5 Realizacija Fizickog Vaspitanja Dece Predskolskog Doba
-
Upload
acodragusic -
Category
Documents
-
view
89 -
download
10
Transcript of 5 Realizacija Fizickog Vaspitanja Dece Predskolskog Doba
Prof. dr Nedeljko RodićPedagoški fakultet u SomboruFaculty of Education in Sombor
METODIKA NASTAVE FIZIČKOG VASPITANJA 1METHODS OF TEACHING PHYSICAL EDUCATION 1
1
PREDAVANJE 5LECTURE 5
REALIZACIJA FIZIČKOG VASPITANJADECE PREDŠKOLSKOG DOBA
IMPLEMENTATION OF PHYSICAL EDUCATIONPRESCHOOL AGE CHILDREN
2
REALIZACIJA FIZIČKOG VASPITANJADECE PREDŠKOLSKOG DOBA
Tematske celine:1. Jutarnje telesno vežbanje u fizičkom vaspitanju
predškolske dece.2. Pokretne igre u fizičkom vaspitanju predškolske
dece.3. Usmerena motorička aktivnost u fizičkom
vaspitanju predškolske dece.4. Šetnje i izleti kao oblici organizacije rada sa
predškolskom decom.5. Slobodne aktivnosti i rekreativna pauza dece
predškolskog doba.6. Izražavanje pokretom u fizičkom vaspitanju
predškolske dece.3
REALIZACIJA FIZIČKOG VASPITANJADECE PREDŠKOLSKOG DOBA
ü Organizaciona osnova svake svesne ljudske delat-nosti zasniva se na tekovinama teorije i prakse oljudskom radu.ü Posebno mesto u organizacionoj osnovi svakog,pa i vaspitno-obrazovnog rada pripada problematiciorganizacionih oblika rada.ü Poznato je da su vaspitno-obrazovni oblici radazapravo didaktički strukturirane komponente jedin-stvene organizacione osnove, osnove rada, kojimase rešavaju odnosi vaspitač-dete, ali i dete-dete, upraksi fizičkog vaspitanja dece predškolskog doba.
4
OBLICI ORGANIZACIJE RADA
1. Jutarnje telesno vežbanje.2. Pokretne igre.3. Usmerena aktivnost.4. Šetnje i izleti.5. Slobodne aktivnosti i
rekreativna pauza.6. Izražavanje pokretom. 7. Dečji nastupi (priredbe).
5
CILJ JUTARNJEG VEŽBANJA
n Provodimo ga sa ciljem da kratkim i energičnim po-kretima, koji povoljno utiču na provetravanje pluća,razgibamo dečju organizam.
n Ono razvija vedro raspoloženje i već u rano jutropomaže da se organizuje dečji kolektiv.
n Vaspitni i zdravstveni cilj ostvaruje kada se izvodi upotrebnim uslovima i pod stručnim vodstvom.
n Deca u dečjim domovima vežbaju odmah posle us-tajanja na vazduhu i u sali sa otvorenim prozorima.
n Deca koja dolaze u predškolsku ustanovu vežbajupre doručka.
6
ZADACI JUTARNJEG VEŽBANJA
n Zimi se vežba ujutro, vežbama trčanja, grudvanja,preskakivanja ili neke od pokretne igre.
n Jutarnje vežbanje u srednjoj dobnoj grupi traje 4-5minuta, a u starijoj 5-6 minuta.
n Deca mlađe dobne grupe još ne provode jutarnjetelesno vežbanje.
n Izvode se samo intenzivniji pokreti i kretanja kojasu deca ranije usvojila. Težište je na vežbama koješire grudni koš, elastičnost kičme i jača trbuh.
n Vaspitačica mora tačno poznavati individualne oso-bine dece i prema njima se ponašati u radu.
7
ZNAČAJ POKRETNE IGRE
n Pokretnu igru, kao i didaktičku, ubrajamo u igre sapravilima koje deca uče od odraslih.
n Igre kojima se realizuju zadaci telesnog vežbanja(kao delu fizičkog vaspitanja) zovu se POKRETNE IGRE.
n Ona zadovoljava dečju potrebu za kretanjem i imavodeću ulogu u daljem sticanju kretnih navika.
n Pokretnom igrom se utiče na sve aspekte psihoso-matskog razvoja dece -fizičke, umne, moralne, estetske
n Igra je jedan od oblika u kome se ostvaruju željedeteta do kojih dolazi u dodiru sa relnim svetom iljudima.
