslijed ne postojanja sustava upravljanja rizicima brojne organizacije u svijetu pretrpjele su

    znaajne financijske gubitke. Zato je za svaku organizaciju nuno uspostaviti sustav

    upravljanja rizicima kao strukturnog elementa sustava upravljanja u cjelini. Oko procesnih

    karakteristika rizika postoji visok stupanj suglasja meu autorima, dok u konceptualizaciji

    pojma postoje razlike. Problem upravljanja rizicima egzistira kao globalni problem koji

    zahtjeva globalna rjeenja. Jedno od moguih je ispunjenje zahtjeva meunarodnih normi za

    upravljanje rizicima AS/NZ 4360:2004 i ISO 31000:2009. Sustav upravljanja rizicima

    kompatibilan je sa sustavom upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008 i temelji se na istim

    naelima. Bez upravljanja rizicima poslovanja odrivi uspjeh nije realan.

    Kljune rijei: rizik, kvaliteta, upravljanje rizicima, upravljanje kvalitetom.

    1. Uvod:

    Prihvaanje liberalnog kapitalizma kao ekonomskog modela razvoja podrazumijeva

    preuzimanje sve veeg rizika u poslovanju. Organizacije djeluju na tritu konkurencije koja

    se sve vie zaotrava. O upravljanju rizicima posljednjih se godina sve vie raspravlja u svrhu

    zatite prvenstveno krupnog kapitala. Institucionalni investitori koji dre oko 75% svjetskog

    kapitala, u posljednja tri desetljea doivjeli su znaajne gubitke.1 S druge strane,

    pozajmljivai kapitala oekuju sve bolju kontrolu rizika.2 Stoga to rizik nije mogue izbjei,

    jer je imbenik poslovanja, njime treba upravljati.

    1 Jan Emblemsvlg and Lars Endre Kjolstad, Strategic risk analysis a field version, Management decision, Vol. 40, No. 9, 2002, p. 842-852. 2 Nidara Osmanagi Bedenik, Kriza kao ansa, kolska knjiga, Zagreb, 2003, str. 59.

    Izvor: XIV. savjetovanje SQM 2010, Centar za kvalitet

    Crne Gore i asopis Kvalitet, Br. 7-8, Poslovna politika, Beograd, Tivat, 2010, str. 33-39 i 110.

  • Brojni su primjeri organizacija koje su dole u tekoe u poslovanja, a da nisu svjesne

    da su ih u tu situaciju doveli nekontrolirani rizici u poslovanju. Zbog vanosti za kontinuitet

    poslovanja brojna meunarodna i domaa regulativa (ISO 31000, ISO 20000, ISO 27000,

    AS/NZ 4360, SOX, Basel II, zakonske odredbe Republike Hrvatske da svi korisnici dravnog

    prorauna uvedu sustav FMC3, odluka Hrvatske narodne banke o primjerenom upravljanju

    informacijskim sustavom-rizicima) zahtijeva upravljanje rizicima kao preduvjet stabilnom

    poslovanju u kontinuitetu, odnosno dokazivanje kvalitete sustava upravljanja.

    Temeljem ovih spoznaja proizlazi nunost za svaku organizaciju upravljati: rizicima

    upravljanja (strategijski); operativnim rizicima poslovanja (rizici u procesima i projektima);

    rizicima IT usluga (IT servisi); tehnikim i tehnolokim rizicima; kemijskim i biolokim

    rizicima te rizicima prirodnih sila.

    2. Pojmovno odreenje rizika

    Rizik se u literaturi razliito definira. Najee se definira u uem i u irem smislu.4 U

    poslovnoj ekonomiji rizik u uem smislu, prema tradicionalnom shvaanju, je opasnost

    gubitka ili tete. U irem smislu rizik opisuje mogunost drukijeg ishoda od onog koji se

    oekivao, boljeg ili loijeg. Zakoni u Njemakoj i Austriji rizik definiraju kao opasnost da u

    okviru poslovne aktivnosti mogu nastati gubici. Nadalje, rizik je mjera mogueg

    neugodnog ishoda nekog dogaaja.5 Kod procjene rizine situacije odmjeravaju se prednosti

    i nedostaci mogueg ishoda. Rizik se osobito paljivo procjenjuje u bitnim situacijama za

    organizaciju, koje mogu odrediti tokove njezina poslovanja i u znaajnijoj mjeri kvalitetu

    odvijanja njezinih poslovnih procesa, osobito kad se:6 1) ukae nova rizina situacija, 2)

    promijeni stupanj poznatog rizika i 3) kad nastupi novo shvaanje rizine situacije.

    Njemaki standard za izvjetavanje o rizicima7 rizik definira kao mogunost

    budueg negativnog utjecaja na ekonomski poloaj pri emu ekonomski poloaj ukljuuje

    imbenika koji utjeu na sposobnost da se generira pozitivan novani tok u budunosti.8

    Rizik je rezultat interakcije intenziteta opasnosti, izloenosti, otpornosti, vjerojatnosti

    i nastanka ugroavanja zajedno s posljedicama.9

    Rizik je takoer ansa da se neto dogodi to e imati utjecaj na nae ciljeve

    poslovanja.10

    Norma ISO 31000:2009 definira rizik kao: Utjecaj nesigurnosti na ciljeve u naem

    sluaju ciljeve poslovanja.

