5. DIO ANALIZA RIZIKARizik Vrste rizika Kvantificiranje rizika i njegova procjena Distribucuja vjerojatnosti Diskretna i kontinuirana distribucija Apsolutna mjera rizika Relativna mjera rizika Koeficijent varijacije Beta relativna kovarijanca Izraunavanje bete Upravljanje rizikom

RIZIKRizik znai neizvjesnost u ishod oekivanih dogaaja u budunosti, odnosno rizik je stanje u kojemu jedna odluka moe imati vie od jednog ishoda i u kojem je svaki drugi mogui ishod u odnosu na oekivani, poznat ili se moe procijeniti od strane donositelja odluke. Odnos prema rizicima trebao bi biti proaktivan: ne bjeati od njih, ve ih treba upoznati i ii im u susret;

VRSTE RIZIKAU procesu donoenja odluka o ulaganju za menadment su posebno vane slijedee vrste rizika: Poslovni rizik, koji se pojavljuje u okviru gotovinskog tijeka, a koji moe biti: - neizbjeivi, sustavni ili trini rizik, koji nastaje pod utjecajem stanja u gospodarstvu, tehnoloke promjene i sl. - izbjeivi, nesustavni ili korporacijski rizik koji nastaje pod utjecajem imbenika koji se nalaze u samom poduzeu (trajkovi, razni tehniki problemi, uvoenje novog proizvoda i sl.). Financijski rizik, koji se vee uz nain financiranja poduzea, osobito zaduivanjem, koje ako izmakne kontroli moe izazvati pitanje likvidnosti, pa i bankrota.

KVANTIFICIRANJE RIZIKA I NJEGOVA PROCJENAKako je u pojmu rizika sadrano mjerenje varijabilnosti ostvarivanja rezultata, rizik se mjeri temeljem ocjene frekvencije distribucije vjerojatnosti nastupanja moguih rezultata. Distribucija vjerojatnosti nastupanja moguih rezultata, kao posljedica neke odluke o investiranju, temelj je procjene rizika. Moe se definirati kao odreen skup moguih rezultata s poznatim vjerojatnostima nastupanja svakog pojedinog rezultata

DISTRIBUCIJA VJEROJATNOSTIVjerojatnost nekog dogaaja pretpostavlja mogunost da e se on stvarno i dogoditi. Ishod nekog investicijskog projekta najpovoljniji je kada ekonomija u okruenju prosperira, a najnepovoljniji je kada je ona u recesiji. Ako se pomnoi svaki mogui ishod neke investicije s vjerojatnou njegovog nastajanja i dobiveni umnoci zbroje, dobiva se oekivana vrijednost. Izraun se vri po obrascu:

R Ri Pii 1

n

gdje je: n broj moguih povrata R oekivani povrat Ri iti povrat Pi vjerojatnost Ri tog povrata

DISTRIBUCIJA VJEROJATNOSTI - primjer Kalkulacija oekivanog profita dva projekta

Projekt

Stanje u ekonomiji prosperitetnormalno recesija

Vjerojatnost dogaanja 0,250,50 0,25

Rezultat investiranja 1000,00800,00 500,00

Oekivana vrijednost 250,00400,00 125,00

A

Oekivani profit od projekta A

775,00

prosperitet B normalno

0,25 0,50

1400,00 1000,00

350,00 500,00

recesijaOekivani profit od projekta B

0,25

600,00

150,001000,00

DISKRETNA I KONTINUIRANA DISTRIBUCIJAvjerojatnost 0,50 vjerojatnost 0,50

0,25

0,25

Distribucija vjerojatnosti za projekt A je manje raspr-ena od svoje oe-kivane vrijednosti, nego za projekt B, to znai da je pro-jekt A manje rizi-an od projekta B

0800 900 1000 profit oekivana profit

0600 1000 oekivana profit 1400 profit

APSOLUTNA MJERA RIZIKAGustoa ili stupanj rasprenosti distribucuje vjerojatnosti mjeri se pomou standardne devijacije ( ). Standardna devijacija mjeri rasprenost moguih ishoda od oekivane vrijednosti. to je manja vrijednost , manje je rasprena distribucija, odnosno manji je rizik. Izraun se vri u tri koraka: a. b. utvrivanje pojedinanog odstupanja za svaki mogui ishod od oekivane vrijednosti , di X i X izraunavanje varijance od prethodno izraunatih odstupanja 2=

