PowerPoint Presentation

Tomiczek, C., Dimini, D., Cech, T., Hraovec, B., Krehan, H., Pernek, M., Perny, B., 2007: BOLESTI I TETNICI URBANOG DRVEA. Sveuilini prirunik. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 384 str. Glava, M., 1999: GLJIVINE BOLESTI UMSKOGA DRVEA. Sveuilini udbenik. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 281 str. Dimini, D., 1992-2009: Rezultati dosadanjih istraivanja uzronika bolesti drvea. BOLESTI HRASTA I KESTENABolesti hrastaMicrosphaeraalphitoides, sin.M.guercinaAnamorf:OidiumquercinumHrastova pepelnicaHrastova pepelnica napada veinu hrastova june Europe.Haustorije(hifesisalice)epidermalnestanicemladihlistovakoristehranjivazarastirazvoj

Stadiji:1.) savreni (teleomorf) -kleistotecija sa askosporama koje ostvaruju primarne infekcije na listu2.) nesavreni (anamorf) - stadij konidije koje ostvaruju sekundarne infekcije

Razvoj M.alphytoidesMasovno zarazuju Iskljuivo konidijeprimarnihzarazaaskosporamailimicelijemizpupakojese poklapajusalistanjemhrastarazvojkonidijskegeneracije

Da bi konidije dobro klijale i masovno zarazile potrebno je vlano vrijeme (polovina maja); toplo vrijeme dabi se brzo razvila nova generacija i da bi stvorila nove konidijeFaza razvoja hrastovog listaZarazu omoguuju svi faktori koji usporavaju rast i razvoj lista, tj. Brzo zadebljanje kutikuleto se list sporije razvija, treba mu vie vremena za zadebljanje kutikule -osjetljivost hrasta napepelnicu

M.alphytoides je obligatni parazit, jednako napada hrast bez obzira naFizioloko stanje (brzini razvoja Lia i brzini zadebljanja kutikule kao faktora pasivne otpornosti)Vaan faktor - svjetlo koje je biljki potrebno za razvoj(zatititi biljke)infekcijski potencijal gljive

npr. Sigurno je da se u poetku maja nije razvio dovoljan broj konidijskih generacija, time nije stvoren ni jak infekcijski potencijal gljive (velik broj spora),pa zbog manjka konidija nisu osigurane masovne zaraze. Tokom maja i poetkom juna razvija se veliki broj konidijskih generacija i nastane jak infekcijski potencijal gljive, pa ako su zadovoljeni svi drugi navedeni faktori nastaju masovne zaraze.

SIMPTOMI:krajem maja i poetkom juna na mladim listovima vrnih izbojaka pojava malih bijelih mrlja, koje seire i meusobno povezuju i konano mogu prekriti cijelu povrinu lista (pepeljaste naslage), pa ak i dio mladogzelenog izbojkaList gubi hlorofil,kovra se, pocrni i osuiPri jaem napadu stradaju i Vrni izbojciU jesenformiranje plodita gljiva(kleistotecij) uvidu sferinih, crnih tijelaUnutar plodita- ovalni askusi sa 4 ili 8askospora, koje sujednoelijske,eliptine i bezbojne

Konidije e bre klijati ako je visoka zrana vlaga , klijaju na temperaturi 26-36 stepeni C.

Gljiva prezimi u obliku kleistotecija na otpalom liu i u obliku micelija izmeu ljuspica pupa.

1. sluaj-U proljee kleistotecije pucaju, izlaze askospore i primarno inficiraju mlado lie2.sluaj-u vrijeme otvaranja pupa aktivira se i micelij u njemu, pa nastane zaraza izbojaka koji se razvijaju iz pupa.Ovo je ei i vaniji nain primarnih zaraza.Brzo se razvija u oba sluaja konidijski stadijum gljive koji vri sekundarne infekcije.Cjelo ljeto konidije vre zarazu, a na jesen se formiraju kleistotecije.

