8/18/2019 356448 Držić.pdf

1/11

 

arin

r ž i ć

Priredio uvod i komentare napisao

rano č l e

8/18/2019 356448 Držić.pdf

2/11

D r ž i ć jela

Novela od Stanca 1 Komentari

284

215:

u to smo se v e ć uvjerili, ali tu pjesnik još jednom (usp. st. 205--,206 naglašava da je Stanac

n e o b i č n o smiješan i lakovjeran, o p r a v d a v a j u ć i šalu koju s nj.im u č i n i t i .

217.

prem

su na prepozit: baš

su

kao n a r u č e n i .

219. per Dio: boga ti.

223--,224.

svi ujedno

•••

zajedno: mjesto jednoga, Dživa, proširuje sc društvo, pa starac u glavnom

prizoru, sam biti dkružcn č i t a v i m veselim zborom mladosti.

226. usktjebudu: budu htjeli,

uzbudu

htjeli.

227. molju: molim (stari prezent). U ritmu molitve

Stanac

zaziva »vile« sav

u s r e d o t o č e n

na jednu

misao i želju (st. 233-234), koja je središnja okosnica radnje. I tu je o č u v a n stil koji ga karakte

rizira,

npr. uporaba deminutiva

vilice, razgovorak) zbog uplašenosti i poniznosti.

229.

t u đ i n u : k a r a k t e r i s t i č n a r i j e č

koja

daje posebno osmišljcnje tim stihovima jer i s t i č e

o p r e č n o s t

suprotstavljenih svjetova, s e l j a č k o g

i

gradskog.

23L vašoj

ljepoti

nema s l i č n e , ra\'Ue

na

svijetu.

232. sione krlpostl: silne m o ć i .

Ovdi

itd. » Noveli od

Stanca

didaskalija

je

pretežito

scensko-prostorni

i kostimski naputak,

jer

je

D. precizno

htio

odrediti kada se

tko

pojavljuje na prizorištu, a jednako

je

tako bilo

važno da i jedno od temeljnih dramskih č v o r i š t a , p r e o b l a č e n j e i promjena

o b l i č j a

s p o m o ć u

kostima, bude precizno indicirano. ( Sve su . . . didaskalije . . . u p u ć e n e boljem razumije

vanju scensko-prostorne akcije (N. B a t u š i ć ) .

235: dobro,

u

redu.

247.

u tmasti er

mi

se ć e : jer mi se u tami.

249.

stvor mo ga buhome: pretvo rimo ga u buhu.

259-260. Z v u č n a

struktura stihova i tu

sugerira

ritam kola (usp. st. 11. -.,116 :

od

24 samoglasnika dvije

t r e ć i n e su o

i;

od ostalih ima

pet

e tri uzastopna a t a n a č a c ) i dva u a to daje ovakvu sliku:

o-e-e-i-o-i-a-a-a-o-i-i

l

o-i-o-o-o-i-i-u-e-e-u-e-i, a

s p e c i f i č n o j muzikalnosti pridom,se i

drugi odnosi:

J j e p š e - g r e š - č u e š ; pri-ki-ti; vodi-voditi-hodi-vodi.

261.

Tko itd: maskari

su

isti oni koje

su prije

opazili Miho, Vlaho i Dživo (st. 217-218) i s

njima

se

dogovorili kakvu šalu u č i n i t i sa Stancem.

268.

Ja l

bih

na odmet tja: bih li

vam

bio

na

odmet? I

stari Skup

u istoimenoj komediji

(II.

č . )

veli Vativi: »Da to smo mi stari na odmet?«.

271-272: Istom itd: neka se samo vaš ures sjeti moje želje da se pomladim.

273-276:

promjena ritma, koji

sad

odgovara narodnoj

p o s k o č i c i

t i p i č n o j

za

d u b r o v a č k i

kraj.

Tragova

te pjesme ima u jednoj eklogi

Ignjata

Đ u r đ e v i ć a K o l e n d i ć ) . Usp. s l i č a n tekst p o s k o č i c e u ispi

sima Pjerina u

I

277. V l a š i ć i :

ma skari

su odjeveni kao s e l j a č i ć i .

284.

kako l tl uza te:

o b r a ć a

se Stancu.

285. takoj itd.:

tako n e ć e

p r o ć i mnogo vremena.

290. p r i đ e : prije. Vidi se u S t a n č e v u odgovoru da je prethodni stih našao na pravi k o m i č n i odjek.

302.

č i j o m se s v j e t l o š ć u

d i č i

mrkla

n o ć .

304. koja

su

cvitja i

bilja)

č a s t

i

pohvala

dragog

p r o l j e ć a .

314: tko bi pomislio da ima lopova u ovom gradu? - Kao što su se iznenada pojavili iz mraka,

m l a d i ć i

sad

opet nestaju u n o ć i zadovoljni što su mogli iž.ivjeti obijesnu mladost

nadoknadivši

starcu koliko vrijedi ta roba. Autor bar donekle iskupljuje neozbiljnost razuzdanih m l a d i ć a .

•

••

prtpovlJeS

k ko

se Venere božica uzeze u

ljub v

lijepoga Adona

u

komediju

stavljena

Imena

VENERE

KUPIDO,

sin Venerin

ADDN

VILE

SATIRI

VUKODLAK

KOJAK

GRUBišA, sinovac : ojakov

VLADE,

mati Grubišina

Komentari

l

298. stranica

l

lasi

_

8/18/2019 356448 Držić.pdf

3/11

D r ž i ć jela

Ve erc i

don

5

10

Prvi prizor

VUKODLAK

KOJAK

GRUBišA

VLADE.

