1

Zahvaljujemo se gospoi Emily Vargas-Barn, direktorici Instituta za rekonstrukciju i meunarodnu bezbjednost kroz obrazovanje (RISE Institut), koja nam je pomogla pri izradi programa integriranih centara ranog djeijeg rasta i razvoja u Bosni i Hercegovini. Posebno smo zahvalni gospoi Elviri Snchez-Igual menaderici za komunikaciju iz Svjetskog udruenja edukatora za rano djetinjstvo (AMEI-WAECE), koja je odobrila prevod ovog materijala iz projekta "Uimo ivjeti zajedno u miru, od ranog djetinjstva" i njegovo koritenje u integriranim centrima ranog djeijeg rasta i razvoja za roditelje i djecu u BiH. Prevod i tampu materijala omoguio UNICEF

MATERIJAL ZA NASTAVNIKE: AKTIVNOSTI SA DJECOM

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

2

Uvaavanje etnikih i kulturnih razliitosti, graansko vaspitanje i obrazovanje, primjerenost vaspitno-obrazovnog programa razliitim drutvenim i kulturnim realnostima iz kojih djeca dolaze kao i unapreenje komunikacije na temeljima meusobnog uvaavanja i uzajamnog razumijevanja predstavljaju osnovne elemente koje treba da sadri vrti danas. Neophodno je od malih nogu uiti dijete da ljude ne smijemo diskriminisati zbog boje njihove koe ili etnikog porijekla. Potrebno je boriti se protiv rasizma koji je vijekovima uzimao korijena u naim kulturama. Neophodno je uiti dijete da uvaava razliitost, da razumije da se razliitost ogleda u postojanju raznih kultura i rasa i da se ljudi razlikuju zato to su vaspitani u razliitim kulturama i da je normalno da se ljudi razlikuju po svojim kulturnim vrijednostima. Neophodno je nauiti ih da vole svoje prijatelje bez obzira na to da li su tamnoputi, Kinezi, bijelci, Arapi ili uroenici i da potuju njihove kulture i tradicije. Vaspita ima presudan zadatak da vaspita djecu da uvaavaju razliitosti zato to svakog dana sve vie porodica emigrira u velike gradove ili druge zemlje u potrazi za boljom budunosti. Vaspita stoga mora djecu nauiti da prihvataju djecu iz ovih porodica, njihove kulture i tradicije i da ih integriu u svoju grupu. Neophodno je potovati kulture i tradicije razliitih etnikih grupa, ali je neophodno da ih vrti integrie u svoj rad. To znai da od malih nogu moramo djecu poduavati da uvaavaju razliitosti.

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

3

Aktivnost br. 1 "Za djecu svijeta"

Kratak pregled aktivnosti: Vaspita(ica) e djeci objasniti obiaje i naine ivota djece iz drugih kultura, pokazae im slike, fotografije ili filmove djece u tradicionalnim narodnim nonjama. U drugom dijelu aktivnosti odvijae se radionica pod imenom "Za djecu svijeta", djeca e pisati pisma, priati prie, crtati, praviti karte, recitovati itd. U treem dijelu aktivnosti odrae se priredba sa narodnim nonjama i plesovima iz drugih zemalja. Na kraju, u etvrtom dijelu, djeca e razgovarati o aktivnosti. Ciljevi: Razviti kod djece pojmove kulturne raznolikosti. Razviti kod djece pojmove rasne raznolikosti. Izgraditi kod djece potovanje prema kulturnoj i rasnoj raznolikosti.

