REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNO POVEZIVANJE KROZ

PREKOGRANIČNU SURADNJU

Kornelija Mlinarević

Tajništvo Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava u RH

i

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje

Osijek, 12.ožujka 2009.

REGIONALNA POLITIKA EU

Regionalna politika Europske unije najvažniji je instrument za postizanje tzv. kohezije i podrazumijeva prilagodbe novim kretanjima te restrukturiranja velikih razmjera (razvoj infrastrukture, smanjivanje nezaposlenosti, poticanje industrije i svih oblika djelatnosti) kako bi se poboljšala konkurentnost lokalnih gospodarstava i time izjednačile nejednakosti u razvoju regija Europske unije.

REGIONALNI RAZVOJ U RH

Posljednjih godina sve više jača svijest o ulozi regionalnog razvoja u ukupnom razvoju Republike Hrvatske.

Potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom u listopadu 2001. godine, dodatno su pojačane i aktivnosti u području regionalnog razvoja.

NUTS II REGIJE U RH

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

CILJ KONVERGENCIJE

CILJ REGIONALNE KONKURENTNOSTI I

ZAPOŠLJAVANJA

Proces pripreme RH za Strukturne fondove -usklađivanje RH s Kohezijskom politikom EU

MRRŠVG - Resorno tijelo za regionalni razvojSDURF - Nositelj pregovora o pristupanju EU vezano uz Poglavlje 22. pravne

stečevine – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

IZAZOVI: Strategija regionalnog razvoja i Zakon o regionalnom razvoju - dorada nacrta Strategije (uloga NUTS II i NUTS III u provedbi

nacionalne politike regionalnog razvoja i EU Kohezijske politike); - koordinacija i integracija aktivnosti relevantnih ministarstava prema

regijama; - izrada predviđenih Programa kao instrumenata za provedbu Strategije Pripreme za definiranje programa za korištenje Strukturnih Fondova

- razvoj kapaciteta i ovladavanje vještinama za učinkovito upravljanje sredstvima iz Strukturnih Fondova (Provedba Akcijskog Plana za ispunjavanje zahtjeva Kohezijske politike EU)

Regionalni razvoj - programiranje za Strukturne fondove

Pripremne aktivnosti za početak programiranja – tijekom 2008 u sklopu CARDS 2004 projekta “Regional Development Capacity Building Facility”:– analiza ROP-ova– jačanje kapaciteta na županijskoj razini (razvojne

agencije)– jačanje i pozicioniranje županijskih partnerstava– facilitiranje koordinacije na NUTS II razini u svrhu

postizanja dogovora oko razvojnih prioriteta na regionalnoj razini

– poticanje međužupanijskih partnerstava

• Koordinacija razvojnih prioriteta na razini NUTS2 regije• Formiranje partnerstva sa adekvatnom zastupljenošću

svake županije i svih dionika• Kreiranje projekata koji će odgovoriti na zajedničke

probleme širih područja, sektorski ili geografski

• Sektorski Operativni Programi, Integrirani Regionalni Operativni Program (za tri NUTS2 regije) kao programski dokumenti za financiranje iz SF

Uloge i odgovornosti županijskih institucija (ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE, ŽUPANIJSKA

PARTNERSTVA) u procesu pripreme RH za SF

OD PRETRPISTUPNIH PROGRAMA DO STRUKTURNIH FONDOVA

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

CARDS

PRETPRISTUPNI PROGRAMI

PHARE SAPARDISPA

IPA

ERDF ESFKohezijski fond

EARDF

Tranzicija i jačanje

institucija

Prekogranična

suradnja

Regionalni razvoj

Razvoj ljudskih

potencijalaRuralni razvoj

EFF

ESF

Raspoloživa sredstva EU ovisno o statusu

Zemlja kandidat Zemlja članica

PHAREISPA

SAPARD2005. – 2006.

229,6M€

IPA*

2007. – 2013.~ 585 M€

(2007-2010)

STRUKTURNI FONDOVI

KOHEZIJSKI FOND

• IPA će se koristiti do ulaska Hrvatske u EU • RH će ulaskom u EU imati mogućnost korištenja oko milijarde € godišnje iz EU za razvojne projekte• Razlika između pretpristupnih i strukturnih fondova je u procedurama, ulogama i odgovornostima svih razina; SF & KF nalažu stroži režim!

Financijska perspektiva EU 2007.-2013.

• Financijska perspektiva 2007.– 2013. je sedmogodišnji financijski okvir osnova za kreiranje jednogodišnjih proračuna EU

• Proračun EU iznosi 864,4 milijardi eura

• RH ima pravo koristiti 1A komponentu proračuna koja se odnosi na Programe zajednice i četvrtu komponentu proračuna koja uključuje program IPA

Komponente IPA programa

1. IPA Komponenta

IZGRADNJA

INSTITUCIJA i

PRIJELAZNA

POMOĆ

2. IPA Komponenta

REGIONALNA i

PREKO-

GRANIČNA

SURADNJA

3. IPA Komponenta

REGIONALNI RAZVOJ

4. IPAKomponenta

RAZVOJ

LJUDSKIH

RESURSA

5. IPAKomponenta

RURALNI

RAZVOJ

Kandidati i potencijalni kandidati Samo zemlje kandidati

IPA – Prekogranična suradnja s Mađarskom

Trajanje programa:2007 – 2013

Opći cilj programa:Razvoj temeljen na kulturi i znanju kroz uspješno upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te intenzivne društveno-gospodarske interakcije između dviju strana u programski prihvatljivom području.

