31 maj 2013
-
Upload
cacanski-glas -
Category
Documents
-
view
290 -
download
4
description
Transcript of 31 maj 2013
NOVI
REPROGRAM
DUGA ZA
STRUJU?
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 21 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
^A^AK, 31. MAJ 2013. GODINEGODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
Prvi potpredsednik Vlade RS i ministar odbrane Aleksandar Vu~i} posetio ^a~ak
„REMONT” DOBIO
AMERI^KA VOZILA,
„SLOBODA”
NOVI POGON strana 3.
Ministarka energetike
Zorana Mihailovi}
strana 5.
STRATE[KI
PARTNERI
U POQOPRIVREDI
Ministar poqoprivrede,
{umarstva i vodoprivrede
Goran Kne`evi}
strana 4.
DISOVA
PLAKETA
URU^ENA
PETERU
HANDKEUstrana 14.
Na Internom odeqewu ~a~anske Bolnice epidemija klostridijom
strana 19.
PREDUZETE SVE
EPIDEMIOLO[KE MERE
ITALIJANI PREUZELI “1. MAJ”strana 8.
strane 23, 24. i 25.
U ovom broju
MATURANTI TEHNI^KE [KOLE!
strana 9.
POVEZALI
BALKAN
I AUSTRALIJSKE
DOMOROCE
Koncert „^udesma”
strana 5.
PREPOZNATQIVI
PO KVALITETU
I CENI
Otvorena NIS-ova
benzinska stanica
2 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 3POLITIKA
Dr`ava }e zna~ajno pomo}i
namenskoj industriji, ali i
kontrolisati na~in
tro{ewa sredstava, kazao
je prvi potpredsednik
Vlade Srbije Aleksandar
Vu~i}, koji je 28. maja u
Tehni~kom remontnom zavo-
du prisustvovao primo-
predaji ~etiri “hamera”, a
u kompaniji “Sloboda”
otvorio novi pogon za kom-
pletirawe artiqerijske
municije
Aleksandar Vu~i} je u ^a~ak stigao
u dru{tvu ameri~kog ambasadora
Majkla Kirbija i na~elnika
General{taba Vojske Srbije Qubi{e
Dikovi}a. Jedan od razloga ove posete
bila je primopredaja ~etiri vozila
“hamer”, vrednosti 850.000 dolara, koja je
Vlada SAD poklonila Vojsci Srbije.
Novi “hameri” }e, posle ugradwe
naoru`awa i sredstava veze, biti
otpremqeni u bazu “Jug” kod Bujanovca,
gde }e slu`iti za obuku jedinica radi
u~e{}a Srbije u mirovnim operacijama
pod vo|stvom Ujediwenih nacija.
Ukupna vrednost donacije ameri~ke
Vlade, u koju spada i 17 xipova koji su
dopremqeni pro{log leta, kao i rezervni
delovi i alati potrebni za odr`avawe
opreme, iznosi 2,7 miliona dolara, a ona
}e doprineti da baza “Jug” preraste u
regionalni centar za obuku mirovnih
trupa iz ve}eg broja zemaqa, naglasio je
Vu~i} i naveo da je Vlada SAD u protekle
tri godine Ministarstvu odbrane Srbije
uputila pomo} od {est miliona eura, ne
ra~unaju}i vrednost obuke i raznih semi-
nara.
- Ponosni smo na ovu donaciju i
zadovoqni {to Srbija `eli da bude pouz-
dan partner i garant mira u regionu -
kazao je ameri~ki ambasador. - Meni je
drago, i istovremeno interesantno, {to se
ministar Vu~i} upravo vratio iz Rusije.
Veoma je va`no da imate prijateqe na
raznim stranama.
Reaguju}i na opasku Majkla Kirbija,
Vu~i} je rekao:
- Mi smo mala zemqa, u kojoj `ivi i
ponosan narod. Dr`imo do svoje slobode i
`elimo da sara|ujemo sa svima u svetu. U
Moskvi se nikome nisam pravdao zato {to
idem u Va{ingtom ili Brisel, pa }u danas
pred ameri~kim ambasadorom re}i da }e
Srbija u Rusiji uvek imati velikog pri-
jateqa. Ja istu pri~u pri~am i u ^a~ku, i
u Moskvi i Va{ingtonu. Ni{ta ni od
koga ne krijem.
Iako protokolom nije bilo predvi|eno
da ameri~ki ambasador u ^a~ku poseti i
“Slobodu”, on se odazvao pozivu
poslovodstva kompanije, u kojoj je istog
dana Aleksandar Vu~i} pustio u rad novi
pogon za kompletirawe artiqerijske
municije. U objekat i opremu, koja je
izra|ena u Slova~koj i kod nas, ulo`eno je
5,5 miliona eura.
- Ovo je veoma va`an dan u istoriji
“Slobode”, jer smo uspeli da dovr{imo
projekat koji nam ve} dugo nedostaje. U
novom objektu radnici }e raditi efikas-
nije i produktivnije, a fabrika }e mo}i
da utrostru~i svoje kapacitete - ocenio je
prvi ~ovek kompanije Zoran Stefanovi}.
