STR: 1

SVEUILINI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUNE STUDIJE

ELEKTRINE INSTALACIJE

NIKOLA BARANOVI, dipl. ing

LENA GRGI, dipl. ing

PROGRAM PREDAVANJA

A. UVOD B. INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA C. INSTALACIJE SLABE STRUJE D. INSTALACIJE ELEKTROMOTORNI POGONI, REGULACIJA I

DDC NADZOR

E. PROJEKTIRANJE

SPLIT, 02.01.2008

STR: 2

A. UVOD

1. OPENITO - GRAENJE OBJEKATA - INSTALACIJE U OBJEKTIMA - IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

2. ZAKON O GRAENJU 3. TEHNIKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE

4. ZAKON ZATITE OD POARA 5. ZAKON ZATITE NA RADU

B. INSTALACIJE JAKE STRUJE I GROMOBRANA 1. IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE

- GLAVNI IZVORI NAPAJANJA - V.N. MREE 10(20)Kv ; - TRAFO STANICA 10(20)/0,4Kv

- POMONI IZVORI NAPAJANJA - ELEKTRO AGREGAT - UPS - AKU BATERIJE

2. KABELSKE MREE - TIPOVI KABELSKIH MREA - PRORAUNI - IZBOR TIPOVA KABELA - NAINI POLAGANJA KABELA

3. RAZVODNE PLOE - RAZVODNE PLOE U OBJEKTU

- OPREMA U RAZVODNIN PLOAMA - MJERENJE POTRONJE EL ENERGIJE - IZRADA HEMA RAZVODNIH PLOA

4. ZATITNE MJERE - STUPANJ EL ZATITE OPREME OSTVAREN POMOU

ZATITNIH KUITA - TIPOVI RAZDJELNIH SUSTAVA U POGLEDU UZEMLJENJA

TN, TT I IT - ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA

- MALI NAPONI - ZATITA OD DIREKTNOG DODIRA - ZATITA OD INDIREKTNOG DODIRA

- PROSTORI S EKSPLOZIVNIM PLINOVIMA I SMJESAMA S IZVEDBA

5 RASVJETA - IZVORI SVJETLOSTI

- TIPOVI RASVJETE U OBJEKTU - TIPOVI VANJSKE RASVJETE - PRORAUN RASVJETE - PANINA RASVJETA

STR: 3

6 GROMOBRAN I UZEMLJENJA

- HVATALKE - ODVODI - UZEMLJIVAI

TRAKASTI TAPNI PLOASTI - ELEMENTI GROMOBRANSKE INSTALACIJE

- IZJEDNAENJE POTENCIJALA C. INSTALACIJE SLABE STRUJE 1. TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIKA MREA

- PRIKLJUAK NA VANJSKE INSTALACIJE - TELEFONSKE KUNE CENTRALE - TELEFONSKI RAZVODNI ORMARII - RACK 19 ZA KOMPJUTERSKE MREE - RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREE - TELEFONSKE UTINICE

2. VATRODOJAVNA INSTALACIJA

- PROTUPOARNA ZATITA I PROJEKT - VATRODOJAVNE CENTRALE - VRSTE VATRODOJAVNIH JAVLJAA - VATRODOJAVNE FUNKCIJE

3. ZAU , CATV I SATV

- PRIKLJUCI NA GRADSKU MREU - ANTENE - PRIJEMNICI - RAZVOD S ODCJEPNICIMA I UTINICAMA

4. PARLAFONI , VIDEO PARLAFONI I EL ZVONO

- PARLAFONSKI UREAJI - RAZVOD INSTALACIJE

5. PROTUPROVALNA INSTALACIJA

- PROTUPROVALNE CENTRALE - PROTUPROVILNI SIGNALIZATORI - CCTV INSTALACIJA - RAZVOD INSTALACIJE

STR: 4

6. DETEKCIJA CO

- FUNKCIJA DETEKCIJE VEZANA UZ VENTILACIJU - SONDE ZA DETEKCIJU - CENTRALE DETEKCIJE - RAZVOD INSTALACIJE

7. INSTALACIJA HOTELSKE I BOLNIKE SIGNALIZACIJE

- FUNKCIE - ELEMENTI - CENTRALE - RAZVOD INSTALACIJE

8. INSTALACIJA EL. SATOVA

- MATINI SAT - SATOVI - RAZVOD

9. INSTALACIJA RAZGLASA - RAZGLASNI UREAJ - ZVUNICI - MOKROVONI - RAZVOD INSTALACIJE - PRORAUN OZVUENJA

10. OSTALE INSTALACIJE SLABE STRUJE - KONTROLA ULAZA

- RADIO VEZE ( KOLA HITNE PONOI) - SIGNALIZACIJA MEDICINSKIH PLINOVA - TRAIOC OSOBA - POZIV PACJENATA - SPORTSKI I NIFORMACIJSKI SEMAFORI

STR: 5

D. ELEKTROMOTORNI POGON, REGULACIJA I DDC NADZOR

1. TEHNOLOKE SHEME - KOTLOVNICA I DIZALICA TOPLINE - GRIJANJE - POTRONA TOPLA VODA - KLIMATIZACIJA

2. REGULACIJA - ANALOGNA - DIGITALNA

3. SHEME PLOA EMP - ZATITA MOTORA - MOTROR ZVJEZDA TROKUT - SHEME REGULACIJE

4. DDC CENTRALNI NADZORNI SUSTAV - PRIMJENA - KONSTRUKCIJA SUSTAVA - TIPOVI TAAKA AI, AO, DI I DO PODSTANICE CENTAR - SOFTWARE C. PROJEKTIRANJE 1 PRIMJENA INSTALACIJA PO OBJEKTINA

- STAMBENI OBJEKTI - POSLOVNI OBJEKTI - POGONI ZA PROIZVODNJU - BOLNICE - SPORTSKI OBJEKTI - JAVNI OBJEKT ( POTE, AERODROMI, KAZALITA I SL)

2 FAZE PROJEKTIRANJA - IDEJNI PROJEKT - GLAVNI PROJEKT - IZVEDBENI PROJEKT

3 SADRAJ PROJEKTA - POTREBNI DOKUMENTI - OPISI - TROKOVNIK MATERIJALA I RADOVA - PRORAUNI - NACRTI - SHEME - DETALJI

4 KORITENJE KOMPJUTERA U PROJEKTIRANJU

- IZRADA TEKSTOVA (MICROSOFT WORD ILI EXCEL) - IZRADA NACRTA I SHEMA (AUTOCAD) LITERATURA:

STR: 6

1. ELEKTRO MONTERSKI PRIRUNIK DRAGO KELER, MILJENKO MARIEVI I VJEKOSLAV SRB 2. ELEKTRINE INSTALACIJE I NISKONAPONSKE MREE VJEKOSLAV SRB 3. ZBIRKA PROPISA ZA POLAGANJE STRUNOG ISPITA IZ

ELEKTROTEHNIKE STRUKE 4. ZBIRKA PROPISA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG

NAPONA ZLATKO KOSEK I IVO VLAI

5. ELEKTROTEHNIKI PRIRUNIK DRAGUTIN KAISER 6. ZAKON O GRADNJI

STR: 7

UVOD - Tvrtke koje se bave projektiranjem , nadzorom i izvoenjem instalacija u objektima . - Vrste objekata : stambeni objekti ; stambeno-poslovni objekti ;

poslovni objekti ; hoteli , ugostiteljski objekti , kafii , restorani , marine i sl. ; bolnice , prostorije koritene u medicinske svrhe ; industrijski objekti ; sportski objekti ; trafostanice ; vanjski razvodi ( n.n. kabelski razvod , vanjska rasvjeta isl. )

Instalacije u objektima STROJARSKE INSTALACIJE - instalacija vodovoda i kanalizacije ; kotlovnice ; instalacija centralnog

grijanja ; instalacija razvoda tehnoloke pare ; instalacija potrone tople vode ; mehanika ventilacija ; zrano grijanje i klimatizacija ; instalacija razvoda plinova ; rashladni sustavi

ELEKTROINSTALACIJE - Instalacija jake struje ; instalacija gromobrana ; instalacija slabe struje - Instalacija DDC regulacije i centralnog nadzora

ZAKON O GRADNJI ( N. N. 175/03 i 100/04 ) Ureuje obavljanje poslova projektiranja , gradnje , nadzora i inspekcija . Sudionici u gradnji

- Investitor ; projektant ; revident ; izvoa ; nadzorni inenjer Idejni projekt Skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata , kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnika rijeenja Glavni projekt Skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i to : arhitektonski projekt ; graevni projekt ; projekt instalacija ; projekt ugradnje opreme ; ostali projekti ( tehnoloki projekt , projekt ureenja okolia i sl. ) Izvedbeni projekt Razraeno tehniko rjeenje graevine , koje mora biti u skladu sa glavnim projektom Kontrola projekata Kontrola projekata mora se obaviti za: mehanika otpornost i stabilnost ; zatita od buke ; uteda energije i toplinska zatita Graevna dozvola Graevnu dozvolu izdaje upanijski ured nadlean za poslove graditeljstva ili Ministarstvo graditeljstva za objekte ireg znaaja predviene ovim zakonom. Za manje objekte nije potrebna graevna dozvola. Zahtjevu za izdavanje graevne dozvole Investitor prilae : dokaz da ima pravo graditi na odreenoj nekretnini ( vlasniki list , lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana ureenja ) ; etiri primjerka glavnog projekta ; izvjee o kontroli glavnog projekta Naelna dozvola Graevna dozvola za pripremne radove i privremene graevine

STR: 8

Gradilite Ureenje gradilita ; dokumentacija na gradilitu Uporabna dozvola Zahtijev za izdavanje uporabne dozvole Investitor podnosi nadlenom dravnom tijelu koje je izdalo dozvolu Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo koje je izdalo dozvolu Dozvola za uklanjanje Inspecijski nadzor ZAKON O ZATITI OD POARA ( N. N. 58/93 ) ZAKON O ZATITI NA RADU ( N. N. 59/96 ) TEHNIKI PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE Najvaniji za ovo podruje : 1. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona ( Sl. list 53/88 ) 2. Pravilnik o standardima za elektrine instalacije u zgradama ( Sl. list 68/88 ) 3. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima ( Sl. list 13/68 ) 4. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih transformatorskih stanica ( Sl. list 13/78 ) 5. Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1 kV ( Sl. list 4/74 i 13/78 )

STR: 9

PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG NAPONA I . OSNOVNE ODREDBE II. UREAJI I OPREMA ZA IZVEDBU ELEKTRINIH INSTALACIJA

1. Opi uvjeti ( vanjski utjecaji ) 2. Elektrina razdioba - presjeci neutralnog vodia mora biti jednak presjeku faznog vodia - presjeci zatitnog vodia moe biti manji presjeku faznog vodia - min. presjek bakrenog vodia 1,5 mm - min. presjek aluminijskog vodia 2,5 mm - dozvoljeni padovi napona

- el. instalacija napajanja iz n.n. mree 3% za strujni krug rasvjete

5% za strujni krug ostalih troila - el. instalacija napajanja iz trafostanice

5% za strujni krug rasvjete 8% za strujni krug ostalih troila - zahtijevima za postavlajnje el. instalacija

3. Sklopni ureaji 4. Ureaji za iskljuenje elektrine instalacije 5. Transformatori 6. Rotacijski strojevi 7. Pretvarai 8. Akumulatori 9. Sklopni blokovi 10. El. oprema i ureaji koji troe el. energiju 11. Sigurnosni sistemi