8
IZBOR POKRETNE IGRE
n prvenstveno prema: cilju koji se želi ostvariti;n psihofizičkim osobinama dece sa kojima se radi
(za decu mlađe grupe u početku su sa jednostavnim zada-cima i pravilima i njima poznatim kretnjama; što su decastarija igre složenije, tematski raznovrsnije i sadžajno bo-gatije).
n dečjim konkretnim sposobnostima(suviše lake igre nisu interesantne, a teške decu zamaraju)
n materijalnim uslovima (prostor, rekviziti);n klimatskim uslovima (temperatura vazduha za igru);n ostalim aktivnostima dece.
9
PRIPREMA VASPITAČA ZA IGRU
n Vaspitač je centralna figura dečjeg života u vrtiću iod njegovog odnosa prema igri zavisi i uspeh igre.
n Njegovo učešće u igri zavisi od starosti dece; u mla-đoj grupi ima glavnu ulogu, kasnije je sledbenik.
n Vaspitač kroz igru obezbeđuje postepen prelazakdece od individualne na grupnu igru.
n Jedan od prvih uslova za uspešnu dečju igru vaspi-tač obezbeđuje izborom odgovarajućeg materijala.
n Pedagoška uloga vaspitača je u tome da obezbedipotrebu uspeha detetu u igri, jer dete koje čestodoživljava neuspeh gubi samopouzdanje.
10
PRIPREMA DECE ZA IGRU
n Priprema dece se sastoji u buđenju interesovanjaza određenu igru pred njenu primenu.
n Vaspitač mora načinom izlaganja i ličnom zaintere-sovanošću da izazove kod dece želju za tom igrom.
n Decu podstićemo na igru ako im dopustimo da vas-pitaču pomogne u pripremi igre.
n U pripremu dece za igru spada i odgovarajuće obla-čenje dece za igru i od klimatskih uslova u kakvojće opremi deca vežbati.
n Prilikom odlučivanja o opremi dece treba imati u vi-du i karakter igre (intenzivnija igra – lakše obučeni...).
11
OBJAŠNJENJE POKRETNE IGRE
n Objašnjenje igre treba da je kratko, jasno i zanim-ljivo, sa puno vedrine, te mimike i gestikulacije.
n U objašnjenju sadržaja treba praviti psihološkepauze, jer se sa njima stvara interesovanje za igru.
n Decu treba upoznati sa zadacima, pravilima, tokomigre, te istaći redosled dece u igri i aktivnosti.
n Prilikom objašnjavanja igre na određenu temu, po-trebno je da se kod dece deluje na maštu i emocije,i ne duže od 1-2 minute.
n Sastavni deo objašnjavanja igre čini podela uloga;doprinosi rešavanju određenih vaspitnih zadataka.
12
TOK I ZAVRŠETAK POKRETNE IGRE
n U toku igre vapitač upućuje decu, kanališe aktivno-sti i pomaže da se igra što bolje odvija; vodi računai o načinu kretanja dece i ne prekoreva ih.
n Koliko će pokretna igra da traje zavisi od intereso-vanja dece, intenziteta igre, cilja, karaktera i brojadece; orijentaciono traje u mlađoj grupi 5-7 minuta,u srednjoj 8-10, a u starijoj grupi 10-12 minuta.
n Završetak igre treba da obezbedi postepeno smiri-vanje fizioloških funkcija i psihičku uzbuđenost.
n Pokretna igra se završava na različite načine u za-visnosti od intenziteta igre (trčanjem, rezultatima igre).
13
VRSTA POKRETNIH IGARA
nPrema obliku, pokretne igre, u radu sadecom koristimo:Øigre na određenu temu;Øigre koje se zasnivaju na ostvarivanju
za decu interesantnih zadataka;Øtzv. takmičarske igre (najčešće štafet-
ne igre);Øelementarne sportske igre.
14
PRIMERI POKRETNIH IGARA
Ø “Mlazni avioni na pisti”,Ø “Golubovi su doleteli”,Ø “Uhvati me!”,Ø “Jež”,Ø “Pilići, kvočka i jastreb”,Ø “Voz”,Ø “Lisica i golubovi”,Ø “Igra sa balonima”,Ø “Konjići”,Ø “Poplava” ....