Simptomi:pepeljasta prevlaka na zelenim dijelovima.U maju se pojavljuju prvi simptomi.Ako je zaraza nastala askosporama, na zaraenom listu prvo nastaju nekrotine pjege, kao da je na listu razlivena kapljica ulja.U sluju jaeg napada obolijeva zeleni izbojak.tete nastaju najprije na biljkama koje su izloene suncu, a to su:-rasadnici-iste sjeine-rubovi sastojine i slinoBolest crpi hranu od biljke haustorijama, prekriva povrinu i smanjuje asimilaciju za 50%..i vieBiljka zaostaje u rastu, fizioloki slabi, podlona je napadu sekundarnih insekata i gljiva.Biljka moe u potpunosti stradati.MJERE BORBEZa planiranu zatitu treba znati na kojim se povrinama i u kojims ituacijama hrastovi Izloeni jakome svjetlu i time zarazama od pepelnice (otvorena mjesta gdje raste ponik i podmladak, progaljenamjesta i stare sastojine poslije defolijacije te biljke u rasadnicima)Debljina kutikuleSadraj vodeHemijske mjere zatiteSumporFungicidiDva do tri prskanja po kritinom periodu, a svakih 15 dana ako je rije o represivnoj mjeri

Ceratocystis fagacearumAnamorf:Chalara quercinaUzronik uvenua hrastova

Na razliitim vrstama hrastova u svijetu nalazi prilino velik broj gljiva iz roda Ceratocystis. Naroito osjetljivi crveni hrastovi Q.coccinea , infekcije mogue i napitomom kestenu.Sve te gljive po svojoj vanosti za hrast moemo podijeliti u tri grupe:1.) Uzronici venua i suenja hrastaNajvanija grupa onih gljivinih vrsta koje kao traheomikoze predstavljaju uzronike venua i suenja hrastovih stabala

2.) Uzronici oboljenja ira i mlaih biljaka-Manji broj Ceratocystis vrsta koje dolaze na iru i sa ira prelaze namlade biljke te uzrokuju njihovo ugibanje-tete nastaju i na samom iru3.) Uzronici plavila hrastovog drva-U ovu grupu spada najvie vrsta ovoga roda-Sve one uzrokuju promjenu boje drveta i ne predstavljaju gljive vee ekonomske vriijednosti

BIOLOGIJA:Stadiji razvia: nesavreni (anamorf) stadij konidija, i savreni (teleomorf) stadij peritecijaKonidije su cilindrine, bezbojne, jednoelijske ,formiraju se na naslagama ispod korePeritecije koje se rijetko stvaraju,uronjene su u tkivokore,a na povrinu izbija samo maljavi vrhAskusi sadre 8 askospora koje su bezbojne, jednoelijskeRasijavanje spora vre insekti najede iz porodice Nitidulidae i Scolytidae, koje privlai miris micelijeispod koreirenje bolesti je mogude i ilnim kontaktom, ali je napredovanje vrlo sporo

SIMPTOMI:Prvi znaci bolesti na crvenim hrastovima su uvenue lia i promjena boje (bronzano-smea)

List mjenja boju od vrha prema osnovi peteljke;prvo strada list na vrhovima grana, a zatim se crvenilo brzo iri po cijeloj kronji

Ispod kore na bjelici javljaju se uzdune tamne pruge i naslage micelije gljive bjeliasto-sive boje i karakteristinog mirisa na voe

Kod lunjaka i kitnjaka simptomi su slabijeg intenziteta, a proces suenja stabala moe da traje vie godina za razliku od crvenih hrastova koji izumiru iste godine kada su inficirani

MJERE BORBE:S obzirom da je irenje bolesti vrlo sporo i lokalno, mjere borbe seizvode samo ako je napad jakRepresivne mjere - fumigacija tla radi breg ubijanja stabala u pojasu od oko 15 m od izvora infekcije i spreavanja prenosa bolesti ilnim kontaktom (suha stabla se zatim izvlae da bi se reducirao materijal za ishranu insekata)Zabrana uvoza drveta iz zaraenih podruja- karantinske mjere Najea i najvanija gljiva kore i ista hrasta od grana Apoteciji grupirani, izdueni, obino transverzalni prema uzdunoj osigrane, smjeteni kori i izbijaju u ravnim ili zakrivljenim izboinama Kora raspucava uzduno u da bi se otvorilo tamno tkivo gljive Tkivo puca i otvara se za vlana vremena, pokazujui svijetlouti disk Askusi su s 8 askospora (konaste, gore zaobljene, dolje takaste,hijaline, vie puta septirane); parafize ravne, zadebljale na vrhu, dueod askusa