III. TEHNIKE ZATITNE MJERE 1. Tehnike zatitne mjere od elektrinog udara - zatita od direktnog dodira ( ugradnja u kuita , pregraivanje i sl. ) - zatita od indirektnog dodira ( automatsko iskljuenje napajanja , ostale

mjere ) 2. Tehnike zatitne mjere od poara 3. Tehnike zatitne mjere od nadstruje ( zatita od struja preoptereenja ) 4. Tehnike zatitne mjere od prenapona ( odvodnici prenapona , otpor

uzemljivaa otpornika prenapona max. 5 Ohma ) 5. Tehnike zatitne mjere od pada i nestanka napona 6. Tehnike zatitne mjere razdvajanjem i iskljuenjem 7. Razdvajanje strujnog kruga 8. Iskljuivanje strujnih krugova radi mehanikog odravanja 9. Iskljuenje u sluaju hitnosti 10. Funkcionalno ukljuenje i iskljuenje

IV. POSTUPAK I NAIN KONTROLIRANJA I VERIFIKACIJE EL. INSTALACIJA 1. Provjera pregledom 2. Ispitivanja

STR: 10

PRAVILNIK O STANDARDIMA ZA ELEKTRINE INSTALACIJE NISKOG NAPONA U ZGRADAMA Stupnjevi zatite el opreme ostvarene pomou kuita ( stupnjevi zatite IP XX) Ope karakteristike i klasifikacije ( tipovi razdjelnih sistema u pogledu uzemljenja ) Zatita od el. udara Nadstrujna zatita Trajno doputene struje Uzemljenje i zatitni vodii PRAVILNIK O TEHNIKIM PROPISIMA O GROMOBRANIMA OPE ODREDBE O GROMOBRANIMA Materijali za vodove : pocinane eline trake ili ice FeZn ; bakrene ice ili trake ; aluminijske trake Hvataljke - metalni vodljivi dijelovi na krovu , koji prihvataju grom Odvodi - spaja hvataljke sa zemljovodom i dalje sa uzemljivaem Uzemljivai - ukopani metalni dijelovi Uzemljenje - skup uzemljivaa spojenih meusobno Udarni otpor rasprostiranja smije iznositi najvie 20 Ohma za specifini otpor zemlje 250 Ohmm . POSEBNE ODREDBE O GROMOBRANIMA NA SPECIFINIM OBJEKTIMA Silosi , nemetalni tornjevi , tvorniki dimnjaci Crkve , zvonici , metalni tornjevi i dimnjaci iare Pogonske prostroije i skladita ugroena eksplozijom Pogonske prostroije i skladita eksploziva TEHNIKA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU GROMOBRANSKE INSTALACIJE PREGLED I ISPITIVANJE GROMOBRANSKE INSTALACIJE PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ZATITU NISKONAPONSKIH MREA I PRIPADAJUIH TRANSFORMATORSKIH STANICA I. OPE ODREDBE II. ZATITNE MJERE U N. N. MREI I PRIPADAJUIM T S

1. Zatita od previsokog napona dodira ( 125 V u TS i 65V izvan TS ) Izjednaenje potencijala Zatitne mjere od previsokog napona dodira u n. n. mrei primjenjuje se :

izjednaenje potencijala ; nulovanje ; zatitno uzemljenje ; zatitno izoliranje ; zatitna strujna sklopka ; zatitna naponska sklopka

2. Opi uvjet za nulovanje u n. n. mrei

Osnovni uvjet : Ik > Ii . Uf Uf Zk < ------ = -------- Ii kx In

STR: 11

Gdje je : - Zk impendancija petlje kvara - Uf fazni napon - Ii = kxIn struja iskljuenja - In nominalna struja osiguraa ili okidaa - k= 1,25 za elektromagnetske okidae 2,5 za osigurae Granina duina n. n. voda do koje je zatita nulovanjem efikasna . Uf L < ------------------------------ 10 KxIn A/Sf+A/So+B Gdje je - Sf i So presjeci faznog i nul vodia - A i B parametri za kabelske vodove sa Cu vodiima A= 19 za kabelske vodove sa Al vodiima A= 32 za kabelske vodove B=0,01 3. Posebni uvjeti za nulovanje u kabelskoj n. n. mrei 4. Posebni uvjeti za nulovanje u nadzemnoj n. n. mrei 5. Primjena zatitnog uzemljenja u n. n. mrei 6. Primjena ostalih zatitnih mjera 7. Uvjeti primjene nulovanja i zatitnog uzemljenja u istoj n. n. mrei 8. Primjena zatitnih mjera u TS - u pravilu se izvodi zdrueno uzemljenje - zatitno uzemljenje , radno uzemljenje 9. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je neutralna toka v. n. mree

uzemljena preko malog otpora Ud Ud

Rezdr = ----------- = ---------- Iz rxIk Gdje je Ud dozvoljeni napon dodira Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja R - redukcioni faktor Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja

10. Dimenzioniranje uzemljenja TS ako je v. n. mree sa izoliranom neutralnom tokom ili sa kompenziranom strujom zemljospoja

11. Zatita od dodira dijelova ureaja i vodova pod naponom u TS 12. Zatita od strujnog preoptereenja 13. Zatita transformatora snage od strujnog preoptereenja 14. Zatita niskonaponskih vodova od strujnog preoptereenja 15. Zatita od poara 16. Zatita od mehanikih i dinamikih naprezanja

STR: 12

1. IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE 1. Glavni izvori napajanja - distributivna elektroenergetska mrea

- niskonaponska mrea 0,4 kV - transformatorska stanica 20(10)/0,4 kV - srednjenaponska ( visokonaponska ) mrea 20(10) kV

2. Sigurnosni ( pomoni ) izvori napajanja - elektroagragatska postrojenja - ureaji sa akumulatorskim baterijama

GLAVNI IZVORI NAPAJANJA 1. SREDNJENAPONSKA ( VISOKONAPONSKA ) MREA 20(10) kV Spajanje nove TS na postojeu 20(10)kV mreu - interpolacija nove TS u postojeu srednjenaponsku mreu izvodi se prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Investitor je duan ishoditi prethodnu e.e. suglasnost pri ishoenju lokacijske dozvole ili izvoditi prema detaljnom planu ureenja prostora. Kabelske veze ostvaruju se prema standardima HEP-a jednoilnim kabelom 20 kV sa aluminijskim vodiem tipa XHE 49 A ( 1x150 mm) . Trasa kabela mora biti najekonominijeg i najsvrsihodnijeg pravca , i mora biti usklaena s postojeim i planiranim stanjem infrastrukturnih postrojenja ( suglasnosti HEP , HPT , VODOVOD I KANALIZACIJE , HRVATSKE CESTE i sl. ) Kompletan visokonaponski kabelski razvod izvodi se kabelima poloenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC cijevi . Spajanje kabela izvodi se odgovarajuim kabelskim spojnicama . Za koriteni kabel koriste se toploskupljajue KB spojnice. Ue za uzemljenje polae se du cijele KB trase i spaja se sa ostalim uzemljivakim sustavima . Koristi se prema standardu HEP-a bakreno ue Cu 50 mm. Polaganje kabela u rov vri se runo ili strojno. 2. TRANSFORMATORSKE STANICE ( POSTAJE ) 20(10) / 0,4 kV Tipske gradske distributivne TS 20(10 ) / 0,4 kV ; 1x 630 ( 400 ili 1000 kVA ) Projektiraju se i izvode u skladu s tipizacijom HEP-a i prema prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje HEP . Najee su sa transformatorom snage 1x630 kVA ( 1x400 kVA , 1x1000 kVA) . U graevinskom smislu TS je armiranobetonska graevina dimenzije cca. 220x450 cm izvedena kao samostalni objekt ili u sklopu veeg objekta . Ima dvoja metalna vrata i to jedna dvokrilna i jedna jednokrilna .Vrata su opremljena aluzinama za ventilaciju . U energetskom smislu TS ine energetski transformator snage , te SN i NN postrojenje .Energetski transformator snage smjeten je u jednoj strani objekta TS ( trafo komora ), koje je odijeljeno NN blokom od ostalog dijela TS , i u prostor trafo komore mogu je pristup kroz dvokrilna vrata . Kroz jednokrilna vrata mogu jr pristup SN i NN postrojenju . Postrojenje NN smjeteno je uvijek do trafo komore . Trafostanica mora biti tako smjetena da je mogu kamionski pristup. SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojeeg ormara dim. cca . 1800 mm ( visina ) , 1000 mm ( irina ) i 700 mm ( dubina ) , sa sklopnim blokovima punjenim plinom. Plin slui za izolaciju i medij za gaenje luka .

STR: 13

NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojeeg ormara dim. cca. 2000x 1200x400 mm sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja . Tlocrtno rjeenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) SN blok izgled ( prilog ) NN blok izgled ( prilog ) TS ostale namjene ( TS bolnica Nova Bila 20(10) / 0,4 kV , 2x630 kVA ) Transformatorska postaja smjetena je u sklopu tehnikog bloka bolnice zajedno sa elektroagregatskim postrojenjem. Visokonaponsko postrojenje 10(20) kV sastoji se od tri vodna polja , mjernog polja i dva trafo polja. U vodnom polju ugraen je rastavlja snage sa noevima za uzemljenje. U transformatorskom polju ugraen je rastavlja snage sa prigraenim v. n. osiguraima s udarnom iglom , koji prilikom pregaranja pokreu mehanizam za tropolno isklapanje. Mehanizam za runo upravljanje nalazi se s prednje strane. Mjerenje potronje elektrine energije vri se na visokonaponskoj strani. Mjerni strujni i naponski transformatori smjeteni su u mjernom polju 10 (20) kV, a mjerna garnitura za trosistemsko indirektno mjerenje smjetena je u mjernom ormariu. Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA , smjetenim u trafokomori.Transformator se nalazi u istoj ravnini sa rasklopnim postrojenjem na posebnim nosaima od elinih profila , poloenih preko otvora u podu koji slui za hlaenje transformatora. Osnovni podaci transformatora: nazivna snaga 630 kVA ; spoj Dyn 5 ; napon primara 10 (20) kV ; napon sekundara 400/231 V ; napon kratkog spoja 4% ; runa regulacija napona 2,5% i 5% Spoj V. N. stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvedeno je 20 kV jednoilnim energetskim kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50mm). Niskonaponska strana transformatora spojena je na NN postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm) + (50x5 mm). Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena retkom. Transformatoru je osigurana prirodna cirkulacija zraka u svrhu hlaenja istog. Niskonaponsko razvodno postrojenje sastavljeno je iz niza tipskih polja dim. 2000x620x450 mm i 2000x550x450 mm, potpuno je blindirano.Izraeno je od limenih "U" profila i dekapiranog lima . S prednje strane zatvoreno je vratima. Sabirnice su vertikalnog rasporeda izraene od plosnatog bakra dim. 2x(40x10 mm), obojene bojama koje odgovaraju bojama trofaznih vodia. Niskonaponska ploa sastoji se od slijedeih polja: 2 kom trafo polje ; 1 kom spojno polje ; 1 kom polje vanjske rasvjete ; 4 kom razvodna polja Kompenzacija jalove energije Veina elektrinih ureaja kao to su transformatori, asinhroni motori, fluorescentne svjetiljke i mnogi drugi trebaju za rad i reaktivnu energiju, to za posljedicu ima dodatni troak za isporuku energije.Stanje poboljavamo kompenzacijom reaktivne energije tako da potroaima paralelno prikljuimo kondenzatore. Reaktivna energija energetskih transformatora kompenzira se stalno prikljuenim kondenzatorima snage 50 kVAr , prikljuenih na n. n. strani, kako je prikazano u jednopolnoj shemi trafopostaje .Reaktivna energija ostalih potroaa kompenzira se ureajima namijenjenim za grupnu kompenzaciju sa automatskim ureajem za regulaciju jalove energije snage 105 kVAr ,kojim je omoguen popravak faktora snage 0,85 na eljeni faktor 0,95 . Zatita transformatora

STR: 14

Energetski transformator titi se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa VV osiguraima sa udarnom iglom. Sekundarni bimetalni relej napaja se preko NN strujnih transformatora, koji imaju prenosni omjer izabran zavisno od snage ugraenog transformatora. Navedeni strujni transformatori imaju niski mprekostrujni broj da ne bi dolo do pregaranja bimetalnog releja, koji ima nazivnu struju In=4,81 A. Uvjet za uspjeno djelovanje opisane zatite je u njenoj selektivnosti, tj. osigurai u bilo kom NN izvodu moraju pregoriti prije prorade bimetalnog releja i prije VV osiguraa. Zatita energetskog transformatora od preoptereenja ostvarena je pomou dvostepenog ( 85C i 95C) kontaktnog termometra koji je ugraen u transformator u podruju najtoplijeg ulja. Bucholz rele prua zatitu od unutarnjih kvarova transformatora.Sve tri spomenute zatite djeluju na isklop rastavne sklopke transformatora na VN strani.