P r i đ e *

neg se

šena odkrije Vlasi govore

VUKODLAK

Ah, vince gizdavo,

milo ti

si

piti,

tebe

ti

je

pravo

do

neba slaviti

Vodice studene, meni ć e t e oprostit,

\ l l _ ~ p i r u ru

m e n ~ n e ć e t e ni

p;rag lptrit

Med nje'ki

ushvale

kakono slatku

stvar,

pri vincu ostale slasti su za ništar

što 'e

papar ki grije i č a f r a n veseli?

Tko

vinca

ne pije,

vazda

se

dreseli.

KOJAK

Bog

da', V u k o d l a č e ,

ki se s

vincem

rveš,

ali

'e

vince

j a č e . Odkuda takoj

greš?

VUKODLAK

Ja sam Grizivino a niesam Vukodlak:

grizem, žvem, iem vino brz, krjepak, hitar, lak.

15

20

Uklon' se svak

meni,

knezu Grizivinu;

prilike meni

ni,

kad što dobro pinu.

c { • \ e , f - ~ , , : . r . ; v _ , KOJAK

Nut

 

hlap

8/18/2019 356448 Držić.pdf

4/11

D r ž i ć jela

Venere

i

Adon

55

6

65

7

75

KOJAK

Mislimo, hlapino

GRUBiš

Ter što h o ć , j a r č e , dti?

KOJAK

Probav', SVInJO, vino,

inako

t' ovaj

bat

omlatih

o glavu.

VUKODLAK

Istom

me nemoj

dat

izjes

tomu

lavu, -

nemoj, gospodine, prosti mi boga rad

GRUBiš

Kurvine hlapine

KOJAK

S i n o v č e ,

hod'mo u

grad.

VUKODLAK

Kako

upravite

u P l o č k u ulicu,

u rep

celunite

Rusu Milašicu;

a ti, k r a j i č n i č e ,

Orlandu

se javi

KOJAK

Nut

gdi

svinja

v i č e

VUKODLAK

. . . da t' ono opravi.

GRUBiš

Pjanico

uscana, još

ti odgristi nos,

pro' malo dana.

VUKODLAK

Grubiša, nu ti moz

Što mi se gonenu? t . , . , ~ ~ , š - , c v : < c ~

»Zovem se Sedmi ~ u ž , prezime Dugi nos,

nosim dom

kako spuž na

sebi

gdi sam gos.

Pijem

vince bez vodice;

voda mi

je bistra

mila,

gdi ma ljubi

mije

lice,

kad

je

od

ruže v e n č a c svila.«

VLADE

mati

Grubiše

M l a đ a h t i

sinko moj, djetece mo'e drago,

kuda mi

ideš

toj, moje velje blago?

Kuda mi h o ć e š p o ć , mo'e vito kopjice,

a

majku h o ć e š o ć ,

da roni suzice,

da tebe, s u n a č c e , tva

majka

ne gleda,

da

majci

s r d a č c e tužno se

raspada?

A ti, zli

č o v j e č e ,

kuda mi vodiš

sad

toliko d a l e č e hranjenje moje u grad,

288

D r ž i ć jela

Venere i Admz

80

85

90

95

100

l\

105

mu perlu, moj bosi , moj mio

garopalak

koji sam

ja gojil'

u staros

mu štapak?

VUKODLAK

Oto ga ide

prodat,

bracki

ti

riti;

nemoj mu š njime dat, sestrice, otiti.

KOJAK

P o đ ' s

vragom

i š njime Jeda

ga

ja vodim?

On

putem

svojime, a

ja

mojim

hodim.

VLADE

Vrati se, sinko moj, k tvomu

stanku,

mile,

ne hodi mi takoj,_ci_a _

t ~ n e

uzmu vile,

ke n o ć n o kon vode, moj s i ~ k o

l]ubeni,

t a n a č c e izvode u gori zeleni.

VUKODLAK

č u v a '

ga od vila Ako ga

vidješe E .

tako

l i č c a

mila,

o n č a s

ga uzeše

VLADE

Jaoh meni, ne sluti,

molju

te, j u n a č e

zlo mi srce

ć u t i

Hodi mi, moj h r a č e .

GRUBiš

Majdet ga

n e ć u

sad

vragut

bat

domom

it, -

svakako

po'

u Grad djevojku isprosit

Bogme ga

na pašu ne

mogu

v e ć e

it;

ja se sam, da

t'

kažu, o d l u č i o oženit.

Njeka godišnica za mene sve pita

kako mjesec lica.

VUKODLAK

Ku

li

gospar

pita

priklami i ckvarom? Jes, bogme, za njim mre.

VLADE

Nemoj ve, sinko, tom

VUKODLAK

I ta

gospara

tre

VLADE

Nie bo tuj gospoje; zatoj

se

gubine

tuj č i n e svakoje.

VUKODLAK

Kadgodi sc pine.

VLADE

Um'ju godišnicc i gosparu

bradu

oskubsti, obiesnice, ,tamo u tomeii1 gradu,

gospi odgovarat i, što mogu, krasti,

i

po

gradu udarat,

k u č e t i n e ,

u lasti;

289

8/18/2019 356448 Držić.pdf

5/11

D r ž i ć jela

110

115

120

125

130

V ene re

i Adm

ckvaru

opilaje, a hljebe m a ž u ć i

zadnjica svaka je,

da im

ih ni

m o ć

v u ć i ;

a vlina J o n č i : n e sve pune imaju

što kradu,

rabine, pak pjane igraju.

S gospodarom vole na

baštinu

otit

neg s gospom; tuj stole nose gdi sidit.

Koliko ohšubar gospe im

omlate

o glavu, - č u d n a stvar, kako u gvozdje

mlate;

t v r đ e

su

glavine neg

sohe hrastove,

a

kako

kravine vazda

su

jalove.

VUKODLAK

Naš vitez

to

bi ktio, m l i j e č n o štogodi;

bez

truda rad bi bio da mu odar plod plodi.