( X i X ) 2 * Pi i 1

n

c.

izraunavanje standardne devijacije kao kvadratnog korijena varijance=

( X i X ) 2 * Pi i 1

n

RELATIVNA MJERA RIZIKAStandardna devijacija nije najbolja mjera za usporedbu disperzije (relativan rizik) pridruene s dvjema ili vie distribucija vjerojatnosti s razliitim oekivanim vrijednostima. Relativna mjera rizika utvruje se pomou: koeficijenta varijacije, bete relativne kovarijance

KOEFICIJENT VARIJACIJEKoeficijent varijacije je relativna mjera disperzije, odnosno mjera rizika po jedinici povrata. Utvruje se kao odnos izmeu standardne devijacije distribucije i oekivane vrijednosti, odnosno srednje distribucije. Koeficijnet varijacije

v

X

BETA RELATIVNA KOVARIJANCABeta je relativna mjera rizika koja pokazuje osjetljivost promjene povrata na vrijednosnicu na promjene povrata na trini portfelj. Ona pokazuje tendenciju pojedinane vrijednosnice da kovarira s tritem. Stoga ima relativno znaenje kao mjerilo za trini indeks ija vrijednost iznosi 1. Povrat na dionicu koja ima betu 1 raste i pada u istom postotku kao i trini portfelj. Imovina, koja ima vrijednost bete veu od 1, rizinija je od trita (agresivna investicija) jer raste i pada vie nego trite, a ona, koja ima manju od 1, manje je rizina od trita (defenzivna investicija). Ako je beta npr. 1,3 to znai da povrat na dionicu 1,3 puta vie reagira u odnosu na trina kretanja.

IZRAUNAVANJE BETEBeta se moe izraunati iz odnosa kovarijance povrata vrijednosnice i povrata trinog portfelja, s varijancom trinog indeksa.j Cov( R j , Rm ) SD 2 ( Rm )

gdje je

Cov( R j , Rm ) Pi ( R j R j ) * (Rm Rm )

Usvajanje bete za odgovarajuu mjeru rizika u korporacijskim financijama znai da se procjena rizika u odlukama financijskog menadmenta treba provoditi u kontekstu povezanosti konkretne financijske odluke i trita

IZRAUNAVANJE BETE - primjerStanje u gospodarstvu kriza prosjeno dobro Vjerojatnost 0,3 0,5 0,2 Stopa povrata na vrijednosnicu A (%) 0 8 16 Stopa povrata na trini portfelj (%) -4 10 24

Cov(Rj,Rm) = Pi(Rj - Rj) * (Rm - Rm) = (0,3) * (0 0,08) * (-0,4 0,1) + (0,5) * (0,08 - 0,08) * (0,1 0,1) + (0,2) * (016 0,08) * (0,24 0,1) = 0,00336 + 0.00224 = 0,0056 SD2 = Pi(Rj - Rj)2 =(0,3) * (-0,04 0,1)2 + (0,5) * (0,1 0,1)2 + ( 0,2) * (0,24 0,1)2 =

= 0,00588 + ,000784 = 0,00670,0056 A,M = 0,0067 = 0,84

UPRAVLJANJE RIZIKOMUpravljanje rizikom moe se odvijati na pet sljedeih naina: Izbjegavanje rizika, podrazumijeva izbjegavanje aktivnosti kojima se moe izazvati tetan dogaaj ili neplanirana opcija poslovne aktivnosti, Smanjivanje rizika, znai poduzimanje odgovarajuih zatitnih mjera (npr. heding poslovi). Preuzimanje rizika, znai preuzimanje odgovornosti za mogui nastup dogaaja koji nisu planirani i ijim nastajanjem mogu nastati tete. Udruivanje rizika, podrazumijeva disperziju teta zbog nastupa nekog rizika na vie nositelja. Pomicanje (transfer) rizika, je oblik upravljanja rizikom u okviru kojeg se rizik prenosi na druge, najee osiguravajua drutva.