Standardno mjerenje je: -mjerenje optereenja transformatora na NN strani sa tri bimetalna ampermetra skale 0-6A, s pokazivaem maksimalne struje.Ampermetri su prikljueni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A. -mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0-500 V i voltmetarskom preklopkom.Mjere se svi fazni i linijski napon. Izjednaenje potencijala Da ne bi dolo do naponskih razlika izmeu pojedinih metalnih dijelova, iste je potrebno meusobno povezati sa sabirnim vodiem za izjednaenje potencijala.Kao sabirni vodi koristi se eljezno-pocinana traka FeZn 25x4 mm Praktiki se izvodi na slijedei nain: Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednaenje potencijala IP izvedena je u vidu bakrene ine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN elija u cijeloj duini. Spoj ove ine na temeljni uzemljiva izveden je pomou FeZn 25x4mm preko rastavno mijernog spoja , koji se nalazi na bonom zidu NN elije. Na ovu sabirnicu spajaju se : nul toka transformatora preko sabirnice ; nul toka dizel elektrinog agregata ; metalna konstrukcija transformatora ; zatitno uzemljenje NN postrojenja u TS ; zatitno uzemljenje NN postrojenja u DA - ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima , ali u sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira Tlo oko trafopostaje je betonirano pa je i to jedna od zatitnih mijera. Unutar trafopostaje ispod VN i NN postrojenja postaviti e se gumeni tepih. Uzemljenje U trafopostaji se izvodi zdrueno ( zatitno) uzemljenje , a poto graevina bolnice ,u kojoj je smjetena trafopostaja ima izveden temeljni uzemljiva, to se navedeni uzemljiva koristi i za zatitno ( zdrueno uzemljenje) trafopostaje. Na uzemljiva zatitnog uzemljenja u trafopostaji spajaju se: svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih ureaja i kuita transformatora snage ; metalni platevi i ekrani energetskih kablova ; sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora ; uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno izoliranih naponskih transformatora ; odvodnici prenapona ; nulti vodi niskonaponske mree ; ostali uzemljivai , koji utjeu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zatitnog uzemljenja (uzemljenje vanjske rasvjete, uzemljiva za oblikovanje potencijala) Tlocrtno rjeenje ( prilog ) Jednopolna shema ( prilog ) Tehniki prorauni ( prilog )

STR: 15

Tehniki prorauni 1. Proraun struje k.s. na 10 kV ( visokonaponskoj ) strani Kao osnova za proraun struje k.s. uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga k. s. na 10 kV strani Pk= 250 MVA. Struja k.s. iznosi : Pk 250 Ik = ----------------=-----------------= 14,5 kA 3 x Um 1,73 x 10 Udarna struja k.s. iznosi : Iku = x 2 x Ik = 1,8 x 1,41 x 14,5 = 36,9 kA Trajna struja k.s. iznosi : Itr = x Ik = 0,9 x 14,5 = 13 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi : Ief = Ik x m + n = 14,5 x 0,1+ 0,95 = 13,2 kA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------- = ----------------= 36 A 3 x Un 1,73 x 10 Spoj transformatora i trafo polja na 10 kV strani izveden je kabelom 10kV presjeka vodia 50 mm , koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme k.s. , jer min. presjek za proraunate struje iznosi : Smin = Ikef x C1 x t = 13 x 8,8 x 0,01 = 12 mm 2. Proraun struje k.s. na 0,4 kV ( niskonaponskoj ) strani Prividni otpor petlje k.s. iznosi Z=Zm+Zt , gdje je Zm otpor 10kV mree , a Zt je otpor transformatora . 1,1 x Un 1,1 x 10 Zm= ------------= ------------= 0,44 ( na 10 kV strani ) Pk 250 U2 0,4 Zm=0,44 x ( -----) = 0,44 x ( ------ ) = 0,0007 U1 10 Un x uk 0,4 x 4 Zt=-------------- = ----------------= 0,01 100 x Pn 100 x 0,63 Z = 0,0007 + 0,01 = 0,0107 Efektivna vrijednost izmjenine komponente struje k.s. iznosi : 1,1 x Un 1,1 x 0,4 Ik = ----------------=-----------------= 23,8 kA 3 x Z 1,73 x 0,0107

STR: 16

Udarna struja k.s. iznosi : Iku = x 2 x Ik = 1,5 x 1,41 x 23,8 = 50 kA Trajna struja k.s. iznosi : Itr = x Ik = 0,9 x 23,8 = 21,4 kA Efektivna srednja vrijednost struje k.s. iznosi : Ief = Ik x m + n = 23,8 x 0,08+ 0,86 = 20,6 kA Snaga k.s. iznosi : Pk = 3 x Un x Ik = 1,73 x 0,4 x 23,8 = 16,5 MVA Nominalna struja transformatora iznosi : Pn 630 In = ------------- = ----------------= 910 A 3 x Un 1,73 x 0,4 Na izraunate vrijednosti kontroliramo opremu na 0,4 kV strani . Spoj transformatora i trafo polja na 0,4 kV izveden je od golog profilnog bakrenog vodia dim. 50x10 mm , koji se moe opteretiti strujom 1025 A. Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na termika naprezanja Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodia za vrijeme trajanja k. s. iznosi : S = 7,5 x It x t = 7,5 x 21,4 x 2 = 226 mm Odabrani presjek od 500 mm zadovoljava Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0,4 kV na mehanika naprezanja za razmak osi vodia 0,12 m i razmak uporita 1,1 m . Vano je napomenuti da za odabrani profil i i razmak osi vodia i za kritino frekventno podruje , kritini razmak uporinih toaka iznosi 1,25 do 1,45 m , koje treba izbjegavati. 3.Proraun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivaa Ukupan otpor zdruenog uzemljenja ( Rezdr ) , raunajui utjecaj svih uzemljivaa koji su spojeni sa nulti vodi niskonaponske mree , mora zadovoljiti uvjet: Ud Ud Rezdr < ----- = ----- Iz rxIk gdje je: Ud - dozvoljeni napon dodira (V) , Iz - dio struje dozemnog kratkog spoja koji ide kroz uzemljenje trafopostaje u zemlju (A) , r - redukcioni faktor , Ik - ukupna struja dozemnog kratkog spoja Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zatitnog ueta redukcioni faktor iznosi r=1 . Ukoliko je visokonaponski dalekovod izveden sa zatitnim uetom r

STR: 17

Prije ukljuivanja trafopostaje u postojei elektroenergetski sustav obavezno treba izvriti slijedee provjere i mjerenja : - provjera vrijednosti ogranienja struje dozemnog kratkog spoja - vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja - mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivakog sustava 4. Proraun hlaenja transformatora Hlaenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predviene otvore . Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje otvora iznose : Pg = 1,1 x ( PFe + PCu ) 1,1 x ( 1,3 + 6,5 ) = 8,58 kW , gdje su : PFe gubici u eljezu , a PCu gubici u bakru . SIGURNOSNI ( POMONI ) IZVORI NAPAJANJA

- elektroagragatska postrojenja - ureaji sa akumulatorskim baterijama

1. ELEKTROAGREGATSKA POSTROJENJA Koriste se kao glavni sigurnosni izvor napajanja u bolnicama , hotelima i sl. Samostalni izvori elektrine energije . Osnovni sklop je motor-generatorska grupa ., koju ine pogonski motor (motor sa unutranjim sagorijevanjem ) i elektrini generator.

Konstruktivne izvedbe : prenosni ; prevozni ; kontejnerski ; stacionarni Stacionarno elektroagregatsko postrojenje montira se u posebnoj prostoriji (dim. cca. 6x4 m , visine 3,5 m , ovisno o snazi i izvedbi elektroagragata ), strojarnici . Strojarnica se izvodi u sastavu objekta , po mogunosti blizu TS . Kompaktno , potpuno opremljeno elektroagregatsko postrojenje sa motor-generatorom montiranim na postolje preko gumenih amortizera , sa integralnim dnevnim spremnikom goriva , aku baterijom , komandnim ormarom za automatsko upravljanje. U sluaju ispada distributivne mree preuzima napajanje potroaa za 10-15 sekunda. Automatsko stacionarno postrojenje ( prilog blok shema ) Standardno stacionarno postrojenje ( prilog ) Standardno akustiki izolirano stacionarno postrojenje ( prilog ) Nazivna snaga elektroagregata - prividna snaga P= Pm x g / cos g - radna snaga P= Pm x g - faktor snage za koji se projektiraju generatori cos g = 0,8 Izbor snage elektroagregata Prvi uvjet kod izbora snage elektroagregata je vrna snaga prikljuenih potroaa P = 3 x U x In x cos n gdje je In vrna struja , a cos n faktor snage prikljuenih potroaa Drugi uvjet kod izbora snage elektroagregata su prelazne struje Ip koje nastaju pri ukljuenju potroaa. Pri tome se uzima u obzir da je elektroagregat moe biti kratkotrajno strujno preoptereen do 2,2xIg

STR: 18

Ip = kxIn = 2,2xIg = 2,2 xP / 3 x U Vrijednosti k kod elektromotora koji se uklapaju direktno iznosi cca 5-7 , a kod elektromotora koji se uklapaju uputnikom zvijezda trokut cca 2,5-3,5 2. UREAJI SA AKUMULATORSKIM BATERIJAMA Najraireniji ureaji su ureaji za bezprekidno napajanje , poznatiji kao UPS Sastojr se od : ispravljaa i punjaa baterija ; baterija ; izmjenjivaa ; statike by-pass sklopke ; rune by-pass sklopke Koriste se za sigurnosno napajanje kompjutera . Blok shema UPS ( prilog ) Ureaji sa akumulatorskim baterijama , kod kojih vrijeme ukljuenja iznosi 0,5 sek. Sastojr se od : ispravljaa i punjaa baterija ; baterija ; izmjenjivaa ; by pass sklopke Koriste se za napajanje sigurnosne i panine rasvjete , napajanje operacione svjetiljke u operacionim salama, ureaja za odravanje vitalnih funkcija pacijenata i sl.

