BILOKALNIK

Bilokalnik kao drvno - industrijsko poduzee datira od 1958 godine kao pilana za preradu tvrdih liara. Program DRVA obuhvaa primarnu i finalnu preradu drveta s bogatom ponudom gotovih proizvoda, prije svega - vratnih krila i namjetaja. Najpoznatija grupa proizvoda koju DRVO nudi su vrata marke Lignum koja su na prvom mjestu u ponudi tih proizvoda na domaem tritu. Postupno se u ponudu uvodi novi program vrata potpuno novog dizajna - LIGNUM door design. Bilokalnikova tvornica vrata ve 25 godina proizvodi vratna krila. Do sada je u ovoj tvornici proizvedeno vie od tri milijuna vratnih krila.

Klasina panelna sendvi sobna vrata je tema o kojoj e ovdje uglavnom biti rije, ijih je glavni proizvoa u Hrvatskoj Bilokalnik koji u odreenom pogonu zapoljava 95 ljudi i uz relativno staru tehnologiju proizvodi 120 000 vrata godinje iskljuivo za domae trite. Sirovinu uglavnom dobavljaju iz Italije takoer iz Njemake i dio furnira iz esme. Proizvodnja je organizirana u dvije linije od kojih je jedna za proizvodnju vratnih krila, a druga za proizvodnju dovratnika.

Proizvodnja vratnih krilaKonstrukcija vratnog krila je takva da se u jednostavnu okvirnicu iz topolovine ili neke

druge meke listae bez kutnih spojeva (jer su 2-3 vlaknatice kruto spojene ljepljivom vezom i osiguravaju mehaniku stabilnost) unutar okvirnica razvue papirno sae u upljikavu mreu koje ima toplinsko-izolacijsku finkciju i da dri vlaknatice jednako razmaknute ili se umetne okal ploa (iverica sa cijevastim srednjim dijelom) koja naravno takoer osigurava toplinsku izolaciju, ovisno o izolacijskim svojstvima koja se ele postii izmeu ostalog u cijevaste upljine moemo usuti suhi pijesak ne bi li poboljali akustino-izolacijska svojstva (slika1). Slijedi stavljanje tvrde vlaknatice, alternativno tanka iverica oplemenjena folijom Poboljanje mehanikih svojstava se na vlaknaticama osigurava tako to se one stavljaju deblje i premazuju se specijalnim lakovima.Krajnje, vrata se oblau plemenitim furnirom, glodaju se rupe za brave i pante, te se lakiraju.

Fu HR

42

Fu HR

34

34

Slika 1: Popreni presjek vratnog krila i primjeri izolacijskih ispuna

1

Topolove piljenice debljine 38 mm (42 mm s nadmjerom) osuene na 8 12 % sadraja vlage prikrauju se na duinu poprenom krunom pilom nakon ega slijedi raskrajanje na vielisnoj krunoj pili na 38 mm irine. Dobivene etvrtae odgovarajue kvalitete se blanjaju na etverostranoj blanjalici na dimenzije 34x34 mm. Ostalima se na poprenoj krunoj pili izbacuju greke i glodalom izrauju zupci tipa A (slika 2).

Slika 2: Obratci (2) slau se na radni stol (4) uz prislon (1) kako bi se poravnali s jedne strane te se pomou pneumatskog pritiskivaa fiksiraju. Radni stol (4) se pomie po vodilicama (5), obratci se poravnavaju na krunoj pili (6), nakonega sijedi izrada zubaca glodanjem (7).

Na tako izraene zupce runo se nanosi obino PVAc ili razna druga ljepila za sobne uvjete i vri se duinsko spajanje (slika 3) i prikraivanje na standardnu duinu ijeg je stroja kapacitet 500 m'/smjeni, kad se ljepilo nakon 2 sata osui obradak ide na 4-stranu blanjalicu.

Slika 3: Nakon nanoenja ljepila na zupce obradak se ulae u stroj izmeu valjaka (1). Pneumatski pritiskivai (2) fiksiraju obradak na radnom stolu i vri se sljepljivanje. Na odreenoj duini (definiranoj graninikom) vri se prikraivanje krunom pilom (4), i odlaganje obratka.

2

1

2

3

4 5

6

7

1

13 3

4

Gra

nin

ik

2 2

5

31

2 2

4 4

3

Blanjanim elementima, na posebnoj vielisnoj krunoj pili, izrauju se zarezi koji omoguuju izlaz pare i ljepila kod preanja (slika 4). Zaostala para uslijed hlaenja uzrokovala bi stvaranje podtlaka to bi rezultiralo ulegnuem vratnih ploha.