15
ZNAČAJ USMERENE AKTIVNOSTI
v Usmerena aktivnost je vremenski ograničen deo utoku koga se planski i sistematski radi na realiza-ciji zadataka fizičkog vaspitanja.
v Značaj usmerene aktivnosti obezbeđuje planskiuticaj na razvoj određenih sposobnosti, kao i sti-canje određenih znanja, veština i navika.
v Usmerena aktivnost iz oblasti fizičkog vaspitanjapredstavlja celinu, organizacionu jedinicu vaspit-no-obrazovnog rada.
v Ona se sprovodi po utvrđenom programu i rapore-du (mlađa grupa 1x nedeljno, srednja 2x, starija 3x).
16
STRUKTURA USMERENE AKTIVNOSTI
v Pod strukturom usmerene aktivnosti podrazume-va se organizacioni plan aktivnosti koji se možekoristiti kao osnova za svaku pojedinu aktivnost.
v Struktura aktivnosti ne predstavlja program, većredosled i tok zadataka, odnosno način realizacijeradi najefikasnijeg ostvarenja cilja.
v Po teorijskim shvatanjima usmerena aktivnost netraje jednako (u mlađoj 20, srednjoj 25, starijoj 30`).
v Usmerena aktivnost se, uglavnom, deli na 4 dela:1) uvodni 3-5; 2) vežbe oblikovanja 3-7; 3) osnov-ni 10-15 (“A” 10` i “B” 5`), te 4) završni deo 3-5 m.
17
PRVI DEO USMERENE AKTIVNOSTI
q Cilj uvodnog dela je pripremanje organizma dece za dalje vežbanje,pripremanje respiratornog i kardiovaskularnog sistema, kao i loko-motornog aparata, te organizacija dečjeg kolektiva.
q Biološki zadaci su pojačavanje rada srca i krvotoka, organa za disa-nje, povećanje aktivnosti nervnog sistema i pokretljivost zglobova.
q Vaspitni zadaci su da se putem vedrog i prijatnog raspoloženja decazainteresuju za vežbanje, te razvije pažnja i disciplina.
q Obrazovni zadaci su utvrđivanje ranije naučenih kretanja i usvajanjenovih vežbi (prirodni oblici kretanja i žive pokretne igre, npr. hvatalice).
q Oblik rada je najčešće frontalni.q Sredstva rada su najčešće vežbe organizovanog postavljanja i kreta-
nja i lokomotorne vežbe (hodanje i trčanje u raznim pravcima, skakanje).q Rekviziti su vrećice, obručevi, kocke od sunđera, lopte, medicinke.q Sprave koje se najčešće koriste su mostići, švedska klupa, lestve i
slično.18
DRUGI DEO USMERENE AKTIVNOSTI
q Cilj pripremnog dela je da se vežbama oblikovanja pripremi organi-zam za povećana fiziološka naprezanja u sledećem delu aktivnosti;aktivirati mišiće i zglobove, stvarati uslove za pravilno držanje tela.
q Biološki zadaci su da se vežbama oblikovanja utiče na srce i krvotok,i na pluća; smanjuje nervna i mišićna napetost; držanje tela.
q Vaspitni zadaci su doprinos razvoju smisla za red i istrajnost u radu,razvoj discipline, navikavanje na zajednički rad; vedro raspoloženje.
q Obrazovni zadaci su razvijanje skladnog izvođenja vežbi; pažnje,pamćenja i reprodukovanja vežbi; navikavanje na rad u grupi.
q Oblik rada je najčešće frontalni (slobodna formacija, polukrug).q Sredstva rada su vežbe zagrevanja i razgibavanja: kruženje, otkloni,
pretkloni, zasuci i slično. (Vežbe za vrat, rameni pojas i ruke; za trup. Vež-be prevencije, kompenzacije, korekcije. Vežbe za jačanje-eutonija, istezanje-elongacija, labavljenje-relaksacija).
q Rekviziti su lopta, palica, lastiš, obruč, vrećica, kocke, duga vijača.