Procedure:Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

4

Razgovor Posmatranje Ples Praktine radnje

Potrebni materijali: Papir, olovke, tanki karton, ljepilo, vodene bojice, narodne nonje. Razvoj aktivnosti: Prvi dio U prvom dijelu vaspita(ica) objanjava djeci da u drugim zemljama svijeta postoje djeca koja pripadaju drugim kulturama koje se razlikuju od nae, da oni govore druge jezike, da se drugaije odijevaju i da imaju drugaije obiaje. Vaspita(ica) moe djeci pokazati slike, fotografije ili video kasete, istiui pri tom etnike, rasne i kulturne razlike. Vaspita(ica) e razgovarati s djecom o djeci iz Azije s kosim oima, utom koom, sitnim koracima, govorie im o njihovom jeziku, narodnim nonjama, kuama itd. Zatim e im priati o afrikoj djeci koja imaju crnu kou i kovrdavu kosu, govorie im o nainu na koji govore, kako se oblae itd. Govorie im i o uroenicima (Indijancima), njihovoj bakarnoj koi, o odjei koju nose, mjestima u kojima ive, o njihovim dijalektima, obiajima i tradicijama itd. Priae im o arapskoj djeci, boji njihove koe, njihovom jeziku i nainu oblaenja itd. Govorie im i o eskimskoj djeci, njihovim kosim oima, boji njihove koe, nainu oblaenja, kako se hrane, gdje ive itd. Rezimirajui ovaj dio aktivnosti, vaspita(ica) objanjava djeci da su sva djeca svijeta nai prijatelji, da je nemogue misliti da oni nisu dobri ili inteligentni samo zato to se razlikuju od nas. Objasnie im da se ljudi vrednuju po svojim osobinama (da li su dobri ili loi, prijatelji ili neprijatelji, velikoduni ili sebini itd.), a ne po odjei koju nose i(li) boji koe ili po tome da li su siromani ili bogati. Drugi dio U ovom dijelu aktivnosti odrava se radionica u kojoj e djeca uz pomo vaspitaice izraivati pisma za prijatelje u drugim dijelovima svijeta. Druga djeca e izraivati karte iSvjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

5

obiljeivae za knjige koje e dati prijateljima iz drugih zemalja. Ostala djeca e praviti crtee. Vaspita(ica) treba uvijek da istie da e ovi radovi biti pokloni za drugu djecu. U ovom dijelu vaspita(ica) ponovo istie postojanje kulturne i rasne raznolikosti u svijetu (djeca sa razliitim obiajima i nainima ivota, sa razliitim kulturnim tradicijama i bojom koe) i napominje da je vano da nikoga ne diskriminiemo zbog boje njegove koe ili zato to imaju drugaije obiaje i naine ivota. Trei dio Vaspita(ica) organizuje festival narodnih nonji i plesova iz nekoliko zemalja uz uee djece i njihovih roditelja. etvrti dio Vaspita(ica) razgovara s djecom i postavlja sljedea pitanja: Da li vam se svidjela aktivnost? ta smo nauili? ta moemo da kaemo o djeci iz drugih dijelova svijeta? Zato ne treba da odbacujemo drugu djecu zbog toga to su bijele, crne, ute ili crvene boje koe? Zato ne treba da odbacujemo drugu djecu zbog toga to se drugaije odijevaju ili govore drugim jezikom itd.? Djeca e slobodno odgovarati na pitanja, a nakon toga e vaspita(ica) rezimirati njihove odgovore i istai neophodnost uvaavanja svih ljudi. Sva djece u svijetu imaju ista prava koja su utvrena na velikim svjetskim konferencijama (Vaspita(ica) e objasniti djeci da su to vani sastanci na kojima predstavnici djece iz razliitih zemalja diskutuju o problemima djece u svijetu). Na jednoj od ovih konferencija usvojena je povelja o ljudskim pravima, a jedno od osnovnih prava je da niko ne bude diskriminisan zbog kulturnih i rasnih razlika. PROCJENA PO KRITERIJUMIMA Opservirano ponaanje Da Ne Napomene Usvojili su pojmove kulturne raznolikosti. Usvojili su pojmove rasne raznolikosti. Shvatili su neophodnost uvaavanja razliitosti. Bila im je potrebna pomo da shvate neophodnost uvaavanja razliitosti. Sa zadovoljstvom su uestvovali u radionici.

Aktivnost br. 2Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

6

"Upoznaj se sa svojim pravima"

Kratak pregled aktivnosti: U ovoj aktivnosti vaspita(ica) upoznaje djecu sa ljudskim pravima koja govore o uvaavanju razliitosti. Ciljevi: Da se djeca upoznaju sa uvaavanjem razliitosti kao steenim pravom.