U razgovoru sa poslovodstvom
“Slobode” i novinarima, Aleksandar
Vu~i} je saop{tio spremnost dr`ave da
pru`i “zna~ajnu pomo}” namenskoj indus-
triji, ali i da kontroli{e na~in na koji
se ulo`ena sredstva tro{e.
- To zna~i da }emo podr`ati investi-
cije i otvarawe novih radnih mesta, ali
}emo tra`iti da novac, kada se obezbedi,
ne ode u bunar, da se ne potro{i za mesec
dana na obaveze i dugove iz prethodnog
perioda, ve} da se kapital oplodi i vrati,
jer sam uveren da je namenska proizvodwa
motor industrije u Srbiji. Nedavno smo,
na primer, imali ponudu da nam bude
otkupqena sva municija koju na{e fab-
rike proizvedu, ali mnoge vrste koje je
kupac tra`io nismo mogli da ponudimo.
To nam se u budu}nosti ne sme doga|ati -
upozorio je ministar odbrane i iskazao
o~ekivawe da }e u “Slobodi” biti posla i
za kupce iz SAD.
Ono {to je video u ~a~anskoj kompani-
ji, ameri~ki ambasador je nazvao dobrim
primerom modernizacije i unapre|ewa
kvaliteta proizvodwe. On je izrazio
zadovoqstvo {to “Sloboda” u proizvod-
wi primewuje me|unarodne standarde,
poseduje ISO sertifikat i vodi ra~una o
ekologiji.
- Dobro je {to se u ovom pogonu vr{i
pre~i{}avawe vode i {to vodite ra~una o
`ivotnom okru`ewu. Za kupce sa Zapada je
veoma bitno da se ekolo{ki standardi
odr`e - poru~io je ameri~ki ambasador.
E. V.
PRVI POTPREDSEDNIK VLADE SRBIJE I MINISTAR ODBRANE
ALEKSANDAR VU^I] POSETIO ^A^AK
„REMONT“ DOBIO AMERI^KA VOZILA,
„SLOBODA” NOVI POGON
4 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEPOLITIKA
Ministar poqoprivrede, {u-
marstva i vodoprivrede Goran
Kne`evi}, tokom radne posete
^a~ku, u sredu, razgovarao je
sa gradona~elnikom mr Voji-
slavom Ili}em i wegovim sa-
radnicima, predstavnicima
udru`ewa poqoprivrednih
proizvo|a~a, nau~nih institu-
cija i stru~nih slu`bi. Bilo
je re~i o unapre|ewu poqo-
privredne proizvodwe u ~a-
~anskom kraju, a akcenat je
stavqen na izgradwu distribu-
tivnog centra na aerodromu
La|evci, rekonstrukciju kana-
la Prijevor - Katrga, podsticaj
razvoja sto~arske proizvodwe
kroz subvencije Ministarstva
poqoprivrede, mogu}nosti
razvoja proizvodwe bezviru-
snog materijala u Institutu za
vo}arstvo, poboq{awe pla-
smana poqoprivrednih proiz-
voda, pre svega vo}a i proble-
me u protivgradnoj za{titi na
teritoriji Grada ^a~ka.
- Razgovor je bio konstruktivan, ista-
kli smo sve one probleme koji ti{te ne sa-
mo ^a~ane, ve} ~itavu Srbiju. Dobro je
{to se lokalna samouprava u ^a~ku ukqu-
~ila u wihovo re{avawe, jer to jeste pra-
vi pristup, ne treba ~ekati da neko drugi
re{i probleme. Dorbo je {to grad raspo-
la`e Fondom za poqoprivredu, planovi-
ma i programima. Razgovarali smo o stra-
te{kom partnerstvu izme|u lokalne samo-
uprave i Ministarstva poqoprivrede -
rekao je ministar Goran Kne`evi} i ista-
kao da }e ministarstvo pomo}i projekte
navodwavawa, koji su veoma bitni za ^a-
~ak, po{to }e se obezbediti potrebe za vo-
dom na vi{e od 4.000 hektara obradive po-
vr{ine, a u}i }e u program Republike Sr-
bije za navodwavawe za 2013/2014. godinu.
- Razgovarali smo i o distributivnom
centru u La|evcima, koji je tako|e dr`av-
ni projekat i trudi}emo se da u|e u pro-
gram saradwe Republike Srbije, i da bude
finansiran dr`avnim sredstvima. To }e
omogu}iti boqu i kvalitetniju proizvod-
wu poqoprivrednih proizvo|a~a, {to }e
se odraziti na privredu ~itave zemqe, kao
i na boqi `ivot svih gra|ana - istakao je
Kne`evi}.
Institut za vo}arstvo u ^a~ku i za
krompir u Gu~i, nekada jake institucije,
danas se suo~avaju sa brojnim problemima,
a odgovaraju}i na novinarska pitawa, mi-
nistar se osvrnuo na prevazila`ewe tih
te{ko}a: “U pitawu su odli~ne institu-
cije, a dr`ava }e kroz odre|ene projekte
pomo}i da “stanu ponovo na noge” i po-
stignu nivo koji su imali pre 20 - 30 godi-
na”.