Slika 4: Obradak (1) se kree po tranom transporteru (2) do krune pile sa iveraem na kojem se vri prikraivanje i vielisne krune pile na kojoj se izrauju zarezi za izlaz pare kod preanja

Elementi se u okvire spajaju runo, klamericama pomou pneumatskih pitolja kako bi se mogli ulagati u preu. vrstoa krila odreena je lijepljenim plohama, a ne klamericama. Slijedi preanje. Vlaknatice oplemenjene furnirom okrenute licem na lice prolaze preko valjaka za nanoenje ljepila. Koristi se HIACOLL dvokomponentno staklasto ljepilo, da se ne vidi na povrini furnira ako probije, s nanosom 80 g/m2. HIACOLL ljepilo je na bazi karbamid-formaldehida, otvrdnjava na vrue i ima 66% sadraja suhe tvari. Za preanje se koristi jednoetana protona prea dimenzija 5,7x2,4 m ispred koje se runo slae konstrukcija vrata i to tako da se na oplemenjenu vlaknaticu poloi okvir, umetne papirno sae iz 180 g/m2 kartona debljine manje od debljine okvira za 0,2 mm zbog upreavanja drva i odozgo poloi jo jedna oplemenjena vlaknatica. Posluivanje pree je mehanizirano i istovremeno je mogue uloiti 6 do 7 vratnih krila. Proces preanja traje 4,5 minute pri tlaku 120 bara i temperaturi 95 C koja se postie toplom vodom. Na istoj prei vri se i oplemenjivanje vlaknatica plemenitim furnirom. Furnir se dobavlja iz DI esma osim fine line furnira koji dolazi iz Italije. Koristi se hrastov, jasenov, bukov, trenjev, furnir amerikog oraha te furniri raznih egzota primjerice tanganjika i sapele, svi debljine 0,5 do 0,6 mm (slika 5). S jednom vrstom furnira postoji ak 296 modela vrata u asortimanu. Nakon obrade rubova na paketnim karama sa dva reza, furnir se irinski spaja pomou perforiranog papira i termoplastinog konca (slika 6). Kvaliteta irinskih spojeva (sljubnica) kontrolira se na stolu s ugraenim fluorescentnim lampama. Ako ima zazora meu sljubnicama zna biti broblema s kasnije pri lakiranju. Tako pripremljeni furniri lijepe se na vlaknaticu, osim fine line furnira koji dolazi u gotovim dimenzijama i slijede daljnji tehnoloki proces. Prosjeno iskoritenje furnira je 70 %. Ako su vrata za bajcanje listovi furnira se slau redoslijedom kojim su rezani. Sva se vrata moraju 24 sata ohladiti prije nego li dou na obrezivanje tj. falciranje gdje se rade poluutori 25x12 mm nakon ega slijedi furniranje rubnim trakama u stroju pod temperaturom od 220C (slika 7).

Slika 5. Slika 6. Slika 7.

3

Upotrebne dimenzije krila (duina i irina) odreuju se na raskrajau (slika 8) gdje se osim dimenzioniranja vri i izrada preklopa. Na preklop se lijepi kairani furnir (furnir nalijepljen na papir da tijekom savijanja ne bi pucao) pomou TERMOCOL ljepila. Slijedi izrada rupa za bravu, kvaku i zglobnice kako to prikazuju slike 9a i 9b.Bruenje furniranih povrina vri se na irokotranoj brusilici irine trake 1200 mm. Slijedi povrinska obrada. Moilo se nanosi valjcima i rastjeruje etkama (slika 10). NC-temelj se nanosi valjcima u koliini 60 g/m2, a zavrni lak nalijevanjem (slika 11) u koliini 120 g/m2. Rubovi se pricaju u sloajevima.

Slika 8: Vratno krilo se prvo dimenzionira na irinu uzdunim krojenjem s krunom pilom (2), zatim se vri predrezanje na predrezau (3) i izrada preklopa glodalom (4). Isti se postupak primjenjuje i za dimenzioniranje na duinu.

Slika 9a: Nakon glodanja utora za uvrenje brave glodalom (1) slijedi izrada rupa za cilindar brave i kvaku glodalima (2, 3 i 4). Glodalo 2 je nasuprot glodala 4 jer im se osi preklapaju.

4

234

1

5

1

2

34

Slika 9b: Oscilirajuim glodalom (1) izrauje se utor za bravu, dok se svrdlima s druge strane (2) izrauju rupe za zglobnice.

Slika 10: Obradak (2) prolazi na traci transportera (1) ispod etke za uklanjanje praine (3) kako bi se ploha oistila, zatim se valjkom (4) nanosi moilo (5) koje se kasnije rastjeruje etkom (6).

Slika 11: Obradak (2) prolazi na traci transportera (1) ispod etke za uklanjanje praine (3). Valjak (4) po svojoj povrini transportira temeljni lak (5) i nanosi ga na obradak. Slijedi suenje u komori (6), zatim bruenje (7) temelja brusnim papirom granulacije 220-270 i nanoenje zavrnog laka uz pomo naljevaice (8).

5

1 1

1

2 3

4

1

5

7 86

2 3

4

6

1

5

Linija za proizvodnju dovratnika

Dovratnici se izrauju kao lamelirani, masivni ili furnirani. Lamelirani dovratnici se ugrauju na suho, a izrauju se iz stolarskih ploa obloenih plemenitim hrastovim furnirom. Sastoje se iz tri elementa, ploe za oblogu zida, oblone i prilagodljive letvice (slika 12).