Prioriteti programa Mjere

I. ODRŽIVI RAZVOJ I RAZVOJ TURIZMA

Mjera 1.1: Održivi razvoj i atraktivan okoliš

Mjera 1.2: Održivi razvoj turizma na području rijeka Mure, Drave i Dunava

II. RAZVOJ GOSPODARSTVA I LJUDSKIH KAPACITETA

Mjera 2.1: Gospodarska suradnja

Mjera 2.2: Razvoj zajedničkih ljudskih kapaciteta

III. TEHNIČKA POMOĆ

Prekogranični program Mađarska – Hrvatska

Program prekogranične suradnjeHrvatska – Srbija

2007 - 2013

CILJ PROGRAMA:Potaknuti prekograničnu suradnju radi stvaranja raznolikosti i unaprjeđenja regionalnog gospodarstva na društveno i ekološki održiv način, uz istovremeno poboljšavanje dobrosusjedskih prekograničnih odnosa.

Dodatni cilj programa je:Izgradnja kapaciteta lokalnih, regionalnih i državnih institucija za upravljanje EU programima

Mjere i prioriteti prekogranične suradnjeHrvatska – Srbija

2007 - 2013

Prioriteti programa Mjere Prioritet 1: Održivi socio-ekonomski razvoj

Mjera 1.1: Ekonomski razvoj

Mjera 1.2: Zaštita okoliša

Mjera 1.3: People-to-People

Prioritet 2: Tehnička pomoć Mjera 2.1: Upravljanje i provedba programa

Mjera 2.2: Informiranje o programu i evaluacija programa

IPA PREKOGRANIČNI PROGRAM HRVATSKA- BOSNA I HERCEGOVINA 2007-2013

PROGRAMSKI OKVIR PREKOGRANIČNE SURADNJE HR BiH

Prioriteti programa Mjere Prioritet 1: Stvaranje zajedničkog privrednog prostora

Mjera 1.1: Zajednički razvoj turističke ponude

Mjera 1.2: Promoviranje poduzetništva

Prioritet 2: Poboljšana kvaliteta života i socijalna kohezija

Mjera 2.1: Zaštita prirode i okoliša

Mjera 2.2: Poboljšana pristupačnost općinskih usluga u pograničnom području

Prioritet 3: Tehnička pomoć Mjera 3.1: Potpora upravljanju programom i njegovoj provedbi

Mjera 3.2: Potpora informiranju o programu, njegova evaluacija i publicitet

Ustanovljenje Podravske ekološke regije

Nositelj projekta: Županija Baranja iz Republike Mađarske

Partneri u projektu: Osječko-baranjska županija, Mađarska akademija znanosti, Regionalna razvojna agencija Južnog Zadunavlja, Gospodarska komora Županija Baranja, Sveučilište Jana Panonia u Pečuhu, Multifunkcionalne samouprave mini regija Komlo, Sellye i Barč, Virovitičko-podravska županija, Koprivničko-križevačka županija 

Stvaranje ruralnoturističke ekološke regije u slivu rijeke Drave

• Specifični cilj projekta: Zajedničko stvaranje ruralnoturističke ekološke regije u slivu rijeke Drave

• Ključne aktivnosti: izrada programskih dokumentacija i baza podataka koje određuju razvojne okvire na način da se prekograničnom suradnjom suzbiju i preduhitre neodrživi gospodarski i društveni procesi i potrošački običaji te da se na takav način nauči lokalno stanovništvo gospodariti prirodnim resursima, odnosno određenim edukacijskim strategijama i metodama podići razinu ekološke svijesti lokalnog stanovništva

Složena kulturno-turistička suradnja CO-CU-CO

Nositelj projekta: Osječko-baranjska županija Partneri u projektu: Grad Osijek, Županija Baranja iz Republike Mađarske, Grad Pečuh

Specifični cilj projekta: Zajednička kulturno-turistička promidžba Županije Baranja, Grada Pečuha i Grada Osijeka te Osječko-baranjske županije

Ključne aktivnosti:

- zajedničke kulturno-turističke manifestacije u sklopu priprema Grada Pečuha za europsku kulturnu prijestolnicu 2010. godine od kojih su zložba Zsolnay keramike, koncert Panonske filharmonije i proljetni jazz festival održani u Osijeku, - izrada prijavnice osječke Tvrđe za unos na UNESCO-vu listu spomeničke kulturne baštine, - obnova ruralnog gospodarstva Šokačke kuće u baranjskom selu Topolju, - izrada promidžbenih materijala koji se odnose na promoviranje spomenutih kulturno-turističkih događanja i

lokaliteta

Još o projektima...