STR: 19

2. NISKONAPONSKE KABELSKE MREE Osnovni zahtijevi : osigurati potroau dobavu kvalitetne elektrine energije ; pouzdano snabdijevanje ; kabel ne smije biti opasan za okolinu ; snabdijevanje se mora vriti uz minimalne trokove Tipovi kabelskih mrea : radijalni tip mree ; petljasti tip mree ; zamkasti tip mree RADIJALNE NISKONAPONSKE KABELSKE MREE - PRORAUNI 1. Vrna optereenja i faktori istovremenosti Za odabiranje kabela osnovni podatak s kojim moramo raspolagati je snaga troile (u kW) koje se mora napajati kabelom. Optereenje, koje se javlja kao stvarno najvee optereenje je vrno optereenje, a rauna se prema: Pv = i x Pi gdje je: Pv - vrno optereenje (u kW) i - faktor istovremenosti Pi - suma nazivnih instaliranih snaga svih troila Iznos faktora istovremenosti kree se u intervalu od 0,05 do 1 .Pri svakom proraunu valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike . Poznavajui instalirane snage razdjelnika kao i stvarne pogonske prilike, odreuje se faktor istovremenosti i vrna snaga pojedinog kraka radijalne mree.Isto tako poznavajui instalirane snage svih razdjelnika i odreujui s obzirom na stvarne pogonske prilike faktor istovremenosti itavog objekta, proraunavamo vrnu snagu ( u KW). Iznos faktora istovremenosti grupe stanova prikazan je u tablici u prilogu . Faktori istovremenosti u praksi se kreu izmeu 0,2 do 0,8 , u ovisnosti o stvarnim pogonskim prilikama. Vrijednosti vrnog optereenja u W/m kreu se u vrijednosti od 40 do 150 W/m 2. Izbor presjeka kabela Presjek i tip izoliranih kabela i vodia odreuje se prema trajno dozvoljenoj struji, uzimajui u obzir ograniavajue faktore zatitnih mjera , karakteristike ureaja za zatitu od kratkog spoja i preoptereenja , vanjski utjecaj temperature okoline i dozvoljenom padu napona. Dozvoljeni pad napona izmeu napojne take el. instalacije i bilo koje druge take ne smije biti vei od vrijednosti prema l. 20 Pravilnika o tehnikim nomativima za elektrine instalacije niskog napona ( Sl. list 53/88 ) 1. Za strujni krug rasvjete 3%, a za strujni krug ostalih troila 5%, ako se elektrina instalacija napaja iz niskonaponske mree. 2. Za strujni krug rasvjete 5%, a za strujni krug ostalih troila 8%, ako se elektrina instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je prikljuena na visoki napon. Za elektrine instalacije ija je duljina vea od 100 m doputeni pad napona poveava se za 0,005% po duinskom metru iznad 100 m, ali ne vie od 0,5%.

STR: 20

Proraun pada napona raunamo prema: - za trofaznu struju: 100xlxPv u% = ---------- (R1cos+X1sin) gxSxU Za presjek do 25 mm induktivni otpor moemo zanemariti za bilo koji cos, te pad napona iznosi: 100x1xPv u% = ---------- gxSxU - za jednofaznu struju uz zanemarivi induktivni otpor kabela pad napona iznosi: 200x1xPv u% = ---------- gxSxU gdje je: u% pad napona u % Px1 moment optereenja (KWm) S presjek faznog vodia (mm) g vodljivost (za Cu iznosi 56 Sm/mm , za Al iznosi 34 Sm/mm) U nazivni napon (V) Za kabele sa bakrenim vodiem presjeka iznad 25 mm i cos=0,85 poveanje pada napona zbog induktivnog otpora kabela u % iznosi 10% za kabele presjeka vodia 35 mm , do 40% za kabele presjeka vodia 150 mm . Dozvoljena strujna optereenja Struja optereenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------- 1,73 x Ux cos Struja optereenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------- Ux cos Najvea struja kojom moemo trajno opteretiti izolirane vodie i kabele i vanjski utjecaji utvreni su standardom N.B2.752 . Oito je da se dozvoljene struje optereenja prema navedenom standardu razlikuju od struja optereenja koje je naveo proizvoa kabela kao max. struje kojima moemo opteretiti kabel. U praksi vrimo proraun najnepovoljnijih sluajeva i prikazujemo u tablicama .Primjer prorauna prema shemi iz priloga dat je u tablici Oznake simbola u tablicama: K - korekcioni faktor polaganja kabela It - trajno doputena struja ud - pad napona dionice uuk - ukupni pad napona

STR: 21

Dionica P(kW) I(A) l(m) S(mm) K It(A) ud uuk TS - KRO1 178 290 110 2X150 0,90 320 1,38 1,38 KRO1- GRP1 65 110 40 95 1 138 1,05 2,43 GRP1- EO4 39 66 30 35 1 103 0,45 2,88 EO4 - RS 10 18 15 10 1 52 0,19 3,07 RS - S.K.4 2 13 15 2,5 1 29 1,47 4,54 RS - S.K.5 1 5 25 1,5 1 22 1,23 4,3 IZBOR TIPOVA KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Tipove kabele i izoliranih vodova odabiremo prema nainu polaganja . Zatitni sloj kabela ima zadatak da vodi kabela zajedno sa njegovom izolacijom zatiti od djelovanja okoline .Oznaavanje izoliranih vodova i kabela odreene su standardom N.C0.006. , a boje za oznaavanje i sistem obiljeavanja ila kabela i izoliranih vodova za nazivne napone do 1 kV standardom N.C0.010. U praksi se koriste izolirani vodovi i kabeli sa izolacijom i platem od PVC mase . Izolirani vodovi se u praksi koriste za razvod el. instalacije u zatvorenim , suhim prostorijama , za napajanje potroaa manjih snaga .Najee se koriste sa Cu vodiima . Izolirani vodovi tipa P ( NYA ) obini jednoilni vodovi prevueni slojem PVC-mase . Vodii su ice od 1,5 mm do 16 mm , ili ue od 10 mm do 400 mm. Koriste se za polaganje u izolacionim cijevima ispod ili iznad buke . Samo u suhim prostorijama. Primjer oznaavanja 4x P1,5 mm+ PY1,5 mm Izolirani vodovi tipa PP/R ( NYIFY ) dvoilni ili troilni vodovi s razmaknutim ilama , s izolacijom i platem od PVC-mase , tako da izmeu ila postojim staza . Vodii su ice od 1,5 mm do 6 mm .Koriste se za polaganje u buku ili ispod buke . Samo u suhim prostorijama. Primjer oznaavanja PP/R 3x1,5mm Izolirani vodovi tipa PP ( NYM , PGP ) vieilni ( 2,3,4 i 5 ) vodovi s izolacijom i platem od PVC-mase . Vodii su ice od 1,5 mm do 35 mm. Koriste se za polaganje pod buku ili iznad buke ( na obujmice ili slobodno na kabelske trase ) . U suhim i vlanim prostorijama , a ne smiju se polagati u zemlji . Primjer oznaavanja PPY 5x1,5mm Kabeli se koriste za razvod el. instalacija kako u zatvorenim objektima , tako i za vanjske razvode u zemlji ili energetskim kanalima .Koriste se sa Cu , ali i sa Al vodiima . Kabel tipa PP00 ( NYY) je kabel sa izolacijom i platem od PVC-mase i ispunom od gume ili PVC-mase , jednoilni i vieilni . Koriste se za gradske razvodne mree , industrijska postrojenja i sl. energetske razvode , na mjestima gdje nije izloen mehanikom oteenju . Primjer oznaavanja PP00 3x1,5mm, PP00 4x50mm PP00 1x150mm, PP00 -A 4x50mm. Kabel tipa PP41 (NYBY) je kabel sa izolacijom i platem od PVC-mase , ispunom od gume ili PVC-mase i mehanikim pojaanjem od eline trake , jednoilni i vieilni . Koriste se za gradske razvodne mree , industrijska postrojenja i sl. energetske razvode , na mjestima gdje moe doi do mehanikih naprezanja . Primjer oznaavanja , PP41 4x50mm, PP41 -A 4x50mm.

STR: 22

RAZVODI KABELA I IZOLIRANIH VODOVA Izolirani vodovi Izolirani vodovi tipa P polau se iskljuivo u instalacijskim PVC-cijevima ( crvene rebraste cijevi proizvod TICINO ili sl. ) , koje se polau na oplatu prije betoniranja i to samo u suhim prostorijama . Izolirani vodovi tipa PP/R polau se iskljuivo pod buku ili u buku i to samo u suhim prostorijama . Izolirani vodovi tipa PP polau se pod buku ili u buku , a mogu se polagati i nadbukno na odstojne obujmice , na perforirane metalne kabelske trase , u metalne kanale za el. prikljuke u nivou poda , u plastine parapetne kanale i sl. Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona odreeno je instalacijsko podruje za polaganje kabela i izoliranih vodova na zidovima prostorija ( prilog ) . Polaganje el. instalacije u prostorijama s kadom ili tuem odreeno je standardom N.B2.771. ( prilog ) . Sva spajanja moraju se izvoditi u razvodnim kutijama Kabeli Energetski kabeli u objektima polau se na metalnim perforiranim ili ljestviastim kabelskim nosaima (policama ) ili pojedinano na odstojnim obujmicama ili u PVC cijevima .Police se privruju na konzole , koje se privruju metalnim tiplovima o strop ili zid prostorija ( prilog) Vanjski niskonaponski kabelski razvodi izvode se kabelima tipa PP00 ili PP41 poloenim dijelom u zemljani rov i dijelom u krute PVC ili ACC cijevi ( gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili asfaltiranih povrina). Kabeli koji se polau u zemljanom rovu polau se na dubini od 80 cm. U rovu kabeli se polau na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom se pokriju drugim slojem pijeska debljine 30 cm iznad kojeg se postavljaju plastini titnici i traka za upozorenje. Potom se rov zatrpava zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20 cm postavlja se traka za upozorenje. (prilog ) Ispod ceste i prolaza kabeli se polau u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov na dubini od min 1,1 m. Prijelaz kabela se vri okomito na os prometnice.U pravilu kabeli se polau izvan kolnika . Ukoliko se polau u kolniku treba poveati dubinu kanala. . (prilog ) Pri paralelnom polaganju energetskih i telefonskih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm. Pri paralelnom polaganju kabela i cjevovoda potrebno je ostvariti min. razmak od 50 cm.(prilog) Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min 0,5 m odnosno 1,5 m za magistralni cjevovod (prilog ) Kao uzemljiva du cijele KB trase koristi se Cu ue 50 mm ( ili traka FeZn25x4 mm ). Uzemljivako ue titi kabel od direktnog udara groma . Na ue za uzemljenje spaja se : - metalni plat kabela i svi metalni dijelovi KB zavretka , koji u normalnom pogonu nisu pod naponom - zatitne metalne cijevi ( telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl. ) Nastavljanje i spajanje kabela u zemlji vri se kabelskim spojnicama. Kabeli se polau runo , ili pomou mehanizacije .