Colpoma quercinum, sinonim-Clithris quercinumAnamorf:Conostroma didymumUzronik suenja hrastovih izbojaka i grana

BIOLOGIJA:Stadiji: nesavreni (anamorfni) stadij piknidai savreni (telemorfni)stadij apotecijaRazvoj apotecija zapoinje u jesen; potpuno razvijeni druge godine nakon oboljenja granaapoteciji i askospore sazrijevaju u ranom proljeuZa vlana vremena otvaraju se uzdunomirokom pukotinom da bi seoslobodile askospore Za suha vremena apoteciji ponekad ispadnu itavi, a na granamaostanu samo udubljenja kore gdje su lealiProdirui kroz mehanike ozljede kore ili direktno, askospore inficirajuizbojak ili granuApoteciji se obino nalaze na mrtvim granama, ali se ponekad mogu nai i na oboljelim dijelovima ivih grana

SIMPTOMI:Gljiva zarazi koru granica i mladih stabalaca crvenkastosmea bojaZaraeni dijelovi odumiru i postaju bjelkastiBolesne grane jasno razlikuju u zelenoj kronji drveda i dobro seprimjeuju i izdalekaNa odumrlim granama ljeti nastaju piknidegljiveU jesen se na tim mjestima mogu vidjeti tamne linije na kojima sePovrinski dio kore izdigne tetu nastaju pustuleRasporeene poprijeko ili koso, na grani (izdignuima apoteciji gljive)Apoteciji sive boje i lako uoljivi- Najsigurniji dijagnostiki znak prisutnosti gljive

Nedvojbeno je da gljiva C. quercinum uzrokuje bijelu trule drva,granica i grana (oboljela grana brzo truli i ugiba)Ugibanjem tih granica kronja ostaje bez velikog broja listova. Na tajje nain u cjelini smanjen asimilacijski aparat stabla, to za fiziolokioslabljeno stablo (pod djelovanjem razliitih faktora) ili oteenukronju moe biti odluujue za suenje cijeloga hrastaNajvaniji i najkorisniji ista grana hrastaApiognomonia quercina-sinonim-Gnomonia quercinaAntraknoza hrastova lia

A. quercina uzrokuje antraknozu lia,peteljki i izbojakaesto nalazi na listovima hrasta lunjakaNepravi tetu napadnutim hrastovima; zarazi mali broj listovaOva gljiva razvija peritecije na otpalom liuPeriteciji se razvijaju u jesen,sazrijevaju sljedeeg proljea

Askusi imaju 13-15 askosporaSIMPTOMI:Tipini simptomi bolesti nepravilne,svijetlosmee nekrozeOne su obino na gornjem dijelu lista,rjee na bazi ili ak na peteljciPrilikom nastanka mogu biti prisutni iinsekti koji stvaraju galeSiguran dijagnostiki znak su acervuli na donjoj strani lista (eliptini, a iz njih izlaze konidije u zlatnoutim kapima)Pripadajua savrena forma dolazi na otpalim listovimaKada zriju, do maja, slijedi zaraza novo razvijenih listova

Phyllostica quercus-ilicisUzronik pjegavosti lia hrasta crnikeNapada lie svake godine, ali s razliitim intenzitetomRazvija konidijski (anamorfni) stadiji piknida s konidijima; telemorfni stadij nije primjeenPiknide su veoma sitne, okrugle i crneU njima se razvijaju konidije - inficiraju listove stvaraju se pjegeDomain podalje od mjesta zaraze stvara prsten gustih stanica kroz koji nemogu prolaziti ni toksini ni hife u zdravi dio lista te kroz tu zonu ne moguprolaziti ni hranjiva prema pjegi, pa se taj dio osui i ispadneList na taj nain vri eliminaciju patogenaGljiva moe da uniti preko 30 % povrine ali ne uzrokuje suenje stabala