J/S

Fu To

Fu To

Fu ToFu

To

Fu T

o

Fu H

r

Fu Hr

Fu Hr

Fu Hr

Fu HrFu Hr

Fu Hr

Fu H

r

Fu H

rFu

Hr

J/S

J/S

J/S

J/S

J/S

J/S

J/S

J/S

J/S

J/S

J/S

Slika 12: Popreni presjek lameliranog dovratnika

Stolarske ploe iz jelovine odnosno smrekovine obloene topolovim furnirom na vielisnoj se krunoj pili raskrajaju u elemente irine 90 mm. Dobiveni elementi se plono i bono furniraju, nakon ega im se izrauju pero i utori, za spoj sa oblonom i prilagodljivom letvicom i brtvu. Slijedi povrinska obrada vidljivih ploha. Sredstva za povrinsku obradu se nanose istim redosljedom i istom koliinom kao kod obrade krila ali trcanjem. Ploa za oblogu zida i oblona letvica se nakon povrinske obrade spajaju lijepljenjem, a nakon ugradnje na objektu postavlja se prilagodljiva letvica koja definira konanu irinu dovratnika.

6

Tehnologija i opis operacija

poprena kruna pila: vri prikrajivanje elemenata koji dolaze iz vlastite obradne pilane.

vielisna kruna pila: vri raspiljivanje elemenata na tonu irinu. poprena kruna pila: elementi definiranih dimenzija se duinski prikrauju u cilju

izbacivanja greaka. stroj za izradu zubaca: sastoji se od krune pile i snopa glodala gdje prvo kruna pila

poravna elo elementa, a potom snop glodala izradi zupce. stroj za duinsko spajanje: vri vie operacija: prvo se preko profiliranih valjaka

nanosi PVAC ljepilo, a zatim se elementi spajaju u traku. etvorostrana blanjalica: obrauje elemente sa sve etiri strane i definira debljinu i

irinu elementa. Dvostrani profiler: definira duinu elementa tako da su postavljene dvije krune pile s

iveraima pa se otpad pneumatskim transporterom odvodi iz pogona. RRM spajanje elemenata u okvirnice i umetanje papirnog saa. RRM slaganje paketa i umetanje u preu. Prea: jednoetana protona, p = 2 - 4 kp/cm, t = 96 98 C, trajanje ciklusa

2,5min, ljepilo se nanosi jednostrano i to na plou (oblogu) valjcima, a koristi se KF ljepilo, LENDUR 200 koje sadri amonij-klorid kao otvriva i brapno kao punilo.

Kondicioniranje 'sendvia': traje oko 24h. Dvostrani profiler: u obliku slova L tako da se u jednom prolazu obrade sve etiri

strane. Ujedno se izrauju i poluutori na vratnim krilima. Rubna furnirka: obrauje rubove furnirom koji na sebi sadri taljivo ljepilo. Glodalice, dubilice, builice: koriste se za izradu razliitih upusta za okov. Brusilica rubova: sastoji se od niza uskih traka brusnog platna (irine 2-3cm) irokotrana brusilica: vri bruenje obloga sa 3 agregata. Bruenje se izvodi tako

da prvi agregat brusi popreno na vlakanca brusnim papirom granul. 120, a naredna dva u smjeru vlakanaca istom granulacijom. Dva tri agregata vre pritisak na obradak preko segmentiranih pritisnih greda.

Poluautomatska nadstolna glodalica: izrauje otvore za staklo, zranice i sl., a njezina je karakteristika da moe izraivati otvore samo pod pravim kutom.

Trana brusilica: koristi se za zavrno bruenje i to sa granulacijom 150 i 180.

Lakirnica

Lakirnica se sastoji od vodene zavjese ispred koje se vri pricanje opivnih letvica i rubova vratnih krila u sloaju, te linije za obradu ploha. Ta linija se sastoji od cilindrine brusilice (brusni papir 220 i 240), zatim etkarice i iza nje slijede valjci za nanoenje temeljnog sloja. Nakon valjaice slijedi kanal za suenje i iza njega jo jedna cilindrina brusilica za meubruenje te nakon nje naljevaica za nanoenje zavrnog sloja, te na kraju kanali za suenje zavrnog sloja.

7

Oplemenjivanje ploa

Oplemenjivanje se izvodi u jednom izdvojenom dijelu pogona ako je potrebno, a to ovisi o tome kakve su ploe nabavljene. Oplemenjivanje se sastoji od sljedeih operacija:

Formatna pila: formatizira neoplemenjene ploe Kontaktna brusilica s pritisnom gredom: vri kalibriranje i egaliziranje ploa

granulacijom 60 i 80. Furnirske kare: kare za popreno i uzduno krojenje furnira Spajaica: spajanje furnira taljivom niti ili perforiranom papirnom trakom Kontrola sljuba furnira: RRM na stolu sa staklenom ploom i svijetlom ispod nje.

Ovako pripremljeni furnir slae se u paket (sendvi) sa ostalim elementima.

8