STR: 23

3. RAZVODNE PLOE VANJSKI RAZVODI Kabelski razvodni ormari ( KRO ) koriste se za razvod el. energije u distributivnim , mreama , industrijskim postrojenjima , razvoda javne rasvjete i sl. Razvod elektrine energije ostvaruje se putem rastavljakih slogova osiguraa 400 A s odgovarajuim sistemom sabirnica . Koriste se tipski kabelski ormari izraeni od armiranog poliestera (to garantira trajnu otpornost prema atmosferskim utjecajima ) .Montiraju se na tipizirane armirano - betonske temelje pomou vijaka. Betonski temelj se ukopava u zemlju do 900 mm , tako da jo 300 mm ostaje iznad nivoa zemlje. Odravanje ormara nije potrebno . HEP koristi navedene ormare za razvod niskonaponske mree po naseljima .Vei objekti prikljuuju se direktno na KRO . Kuni prikljuni ormari ( KPO ) , koriste se za prikljuak obiteljskih kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu . Koriste se tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguraima 100 A . Ugrauje se na ogradnom zidu parcele ili na proelju graevine . Kuni prikljuni-mjerni ormari ( KPMO ) , koriste se za prikljuak obiteljskih kua i manjih graevina na n. n. distributivnu elektroenergetsku mreu . Koriste se tipski ormari , razvod el. energije ostvaruje se osiguraima 100 A , a mjerenje se ostvaruje ugradnjom brojila potronje el. energije . Ugrauje se na proelju graevine . RAZVODNE PLOE U OBJEKTIMA Viekatni stambeni objekti Glavna razvodna ploa GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Prikljuak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploe GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu graevine . Ukoliko ima vie ulaza svaki ulaz ima svoju GRP . GRP se sastoji iz vie sekcija , meusobno odvojenih , svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom . Shema GRP ( prilog ) Etani razdjelnici ER ( ili etani ormari EO ) U etanim razdjelnicima smjetena su brojila el. energije , u ovisnosti o broju stanova i glavni osigurai za svaki stan . Ukoliko na katu ima vie od etiri stana koriste se dva EO-a . Shema EO ( prilog ) Stanski razdjelnici RS Koriste se tipski razdjelnici , plastine izvedbe , koji se montiraju u nie iznad ulaza u stan. Osim osiguraa u RS montiraju se i limitatori i zatitne strujne sklopke . Shema RS ( prilog ) Ostali objekti ( poslovni objekti , hoteli i ugostiteljski objekti , bolnice , gradilita i sl. ) Glavna razvodna ploa GRP ( ili glavni razvodni ormar GRO ) Prikljuak se izvodi ( prema prethodnoj elekreoenergetskoj suglasnosti ) od KRO ili TS do glavne razvodne ploe GRP. GRP se u pravilu montira u ulaznom dijelu graevine , po mogunosti u sredini da bi razvodi bili to krai ( ili u blizini najveih potroaa ) . GRP se sastoji iz vie sekcija , meusobno odvojenih , svaka sekcija je opremljena vratima sa bravicom .

- dovodna sekcija sa dovodnim kabelom i mjernom garniturom za mjerenje potronje el. energije ( sekcija distribucije )

- sekcija korisnika ( sekcija mrea , sekcija agregat i sl. )

STR: 24

Shema GRP ( prilog ) Ostale razvodne ploe ( RP ) Ostale razvodne ploe raspodjeljuju se po objektu po:

- katnost objekta ( u pravilu svaki kat ima najmanje jednu RP ) - tehnoloke cijeline ( kuhinja , restoran , praonica , garaa , kotlovnica ,

rashlad i sl. ) - poarne zone

KONSTRUKCIJA RAZVODNIH PLOA Materijal - Razvodne ploe u objektima izrauju se uglavnom od pocinanog elinog lima debljine 1,5 2,5 mm , ojaani L profilima , esto plastificirani . - Razvodne ploe izrauju se i od plastinih materijala i od nehrajueg elika . Izvedba : ugradni ( ugrauju se u za to predviene nie u zidu ) ; nadgradni ( montiraju se na zid ) ; samostojei ormari OPREMA U RAZVODNIM PLOAMA Veliine mjerodavne za dimenzioniranje i odabir opreme u razvodnoj ploi su

- struje optereenja I - struje kratkog spoja Ik

Struja optereenja trofazni strujni krug : Pv I = -------------- 1,73 x Ux cos Struja optereenja jednofazni strujni krug : Pv I = -------------- Ux cos Struja kratkog spoja : 1,1 U Ik = -------------- 1,73 x Zuk Grebenaste sklopke Slue za isklapanje pomonih i glavnih strujnih krugova za struje od 16,25,40,63,100,200,400,630 i 1200 A. Koriste se u kombinaciji sa osiguraima Za vee struje koriste se poluni rastavljai Niskonaponski prekidai Slue za isklapanje i zatitu u n. n. strujnim krugovima . Nadstrujne okidae ine toplinski preopteretni ( bimetalni ) i magnetski kratkospojni okidai ( termomagnetni okidai ). Toplinski okidai su podesivi . Prekidai mogu imati prigraen isklopni okida , koji omoguuje daljinsko okidanje . Prekidai mogu imati prigraene i elektromotorne pogone za daljinsko uklapanje i isklapanje . Izrauju se za standardne :

- nominalne struje od 100 , 160 , 250 , 400 , 1000 , 2500 A - struje k. s. 10 , 35 , 50 kA

STR: 25

Osigurai velike prekidne moi ( visokouinski osigurai , noasti ) Koriste se za prekidanje velikih struja k. s. ( ili preoptereenja ) , kao i za ograniavanje struja k. s. , to je vrlo povoljno za mreu. Sastoje se od podnoja ( osnove ) i topljivog umetka . Nazivne struje podnoja : 100 , 250 , 400 , 630 , 1250 A Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100,125,160,200,225,250,315,355,400,500,630, 1000, 1250 A. Struje k.s. 120 kA Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigura najblii uzroku kvara . Instalacioni osigurai Koriste se za prekidanje struja k. s. ( ili preoptereenja ) . Sastoje se od podnoja ( osnove ) i topljivog umetka . Nazivne struje podnoja : 25 , 63 , 100 A Nazivne struje topljivog umetka : 2,4,8,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100A Vrijeme iskljuenja : brzi i tromi topljivi umeci Selektivnost je postignuta ako djeljuje samo osigura najblii uzroku kvara . Struje k.s. 50 kA Instalacioni automatski prekidai ( automatski osigurai ) Sve vie u uporabi za prekidanje struja k.s. (termomagnetski okida )i struja preoptereenja ( bimetalni okida) sa karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ). Jednopolni , dvopolni , tropolni , etveropolni . Nazivne struje : 6,10,16,20,25,32,40,50,63,80,100 A Vrijeme iskljuenja odnosno karakteristikama isklapanja B, C i D ( H, L, K ). Struje k.s. 6,10 (15,25,50 ) kA Zatitne strujne sklopke ( FID sklopke ) Zatita od indirektnog dodira i za sprijeavanje trajnog napona na uzemljenim metalnim dijelovima . Upotrebljavaju se svuda gdje su zatitni i nulti vodi odvojeni Nazivne struje : 25, 40,63,80 A Nazivna struja greke : 0,03 ; 0,1 ; 0,3 ; 0,5 A Sklopnici Oblik sklopke , koji zadovoljava zahtijeve daljinskog upravljanja i automatizacije.Sklopnik se sastoji od glavnih strujni kontakti , pomoni kontakti , magnetski svitak i komora za gaenje luka .Sklopnikom se upravlja pomou tipkala ili pomou sklopke. Nazivne struje : 14,16,25,36,40,60,90,110,160,250,400,500,630A Upravljaki napon : 24,48,110, 220,380 AC DC Termiki releji ( bimetalni releji ) U kombinaciji sa sklopnikom tite elektromotore od preoptereenja . Svaki termiki rele odabire se prema nominalnoj struji elektromotora . Proizvode se za razna podruja struje i svaki se moe podeavati unutar podruja (na pr. 0,3-0,5 A ; 3-5 A 35-50 A ; 300-500 A isl. )

STR: 26

Releji Ureaji koji se aktiviraju pod djelovanjem jedne ili vie elektrikih veliina ( struja , napon, snaga ) da bi preko svojih kontakata i pomonih strujnih krugova djelovali na druge aparate .Kontakti releja su mirni , radni ,prijeklopni i trenutni Pomoni releji , vremenski releji , zatitni releji , Stubini automat Odvodnici prenapona Za zatitu troila od indirektnih udara groma Transformatori Za sniavanje napona sa 220 V na 12, 24, 36 i sl. ili za zatitu od dodirnog napona 220/220 V. Mjerni ureaji Brojila potronje el. energije :

- jednofazna , trofazna - jednotarifna , dvotarifna , trotarifna - za mjerenje radne ( djelatne ) el. energije kW sa pokazivaem maksimuma - za mjerenje jalove el. energije kVAr - prikljuak na mreu izravno za potroae do 60 A ili poluizravno za vee

potroae preko strujnih mjernih transformatora xxx/ 5A Ampermetri , voltmetri , cos-metar UREAJI ZA KOMPENZACIJU JALOVE ENERGIJE Veina el. ureaja ( induktivni potroai ) trebaju za rad pored radne i jalovu energiju . Pored trokova za isporuku , reaktivna energija dodatno optereuje prijenosne linje .Osim toga HEP trai da cos bude najnie 0,9.Stanje poboljavamo tako da paralelno prikljuimo kondenzatore , odnosno izvrimo kompenzaciju jalove energije . Postoji pojedinana , grupna i centralna kompenzacija . Stalni kompenzacioni ureaji namijenjeni su za pojedinanu kompenzaciju elektromotora i transformatora . Automatski kompenzacioni ureaji namijenjeni su za grupnu i centralnu kompenzaciju jalove energije . Proizvode se u spektru od 17,5 do 960 kVAr.Rade se od 3 do 6 i vie stupnjeva regulacije , tako da se kompenzacioni ureaji automatski ukljuuju po potrebi kako se mijenja jalova snaga . Potrebna snaga kompenzacionog ureaja za kompenzaciju jalove energije iznosi : Q = Pv ( tg1 - tg 2 ) Proraunski faktor snage cos 1 iznosi 0,85 , a eljeni faktor snage iznosi cos2 = 0,95 Q = Pv ( 0,62 - 0,329 ) kVAr .