Procedure: Objanjavanje Pitanja i odgovori

Potrebni materijali: Konvencije o djejim i ljudskim pravima iz kojih e vaspita(ica) itati samo dio koji se tie uvaavanja razliitosti. Razvoj aktivnosti: Prvi dioSvjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

7

Vaspita(ica) e proitati tekst u kom se govori o uvaavanju razliitosti, a nakon toga e jednostavnim rijeima djeci objasniti sljedee: "ta je pravo? Kae se da imamo pravo ili prava kada moemo da uradimo neto to nam niko ne moe zabraniti. Ta prava smo stekli samim inom roenja, samim tim to smo ljudi i ta prava su zajamena zakonom. Zbog toga kaemo "nije pravedno" kada nam neko uradi neto to nismo zasluili". "Sva ljudska bia, ukljuujui starije ljude, imaju prava. Najbitnija su ljudska prava koja se jo nazivaju fundamentalna ili temeljna prava. Jedno od njih je pravo na uvaavanje i neodbacivanje zbog pola, boje koe, starosti, vjere ili mjesta roenja. Ova prava se nazivaju ljudskim pravima zato to pripadaju svim ljudima, djeacima i djevojicama, mukarcima i enama, nezavisno od toga gdje su roeni ili gdje ive. Ali, naalost, postoje zemlje u kojima se ljudska prava ne potuju kao u drugim zemljama". Drugi dio Vaspita(ica) poziva djecu da pitaju ta god ele o ljudskim pravima. Vaspita(ica) e im objasniti da su u prethodnoj aktivnosti ve govorili o uvaavanju razliitosti (razliite rase i kulture u svijetu) i pravu sve djece svijeta da ne budu diskriminisana. Nakon toga im pria sljedeu anegdotu: "Djeca imaju ovo i jo neka druga prava. Ne tako davno, 1989. godine, u gradu koji se zove Be sastali su se predstavnici djece iz raznih zemalja svijeta da razgovaraju o djejim pravima i da ih zapiu. Ovaj sastanak je poznat kao Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Na njoj su predstavnici djece govorili o osnovnim djejim pravima u pogledu ivota, kolovanja i zatite od loih ljudi koji u nekim zemljama svijeta izrabljuju djecu jer ih tjeraju da se bave tekim poslovima i maltretiraju ih." Nakon toga, djeca e u grupi razgovarati i iznijeti svoje vienje o svemu to je reeno u prethodnim dvjema aktivnostima.

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

8

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA Opservirano ponaanje Da Ne Napomene Pokazali su interes da se upoznaju sa svojim pravima. Shvatili su znaenje prava na razliitost. Bila im je potrebna pomo da shvate znaenje ovog prava. Naveli su primjere prava kako ih oni doivljavaju u svom svakodnevnom ivotu.

Aktivnost br. 3 "Obiaji i tradicije"

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

9

Kratak pregled aktivnosti: U ovoj aktivnosti vaspita(ica) djeci objanjava i pokazuje obiaje i tradicije ljudi koji ive u drugim zemljama. Ciljevi: Da se djeca upoznaju s obiajima i tradicijama drugih zemalja. Nauiti djecu da potuju obiaje i tradicije drugih zemalja.

Procedure: Objanjavanje Posmatranje

Razvoj aktivnosti: Prvi dio Vaspita(ica) objanjava djeci obiaje drugih zemalja. "Ako ljetujete uvijek na istom mjestu, primijetiete da se odreene proslave, muzika,Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

10

plesovi i narodne nonje ponavljaju. To su tradicije koje su se odrale tokom vremena, a za njihovo prenoenje zadueni su stariji ljudi. Da li vam se sviaju obiaji i obredi. Oni su vani zato to su svojstveni odreenom gradu; oni su znakovi identiteta tog grada i predstavljaju primjer ljudske razliitosti. Veoma esto, ulice i trgovi u paniji i zemljama Latinske Amerike se ispune ljudima koji se sastaju kako bi podijelili svoje emocije i zajedno proslavili zajednike obiaje: ponekad su razlozi okupljanja vjerske prirode, a ponekad svjetovne". Drugi dio Vaspita(ica) pokazuje fotografije, slike i video-kasete koje prikazuju multikulturalne sadraje. Nakon toga e uz pomo slika ispriati djeci o multikulturalnim iskustvima, na primjer: "Da li ste znali da se u mnogim dijelovima svijeta proslavlja dolazak proljea? U Andima uroenici slave Tumarinu kada polja poinju da cvjetaju: ene skupljaju cvijee, potapaju ga u rijeku i onda utrljavaju ljudima po tjemenu. Na taj nain prizivaju dobru ljetinu. U panskom gradu Sevilji postoji aprilski sajam: najpoznatije su borbe bikova i rejoneo (jaha se bori protiv bikova jaui na konju). Pored toga, ljudi pjevaju i pleu u kuicama, u kojima ene nose nonju koja se zove faralaes (sa arenim volanima) i piju fino vino koje se naziva manzanilla (dry sherry). Dolazak proljea se takoe proslavlja festivalom po imenu Fallas u Valensiji (Festival Svetog Josifa u Valensiji): ulice ovog panskog grada su pune ogromnih skulptura izraenih od papir-maea koje se spaljuju 19. marta, a koje se nazivaju ninots (one predstavljaju karikature politiara, umjetnika ili drugih poznatih savremenika). Na zabavi Charra u Meksiku, jahai se oblae na veoma osoben nain: nose jarano (visoki eir irokog oboda) i kratak prsluk. Pjevaju meksike narodne pjesme, npr. "Adelita". Da li znate da djeaci i djevojice vole da uestvuju u takmienju jahaa? Sanfermines u Pamploni, koji poinju 7. jula, su jedni od poznatijih panskih festivala. Ali, znate li za zabavu Mavara i Hriana? Da li znate za uroenike proslave kojima se proslavlja Pachamama (Zemlja)? Da li znate da postoje uroenici koji svoje kue grade samo za punog mjeseca kako bi drvo koje koriste u izgradnji bilo dugotrajnije?