PROJEKT „BILJNA MREŽA: Prekogranicno širenje mreže uzgoja,sakupljanja i otkupa ljekovitog bilja u cilju razvoja prekogranične regije“

PROJEKT “PANONSKI TURIZAM: Stručno osposobljavanjeza kvalitetni panonski turizam”

Kulturno‑povijesni projekti "Digital history" je ostvaren suradnjom Pečuške i Đakovačke i Srijemske biskupije. Riječ je o projektu koji europskoj javnosti želi predstaviti sakralne i profane spomenike kulture s obje strane hrvatsko‑mađarske granice, točnije s područja Biskupije Pečuh, te Đakovačke i Srijemske biskupije, a povodom 1000. obljetnice utemeljenja Pečuške biskupije (godine 2009.) te proglašenja Pečuha gradom kulture (2010. godine).

DRAVIS 2Projekt, uz ostalo, koristi informacijsko-komunikacijsku

tehnologiju za izradbu digitalnih karata u slučaj velikih poplava i drugih elementarnih nepogoda, onečišćenja vodotoka Drave, u slučaju puknuća nasipa na akumulaciji Hidroelektrane (HE) Dubrava i dr.,

MAĐARSKA:Županijska uprava za katastrofe Somogy (Lead Partner)Županijska uprava za katastrofe Baranya

HRVATSKA:Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska County; Virovitičko-

podravska županija; DUZS Osječko-baranjska, DUZS Koprivničko-križevačka (Co-operation Partner), DUZS Virovitičko-podravska (Co-operation Partner)

CROST

• Opći cilj: poboljšanje sposobnosti apsorpcije sredstava u hrvatsko-mađarskoj pograničnoj regiji

• Specifični cilj: Stvaranje i jačanje konkretnih mađarsko-hrvatskih pograničnih veza

- stvaranje baze projektnih prijedloga (formiranje budućih pograničnih programa)

Određenje vlade RH prema prekograničnoj suradnji

S obzirom na specifičan zemljopisni oblik, velik broj hrvatskih županija čini pogranično područje stoga treba poticati prekograničnu suradnju, posebno u dijelu granice prema EU, kako bi se smanjio učinak granica na razvoj te građanima i poslovnom sektoru omogućilo da iskoriste mogućnosti tržišta EU.

Strategija regionalnog razvoja RH, prijedlog

Zajedničke odrednice prošlih i budućih projekata u prekograničnoj suradnji

PROSTORNO PLANIRANJE INFRASTRUKTURAZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJGOSPODARSKI PROSTORRAZVOJ LJUDSKIH KAPACITETAKULTURNI PROSTORKVALITETA ŽIVOTA

Primjer suradnje i umrežavanja županije

• U ovom trenutku Osječko-baranjska županija član je: • Hrvatske zajednice županija • Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava • Radne zajednice podunavskih regija • Europske kampanje za održive gradove i mjesta • Skupštine europskih regija

• Hrvatske mreže zdravih gradova

• odnosno ima uspostavljene odnose suradnje sa• Županijom Baranja (Baranya Megye) u Republici Mađarskoj • Autonomnom regijom Furlanija-Julijska krajina (Friulli-Venezia Giulia) u

Republici Italiji • Provincijom Vicenza u Republici Italiji.

ALI SURADNJA, KAKO OBŽ-a TAKO I DRUGIH ŽUPANIJA U RH NADRASTA OKVIRE SPORAZUMA – ONI SU SAMO REFERENTNI OKVIR

...suradnja nisu samo projekti

- SPORAZUMI ŽUPANIJA

pr. Sporazum o suradnji u području zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda i katastrofa – ref. dokument DRAVIS-a

- SPORAZUMI RRA Slavonije i Baranje sa CRP, Tuzla, i Agencija Južno zadunavlje, Mađarska (sada i predstavništvo u Briselu)

Pojam “regija”

Pojam područje (regija) označava geografsko područje unutar nacionalnog teritorija neke zemlje koje se može definirati bilo u smislu administrativnih granica ili u smislu gospodarskih i socijalnih značajki, prema kojima se razlikuje od okolnih područja.

Pojam “euroregija”

U europskoj politici, euroregija je oblik transnacionalne suradnje između dviju ili više administrativnih jedinica u različitim europskim državama.

Euroregija svakako predstavlja specifičan oblik prekogranične suradnje. Bez obzira na njezinu strukturu, nju zapravo najviše čine aktivnosti na svim razinama na određenom teritoriju povezanom poviješću,stanovništvom,tradicijom, jezikom, kulturom, gospodarskom aktivnošću i dr. ...

što nam predstoji?

• Daljnje zajedničko planiranje

• Racionalno korištenje resursa a naročito ekspertize u specifičnim područjima / projektima

• Prijenos informacija, znanja i vještina

• Korištenje iskustava zemalja članica EU (korak ispred; primjeri dobre i loše prakse)

• .... u svakom slučaju – SURADNJA.