STR: 27

4. ZATITNE MJERE TIPOVI RAZDJELNIH SISTEMA U POGLEDU UZEMLJENJA (utvreni standardom N.B2.730.) U n.n. mreama dozvoljeni su slijedei sistemi napajanja : a) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu toku a mase su spojene sa ovom

tokom pomou zatitnih vodia U praksi najee se koristi TN-sistem i razlikuju se tri tipa TN-sistema i to

- TN-S sistem , koji kroz cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zatitni vodi

- TN-C-S sistem , u kojem su neutralni i zatitni vodi objedinjeni u jednom vodiu samo u jednom dijelu sistema

- TN-C sistem , u kojem su neutralni i zatitni vodi objedinjeni u jednom vodiu kroz cijeli sistem

b) TN-sistem ima jednu direktno uzemljenu toku a mase su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je elektrini nezavisno od uzemljenja sistema napajanja

c) IT-sistem nema ni jednu direktno uzemljenu toku a mase su uzemljene ( prilog ) STUPNJEVI ZATITE ELEKTRINE OPREME OSTVARENE POMOU ZATITNIH KUITA (utvreni standardom N.A5.070.) Stupanj zatite ostvaren pomou zatitnog kuita oznaava se sa dva karakteristina slova i dva broja na pr. IP 4 4 Prvi karakteristini broj ( od 0 do 6 ) oznaava stupanj zatite od prodora stranih tijela i praine Drugi karakteristini broj ( od 0 do 8 ) oznaava stupanj zatite od prodora vode ( prilog ) ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA (utvrena standardom N.B2.741. ) Zatita sigurnosnim malim naponom ( istovremena zatita od direktnog i indirektnog dodira ) Nazivni napon ne prekorauje 50 V. Zatita od direktnog dodira Zatita pregradama ili kuitima , zaprekama , zatita postavljanjem izvan dohvata ruke . Kao dopunska mjera koristi se zatitna strujna sklopka Zatita od indirektnog dodira Zatita automatskim iskljuenjem napajanja to znai da u sluaju kvara dolazi do automatskog iskljuenja napajanja. Izloeni vodljivi dijelovi ( mase ) moraju se spojiti sa zatitnim vodiem za svaki tip razvodnog sistema . U svakoj zgradi vodi glavnog izjednaenja potencijala povezuje meusobno slijedee vodljive dijelove : glavni zatitni vodi ; PEN vodi ; glavni zemljovod ( temeljni uzemljiva ) ; metalne dijelove instalacija ( cijevi vodovoda , kanalizacije , centralnog grijanja , klimatizacije , instalacije plina i sl. ) ; metalne konstrukcije zgrade ; metalne konstrukcije unutar zgrade ; gromobransku instalaciju

STR: 28

TN sistem Kao zatitna mjera od previsokog napona dodira u TN sustavu napajanja koristi se izjednaenje potencijala i isklapanje napajanja u sluaju greke. Zatitni ureaj u sluaju greke u strujnom krugu mora automatski isklopiti napajanje strujnog kruga u utvrenom vremenu , tj. zatitni ureaj treba imati takovu karakteristiku da je ispunjen uvjet : ZsxIa < Uo gdje je : Zs - impendancija petlje kvara Ia - struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja u propisanom vremenu Uo - nazivni napon prema zemlji Dozvoljena vremena iskljuenja u ovisnosti o karakteristikama strujnog kruga propisana su u standardu N.B2.741 i na pr. za 220 V iznosi 0,4 sekunde. Za prekidanje strujnih krugova u sluaju greke koriste se : - Niskonaponski prekidai sa nadstrujnim okidaima . Nadstrujne okidae ine toplinski ( bimetalni ) preopteretni i magnetni kratkospojni okida.( termomagnetni okida ) - Instalacioni automatski prekidai i kombinirani zatitni prekidai - Zatitno strujne sklopke PRILOG - PRORAUN EFIKASNOSTI ZATITE KOD KORITENJA INSTALACIONOG AUTOMATSKOG PREKIDAA Strujni krug br.2 u RS-1 Petlja kvara TS --------------KRO1--------GRP1-----------EO4----------RS-1--------st.krug br.2 l = 110 m l = 25m l= 12m l = 25m s =2x150mm s = 35 mm s= 10mm s = 2,5 mm Ro=0,231/km Ro= 0,588/km Ro= 2,06/km Ro=8,23 /km l = 40m s = 150 mm Ro=0,231 /km Ro - specifian otpor kabela (/km) ; t = 0,4 s ; Ia = 80A ( proradna struja osiguraa 16 A ) Zs=2x0,231/2x0,110+2x0,231x0,04+2x0,588x0,025+2x2,06x0,012+2x8,23x0,025= = 0,025 + 0,018 + 0.029 + 0,049 + 0,412 = 0,533 ZsxIa = 0,533 x 80 = 42,6 V < Uo=220 V TT sistem Kao zatitna mjera od previsokog napona dodira u TT sustavu napajanja koristi se zatitni ureaj diferencijalne struje ( zatitna strujna sklopka ) izjednaenje potencijala i isklapanje napajanja u sluaju greke. Mora biti ispunjen uvjet : RA x Ia < 50 V gdje je : RA - zbroj otpora uzemljivaa i zatitnog vodia Ia - struja koja osigurava djelovanje zatitnog ureaja odnosno nazivna diferencijalna struja ( 30 mA , 500 mA i sl. )

STR: 29

Strujni krug br.2 iz RS UZEMLJIVA ----KPMO----------------RS-------------st.krug br.1 l = 20 m l = 25m s = 10 mm s = 2,5 mm Ru=8,60 Ohm Ro= 2,06 Ohm/km Ro = 7,14 Ohm/km Ro - specifian otpor kabela ( Ohm/km ) Ru - otpor uzemljivaa Ia = 30 mA Ra = 8,60 + 2x2,06x0,020 + 2x7,14x0,025 = 9,15 Ohm RaxIa = 9,15 x 0,03 = 0,27 V < 50 V IT sistem U IT-sistemu instalacija mora biti izolirana od zemlje . Ovaj sistem u kombinaciji sa kontrolnikom izolacije u praksi se koristi za napajanje potroaa u operacionim dvoranama i prostorijama za intenzivnu njegu , jer u sluaju kvara ne dolazi do iskljuenja , ve kontrolnik izolacije daje zvuni i vizuelni signal. Mase ( vodljivi dijelovi moraju se uzemljiti . PRESJECI ZATITNIH VODIA Presjeci zatitnih vodia i vodia izjednaenja potencijala odreena su standardom N.B2.754 U praksi zatitni vodii su u jednofaznom napajanju trei , a u trofaznom napajanju bez nul-vodia etvrti odnosno peti u trofaznom napajanju sa nul-vodiem . Za presjeke vodia do 16 mm zatitni vodii moraju biti istog presjeka . Za presjeke faznog vodia iznad 16 mm presjeci zatitnog vodia mogu biti upola manji . Presjeci glavnih vodia za izjednaenje potencijala ne smiju biti manji od 6 mm , a u praksi se koriste sa presjekom 16 mm. Presjeci dodatnih vodia za izjednaenje potencijala ne smiju biti manji od 2,5 mm , a u praksi koriste se vodii presjeka 4 mm . Kao vodii za izjednaenje potencijala u pogonima koristi se ue Cu presjeka vodia 50 mm , ili traka FeZn 25x4 mm, koji se polau na izolatore po pogonu. Zatita upotrebom ureaja klase II ili odgovarajuom izolacijom Oprema sa dvostrukom ili pojaanom izolacijom Zatita elektrinim odvajanjem Elekrino odvajanje jednog strujnog kruga ( napajanje utinica za prikljuak brijaeg aparata preko odvojnog transformatora ) NADSTRUJNA ZATITA ( utvrena standardom N.B2.743 ) Ureaji za zatitu od nadstruje ( struja preoptereenja i struja kratkog spoja ) postavljeni su na poetku strujnog kruga , odnosno na mjestima gdje se smanjuje trajno doputena struja vodia i kabela i na mjestima gdje se smanjuje dozvoljena struja kratkog spoja .

STR: 30

Zatita od struje preoptereenja Odabrani zatitni ureaji prekidaju struje preoptereenja prije nego to struja preoptereenja uzrokuje tetno povienje temperature. Radne karakteristike ureaja koji tite elektrini kabel od preoptereenja zadovoljavaju ovim uvjetima : 1) Ib < In < Iz 2) I2 < 1,45xIz gdje su: Ib - struja za koju je strujni krug projektiran Iz - trajno podnosiva struja kabela In - nazivna struja zatitnog ureaja I2 - struja koja osigurava pouzdano djelovanje zatitnog ureaja Kontrola u pogledu zadovoljavanja navedenih uvjeta provodi se za sve strujne krugove. Zatita od kratkospojnih struja Odabrani zatitni ureaji osiguravaju prekidanje kratkospojne struje prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehanikih djelovanja u vodiima i spojevima . Svaki odabrani zatitni ureaj zadovoljava slijedee uvjete: - prekidna mo je vea od oekivane kratkospojne struje na mjestu postavljanja - svaka kratkospojna struja koja se pojavi u bilo kojoj toki strujnog kruga odabrani zatitni ureaj prekida unutar vremena koje dovodi vodie do doputene granice temperature. ELEKTRINA POSTROJENJA NA NADZEMNIM MJESTIMA UGROENIM OD EKSPLOZIVNIH SMJESA U praksi se susreemo sa objektima i prostorima kod kojih je mogue nastajanje eksplozivnih smjesa kao : proizvodnja i razvoenje plinova , proizvodnja i razvoenje sagorivih tekuina , proizvodnja i upotreba lakova , proizvodnja i prerada umjetnih masa , obrada i uskladitenje sa nastajanjem praine ( eerane , skladitenje itarica i sl. ) , skladite i pretakanje goriva , garae za motorna vozila , akumulatorske stanice , benzinske crpke, . U praksi u takove prostorije postavljamo najnunije el. instalacije , uglavnom samo rasvjetu , a nain izvoenja el. instalacije provjerimo u Pravilniku o el. postrojenjima na mjestima ugroenim od eksplozivnih smjesa ( SL. 18/67) . Protueksplozijski zatieni el. ureaji ( svjetiljke , sklopni ureaji , razvodne kutije i sl. ) , poznati kao S ureaji , izrauju se u vrsti zatite poveane sigurnosti ili neprodoran oklop . Kod benzinskih crpnih stanica zone opasnosti oko crpki , oko otvora tankova i oko oduaka odredimo prema Pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom ( N.N. 93/98 ) , i na ta mjesta ne postavljamo nikakove el. instalacije .

STR: 31

RASVJETA OSNOVNE SVJETLOTEHNIKE VELIINE

- svjetlosni tok je cjelokupna emitirana snaga zraenja izvora svjetlosti , jedinica za svjetlosni tok je lumen ( lm ) ,

- svjetlosna jaina je vrijednost svjetlostikoja zrai u odreenim smjeru , jedinica za svjetlosnu jainu je cendela ( cd ) , I

- osvjetljenost predstavlja mjerilo za intenzitet svjetloszi koje pada na odreenu povrinu , jedinicu za osvjetljenost je lux ( lx ) , E

IZVORI SVJETLOSTI arulje sa arnom niti Nit se grije do bijelog usijanja el. strujom u staklenom balunu ( vakumom ili kombinacijom inertnog plina ) .Sve standardne arulje imaju dno sa navojom ( E40 , E27 , E14 ) ili sabajunetom ( B22 , B15 ). Standardna arulja izrauje se od 25 do 1000W . Osim standardnih proizvode se i kao ukrasne aruljice ( oblika gljive , oblika svijee itd ) , kriptonske , metalizirane , reflekta arulje za usmjerenu rasvjetu , specijalne arulje ( signalne , baterijske , auto arulje itd ) Prednost im je niska cijena , te to daju svjetlost najblia prirodnoj svjetlosti , imaju dobreu reprodukciju boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost i kratak ivotni vjek . (do 1000 sati ) Halogene arulje Nastale su iz potrebe za indirektnom rasvjetom velikih prostora s reflektorima i svjetiljkama za dekorativnu rasjetu . Halogene arulje na mreni napon i halogene cijevaste arulje na mreni napon manje su u upotrebi . Niskonaponske halogene arulje su u velikoj upotrebi kod dekorativnih svjetiljki , najee su za napon 12V snage 20 , 35 , ili 50W . Prednost im je to daju svjetlost blizu prirodne svjetlosti , imaju dobru reprodukciju boje , a osnovna mana je slaba iskoristivost , ( ivotni vijek oko 4000 sati ) Fluokompaktne arulje ( tedne fluo arulje ) Nastale su iz potrebe da se smanji potruonja el. energije i zagrijavnje , a produi trajnost , i da se na jednostavan nain zamjene arulje sa arnom niti . To se postiglo navedenim fluokompaktnim aruljama , kojima je potronja 5 puta manja , a ivotni vijek 10 puta vei . Fluokompaktne arulje sa ugraenim predspojnim napravama imaju dno s navojem ( E27 , E14 ) ili s bajunetom ( B22 ) i lako ih jezamjeniti umjesto arulja sa arnom niti . Izrauje se snage 5 , 7 , 11 , 15 , 20 , 23 W