Trei dio Vaspita(ica) e djeci pokazati fotografije, slike i video snimke kako bi djeca mogla da razmiljaju o razliitim proslavama i vjerskim obiajima. Vaspita(ica) moe koristiti sljedee prie:Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

11

"Kada su zemlje Latinske Amerike bile kolonizovane, preuzele su mnoge katolike svetkovine koje su se slavile u paniji. Koji je svetac zatitnik vaeg grada? Jeste li znali da je Sveti Antonije zatitnik ivotinja i da se svake godine 17. januara u njegovo ime blagoslove maskote u crkvama? Boi je 25. decembra. Da li na Badnjak pjevate boine pjesme i idete na pononu slubu? U Meksiku, svetkovine poinju devet dana prije roenja Isusovog i kae se da je to vrijeme Posadas (svratita). Da li i vi traite svratite? Nemojte odustajati ako im treba dugo da otvore vrata, kao to se desilo Djevici i Svetom Josifu Nakon toga je proslava i piatas (posude koje vise i koje treba udariti tapom da bi iz njih ispali slatkii)! Tri Mudraca dolaze 6. januara, nakon sveane povorke prethodnog dana, i slavi se jedenje "Roscn de Reyes" (velika okrugla pogaa koja se pee na Bogojavljenje). Koliko su pari cipela napunili poklonima i slatkiima? U danima Karnevala, ljudi se maskiraju i podiu atmosferu plesovima i maskaradama i paradiraju na velikim arenim splavovima na kojima se nalaze karnevalske figure sa velikim glavama i dinovi. Znate li neki bolji nain da se pripremite za vaskrnji post? Vjerska bratstva su udruenja ljudi koji organizuju vaskrnje proslave. Tokom povorki oni iznose slike i glume scene Hristovog stradanja, smrti i vaskrsnua. U Latinskoj Americi ulice su ukraene cvijeem, a u Andaluziji ljudi improvizuju saetas (flamenko pjesme sa arapskim uticajima). Svetkovina Svetog Jovana Krstitelja (24. jun), dan kada poinje ljeto, se slavi na razliite naine: u Latinskoj Americi sa ritualnim kupkama i izvrtanjem kanti s vodom u vazduhu. U paniji, ljudi preskau vatru ili bacaju predmete u plamen." etvrti dio Fotografije, slike ili video snimci plesova i popularne muzike. "elite li da nauite latino-amerike ritmove? Ima ih mnogo, ali je bitno da nauimo nekoliko osnovnih koji se udaraju uz pratnju instrumenata: quena (frula), harfa, marimba (ksilofon), maraca... U Meksiku postoje rancheras (meksike narodne pjesme) koje izvode tzv. mariachi. Na karipskim plaama se pleu rumba, salsa i cha-cha-cha. Merenge je dominikanski ritam. U Panami i Kolumbiji poznat je ritam koji se zove cumbia (muzika i ples koji su karakteristini za karipsku obalu Kolumbije). ivahna samba se slua u Andima. U Argentini pleu tango Kada smo u Brazilu, treba da pleemo sambu, bossu ili lambadu. Treba da potujemo ove obiaje koje smo danas nauili kad idemo u druge zemlje iliSvjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