SIMPTOMI:Izolirane ili ponekad spojene pjegePjege nepravilnog oblika,srebrenastobijele boje,jasnoogranienog ruba, koji je uskimijelom obojen smeecrvenoU napretku bolesti pjega prboije ina donju stranu listaNa gornjoj povrini pjege razvijaju se veoma sitne crne piknideTkivo unutar pjege moe raspucati,osuiti se i spasti pa se uz pjege vide uplji dijelovi listaJako zaraeni list pouti i otpada33Bolest: Rak kore kestenatetni organizam: Gljiva Cryphonectria parasitica (Murr.)Sinonim: Endothia parasitica

Najvei krivac propadanja kestenovih stabala svakako jegljivica uzronik raka kestenove kore Cryphonectria(Endothia) parasitica zbog koje kesten postupno nestaje iz naih uma. Pitomi kestenu narodu je uobiajen naziv za stablo latinskog imena Castanea sativa koje, osim to samoniklo rasteu umama, danas se uzgaja urasadnicimazbogjestivog plodaidekoracije vrtovai slinog. Poredi lijepa habitusa, cvijeta i ploda stablo pitoma kestena slui i kao ukrasna perivojna vrsta.

Biljke domainiPatogen napada biljke roda Castanea (naroito Castanea dentata i Castanea sativa), ali moe da se pojavi,u manje tetnom obliku, i na vrstama koje pripadaju rodu Quercus i Acer.

GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST

Gljiva koja je uzronik raka kore kestena vodi porijeklo sa Dalekog Istoka. U Sjevernoj Americi se pojavila poetkom dvadesetog vjeka, a u Evropi je registrovana 1938. godine u Italiji, odakle se brzo proirila nakon Drugog svjetskog rata.ezdesetih godina u Italiji uoen je anomalni oblik raka (ne izaziva propadanje zaraenih biljaka) koji je prouzrokovan hipovirulentnim sojem patogena. Ovo je omoguilo sprovoenje sistema bioloke borbe uperene na suzbijanje agresivnih sojeva prisutnih u Italiji, Francuskoj, Kanadi i SAD.

SIMPTOMITipini simptomi ove bolesti na kestenu se pojavljuju na mlaim granama i izdancima. Na povrini granica i izdanaka pojavljuju se nepravilne mrlje, boje cigle, koje se postepeno poveavaju. Na nivou ovih mrlja na kori se stvaraju ispupenja, koja se nadimaju do pucanja, a kroz raspukline se vidi donje mrtvo tkivo ukaste boje. Kad se odstrani zaraeni dio kore, na ivicama zdravog tkiva uoava se micelija krem-ute boje, karakteristi-no rasporeena u obliku lepeze.

Gljiva C. parasitica uzrokujenekrozu koreirakaste izraslinena izbojcima iz panja, po granama i na deblu. Kada je napadnuto deblo, zaraeno sestablo sui. Bolest opasno ugroava kestenova stabla i uzrokuje njihovufizioloku slabost. Vrlo je agresivna jer napada i vitalna zdrava stabla. Deblo kestena na kome se vide povrine s cigla-crvenim blago ulegnutim lezijama

Pitomi kesten zaraen rakom kore raa plodove mnogo ranije od zdravih stabala, ve u petoj godini, a ivi najvie 25 godina, dok zdrava stabla ive mnogo dulje.Zbog bolesti slabi sposobnost vegetativne obnove sastojine i pogorava se njezina kakvoa, to smanjuje gospodarsku i ekoloku vrijednost. Osim kestena moe zahvatiti i neke druge listopadne vrste, ali na njima ne pokazuje agresivnost kao na kestenu.Razvoj bolesti zavisi od mnogih faktora, a najvaniji je nain gajenja kestena. Na stablima kestena kod kojih se koristi plod prvo se sue grane na vrhu, zatim ramene grane i na kraju donji deo stabla. Napadnute biljke mogu uginuti u roku od samo par sezona. Kod biljaka kod kojih se eksploatie drvo zaraza se pojavljuje u blaem obliku.