KOJAK

Nut

svinje uscane, g đ i

n e ć e , brate

moj,

da nas

se ostane

VUKODLAK

Grubiša, ja sam tvoj:

peci loj, ter se goj, i brate zbogom stoj

VLADE

Ohaj ve,

sinko moj,

g r a ć c k e

godišnice

voditi

na stan

svoj

hude puštenice.

Ja ti u l >elu djevoj

1

m isprosit

gizdavu Veselu,

ka ti draga bit.

GRUBišA

Ja h o ć u

pritilu, da

me

u zimu grije.

VUKODLAK

N a đ

mu go11Sku vilu Za žiganta nije

ka suha kožina; n a đ i mu pritHo,

ne umori

sina, bludilo tve milo.

GRUBišA

Ohaj me se, j a r č e Ah,

p j a n č e

uscani

Oto za nas

p a r č e

parci

i

neznani.

Drugi

prizor

290

Ot•di* se od

k . š Vpl

i ~ a š n j i

.VILE, VENERE, SATIRI

rz1e

ena.

asz

se

pnpadu

a k v v

·

k · · ·

tancaju. Uto Venere b • • u a ~ u s_e fieS Vl a,. C Je

najpYV_C? POJU

pak

ozzca zzz

e

a vzle JOJ

se

klanJaJU govorecz:

Zdrava si, božice, kruno svih liposti

puno

je tve lice nebeske radosti. '

ZemlJa ~ e s e l i ,

kud stupa

tvoj

stupaj;

gdje SI

ti,

svak

veli

ondi je v j e č n i

raj

:

D r ž i ć jela

V enere i

Ad

on

135

140

145

150

155

160

165

Tobom cti prolitje,

a

lito

rod

rodi,

razliko i

cvitje

tobom

se svud

plodi.

Zdrava

si,

kriposti

usione

naravi

Tvojome liposti Višnji svit objavi,

tobom se sva narav umnaža, gospoje,

objavi se

i

Ljubav

od utrobe tvoje.

Ljuveni kud pogled obrne tva lipos,

stvori

se jad u med a dreselje u

rados.

Blažen

je

v j e č n i

raj

koji te

uživa;

blažen je i cvitak taj ki

tvoj

pram odiva,

i

zemlja blažena

ku pleše stupaj tvoj

i trava zelena, kraljice svih gospoj;

blažen je i pogled taj ki pozri tvoj ures.

Oto nam na svit saj taj milos dana jes

Prospite

cvietjice, na otar

stavite

miTi1se,

sestrice,

Veneru

slavite;

slavite, p t i č i c e ,

žuberom slatkime

Venere

božice prislavno

toj

ime.

P r o l i ć n j i vjetrici, ako ikad, uzmite

mirise

ružici, mirisom

puhnite;

Venere božica po zemlji

sad

hOdi,

prislavna kraljica koja

Ljubav

rodi.

Slav'te ju, dubrave,

pjesni

od

slavica,

dostojna jes slave Venere božica.

Satiri,

gdje ste

vi,

da

tance vodite?

Veneru svak

slavi, a vi

sanak

spite

Ovdi satiri

d o t r č e

g o v o r e ć i :

SATIRI

Veselje

č i n i m o ,

po:kH

nam srJeca da

da

s

neba

vidimo Veneru

mi sada.

Pojte

sada vi

pjesance,

gorske

vile, a mi ć e m o

po travici vodit tancc;

nu vas

prvo

da č u j e m o .

T r e ć i

prizor

291

VENERE, Prijašnji bez

vila

i

satira

Svršivši pjesni i tanac, k l a n ~ a j u ć i

se

Veneri o v d l ~ ? d e , a V e 1 ~ e r e božica,

užežena

od

ljubavt svoga

Adona, tuzecz se gavan:

VENERE

O luzi zeleni, mnim

da

pri do danas

meu nami č u v e n ni

božice

tužan

glas;

8/18/2019 356448 Držić.pdf

6/11

D r ž i ć jela

V e11ere i

Ado11

er

narav

božica

ni

tužit

ni livat

170

suzice niz lica neg blaženstvo uživat.

Oto ktje moja č e s ,

umrlo

da l i č c e ,

jaoh, meni

ranil jes neumrlo s r d a č c e

Oto

me liposti zemaljske smamiše,

oto sve kriposti me rajske straviše;

175

oto sam sad sluga pastira od gore,

. a njekad

za druga imat

rrie

ne more

taj Marte

veliki,

krjepki bog od boja,

na

nebu

sužan

ki

moj se

zvat dostoja.

Oto drage

o č i

slidi

me s r d a č c e

180

kakono s i s t o č i

danicu s u n a č c e ;

oto bilo lice u

željah

roniti

č i n i me

suzice,

č i n i

me,

jaoh,

mriti

Božicam a

umrit ni

dano

zgar

s nebes,

a, vajmeh, ni skrit ljuvenu u holes

185 što rit božice, kad vide, jaoh, mene

roniti suzice

c i ć

želje ljuvene,

i Džove

·S

bogov:i? Govor' što im drago,

a ja lugovi slidit moje blago, -

Adona dragoga, me slatko

željenje,

19 Adona

za

koga obljubih

tuženje.

Ostavih v j e č n i

raj,

ostavih

bogQYer-

  s

Adonom

. ~ ~ - ~ s y i

s a r o b f f ~ b i h

lugove. -

 

b}ežiš od mene, A cione

dragima],

u gore

zelene

sakrivaš obraz

tvoj.

195 Adone, nisam ja lovac za košutom,

ljubi sam ja tvoja,

mrem

za tvom lipotom;

nisam

vil

od gore ni

koja diklica, -

s neba

sam odzgore

Venere božica;

majka

sam ljubavi: Kupida

ja

rodih,

2

Adone gizdavi, i prsmi

ovim dojih.

Adone,

daj se

u

dar meni

ka te

ljubim;

hit ć e š kralj, bit ć e š car i blažen, pravo dim.

Vaj, s

kijem

govorim?