12

kad u vrtiu, na ulici ili u komiluku vidimo ljude koji dolaze iz ovih mjesta zato to ni vi ne biste voljeli da se neko ismijava vaim obiajima". Na kraju ove aktivnosti djeca e u grupi iznijeti miljenje o svemu to su ula i vidjela i predloiti razne aktivnosti na temu razliitosti za naredne dane. Vaspitaica e zapisati nekoliko prijedloga kako bi se kasnije mogla dogovoriti s djecom ta e raditi narednih dana. PROCJENA PO KRITERIJUMIMA Opservirano ponaanje Da Ne Napomene Pokazali su interesovanje za obiaje i tradicije drugih zemalja. Ispriali su sopstvena iskustva o ovim aktivnostima. Izrazili su elju da uestvuju u takvim aktivnostima. Predloili su aktivnosti za naredne dane. Crtali su i priali prie o razliitosti na sopstvenu inicijativu.

Aktivnost br. 4 "Pjesme i recitacije"

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

13

Kratak pregled aktivnosti: Djeca e recitovati i sluati pjesme ili muziku iz drugih zemalja. Ciljevi: Razviti kod djece osjeaj uvaavanja i prijateljstva prema djeci iz drugih zemalja.

Procedure: Sluanje Recitovanje Krug

Potrebni materijali: Kasetofon. Pjesme za recitovanje. Muzike pjesme. Razvoj aktivnosti: Prvi dio Djeca e nauiti dvije recitacije o razliitosti i prijateljstvu. Drugi dioSvjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

14

Djeca recituju prvu pjesmu, a zatim se hvataju za ruke, staju u krug i recituju drugu. Trei dio Djeca sluaju karakteristine pjesme i muziku iz drugih zemalja (one koje vaspita(ica) uspije da nabavi). etvrti dio Djeca e razgovarati sa vaspitaicom o sadraju recitacija i pjesama. Vaspita(ica) e postaviti sljedea pitanja: Za koga je bila recitacija? Da li biste dali neke svoje stvari ljudima iz drugih zemalja Zato sva djeca svijeta moraju da budu prijatelji? Ista pitanja e postaviti i za muzike pjesme. Vaspita(ica) rezimira: "Sva djeca svijeta moraju biti prijatelji, svako eli i ima pravo da ivi u miru i da se njegova tradicija i obiaji potuju". PROCJENA PO KRITERIJUMIMA Opservirano ponaanje Da Ne Napomene Shvatili su poruku recitacija. Bila im je potrebna pomo da shvate poruku recitacija. Znali su da objasne poruku muzikih pjesama. Bila im je potrebna pomo da shvate poruku muzikih pjesama. Pokazali su osjeanje potovanja i prijateljstva prema djeci iz drugih zemalja.

Aktivnost br. 5 "Djeca se dre za ruke"Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

15

Kratak pregled aktivnosti: Djeca e u horu pjevati pjesmu: "Daj mi ruku". Nakon toga e im vaspita(ica) objasniti znaenje rijei pjesme. Ciljevi: Razviti kod djece pojmove razliitosti i jedinstva.

Procedure: Objanjavanje Hor Krug

Potrebni materijali: Ukrasi za uionicu u kojoj e se odvijati aktivnost, npr. cvijee i djeji crtei. Razvoj aktivnosti: Prvi dioSvjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

16

U ovom dijelu aktivnosti vaspita(ica) ui djecu da horski pjevaju pjesmu. Sva djeca ili pola grupe, kako god odredi vaspita(ica), e stati u krug. Kada dijete kae prvi stih, svi se hvataju za ruke i okreu se. Jedno dijete kae: Daj mi ruku da zapleemo! Daj mi ruku i zavoljee me!