19
TREĆI DEO USMERENE AKTIVNOSTI
q Cilj osnovnog dela je stvaranje uslova za ostvarivanje postavljenihciljeva i realizaciju programskih zadataka koristeći se tel. vežbama.
q Biološki zadaci su da sa najvećim fiziološkim opterećenjem pozitivnoutiču na razvoj svih sistema organizma dece predškolskog doba.
q Vaspitni zadaci su doprinos razvijanju pozitivnih moralnih i karakter-nih osobina dece predškolskog doba.
q Obrazovni zadaci su sticanje kretnih navika, poboljšanju psihomo-tornih sposobnosti, usvajanje teorijskih znanja o vežbi, igri i njiho-vom delovanju na organizam, prihvatanje takmičenja za kolektiv.
q Oblici rada su svi mogući (u zavisnosti od uzrasta dece).q Osnovna sredstva rada su određena Planom i programom (lokomo-
torne vežbe tipa hodanja, trčanja, puzanja, penjanja, skakanja, ko-lutanja, vučenje, guranje i manipulativne vežbe tipa bacanja, hvata-nja, gađanja; vožnja tricikla, bicikla, poligoni i drugo).
q Sprave i rekviziti su sve do sada korištene u svim aktivnostima.
20
ČETVRTI DEO USMERENE AKTIVNOSTI
q Cilj završnog dela je smirivanje organizma u fiziološkom i psihičkomsmislu, kako bi dete bilo sposobno da obavlja ostale aktivnosti.
q Biološki zadaci obuhvataju smirivanje organizma deteta i vraćanjefizioloških procesa na nivo sa početka vežbanja; higijenske navike.
q Vaspitni zadaci su razvijanje smisla za rad u zajednici; zajedničkospremanje sprava i rekvizita.
q Obrazovni zadaci su usvajanje informacija o higijeni – pranju rukuposle rada u sali i sklanjanja sprava i informacija o važnosti povezi-vanja svih oblika rada u predškolskoj ustanovi.
q Oblici rada je frontalni, a formacija je najčešće vrsta (deca sede našvedskoj klupi), krug, polukrug i dr.
q Osnovna sredstva rada su najčešće mirne pokretne igre, kao i nekidrugi sadržaji i aktivnosti bez većeg intenziteta, uz korišćenje lepezerekvizita, slika, aplikacija i sl.
q Sprave i rekviziti se sklanjaju posle usmerene aktivnosti.
21
ŠETNJE I IZLETI
n Osnovna svrha ovih aktivnosti je vazdušna kupka, izlaganjeorganizma čistom vazduhu i da deca promene sredinu, uobližnji dečji vrtić, park, šumu ili na dečje igralište.
n Šetnja u parovima decu jako zamara te se ne preporučujeduže od 30 minuta sa starijom grupom, 20 minuta sa sred-njom i 10-15 minuta sa mlađom grupom.
n Za vreme šetnje mogu da međusobno razgovaraju, da nebudu preglasna, a čak im se predlaže i da zapevaju izvangradske buke.
n Ove aktivnosti, kao i svaki vaspitno-obrazovni rad, morajuse unapred planirati, ruta, bezbednost aktivnosti i slično.
n Veoma je važno posle ovih aktivnosti da vaspitačica pogledada nisu čarape vlažne i mokre, a ako jesu da deca obujusuve papuče.
22
IZRAŽAVANJE POKRETOM
n Dete se u svom životu neprestano kreće, pa otuda tvrdnja daje život deteta zapravo kretanja.
n Deci treba stvoriti uslove za kretanja kako bi ono moglo dapostane sredstvo za oblikovanje ličnosti.
n Dete kretanjem izražava svoje doživljavanje sveta i ono jeza njega način izražavanja, i aspekt estetskog vaspitanja.
n Vaspitavanjem izražavanja pokretom uvodimo decu u plesnuumetnost, pokretom izražavanje svojih doživljavanje.
n Pokret uključuje i prostornu i vremensku komponentu i u te-snoj vezi je sa ritmom.
n Izražavanjem pokretom dete oblikuje sopstvenu aktivnostizdižući je na viši nivo, stepen stvaralaštva.
n Vaspitavanje izražavanjem pokretom ima i svoje metode, ato su pre svega vođenje i improvizacija.
23
CILJEVI IZRAŽAVANJA POKRETOM
Ø Upoznavanje mogućnosti svog tela kao instru-menta izražavanja.
Ø Zadovoljavanje dečje potrebe za aktivnim doživ-ljavanjem i izražavanjem muzike, pokretom tela.
Ø Koordinacija i kultura pokreta: sklad, lakoća,gracioznost i sloboda u istraživanju.
Ø Razvijanje ritma i ravnoteže tela.Ø Sposobnost stvaralačkog izražavanja svih emo-
cija putem pokreta za duživljavanje lepog.Ø Više načina izražavanja putem pokreta.