Komu

li,

jaoh

meni,

ovu tužbu

tvorim, kad moga Adona ni?

2 5 Tužbe

su

i r i č i zaman Ja p o ć i

'-) k sinku

koji l i č i

ljuvene

n e m o ć i .

292

D r ž i ć jela

Venere i Ad

on

21

215

22

225

23

Cetvrti prizor

KUPIDO prijašnji

Ovdi Kupido izide a Vmere

mu

govori:

Sinko, ma

kriposti,

sinko,

me

hranjenje,

mojozi liposti vridno

uzvišenje

Sinko, komu vas raj

ne može

odolit,

a

njeki

na

svit

saj

h o ć e

se

oholit

Kraljevstvo

ako tve ne budeš svetiti,

luk J tve strile sve zaman ti biti.

Pastir je

u

gori izvrsne liposti

gorske

vil

fui

mori

gorkom

nemilosti,

ki ništa ne scieni tve sile ljuvene.

Tim,

sinko

ljuveni, uzmi

strile

ognjene,

srce mu

užeži i jadom

tvo im otruj;

tvrdom ga uzom sveži, meni ga

pak

daruj;

er t u ~ b a jes mnoga

od vila,

sinko moj,

na m l a d i ć a toga, - č i n ' da zna

što

'e

oganj

tvoj

KUP DO

Majko,

ma

radosti, majko, me

blaženstvo,

tvojome liposti stoji me kraljevstvo.

Moje je

željenje

tebi

samo

ugodit;

tim na tve hotjenje sve

ti

sada

bit.

Svi ki

su

meni oholas tvorili /

. kroZ: moJ.plam l uveni gorko' sU: cVilili;

tim za tvoj zlai

1

i vlas; liposti -izbrana,

vodi' ć e š ti danas Adona svezana.

VENERE

Pozna' ć u ,

sinko

moj, od sione ljubavi,

u č i n i š ako toj,

jesi

li bog pravi.

KUP/DO

Pozna'

ć e š sinak tvoj, što

veliš,

je

li toj.

293

Ovdi Ve11ere celivavši Kupida odhod i; šena

se

sakrije a Vlasi č u d e ć i

se

govore:

Peti pnzor

KOJAK VUKODLAK GRUBišA VLADE

KOJAK

Brate V u k o d l a č e , ali

spiš

ali bdiš?

VUKODLAK

Ah, ne

spim, K o j a č e

Ali me ne vidiš?

Niti ga

mogu

spat ni

što

sad bijedan

8/18/2019 356448 Držić.pdf

7/11

D r ž i ć

jela

V enere i Adon

235 _ vi:di'smo

mogu

zmat ali 'e

bilL?li3illl:

240

245

250

255

260

265

Mnokrat

sam kon

vode vidio gdi vile

t a n a č c e izvode k a ~ o n o snig bile;

ma ova č u d e s a ja ne č u h ni vidih.

KOJAK

Nješto je s nebesa

VUKODLAK

J a t malo ne umrih

od straha, brate moj.

VLADE

Da

što

veliš

meni

tužnoj Vladi tvojoj? U meni

duha

ni

Biedna išla slidit sinka nesviesnoga, -

n e ć u t

mi

t živa bit do

stanka,

jaoh, moga.

GRUBiš

Voh, maje Liepa

ti bieše

ona zlatna vil,

milo ti gledati bieše nje

obraz

bil

Ti se

,si strašila, nje

lipos a meni

srce je ranila u goru zeleni. ;

Bogme k

njojzi

p o ć

da

joj

sam

za slugg, ___

a

tebe

ovdi s družinom u lugu.

VLADE

Jaoh meni,

što

je toj, ke li su beside?

Nesviesni sinko

moj,

gdje li h o ć

da

se ide?

KOJAK

Maj, tu vrag, s djetetom

što ć e m o još

vidit?

P o đ

mi ti igrom tom,

-

n e ć u te

ja slidit.

VUKODLAK

što? Majde,

neka

ide

l; ej

vile ljubene,

Grubišu kad vide,

osta

smamljene

GRUBiš

Jeda sam kako

i

ti, kurvin

Grizivino,

ki ne umieš piti nego gristi vino?

VLADE

Da li h o ć , sinko moj, u meni dušice

što 'e ostalo malo ovoj, da

pustim

s tužice?

VUKODLAK

Neboge Ma:ruše Osta' c v i l e ć i

n e ć e im bit duše Grubišu ž e l e ć i ;

proklinat

vile koje

su

ljubavi

Grubišu

stravile u .pustoj dubravi;

a junak Grubiša s vilam uživat,

a

biedna Maruša

suze prolivat.

94

D r ž i ć jela

Venere i Adon

95

šesti

prizor

VILA, SATIRI, ADON i prijašnji

Opet se odkrije šena i satir s vilom tanca, pak d o t r č e pet satir i h o ć e mu vilu .\.

ugrabit i s svijema boj bije, i odrve im se i vilu shrani.

270

275

280

285

Za ovim Adon, izgubivši družbu, umoren od lova tuži se

g o v o r e ć i :

ADON

Je

li tko u gori? O druzi, gdje ste vi?

Jaoh,

trud

me umori

u

pustoj

dubravi;

a n'ie č u t nikoga

ni

se urnim gdi

svrnut

a od

pasa jednoga

blizu ovdi

nije

č u t

ki

bi

mi straža bio, ako

bih

u gori

p o č i n u t

ovdi smio. Jaoh,

trud me

umori

Daj

da

ka i z i đ e

od

vHa ke mene

po gori svud slide c i ć želje ljuvene

Kojim

sam

njekad

bio s r d a č c a nemila,

vaj, sad

bih

svaku ktio za

drugu

od vila,

~ o j o j

bih

t r u đ a h a n u pustoj dubravi

srjec;l

krila sladak

san zaspao

na

travi.

Dosad mi sto sluga ne mogahu ugodit,

a

sad

mi za druga ne

more jedan bit.