Rak kestenove kore lako se uoava na glatkoj kori mladih stabala, ali na starijim stablima s razvijenom hrapavom korom to je tee, no raspoznavanje olakavaju formirani izbojci ispod mjesta zaraze. Postoji nekoliko tipova raka:povrinski,aktivniikalusirajui rak, kao i broj rakastih tvorevina na stablima. Kod povrinskog raka kora je hrapava, a deblo na mjestu zaraze zadebljano.Aktivni rak simptomi- Kora naranasto do crvenosmee boje- Uzduno raspucala kora- Otvorene rane- Brojne fruktifikacije- Lepezasti micelij- ivii

Aktivni rak

Rak kestenove kore - tipoviKalusirajui rak simptomi- oko rane formirano kalusno stanije- zacjeljivanje rana- prisutnost plodnih tijela- Intermedijarne karakteristike

Kalusirajui rakAktivni rak ine uzdune pukotine, otvorene rane, kao i uto-smea plodita gljive C. parasitica i nastali izbojci ispod mjesta infekcije. Kalusirajui rak prepoznaje se po formiranom kalusnom staniju oko rak rane.Kemijsko suzbijanje ne dolazi u obzir jer je vrlo skupo i ekoloki nepovoljno. Krenje oboljelih stabala i rezidba zaraenih grana i granica jedine su mjere zatite. Cryphonectria parasitica

Aktivni rak naranastimicelij Povrinski rak bijeli micelijCryphonectria parasitica hipovirulentni soj

Napredna faza zaraze na grani kestena na kojoj je primjetno odvajanje djela kore

EPIDEMIOlOGIJAUzronik raka kore kestena je gljiva, koja se odrava tokom cjele godine na bolesnim biljkama i iri se preko askospora i konidija, prenesenih vjetrom i kiom. Prenosioci u prirodi mogu biti i insekti (Agrilus spp.) i ptice.

Askus sa askosporamaperitecijkonidije

Prenosioci u prirodi mogu biti i insekti (Agrilus spp.) i ptice. Iako se misli da insekti nemaju vanu ulogu u prenoenju bolesti, u nekim testovima je pronaeno preko 400 vrsta insekata u okolini stabla kestena od kojih je 70 nosilo inokulum C. parasitica.

Razliito razvijanje Chryphonectria parasitica na djelu inficiranog drveta

U rasadnicima se esto koriste stubovi od kestenovog drveta oboljeli od raka kore koji dalje mogu da ire zarazuNa hrastu rak rane su manje vidljive i opasnost od bolesti je uglavnom manja (ne dolazi do suenja biljke), ali oboljele biljke mogu da predstavljaju izvor irenja patogena.Razvoj bolesti zavisi od uslova sredine i podlonosti biljke domaina oboljenju. Na vee udaljenosti patogen se iri zaraenim sadnim materijalom i drvetom, odnosno korom drveta. Postoji i mali rizik za prenoenje plodom ili sjemenom.