24
BIOLOŠKI ZADACIIZRAŽAVANJA POKRETOM
Zdravo, skladno i fizički dobro razvijeno telo i to:
Ø Pravilan razvoj lokomotornog aparata, nervnog,respiratornog, kardiovaskularnog sistema itd.
Ø Pravilno držanje tela i uklanjenje raznihdeformiteta u držanju tela, kičmenog stuba istopala.
Ø Slobodno, efikasno i skladno vladanje motorikomi sticanje fizičke spretnosti.
Ø Negovanje perceptivno-motorne koordinacijekod dece.
25
VASPITNI ZADACIIZRAŽAVANJA POKRETOM
Sticanje pozitivne slike o sebi kroz:
Ø Razvijanje emocionalne stabilnosti i negovanjepozitivnih emocija, opšteg osećanja sigurnosti ipoverenja putem razvijanja estetskih osećanjavezanih za doživljavanje lepog.
Ø Razvijanje voljno-karakternih osobina (volje isamokontrole-odgovornosti, istrajnosti i odluč-nosti, sposobnosti za prevladavanje teškoća ineuspeha.
26
OBRAZOVNI ZADACIIZRAŽAVANJA POKRETOM
Ø Formiranje i razvijanje stvaralačkih aktivnostikroz slobodno, efikasno, skladno i gracioznoizražavanje putem slobodnih, oslobođenih po-kreta koji vode poreklo od osnovnih prirodnih –od harmoničnog hodanja, lakog i lepršavogtrčanja, prirodnih skokova, savijanja do kultivi-sanih pokreta kao što su plesni koraci iz narod-nog folklora, modernog baleta, kao i koraci izklasičnog plesa; kroz razna gibanja telom, ru-kama i nogama, vežbe ravnoteže, kao razna fi-gurativna kretanja, u skladu sa muzikom.
27
DEČJI NASTUPI (PRIREDBE)
n Pod dečjim priredbama podrazumevamo javna na-stupanja dece. Dečji nastupi moraju biti deo re-dovnog rada i da rezultiraju iz tog rada.
n Javni nastup treba da bude smotra dečjih sposob-nosti i dostignuća, odnosno rezultat rada vaspita-ča (analogija sa učeteljima, nastavnicima, profesorima).
n Sadržina nastupa treba da čini materija koja jepredviđena za rad sa tim uzrastom, bez posebnihpriprema i vežbi, prilagođena javnom nastupu.
n Veoma su pogodni i prikladni razni kratki sastaviiz okvira dečjeg plesa, razne pokretne igre, kojenisu rezultat drila i “dresure” predškolske dece.
28
SAŽETA PISANA PRIPREMAUSMERENE AKTIVNOSTI
Ø KONCEPT (sažeta pisana priprema) sadrži: nazivi mesto vrtića, grupu i broj dece, datum i vreme.
Ø Zatim: organizacioni oblik aktivnosti, usmerenuaktivnost, te temu i ciljeve aktivnosti.
Ø Sledi: zdravstveno-higijenski zadaci, vaspitni iobrazovni zadaci i tip aktivnosti.
Ø Metode i oblike rada.Ø Osnovna sredstva za svaki deo usmerene aktiv-
nosti.Ø Objekat, sprave i rekvizite.