Taj

ne

zna

što

je

mir

ni pokoj uživat

tko

p r i đ

što

'e

nemir ne bude

hudi znat.

J e li tko u gori? O

i

epa zeleni,

sanak me umori,

a živa

duha

ni

Travice zelene, u vaš kril gizdavi

t r u đ a h t a jaoh, mene daj prim te sada vi;

a ti zgar, zeleni,

gorska

družbo

moja,

ne bran

mi

tve sjeni, č i m

budem pospat

ja.

Slavici,

molim

vas,

od

gore zelene,

kad

.pospim

njeki

č a s

probud te

pak mene.

Sedmi

prizor

KUPIDO; VENERE, ADON i prijašnji

Ovdi zaspi, a Kupido

d o đ e

i svojom ga uzom sveže, pak Venere i z i đ e i s Adonom

govori.

ADON

290

Jaoh

meni, što je ovoj? Svezan sam, vajmeh, ja

VENERE

M l a d i ć u što takoj

tuži lipos tvoja?

ADON

Svezan se nahodim, gospoje, ja sada;

a ne znam, pravo dim, ni kako ni kada;

8/18/2019 356448 Držić.pdf

8/11

D r ž i ć jela

V ener e i Adon

295

300

305

310

315

320

ni se umnlirrn odvezat, gospoje, ni tužan

u gori mogu znat

č i g o v sam

ja sužan.

VENERE

T v r đ a

je uza taj kojom si svezan ti,

.z

m l a d i ć u

ovoj znaj, neg n jedna

na

sviti.

Ma te ja mogu u

č a s m l a d i ć u

odvezat,

od toga :imam vlas, ma ku mi platu dat?

ADON

Da

ti sam vik sužan, i tvojoj liposti

da služim n o ć i dan

sa

svom mom kriposti.

VENERE

Ne mogu te odvezat, ako

te

uzorne

ne budem zavezat, m l a d i ć u , mojome.

ADON

Ovo

t

vrat, -

v e ~ i

me

VENERE

Vežem te od kosi

mo'im

pramom

zlatime; uza se taj prosi

za roba t a ~ o g a koga

na

sviti

vrh svakoga inoga uvike ljubiti.

ADON

Ako je sužanstvo ovako svezan it

za moje kraljevstvo

n e ć u

ga promienit

Vodi me, gospoje, vodi me tva lipos,

liposti vik tvoje slidit ma mlados;

d o č i m e obraz taj

a n đ e o s k i

meni sja,

ne budem ini raj, gospoje, žudit ja.

Venere s Adonom odhodi a šena se zakriva

i

Vlasi govore:

Osmi prizor

KOJAK VUKODLAK GRUBišA VLADE

KOJAK

Brate

V u k o d l a č e

što se ovoj

sad č i n i ?

VUKODLAK

Ja t' ne

znam, K o j a č e u meni

duše

ni

od straha, brate moj, nit urnim što kazat

KOJAK

N ie

zdravo mjesto ovoj, neka t

e

Vule, znat;

ovdi. prem vile njekad, stari vele,

MilJenka stravile, Radata uzele

Radata staroga starci ga svi znaju,

296

D r ž i ć

jela

V ene

r

i Adon

297

325

330

335

340

345

Radata

od

koga č u d a spoviedaju;

djetece s krilama

hode

po

dubravi

s lukom i strilama

Radata

zatravi.

Taj Radat s l i đ a š e bielu vii

po

gorah,

a od

ljudi

bježaše jak

prid

psi

jelin

plah. /

VUKODL K

Ono i

mi

djeteta vidismo s krilama.

KOJAK

Ona

mala sjeta

vazda

o p ć i

s vilama:

ini mu

nije

stan neg

prsi

od vile;

odtole

n o ć i

dan

trati svoje strile.

Koga

odtle

ustrili, svi

stari

govore,

vas život taj cvili, a ozdravit

ne

more.

VUKODLAK

Znaš ka

je?

žiti ja, pokli smo svi mocm,

odavle p o đ m o

tja,

- ovdi nam

stana

ni

Grubiša, dvigni se, u zao č a s se oženio, -  \:;/_·

· stan gori, otresi se, ti s vitez vazda bio v

GRUBiš

Smie l se, jaoh, meni? Voh, maje, što

č i n i š ?

VLADE

U meni duha ni , s inko , - al i ne vidiš?

VUKODLAK

Grubiša, hodimo

GRUBiš

Ne mogu nikuda

KOJAK

Daj

da

ga nosimo; sve ovo od bluda.

VUKODLAK

U zli se č a s

smurao

i ženu

pritilu

u

gradu

iskao i ktio gorsku vilu.

Pokrij ga v r j e ć i n o m da ga u dubravi

biela vil planinom žiganta ne stravi. -

Grubiša, ovamo Veseli da vjeru,

a Vlaho vas

tamo

č e k a na v e č e r u . -

P r i ~ i t ~ u G u b a v - razgovor

naš

ovi;

nitko u svem nije

prav

neg sam Bog. Zbogom svi

SVRHA.