STR: 32

Fluorescentne cijevi Ekonomine u osvjetljavanju prostora . Imaju svjetlosnu iskoristivost 5 puta veu od arulja sa arnom niti i 2 puta veu iskoristivost od halogenih arulja . Vijek trajanja oko 10000 sati . Da bi funkcionirale fluorescentna cijevi moraju imati predspojne naprave : startere za paljenje , prigunice koje odravaju elektrino pranjenje , uvaju naboj i stabiliziraju struju, kondenzator , filtere za uklanjanje smetnji ( na zahtijev ) . Klasine predspojne naprave zamijenjuju se elektronskim predspojnim napravama. Standardne fluorescentne cijevi su : snage 18, 36 , 58 W ; duine 600 , 1200, 1500 mm ; promjera 38 ili 26 mm ; boje TB ( toplo bijela boja - 2900 K ) , SB ( svjetlo bijela boja - 3500 K ) , BB ( bijela boja 4500 K ) , DS ( danje svjetlo 6500 K ) Standardne fluorescentne cijevi nemaju dobru reprodukciju boja . Fluorescentne cijevi s luksuznim bojama svjetlosti ( TBX , BBX ) odlikuju se dobrom reprodukcijom boja . Osim standardnih fluorescentnih cijevi proizvode se i fluorescentne cijevi za specijalne namijene : za visoke temperature , za niske temperature , s refleksnim slojem , bojane , za osvjetljenje akvarija i cvijea , za kopirne aparate , za dezinfekciju zraka ( baktericidne ) , za rapid start , za regulaciju svjetlosnog toka . arulje na izboj ( visokotlane arulje ) Nastale iz potrebe za veoma mnogo svjetla da bi se osvjetlile ulice gradova , velike i visoke industrijske hale , stadioni i sl. Visokotlane ivine arulje ( HQL , VTFE ) koriste se za vanjsku rasvjetu ulica , rasvjetu visokih industrijskih hala i okolia , skladinih prostora i sl. Standardne su snage 50, 80, 125, 250, 400, 700 i 1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 3 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 16000 do 24000 sati. Visokotlane metal-halogene arulje ( HQI , HPI , VTHF ) koriste se za profesionalnu dekorativnu rasvjetu i rasvjetu velikih prostora ( stadioni , velesajamski paviljoni , povijesni spomenici , reklamni panoi , proelja , sportske palae , dokovi kolodvori teniski i golf tereni , skijake staze , parkiralita i sl. ) . Kompaktne za profesionalnu dekorativnu rasvjetu standardne su snage 35, 75, 150 W . Vrijeme propaljivanja cca. 2 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 6000 do 9000 sati. Cijevaste su snage 250, 400, 1000 , 2000 i 3500 W . Vrijeme propaljivanja cca. 3 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 6 min. , vijek trajanja 10000 do 15000 sati. Visokotlane natrijeve arulje ( NAV , VTN ) su najekonominije visokotlane arulje i koriste se za vanjsku rasvjetu ulica , rasvjetu visokih industrijskih hala i okolia , skladinih prostora i sl. Standardne su snage 50, 70, 100,150, 250, 600 i 1000 W . Vrijeme propaljivanja cca. 6 min , vrijeme ponovnog propaljivanja cca. 8 min. , vijek trajanja 12000 do 24000 sati.

STR: 33

SVJETILJKE Svjetiljke moraju zadovoljiti slijedee zahtijeve :

- svjetlotehnike : odgovarajua raspodjela svjetlosnog toka i svjetlosne jaine , ograinienje bljetanja , povoljna iskoristivost

- mehanike : dovoljna mehanika vrstoa , otpornost prema koroziji , zagrijavanju , osiguranje protiv vlage I vode , jednostavna konstrukcija u cilju lake montae I odravanja

- elektromehanike : pogonska sigurnost , zatita od napona dodira , zatita od smetnji , jednostavan I siguran prikljuak

- oblikovne : estetski izgled oblika i zavrne obrade , uklapanje u ambijent Elementi svjetiljaka :

- svjetlotehniki elementi : reflector , kapa , raster - mehaniki elementi : kuita , montani pribor - elektrotehniki elementi :grla , vodii za unutranje oienje , prikljune

stezaljke , prigunice , starteri , kodenzatori I sl. Svjetlotehnike karakteristike svjetiljki :

- raspodjela svjetlosnog toka u prostoru : direktna , preteno direktna , jednolika , preteno indirektna , indirektna

- raspodjela svjetlosne jaine : prikazuje se u vidu dijagrama , prema raspodjeli svjetlosne jaine svjetiljke se djele u uskosnopne ,irokosnopne , sa zraenjem na sve strane , na gore , na gore i dolje , svjetiljke sa kosim zraenjem

- raspodjela sjajnosti : prikazuje se u vidu dijagrama - iskoristivost podataka daju proizvoai

STR: 34

UNUTARNJE OSVJETLJENJE Faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja su : Nivo osvjetljenosti Nivo osvjetljenosti odreuje se prema vaeim standardima , a kako je na standard relativno star , u praksi se koriste preporuke CEI ili njemake norm DIN . Standardima je odreena minimalno srednja osvjetljenost , koju je potrebno postii u prostorijama . Nivo osvjetljenosti po preporukama je nazivna srednja osvjetljenost . Preporuena skala osvjetljenosti :

- vrlo mali zahtjevi 20-30-50 lux - mali zahtjevi 75- 100-150 lux - srednji zahtjevi 200-300 lux - veliki i vrlo veliki zahtjevi 500-750-1500-2000-3000-5000 lux

(prilog nivo osvjetljenosti prema preporukama CEI ) Ravnomjernosti Ravnomjernost je odnos najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i srednje osvjetljenosti iznosi :

- 1:3 za vrlo male i male zahtjeve - 1:2,5 za srednje zahtjeve - 1:1,5 za velike i vrlo velike zahtjeve

Boja svjetlosti Izvori su u pogledu temperature boje podjeljeni na : - topple boje ( temperatura boje manja od 3300 K ) ; arulje sa arnom niti , halogene arulje , fluorescentne cijevi toplo bijele boje , visokotlane natrijeve arulje

- bijele boje ( temperatura boje od 3300 K ) ; fluorescentne cijevi bijele boje, visokotlane metal-halogene arulje , visokotlane ivine arulje

- boje dnevne svjetlosti ( tempetatura boje vea od 5000 K ); fluorescentne cijevi dnevne svjetlosti , visokotlane metal-halogene arulje

Niski nivo osvjetljenosti zahtjevaju topple boje , a visoki bijele boje . Reprodukcija boja Opi indeks reprodukcije boja Ra kree se u granicama od 40 do 90

STR: 35

Ope osvjetljenje Osim opeg osvjetljenja postoji jo i lokalno , kao i dodatno osvjetljenje radnog mjesta , a u praksi se najee izvodi ope osvjetljenje . U velikim prostorima moe se rjeavati i zonalno ope osvjetljenje , kada su zahtjevi osvjetljenosti po zonama razliiti , ali je zonalno osvjetljenje isto ope osvjetljenje. Industrija Rasvjeta industrijskih pogona ( kao i radionica , stanica za tehnike preglede , garae i sl. ) visine prostorija do 5m rjeava se svjetiljkama s fluorescentnimcijevima , najee montiranim direktno na plafon u vidu svjetlosnih traka . Orjentacija svjetlosnih traka ovisi o radnim stolovima ili strijevima . Upotrebljavaju se svjetiljke s reflektorima ili kapama , stupanj zatite IP55. ( prilog ) Rasvjeta industrijskih pogona visine prostorija iznad 5m rjeava se svjetiljkama sa sjajnim reflektprom i visokotlanom aruljom ( ivine , metal-halogene , natrijeve ), koje imaju prednost pred svjetiljkama sa . ( prilog ) Poslovni prostori ( uredi , biroi ) Osvjetljavaju se ugradnim ili nadgradnim UPRAVLJANJE RASVJETOM Konvencionalno upravljanje Konvencionalno upravljanje rasvjetom radi na nain da direktno upravljamo sa naponom kojim napajamo svjetiljku . ( slika 1a i 1b) DALI kontrolni sistem upravlajnja Digital Addrssable Lighting Interface ( D A L I ) DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom sastoji se iz dvije komponente ( slika 2 ) :

- regulacijski ureaj ( controller ) - adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU )

Oba ureaja su inteligentna i elektroniki krugovi upravljani su mikroprocesorima . Povezani su kabelom kojim se prenose podaci . ( DALI kontrolni signali ) . DALI kontrolni sistem upravlajnja rasvjetom razvijen je kroz zajedniku suradnju proizvoaa elektronskih predspojnih ureaja za fluorescentne cijevi ( Phillips , Osram , Tridonic, Trilux ) Funkcija regulacijskog ureaja ( controller-a ) je da regulacijske komponente ( tipkala , osjetnici svjetla , IR prijemnici , osjetnici prisutnosti PIR prijemnici , daljinski upravljai i sl. ) pretvara u digitalne poruke i da ih putem DALI kontrolnog kabela prenese do adresibilnog elementa u svjetiljci ( lamp interface unit LIU )

STR: 36

adresibilni element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU ) Svrha adresibilnog element u svjetiljci ( lamp interface unit LIU ) je da proita poruku poslatu iz regulacijskog ureaja ( controller-a ) , i da u skladu sa komandnom porukom promijene napon kojim napajamo svjetiljke , pojednostavnjeno reeno oni direktno upravljaju svjetiljkama na nain slian konvencionalnom upravljanju ( slika 3 ) Sa DALI kontrolnim sistemom upravlajnja rasvjetom postie se slijedee :

- uteda energije ( do 70% ) regulacijom rasvjetnog toka u ovisnosti o danjem svjetlu

- fleksibilnost da svaka svjetiljka ili grupa svjetiljki moe biti kontrolirana i upravljana neovisno jedna o drugoj i neovisno o napajanju

- sustav moe biti povezan sa centralnim nadzornim sustavom graevine PRENAPONSKA ZATITA OPENITO Prenaponi se ispoljavaju kao naponski valovi , koji putuju vodovima i prodiru u ureaje . Po porijeklu prenaponi mogu biti unutarnji i vanjski .