29
REALIZACIJA FIZIČKOG VASPITANJADECE PREDŠKOLSKOG DOBA
Tematske celine:1. Jutarnje telesno vežbanje u fizičkom vaspitanju
predškolske dece.2. Pokretne igre u fizičkom vaspitanju predškolske
dece.3. Usmerena motorička aktivnost u fizičkom
vaspitanju predškolske dece.4. Šetnje i izleti kao oblici organizacije rada sa
predškolskom decom.5. Slobodne aktivnosti i rekreativna pauza dece
predškolskog doba.6. Izražavanje pokretom u fizičkom vaspitanju
predškolske dece.30
REALIZACIJA FIZIČKOG VASPITANJADECE PREDŠKOLSKOG DOBA
Kontrolna pitanja (1):
n Cilj jutarnjeg telesnog vežbanja u fizičkom vaspitanju predškolske dece?n Zadaci jutarnjeg telesnog vežbanja u fizičkom vaspitanju predškolske
dece?n Značaj pripremne igre u fizičkom vaspitanju predškolske dece?n Izbor pripremne igre u fizičkom vaspitanju predškolske dece?n Priprema vaspitača u fizičkom vaspitanju predškolske dece?n Priprema dece u fizičkom vaspitanju predškolske dece?n Objašnjavanje pripremne igre u fizičkom vaspitanju predškolske dece?n Tok i završetak pripremne igre u fizičkom vaspitanju dece predškolskog
doba?n Neki primeri pripremnih igara u fizičkom vaspitanju predškolske dece?n Značaj usmerene motoričke aktivnosti u fizičkom vaspitanju predškolske
dece?31
REALIZACIJA FIZIČKOG VASPITANJADECE PREDŠKOLSKOG DOBA
Kontrolna pitanja (2):n Struktura usmerene motoričke aktivnosti u fizičkom vaspitanju dece?n Prvi – uvodni deo usmerene motoričke aktivnosti u fizičkom vaspitanju?n Vežbe za razvoj navika organizovanog postavljanja i kretanja? Stavovi i
okreti?n Formacije i njihove promene? Hodanje u ritmu marša – marširanje?n Lokomotorne vežbe (hodanje i trčanje u raznim pravcima i u različitom
tempu)?n Igre hvatalice, te skakanje i poskakivanje u prvom delu usmerene
aktivnosti?n Drugi – pripremni deo usmerene motoričke aktivnosti u fizičkom
vaspitanju?n Vežbe oblikovanja - pojam, podela i opšte napomene u vezi njihove
primene?n Vežbe za razvoj mišića ramenog pojasa, ruku i vrata predškolske dece?n Vežbe za razvoj trbušnih mišića dece predškolskog doba?
32
REALIZACIJA FIZIČKOG VASPITANJADECE PREDŠKOLSKOG DOBA
Kontrolna pitanja (3):n Vežbe za razvoj leđnih mišića dece predškolskog doba?n Vežbe za razvoj mišića bočnih pregibača i uvrtača trupa predšk. dece?n Vežbe za razvoj mišića nogu i stopala dece predškolskog doba?n Doziranje vežbi oblikovanja i neki principi sastavljanja kompleksa?n Neki primeri vežbi oblikovanja bez rekvizite, sa korišćenjem vrećice i
obruča?n Treći – glavni deo usmerene motoričke aktivnosti u fizičkom vaspitanju?n Lokomotorne vežbe tipa hodanja, trčanja, puzanja, provlačenja i
penjanja?n Lokomotorne vežbe: dizanje i nošenje, guranje i vučenje, potiskivanje i
nadvlačenje?n Lokomotorne vežbe tipa skakanja (u dalj iz mesta i zaleta, u dubinu) i
kolutanja?n Poligon – staza prepreka, kao oblik organ. rada na usmerenoj
motoričkoj aktivnosti.n Četvrti – završni deo usmerene motoričke aktivnosti u fizič. vaspitanju?
33
REALIZACIJA FIZIČKOG VASPITANJADECE PREDŠKOLSKOG DOBA
Kontrolna pitanja (4):n Šetnja kao oblik organizacije rada u fizičkom vaspitanju predšk. dece?n Izleti kao oblici organizacije rada u fizičkom vaspitanju predškol. dece?n Slobodne aktivnosti u fizičkom vaspitanju predškolske dece?n Rekreativna pauza u fizičkom vaspitanju dece predškolskog doba?n Ciljevi izražavanja pokretom u fizičkom vaspitanju predškolske dece?n Biološki zadaci izražavanja pokretom u fizičkom vaspitanju predškolske
dece?n Pedagoški vaspitni zadaci izražavanja pokretom u fizičkom vaspitanju
dece?n Pedagoški obrazovni zadaci izražavanja pokretom u fizičkom vaspitanju
dece?n Primer telesnog vežbanja uz muzičku pratnju?n Sažeta pisana priprema usmerene motoričke aktivnosti predškolske
dece?34
P I T A N J A ?
HVALA NA PAŽNJI !
35
PREDAVANJE 5LECTURE 5
REALIZACIJA FIZIČKOG VASPITANJADECE PREDŠKOLSKOG DOBA
IMPLEMENTATION OF PHYSICAL EDUCATIONPRESCHOOL AGE CHILDREN
36
Prof. dr Nedeljko RodićPedagoški fakultet u SomboruFaculty of Education in Sombor
METODIKA NASTAVE FIZIČKOG VASPITANJA 1METHODS OF TEACHING PHYSICAL EDUCATION 1
37