8/18/2019 356448 Držić.pdf

9/11

Venere

Adon Komentari

r i đ e

itd. S

kojeg mjesta

Vlasi govore, kad pozornicu

još

nije

otkrio

zastor? Iako

im

pripada

pretežni dio.

teksta, oni

se na

toj pozornici

n e ć e ni

pojavljivati, nego

ostati

na

prosceniju,

pred

gledaocima,

sa svojim r e a l i s t i č n i m govorom, u

•zbilji•

koja

se

i

takvom

njihovom n a z o č

n o š ć u

i neposredno aktualnim spominjanjem svadbe, ženika Vlaha D r ž i ć a ,

nevjeste

i njezine

obitelji S i n č i ć e v i ć ,

•otimlje« da

bude

kazališnom iluzijom premda

to

jest, dok

se

pred njima

i radi njih, zapravo u njihovu umišljaju

vidljivu

i

gledaocima,

otkrivati i sakrivati

pozornica

s

f a n t a s t i č n i m mitološkim prizorima. Ovakva d r ž i ć e v s k a višestruka

igra

stvarnosti i fantazije još

jednom i to s

osobitom p l a s t i č n o š ć u

p o t v r đ u j e novost m a n i r i s t i č k o g

suprotstavljanja

zbHjskog

i fiktivnog, a i

scensko-redateljsko odnosno

scenografska

rješenje sadržano

u

samoj

strukturi

tekst:' i možda uvjetovano s v i j e š ć u o s k u č e n o s t i prostora u vlasteoskim pknim dvoranama, pred

s t a " . l ~ a .

k ~ r a k d ~ l j e od suvremenih d o s t i g n u ć a u

tom

p o d r u č j u , koja je D.

mogao poznavati,

pa je

ta cmJen ca pnvukla pozornost naše s t r u č n e kritike, o tome v.

bilj.

uz i d u ć u didaskaliju, iza

st. 130.

1-8.

Uvod s apologijom vinu nije samo živahno predstavljanje jednog lika, nego je i u skladu sa

svadbom u

kojoj je kvmedija

prvi

put

prikazana-;Iiillme,

kao

i

drugi put

Tirena,

na piru

Vlaha

D r ž i ć a i Marije S i n č i ć e v i ć godine 1551 (v. bHj. ~ 9 _ k Drugi

prolog

Tirene , o č e m u Vuko

dlak govoriti u i d u ć i m st. P o č e t a k p o d s j e ć a - na>tp da je v i J l Q . č e s t D r ž i ć e v motiv: npr. u Noveli

(•Pijem vince

•

«, st. 153), u Tireni (sti.\..625, 664); u Grizuli, gdje

Omakala p r i č a

(II.

č . )

da je

gospodaru

kupovala

vino,

ili

(III. č . ) da

godišntce

kradu

»mavasiju•,

i l i kako ona voli .varenoga

vina•; u Skupu gdje Zlatikum trna » e k č e l e n t a

vina•,

a •kus i ognjic starce uzdrži« (III. č . ) ; u

Dundu Maroju, gdje

»prid Orlandom

vino t o č e , junaci ga piju• (IV.

č . ) ,

a

doznajemo

(l) za

strana vina u Rimu, »vin da

Corsica

e claretto

di

Francia•, i Pometu je Petrunjela ljepša kad je

»pinuO« (II), i Grubiša se

ne

snalazi u sredini gdje •voda se u vino lijeva• (IV), itd., da ne

spominjem

B o k č i l a

i Tudeška te

T r i p č e t a

de U t o l č e u istoim. komediji. -

na piru

u

mene:

na

9.

10.

12

14.

15:

16.

18.

24.

29.

30:

ome piru; neizravno aludira, dakako, na pir Vlaha D r ž i ć a ,

gdje

uzvanici gledaju predstavu,

po svoj prilici u

izvedbi

Pomet

družine

sastavljene od mladih g r a đ a n a .

ld se s vincem

rveš:

p l a s t i č n a slika u kojoj je p r e d o č e n a i k o l i č i n a koju

Vukodlak može popiti

i

snaga

vina koje

ga ipak

p o b j e đ u j e .

Odkuda takoj

greš?:

n e ć e dobiti odgovor, jer

Vukodlak

nastavlja kako mu

vino

nalaže.

grizem itd:

»

• • •

on više djela no što opisuje

to

što č i n i Jezik

svojom

f u n k c i o n a l n o š ć u prestiže

z n a č e n j e ; u svojoj pohlepi Grizivino ne pije vino, v e ć ga grize, stoga on manje opisuje nego

što

grize

imaginarnu

tvar svoga

opisa,

i r i j e č i

same

su ugrizi.

Prije

nego su

postale z n a č e n j e ,

r i j e č i

su

v e ć č i n , dakle,

usmjerenje

u prostoru

i

vremenu, odnos• M r k o n j i ć ) .

Umjesto odgovora

na

pitanje odakle

ide, junak

nastavlja u znaku vina, dakle

u v j e r l j i v o š ć u

kojoj osebujne vrijednosti

valja tražiti u

stilskom

postupku, a

dakako

i u

podrijetlu

lika iz,

kako

piše

Košuta,

lokalnog

folklora i svadbenih o b i č a j a m e đ u Vlasima.

prilike itd: nitko mi nije ravan. - pinu: pinem, popijem.

»hlap• je

seljak

u pogrdnu

z n a č e n j u , otud

je izvedeno •hlapati«. Kojak

i r o n i č n o odgovara

»>no

matopeji

Grizivlnove

pohlepe« M r k o n j i ć ) .

Da je p e č u štapa: da mi je imati komad štapa. -

svinjo:

tako i u st. 27, 34, 35, 52, 60, a kaže

mu i kozo (st. 24) kao i

njemu

Vukodlak (17, 40), i govna li ovoga (50). D.

8/18/2019 356448 Držić.pdf

10/11

D r ž i ć Djela

Venere i Adon l Komentari

300

1 ~ 2 - 1 1 3 :

o

» O ~ ~ u ~ ~ m _ n a « . \ p a p u č a . J ? a .

crevljama od pluta) odnosno cokulama koje

joj je

gospa bacala u

/ \ glavu tlt

JOJ

Je n)tma

g m j e č i l a

glavu t a k o đ e r p r i č a Omakala u II.

Grižule.

120: · pjesmicu g< .vori i Petrunjela u II. Dunda Maroja.

123. djevojku isprositi: b u d u ć i

da

izravno spominje seosku djevojku Veselu, može se z a k l j u č i t i

da

je

Vlade

v e ć

tu prosidbu

koju

nagovještava, s

njom

i s njezinim roditeljima ugovorila. I zato

ga_ 'tako

uporno

o d v r a ć a

od

gradskih godišnica, o kojima se t a k o đ e r i zato vrlo

oštro

iz

razava.