- unutarnji prenaponi su povienje napona mree , odnosno prenaponi koji nastaju uklapanjem i isklapanjem transformatora , elektromotora i vodova , te prenaponi koji nastaju pri zemljospoju ili pri kratkom spoju

- vanjski prenaponi koji nastaju prvenstveno atmosferskim pranjenjem ( vidi sliku 1 ) , a nastaju direktnim udarom groma , induktivnim djelovanjem magnetskog polja ( indukcija napona u petlji ) ili kapacitivnim djelovanjem elektrikog polja ( izbijanjem napona iz jednog vodia na drugi u sluaju velike potencijalne razlike )

ZATITNE ZONE ( slika 2 i slika 3 ) ZONA 0 Prostor tien gromobranskom instalacijom od direktnog udara ZONA 1 Prostor unutar graevine , glavni razvodi spojeni su sa glavnom

sabirnicom za izjednaenje potencijala preko odvodnika prenapona , koji mogu kontrolirati velike energije

ZONA 2 Prostor unutar graevine , etani razvodi spojeni su sa sabirnicom za izjednaenje potencijala u etanoj razvodnoj ploi preko odvodnika prenapona , koji mogu kontrolirati srednje energije

ZONA 3 ista soba ZATITA U NISKONAPONSKIM 0,4 kV INSTALACIJAMA Koordinacija izolacije je mjera zatite u niskonaponskim 0,4 kV mreama ( slika 4 )

STR: 37

Prvi stupanj selektivnosti prenaponske zatite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu kontrolirati vrlo velike energije ( ZONA 1 odvodnici prenapona klase B ) Drugi stupanj selektivnosti prenaponske zatite , kao funkcija srednje zatite , zahtijeva instaliranje odvodnika prenapona u etanim razvodnim ploama koji mogu kontrolirati srednje energije ( ZONA 2 odvodnici prenapona klase C ) Trei stupanj selektivnosti prenaponske zatite zahtijeva odvodnike prenapona koji mogu biti ugraeni u utinici ( ZONA 3 odvodnici prenapona klase D ) ZATITA U INSTALACIJAMA SLABE STRUJE

- Telefonske i informatike mree - Video kabeli - Signalni kabeli

Navedene instalacije moraju biti integrirane u sustav izjednaenja potencijala i sustav prenaponske zatite u svrhu zatite ureaja koji su spojeni na mreu ( slika 5 )

STR: 38

C. INSTALACIJE SLABE STRUJE 1. TELEFONSKA INSTALACIJA I INFORMATIKA MREA (INSTALACIJA

STRUKTURNOG KABLIRANJA)

- PRIKLJUAK NA VANJSKE INSTALACIJE Vanjski prikljuak se izvodi iz HT (Hrvatske Telekomunikacije) telefonske mree prema HT

suglasnosti. Razvod vanjske telefonske instalacije moe biti zrani ili kabelski ( u zemlji ). Vanjske instalacije planira, projektira i izvodi HT prema zahtjevima prostornog ureenja. Pregledom tehnikih zahtjeva pojedinog objekta definira se potrebni broj telefonskih parica za svaki objekt. U objektu se definira mjesto glavnog prikljuka prema tehnikim zahtjevima objekta te prema poloaju vanjskih instalacija. Na to mjesto se postavlja telefonski ormari koji jo zovemo Glavni ili Uvodni telefonski ormari Kabel iz vanjske mree ulazi u taj ormari i spaja se na letvice 10X2 mm ili takozvane reglete. Prikluak vie inija za poslovne objekte uglavnom se rjeava podzemnim optikim kabelima.

- TELEFONSKE KUNE CENTRALE Kune telefonske centrale koriste se u poslovnim objektima, te osiguravaju brze i jednostavne

komunikacije. Proizvode se centrale razliitih kapaciteta . Analogne centrale danas su prele u digitalne centrale koje prosljeuju digitalne i analogne ( glas ) signale.

Najsuvremenija tehnologija i upravljanje pomou raunala daje sadanjim centralama mnotvo mogunosti kao to su:

- biljeenje trokova telefonskih razgovora svakog pojedinog prikljuka - mogunost upotrebe telefonskih aparata sa tonskim i dekadskim biranjem - mogunosti produenog biranja - preuzimanje poziva - prebacivanje poziva - konferencijske veze - i sl. Brojne funkcije i mogunosti same centrale korisnik programira po volji i konfiguraciji mree. Posredniko mjesto slui za usmjeravanje vanjskih poziva unutar centrale. Moderne kune telefonske centrale izvode se u zatvorenim kuitima i jednostavno se

postavljaju u objektima. Napajaju se iz NN mree.

- TELEFONSKI RAZVODNI ORMARII Telefonski razvodni ormarii koriste se u razvodu telefonske instalacije kao take

koncentracije. Izrauju se kao ugradni ili nadgradni ormarii razliitih kapaciteta. U urmarie su montirane letvice 10x2mm tzv. reglete na kojima se spajaju kabeli i vodii. Kapacitet razvodnog ormara ovisi o broju regleta ugraenih u ormari.

- RACK 19 ZA KOMPJUTERSKE MREE Telefonski razvod vodi se paralelno s kompjuterskom mreom te se vodii razvoda svode na

iste ormare. Te ormare razmjetamo po objektu prema potrebama mree, i nazivano ih 19(in) Rack (600x600mm visine 600. 1000, 1600 ili 2000mm). U ovaj ormar slau se telefonski ormarii s regletama i komunikacijski moduli kompjuterskih mrea ( habovi i patch paneli ) . Veliinu ormara odreujemo prema opremi koju je u njega potrebno ugraditi. Prednosti ovakove koncentracije su u tome da se prespajanjem u ovim ormarima lako promjeni telefonski u kompjuterski prikljuak.

- RAZVOD INSTALACIJE TELEFONA I KOMP. MREE

Telefonska instalacija zavrava ugradnim telefonskim utinicama na koje se prikljuuju telefonski aparati. U objektu se predviaju telefonski prikljuci u svim radnim prostorima pored radnih stolova , dok se u stambenim objektima predviaju telefonski prikljuci u dnevnim boravcima. U bolnicama se predviaju na bolesnikim kanalima u svakoj bolesnikoj sobi. Utinice se vodiima spajaju na najblie telefonske ormarie. Telefonska instalacija objekata koncentrirana je u glavnom razdjelniku ili direktno na telefonsku centralu. Spoj izmeu glavne koncentracije ( glavnog odnosno uvodnog razdjelnika ili

STR: 39

telefonske centrale ) i ostalih razvodnih telefonskih ormaria izvodi se vieparinim telefonskim kabelima. Ovi vieparini kabeli polau se na perforirane kabelske trase slabe struje koji se nalaze u sputenom stropu ili u cijevima u betonskim zidovima. Razvod od telefonskih utinica izvodi se dvoparinim vodiima koje se polau u plastinim cijevima ili na PK trasama slabe struje. Razvod u prostorima, koji nemaju sputene stropove te u pregradnim zidovima izvodi se u plastinim cijevima, koje se polau direktno u beton. Svi telefonski ormarii se uzemljuju vodiem PY 4mm. Horizontalni razvod u hodnicima i glavnim komunikacijama polae se uvijek na suprotnoj strani od trasa polaganja jake struje. U sluaju prelaska iz jedne poarne zone u drugu kabelske trase se polijevaju protupoarnim sredstvom. Telefonska instalacija u stambenim objektima izvodi se u skladu sa uputama za izvoenje telefonskih preplatnikih instalacija u zgradama. Telefonski kabelski prikljuak e se izvesti iz javne HPT mree kabelom odgovarajueg broja parica prema HT suglasnosti . Uvoenje telefonskog kabela u objekt izvodi se kroz plastine cijevi objekta od telefonskih ormaria u zgradi. Telefonska instalacija u zgradi izvodi se u plastinim cijevima vodiima tipa Ti20 ili Ti44. Telefonski rasplet po zgradi poinje od prikljunog telefonskog ormaria koji je smjeten u prizemlju objekta. Usponske telefonske kolone plau se vertikalno kroz stubite. Sa ove koncentracije radijalno se razvodi po dvije parice telefonske instalacije za svaki stan. U svakom stanu predvia se telefonska utinica koja se montira u dnevnom boravku. Takoer se predvien izvod za prikljuak sa dvije parice telefonske instalacije za svaki poslovni prostor. Zajedniko razvoenje instalacije telefona i prijenosa podataka (kompjuterske mree) izvedeno je takozvanom tehnikom strukturnog kabliranja u skladu sa ISO/IEC 11801 . Na svim radnim mjestima predviena je jedna dvostruka prikljunica RJ45 na koju se moe prikljuiti telefonski aparat ili kompjuter. Kod razvoda kompjuterske mree ni jedna linija od 19 racka do utinice ne smije biti dua od 100 m. Razvod od ormara do utinica izveden je kabelima UTP CAT 5 poloenim u PVC cijevi 23 mm. Zavretci UTP kabela u GKO izvedeni su na patch panelima ili na telefonskim regletama te na drugom kraju na RJ45 utinicama.

- TELEFONSKE UTINICE Telefonske utinice se montiraju u objektu na mjestima gdje je potreban prikljuak telefonskog

aparata ili kompjutera. Postoje tropolne, dvopolne telefonske utinice klasinog tipa. U zadnje vrijeme se koriste viepolne telefonske utinice tipa RJ. Nain ugradnje ( podbukni, nadbukni i ugradnja u pulteve , podne i parapetne kanale ) takoer definra odabir telefonske utinice .

STR: 40

2. VATRODOJAVNA INSTALACIJA

- PROTUPOARNA ZATITA I PROJEKT

Pri projektiranju objekata projektant mora potovati sve poarne propise koji se odnose na vrstu objekta koji projektira. Uz arhitektonsko graevinski objekt izrauje se i takozvani protupoarni projekt koji definira poarne zone objekta, protupoarne zidove, protupoarna vrata, poarne liftove , puteve evakuacije u sluaju poara te naine i mjere zatite od poara. Ovaj projekt rjeava evakuaciju ljudi iz objekta u sluaju poara te sprijeava brzo irenje poara iz jedne zone u drugu ( protupoarni zidovi se projektiraju na granicama zona). Takoer definira i instalacije koje je potrebno ugraditi u objekt radi bolje zatite objekta od poara. Instalacije koje slue za zatitu objekta od poara su:

- instalacija vatrodojave - instalacija autonmatskog sustava za gaenje poara halonom ili CO plinom - instalacija odimljavanja - instalacija prinkler ureaja - hidrantska mrea

Ovaj projekt je jedan od ulaznih podataka za izradu projekata instalacija kako elektroinstalacija tako i strojarskih instalacija. Instalacijski projekti trabaju potovati sve poarne zone te osiguravati to manje proboja iz jedne zone u drugu. Sve proboje treba zatvoriti protupoarnim sredstvima ili protupoarnim klapnama.

Vatrodojavna instalacija slui za brzu detekciju poara u objektu. U nekim sluajevima vezana je i na instalaciju za automatsko gaenje poara ( halonom ili sa CO ).

- VATRODOJAVNE CENTRALE Instalacija vatrodojave sastoji se od: - vatrodojavne centrale - automatskih javljaa poara

- runih javljaa poara - alarmnih truba ili sirena - ulazno izlaznih elemenata - razvoda

Vatrodojavna instalacija moe biti :

- linijska - adresibilna

Linijska vatrodojavna instalacija je analognog tipa i sve je manje u proizvodnji. Centrala ima odreeni broj linija koje se dijele na linije automatskih ili linije runih javljaa poara. Svaka linija moe sadravati do 20-ak javljaa ( to zavisi o tipu centrale i proizvoau centrale). Adresibilne vatrodojavne instalacije su instalacije s opremom digitalnog tipa. Svaki javlja se programira te u svom kodu nosi vlastitu adresu i stanje . Sama centrala prepoznaje svaki javlja posebno te se unosom programa definira i poloaj i stanje svakog javljaa . Ove centrale se proizvode sa jednom, dvije i etiri petlje. Javljai se slau u petlju po redu prema dispoziciji u samom objektu. Obino svaka petlja sadrava do 124 elementa . U zadnje vrijeme instaliraju se uglavnom vatrodojavne instalacije adresibilnog tipa. Vatrodojavna centrala ima sve potrebne module za dojavu, alarmiranje, kontrolu i ispitivanje instalacije i opreme. Na prednjoj ploi centrale obino su predvien