Djeca idu prema sreditu kruga s ispruenim rukama i pjevaju: Kao jedan cvijet mi emo biti Kao cvijet i nita drugo Krug se otvara i djeca se nastavljaju okretati. Dijete: Pjevaemo stihove razne I plesae razne korake

Krug ostaje na mjestu, djeca se ne okreu nego za vrijeme pjevanja stihova stavljaju ruke na struk i njiu se tijelom dok pjevaju: Kao klas ita se njiemo Kao glas ita i nita drugo Dre se za ruke i nastavljaju se okretati. Zatim dvoje djece kae: Ti se zove Lee, a ja se zovem Hope Ti ivi u Aziji, a ja u paniji Sva djeca dodaju: Ali zaboravie svoje ime Kada svi postanemo ples Dok izgovaraju posljednje stihove prilaze zajedno sreditu kruga s ispruenim rukama: Na brdu i nita drugo! Krug se otvara i prva i druga strofa se ponavljaju: Daj mi ruku da zapleemo! Daj mi ruku i zavoljee me! Kao jedan cvijet mi emo bitiSvjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

17

Kao cvijet i nita drugo Drugi dio Nakon to ih naui da horski pjevaju pjesmicu, vaspita(ica) e sa djecom analizirati znaenje pjesme kako bi djeca shvatila poruku. Trei dio Djeca e uraditi aktivnost i pozvae sve roditelje i osoblje koje radi u vrtiu. Vaspita(ica) e gostima objasniti da je svrha i cilj ove aktivnosti da se pokae prijateljstvo meu svom djecom svijeta i da djeca vide da uprkos razliitostima mogu da postignu jedinstvo gdje nijedno dijete nee biti diskriminisano. PROCJENA PO KRITERIJUMIMA Opservirano ponaanje Da Ne Napomene Shvatili su znaenje horske pjesme. Bila im je potrebna pomo da shvate znaenje horske pjesme. Spontano su izrazili miljenje o prihvatanju multikulturalnosti. Predloili su druge aktivnosti na ovu temu.

Aktivnost br. 6 Iskustvo od kljunog znaaja za ocjenu bloka "ta biste vi uradili?"Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

18

Kratak pregled aktivnosti: Vaspita(ica) e predstaviti nekoliko kljunih situacija pomou kojih e saznati koji stav su zauzela djeca. Na kraju aktivnosti, vaspita(ica) e razgovarati s djecom o tim stavovima. Ciljevi: Ocijeniti znanja i osjeanja koja su djeca usvojila u pogledu razliitosti.

Procedure: Pria Pitanja i odgovori

Potrebni materijali: Tekstovi pria, knjiga anegdota, fotografije, video snimci. Razvoj aktivnosti: Prvi dioSvjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

19

Vaspita(ica) e djeci prestaviti sljedee kljune situacije: ta biste uradili da vam tamnoputo dijete pokae privrenost i prijateljstvo? ta biste uradili kada bi uroeniko (indijansko) dijete eljelo da se sprijatelji s vama? ta biste uradili da vam azijatsko dijete poalje pismo prijateljstva? Da ste na urci i latinoameriko dijete vas pozove na ples, ta biste uradili? ta biste uradili da vas dijete na ulici zamoli za novac? ta biste rekli i uradili da u centru Madrida ugledate osobu obuenu u narodnu nonju? ta biste uradili da u vau grupu doe dijete koje ne govori va jezik najbolje zato to dolazi iz druge zemlje? Kako biste se ponaali prema djetetu koje se nedavno doselilo u vau ulicu i ne zna vae igre? ta biste uradili da na ulici u svom gradu ili lokalnoj zajednici sretnete nekoliko ljudi iz druge zemlje i da vas pitaju da im pomognete nai odreenu adresu? Vaspita(ica) moe smisliti koliko eli ovakvih kljunih situacija, ali je bitno da uvijek postoji potreba da djeca izraze svoje miljenje ili iskustvo u vezi sa prikazanim multikulturnim situacijama. Vaspita(ica) treba da nastoji da sva djeca izraze svoje miljenje, bilo da radi s njima pojedinano, u manjim grupama ili u cijeloj grupi, zavisno od toga ta je prikladnije. Drugi dio Djeca e uz pomo vaspitaice kritiki analizirati sopstvene odgovore. Trei dio Nakon to djeca iznesu svoje miljenje, vaspita(ica) e rezimirati aktivnost, objasniti eventualne nejasnoe i dopuniti kritine odgovore i miljenja djece. PROCJENA PO KRITERIJUMIMA Opservirano ponaanje Da Ne Napomene U svojim odgovorima pokazali su pozitivne stavove prema razliitosti. Samostalno su iznosili svoja miljenja. Bila im je potrebna pomo da iznesu miljenje. Pokazali su sklonost ka prihvatanju razliitosti. Pokazali su elju da prihvate djecu iz drugih kultura i etnikih grupa. Spontano su kritikovali one koji ne prihvataju razliitost.Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

20

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)