125:

127.

130.

Vesela

je o č i t o

mršava

pa

njegovu ukusu

ne

odgovara.

s 'ha kožlna: . s ~ a . koža, tj. mršava žena. - pr lt i lo : podrazumijeva se (u elipsi t i p i č n o j

za

Dr

ž t ć e v

govorem Jeztk) debelo

č e l j a d e ,

kršna žena kakva

je č e s t o

ideal

seljaka.

Oto i:d.:

eto

su našim odvjetnicima postali i pozvam i nepozvani.

Ovdi ·t:d. • < ? č i t o je je ':ffiitološko prizorište u scensko-prostornom smislu bilo središnje smje

šteno. '

da

Je. pred nJ_tm bto zastor, jer se ta 'šena' 'otkriva' i 'zakriva'. Vlasi koji nikada

ne

•;. '-:::-l

r.u?aJy

~ a .

laJ

s c e ~ I S ~ l

prostor,

.

a ~ l e

u

_ o k o l i š ~ n e r . < ' _ . _ i \ c l c J I . _ ' _ ,

i vila,

ostaju,

m e đ u t i m ,

vazda

vid

/ J VI g e ahštu, ah l u P?ložaJU IZ kojega su mu 1 zbivanJiil' a-'mitološkoj' pozornici ·asno

~ r e ~ l e ' i ; ' a . Prema :ome,

O";l

nisu s. desne ili lijeve

strane

toga prizorišta kao

što bi

to m o r a l ~ biti

· s t r u k t _ u r ~ r a o ~ ~ O J sc.enski

pr?stor

~ o p u t onoga u 'crkvenim prikazan

ima',

kao

što

to

c ) ~ ' ~ d K ~ š ~ t a . B ~ t pn1e da Je ·

_svuJU

poz?rnicu propisao po n a č e l i m a

h u m a n i s t i č k e

inscenacije

l ~ ~ s k ~ m r

_ava

. o u se n ~ ~ e

pnncipe s r e d l l J O V j e k o y n ~ l : , _ t e a e ,

ali uvodi i novine prema tzv.

:rizorišta ~ ~ ~ ~ u ~ e r : c ~ J ~ . J o h a ~ ~ e ~ a . T l d r e ~ 1 l s e l a , g d ~ e su. zastori.

za

č e t i r i odjeli a pozadinska

. : . • e u 1m,

?

azt 1 a Je. On uk1da

VIše

takvih 'terencijevskih' prostora -

manSI a u J??Zadm ' p r e t v ~ a ih u jedinstveno, 'mitološko: . prizorište. odi' el' eno. zastorom

od

~ ~ ; ~ ~ ~ ~ 1 : ~ i i f ~ ~ t ~ ~ ~ : ~ ; i J ~ v ~ e J · I ' c t ~ o s c t e n i j _ a , na kk?jem razgovarati Vlasi. ~ o J tom je postupku

..

ms vem sc ens 1

prostor

M D

ispred

ostalih u · · d

... nJima Plauta i Terencija reproduciranih scenskih rješenja« N. B a t u š i ć ) . ' razmm IZ a-

131. Zdrava sl: taj »ave« u pohva

kr

]'" ]'

. . p o č t . :' .• a J Ce ]epote ponavlja se i u

st.

137 a st. 143 144 145 147

133.

135.

140:

e e s poznatim petrarktsticktm blagoslivanjem

I

· ' · · ' ' ' '

konvencionalna svojstva koja o b i č n o ~ a t e e

0

.

:

: ;a

. e sf. u

lOJ

h1mm Veneri nabrajaju

kakva se javlja u Boccacciovu Anzetu V

ener

v

C i r a ~ J ~

C ~ J e p o t . e .. Za. Košut_u to Venera

Zemlja se veseli: u mit . . ' . _ ~ e o p a ~ - ~ '

~ ' ?

kraJolik Je B o t l c e l h j e V ; · ~

- osmijeh života. u

0

Afrodtti dobth

su

ooilcfe zene lJepota -

osmijeh

zemlje;- i

ljubav

Tobom ctl prolltje: krasna žena jedno · J· · · ·

ovoj pohvali obuhvatio

neka t i p i č n a : rl . y r ~ i J e t n o g s . m ; č a ? o g d a n ~ I Z r ~ m l a IZ

vode. D. je u

prirodu.

0 1

jezJa

0

se pnptSUJU Venen, koja preobrazuje ljude i

Kupido

ili

Amor odnosno Ero·

1

. •

d"

• • .

javiti u

Grižuli,

tJ.

p e r s o n i f i k a c i J ~ ) j ~ ~ l ~ f .

U ~ ~ ~ ~ Ć g a s

r i u k o ~

i

~ t · r t e l a m a ,

Plakir,

koji se

po-

142:

u o b i č a j e n e

p e t r a r k i s t i č k e

antiteze. . naztva

JU

av.

( : B ~ · ž b i l j . č l 3 1 . To je još jedan od mnogih odjeka Petrarkina soneta LXI

a enz as •. . . Usp. i bilj. 10. i d. uz pj.

4

. M e n č e t i ć e v e obradbe

nam

na

svit saj: nama na ovom svijetu.

P r o l i ~ n j l vjetric : premda u prvi č a s d.. . . . .

P:ImJe;.eni motivu,

jer su prema

mit

Jel:yu

o : r ~ a n o

( p ~ o l z t ] e , c v ~ e t j i c e

i sl.), i ovi

su vjetrici

148.

153.

n h C V I J e ć e m , bož:cu svojim puhanjem tfs

~ ? e n

va ~ e f ~ r a , u

o b h č j u krilatih

m o m č i ć a o v j e n č a -

156. Ljubav rodi: Amora. nu

l

prema o ah.