    3 FCM Finance Management Control (Kontrola upravljanja financijama). 4 Bernd Kromschrder und Wolfgang Lck, Grundstse risikoorientierter Unternehmensberwachung, Der Betrieb, Nr. 32/1998, p. 1573-1576. 5 Boidar Novak, Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, Binoza Press, Zagreb, 2001, str. 35. 6 Michael Regester & Judy Larkin, Risk Issues and Crisis Management, Kogan P. Limited, London, 1997, p. 28. 7 Njemaka je prva zemlja koja je donijela standard za izvjetavanje o rizicima. Standard je utemeljen 2001. godine i odreuje sadraj i strukturu podataka o rizicima. Odnosi se na sve ekonomske djelatnosti. Nastao je iz potrebe i zahtjeva ulagaa koji od upravnih odbora kompanija uvrtenih na burzu trae uspostavljanje sustava praenja koji e u poetnom stadiju ustanoviti rizine toke koje mogu ugroziti poslovanje i opstanak kompanije. 8 Steve Frosdick, The techiques of risk analysis are insufficient in themselves, Disaster Prevention and Management, Vol. 6, No. 3, 1997, p. 165-177. 9 Marko Beker, Izvori ugroavanja i procjena stanja sigurnosti-rizika-ugroenosti, Oskar, Zagreb, 2006, str. 4. 10 Standards Associations of Australia, Risk Management, (AS/NZS 4360:2007), Strathfield, 2007, p. 2.

  • Koncept rizika ima tri nuna elementa: percepciju da li se neki tetan dogaaj zaista

    mogao dogoditi, vjerojatnost da e se on zaista dogoditi i posljedice tetnog dogaaja koji bi

    se mogao dogoditi. Rizik je, dakle, rezultat sinergije interakcija ova tri elementa.11

    Pojednostavljeno, najea definicija rizika uzima u obzir mogunost gubitka,

    nastanak tete ili nastupanje nepovoljnog dogaaja. Ali, nema suglasja oko koncepta rizika.12

    S obzirom da mnoge situacije, kao i ekonomska stvarnost, ukljuuju i postojanje

    rizika, potrebna je opa definicija rizika. Za sve te situacije vaan je krajnji ishod. Pri tom se

    smatra da rizik ukljuuje dvije neizostavne komponente: izloenost i neizvjesnost. Zato

    Holton rizik definira kao izloenost pretpostavci koja ukljuuje neizvjesnost.13

    Tablica 1. Razlika izmeu tradicionalnog i suvremenog upravljanja rizicima

    Aspekt Tradicionalni pristup Suvremeni pristup

    Kontinuitet - ad hoc aktivnost, menadment reagira nakon spoznaje o postojanju rizika

    - - procjena rizika je kontinuiran proces

    Smjer

    djelovanja

    - upravljanje rizicima usmjereno prema

    unutra, s teitem na rizike raunovodstva, tradicionalno podruje interne revizije, - nekompetentno osoblje je primarni izvor rizika

    - - svi su ukljueni u upravljanje rizicima, - - neuinkoviti poslovni procesi su primarni - izvor poslovnih rizika

    Teite upravljanja

    - - teite upravljanja su financijsko-ekonomski - rizici (kamatni, valutni i sl.), a njihovo praenje - zadatak posebne organizacijske jedinice

    - - uprava utvruje formalnu politiku rizika i - preuzima odgovornost za procjenu i - upravljanje poslovnim rizicima

    Obuhvat

    - - upravljanje rizicima promatra se fragmentarno; - svaka funkcija i podruje analizira se odvojeno

    - - procjenjuju se stvarni izvori rizika, - unaprijed; preventivno usmjereno - upravljanje, - - neprihvatljive rizike reducirati na - prihvatljivu razinu ili ak izbjegavati

    Izvor: Miroslav Drljaa, Modeli upravljanja potpunom kvalitetom u funkciji poveanja poslovne izvrsnosti, Doktorska disertacija, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010, str. 175.

    Ovoj definiciji nedostaje trea neizostavna komponenta: vrijeme. Izloenost traje

    odreeno vrijeme, a dok traje izloenost i dok ne nastane rizini dogaaj, traje i neizvjesnost.

    Stoga se moe zakljuiti da rizik ukljuuje tri neizostavne komponente: izloenost,

    neizvjesnost i vrijeme.

    3. Tipologija rizika

    Brojne su podjele i vrste rizika. Temeljnom podjelom rizik poslovanja se moe

    podijeliti na unutarnji i vanjski. Unutarnji se dijele na: strategijske, rizike upravljanja,

    operativne i financijske. Vanjski se dalje mogu podijeliti na, trine, politike i drutvene i

    elementarnih nepogoda. Dalje, rizik se moe podijeliti na realni i oportunitetni. Realni rizik

    poslovanja relativno se lako uoava i prepoznaje kao realan ili stvarni gubitak. Rezultat je

    loiji od oekivanog, tj. gubitak bi bio manji da se zadralo postojee stanje. U sluaju

    11 Josip Kereta, Upravljanje rizicima, RRiF, Broj 8, Zagreb, 2004, str. 48-53. 12 Gabi Ebbers, Risk match, Accountency, 2001, p. 156. 13 Gregory A. Holton, Defining Risk, Financial Analyst Journal, Vol. 60, No. 6, 2004, p. 19-25.

  • oportunitetnog gubitka rezultat nije sukladan oekivanjima obzirom na mogunosti i radi se o

    gubitku koji se ne moe jednostavno uoiti i prepoznati. Zapravo se radi o fenomenu

    pretvaranja nerizine situacije u rizinu, a uoava se tek kod nastupi tetni dogaaj.

    Slika 1. Osnovni tipovi rizika

    Izvor: Peter C. Young and