Disease cycle ofCryphonectria parasiticaPREVENCIJA I BORBAOsnovna uputstva koja je potrebno potovati da bi se spreila pojava infekcije su: u proizvodnim zasadima kestena rezidbom je potrebno odstraniti sve osuene grane i spaliti ih, ukloniti i spaliti zaraene izdanke, ostavljajui, eventualno, one kod kojih je infekcija izazvana hipovirulentnim sojevima.Treba naglasiti da je spojno mjesto pri kalemljenju osjetljivo na bolest do te mjere da i hipovirulentni sojevi, kao i oni normalni, mogu na tim takama izazvati infekciju koja dovodi do suenja biljke.Zbog toga je neophodno: upotreba sterilisanog alata prilikom kalemljenja, upotreba podloge i plemke koje potiu sa nezaraenih biljaka, zatita rane od kalemljenja smolama za zarastanje oiljaka. Najbolji rezultati postignuti su preparatima koji sadre bioloke aditive koji su u stanju da onemogue razvoj gljive.Od eksperimentalnih metoda lijeenja, dobri rezultati su postignuti stavljanjem zemljanih obloga direktno na oboljelo mjesto. Na taj nain se iskoriava antagonizam nekih mikroorganizama, prvenstveno Trichoderma viride, koja je prisutna u povrinskom sloju zemlje.PREPORUKEU praksi, kao efikasan i preporuljiv nain borbe, po- kazao se metod transformacije proizvodnih zasada kestena u ume podesne za povremenu sjeu, poto izdanci nastali na panju poslije svakog sljjedeeg sjeenja progresivno stiu sve veu otpornost na bolest. Sjea se mora obavljati nisko, uz zemlju i u to kraim vremenskim razmacimaNAPOMENA: Osim biljaka, i drvena graa kestena s korom podlee fitosanitarnim pregledima.Phytophtora cambivoraUzronik tintane bolesti pitomog kestenaInfekcije se ire zoosporama i konidijama ili ilnim kontaktomPitomi kesten u vjetaki podignutim zasadima osjetljiviji od onog u prirodiBolest intenzivnija na vlanim tlima

SIMPTOMI:Napada korijen, prodirui preko finih ilica a zatim se korjenom iri upridanak deblaPovrina korijena neto potamni i tkivopostaje vlano i imaneugodan mirisa tamna zona se proiri uvrat korjena u vidu jezika, a na timmjestima se pojavljuju tamne pjege nakoriDaljim razvojem korijen izumire i drvo postaje vlano aiztrulog drveta izlazi tamno-plavi eksudat, boje tinte

Kada vei dio korijena izumre pojavljuju se simptomi na liu koje vene i visi, nekad prvo poutiGljiva se iri kroz tlo, irenje na vee udaljenosti upotrebomZaraenih sadnica,koje na korijenu nose zaraeno tlo

MJERE BORBE:Striktna primjena karantina (zabrana uvozasadnica pitomog kestena)Represivne mjere u sluaju pojave bolesti (sjea stabala iunitavanje izbojne mi panjeva radi saniranja arita bolestiHemijski metod-skup i odnosi se naindividualna stabla

Phytophtora cryptogea- ugibanje korijena sadnica kestenaPhytophtora ramorumnekroza na listovimaGuignardiaaesculiAnamorf: PhyllostictaaphaeropsoideaUzronik pjegavosti lista divljeg kestenaOsnovna bolest divljeg kestena u hortikulturiGljiva tetna kako za mlada stabla u rasadnicima tako i za odrasla

BIOLOGIJA:Stadiji razvoja: nesavreni-stadij piknida i s avreni- stadij peritecijaPiknidi se formiraju u toku ljetaPeritecije u toku jeseni i zime na opalom lidu, pojedinanoAskospore dvoelijske, bezbojnePrimarne infekcije nastaju u proljede uperiodu razvoja liaPiknospore vre sekundarne infekcije u toku ljetaGljiva formira i drugi nesavreni stadij-spermagonije sa spermacijamaSpermagonije lie na piknide; spermacije tapiaste , sitne, nemaju sposobnost klijanja (stadij Leptodothiorella aesculicola)

SIMPTOMI:U toku ljeta na listu krupne, nepravilne, tamnosmee nekrotine pjege obino na vrhu i rubu lista sa upadljivom ukastom marginomLie se na rubovima uzduno uvija prema gornjoj strani i prijevremeno opada

Samo glavne ile zadre zelenu boju,te ogranie irenje gljive

Piknidi se formiraju u toku ljeta nanekrotiranom tkivu u vidu crnih ispupenja,subepidermalni su, navrhu se otvaraju ostiolom na mjestu gdje probijaju epidermisPiknospore ovalne,bezbojne i jednoelijske

MJERE BORBE:Preventivna mjera (Sakupljanje i odstranjivanje lia kao izvorazaraznog inokuluma)Hemijske metode (u rasadnicima), tretiranje se vri od poetkavegetacije i ponavlja nekoliko puta u toku godine; sredstva na bazi bakra ili organski fungicidi