168 _

č u v e n

ni nije se

č u o .

171-'-172. Oto klje itd· t

· .

·· e

0

JC moja sudbina htje] d ·

173.

oto p o n a v ~ j a i u st. 173, 174, 175,

179

181

a a Je s . m r ~ n o . lice. ranilo moje

besmrtno srce.

Uzvik

na stanovitu afektivnu obojenost n; d ' ponavljanJe

JC

slllska pojava

koja odmah

upozorava

pluralitctima, a izražava lamentac'iju . j re. eno

p o ~ c b n o z n a č e n j e .

Tu

je srodna

p e t r a r k i s t i č k i m

Ilpostl zemaljske· ov . . "d .. ' cnennu sentuncntalnu žalbu. - -

• a1 1 1 uc1 st · · d

d a ~ a k o

na A_dona.

D r ž i ć e v a

v e . . ; i j ~ a r ~ ~ ~ ~ uva prethodna; ljepo:e o kojima

je

r i j e č

odnose se

~ ; ~ ' ; : ' ~ ' ; ; J . ~ · d ;

t o ~

cilju i

p o d v r g n u t ~ .

To

o s t ~ J ~ ~ f r : : ' ~ ~ ·

koJa I

8/18/2019 356448 Držić.pdf

11/11

D r ž i ć jela

V

ener

e

i don l Komentari

302

301.

312.

325.

327·.

-

'330.)

332.

kripostl:

snagom.

d o č i m e : dokle god.

jak prid psi jelin plah: persiflaža p e t r a r k i s t i č k e slike s jelenom, konkretno Džore D r ž i ć a (•Jak

jelen

u

polje izranjen

od strile•) kojl

je

oponašao jedan Petrarkin stih

lz

soneta CCIX; usp. \

Remetine st. u I. Grižule: •žudi i želi itd. i Arkulinove na p o č . II. istoim. kom:

l

»Zelim

te

u željah ...

« itd.

Ona mala sjeta: Kojak jedno božanstvo kao što je Kupido, uz

je

lik

primjeren

baš onaj

konvencionalni, p e t r a r k i s t i č k i i z v j e š t a č e n govor, nazivlje

na n a č i n

svojstven

pastiru

i govoru

kakav se i danas č u j e u d u b r o v a č k o m okolišu, što baš vrijedi i za ovaj tako o b i č a n i svako·

dnevan izraz

mala sjeta

Otud k o m i č a n u č i n a k pogotovo zato što kao

» U p u ć e n

u stvar« sad i

opisuje

detalje

vezane za Kupidovo strijeljanje.

svi stari govore:

najprije

je podsjetio na ono što se dogodilo Miljenku l starom Radatu, a sad

se poziva i na narodnu predaju, na koju se D. zapravo i oslonio i na njoj temeljio snagu umjet·

n i č k e

uvjerljivosti

u

crtanju

ovih likova

dobro poznatih

njegovim gledatelJima.

pokll itd.: dok

smo

svi zdravo. To

je jedno od

z n a č e n j a r i j e č i . m o ć a n « a na takvo z n a č e n j e

u p u ć u j u

i r i j e č i

Kajaka

u st. 317: »Nie zdravo mjesto ovoj

...

,

na

koje sad Vukodlak i re·

agira.

333. ovdi nam stana ni: ovdje

nam

nije boraviti.

334-335.

digni

se

•••

otresi se:

poziva ga da

ustane i

d o đ e

k sebi, jer

je Grubiša

o č i t o

zabezeknut

zbog

Venerine ljepote i

ostao

na zemlji, sav obamro od ljuvene boljezni.

336.

što č i n i š :

implicitna didaskalija, jer odaje Vladino ponašanje.

338. Ne mogu nikuda :

jer je •uzet•,

posve bez snage.

339. sve ovo od bluda: sve se ovo d o g a đ a zbog njegove razmaženosti.

M e đ u t i m tu je

vjerojatno igra

r i j e č i : u st. 128 Vukodlak

je

Vladi za Grubišu i r o n i č n o

rekao

»bludilo tve milo•,

tvoja

mila

maza, ali sad se u ovom

kontekstu ne

može i s k l j u č i t i pojam »ljuvenog bluda«, tj. želje za na·

s l a đ o m .

345. Kao u p o č e t k u opet

se apostrofira

ženik.

·,

·,

·

·:

, , ,

. ,,.

'' '

' ' '

'

·:::::

.

'

"••

• .t

'

.

::;::

.

....

.

,,

,lt•

. ..

,

:@

dundo

•

maro e

Komedija prikazana u v i j e ć n i c i

od kompanjije

»

? _ _ o m e t ~ d

ružina«

Imena

DUGI NOS,

negromant

{u prologu)

i-

DUNDO_MAROJE--_

:MARO MAROJEV, njegov sin

BOKCILO-tovijerna:r, sluga Dunda

Maroja

POP IV

A sluga

Marov

PERA,

na

mušku o b u č e n a

z a r u č -

nica Marova

DžiVO, prvi

b r a t u č e d

Perin

BABA

PERINA

LAURA Mande Krkarka), kurti-

zana

PETRUNJELA, djevojka Laurina

UGO TUDEšAK

POMET TRPEZA, sluga Ugov

TRIPCETA iz

Kotora

DžiVULIN,

L o p u đ a n i n

Mladi D u b r o v č a n i :

-·NIKO

PIJERO

VLAHO

MAZIJA, listonoša

PAVO N O V O B R Đ A N I N prijatelj

Dunda Maroja

GRUBišA,

sin

Pavov

GULISAV,

Hrvat

SADI, židov žudio)

GIANPAULO OLIGIATI, bankar

LESSANDRO, rJ.mski trgovac

KAMILO, Rimljanin

KAPETAN barižeo)

ž BIRI

TRI RIMSKA

K R č M R

Komentari j

382.

stranica