Kne`evi} je podsetio da protivgradna
za{tita nije u nadle`nosti Ministarstva
poqoprivrede, ali je obe}ao da }e se zala-
gati da se zajedno sa MUP-om re{i taj
problem i pored te{ke finansijske situa-
cije.
Zahvaliv{i ministru na poseti, grado-
na~elnik Vojislav Ili} je rekao da je do-
govorena i uzvratna poseta Ministarstvu
u narednom periodu, a delegaciju }e ~ini-
ti stru~waci iz oblasti poqoprivrede i
poqoprivrednici, a u ciqu konkretiza-
cije postignutih dogovora:
- O~ekujemo konkretne rezultate, naro-
~ito podsticajna sredstva za proizvodwu
krompira i po~etak rada “^ipsare”, {to
je za nas od izuzetnog zna~aja. Siguran sam
da je ovo samo prvi korak i da }e saradwa
sa ministarstvom u dogledno vreme dati
konkretne rezultate.
Kne`evi} se sastao i sa predstavnici-
ma Udru`ewa malinara Zapadne Srbije u
Institutu za vo}arstva, a nakon toga je po-
setio “^ipsaru”. Dr`ava `eli da pomogne
malinarima, poru~io je ministar, podse-
tiv{i da je proizvodwa malina veoma zna-
~ajna, jer donosi izuzetni devizni priliv.
- Poku{avamo na razne na~ine, putem
subvencija i ostalih podsticaja, da po-
mognemo malinarima. Problema je mnogo,
pa }emo na slede}em sastanku ukqu~iti i
MUP i Ministarstvo trgovine, jer je o~i-
gledno da se jedan deo proizvodwe odvija u
“sivoj zoni”, {to predstavqa veliki pro-
blem na samom tr`i{tu. Ministarstvo
poqoprivrede je podnelo zahtev Direkci-
ji za robne rezerve da se malinarima otpi-
{u krediti za |ubrivo od pro{le godine,
u iznosu od 90 miliona dinara. Postoji
saglasnost svih nadle`nih institucija, pa
bi trebalo da se ovaj proces zavr{i u toku
slede}e sedmice - najavio je Kne`evi}.
Ministar je istakao da cena malina ne
zavisi od resornog ministarstva, niti od
proizvo|a~a, obe}av{i da }e taj problem
poku{ati zajedno da re{e na slede}em sa-
stanku, kome }e prisustvovati i hladwa~a-
ri, odnosno otkupqiva~i, kako bi svi “od
wive do trpeze” bili zadovoqni.
Presednik UO Udru`ewa malinara
“Vilamet” iz Ariqa Milan Radoji~i} je
izrazio nadu da }e cena malina biti pri-
stojna, od koje }e zavisiti i budu}a proiz-
vodwa “crvenog zlata”:
- Ariqe `ivi iskqu~ivo od maline. U
jednoj sezoni, u kampawi berbe maline
Ariqe zaposli od 12 do 15 hiqada qudi.
Na svetskom tr`i{tu nema dovoqno ovog
vo}a, a u Poqskoj malina velikim delom
nije ni cvetala. Smatramo da cena maline
ne sme biti mawa od dva i po evra po kilo-
gramu.
^a~anska “^ipsara” je recept koji tre-
ba primeniti kako bi se o`ivela srpska
privreda, poru~io je ministar Kne`evi},
videv{i postrojewa ove fabrike:
- Ciq Vlade je revitalizacija preduze-
}a, da bi se zaposlio {to ve}i broj radni-
ka, kao {to je to u~iweno sa ~a~anskom
“^ipsarom”. I lokalna samouprava je dala
veliki doprinos ostvarivawu saradwe
proizvo|a~a i kooperanata, kojih ima oko
600. Najva`nije je da poqoprivrednici
imaju siguran plasman svojih proizvoda.
Dr`ava }e sigurno i ubudu}e podsticati
poqoprivrednu proizvodwu i proizvo|a-
~e da rade {to vi{e, da proizvode kvali-
tetan krompir, {to je dobar recept za na-
{u privredu.
Generalni direktor i jedan od vlasnika
“^ipsare” Tomislav Bajevi}, izrazio je
zadovoqstvo zbog dobre saradwe sa Mini-
starstvom poqoprivrede, lokalnom samo-
upravom i proizvo|a~ima krompira. U fa-
brici je zaposleno vi{e od 60 radnika, a u
narednom periodu o~ekuje se i prijem no-
vih, po{to je proizvodwa sve ve}a.
- Za 15 dana treba da zapo~ne i proiz-
vodwa pirea, koji }e se tako|e na}i na do-
ma}em i stranom tr`i{tu. Smatramo da
imamo i dobar kvalitet i dobru cenu. Na-
{i proizvodi su ve} prisutni na tr`i-
{tima Makedonije, Crne Gore, Bosne i
Hercegovine, a uskoro }e biti i u hrvat-
skim objektima - rekao je Tomislav Baje-
vi}.
Ministar gra|evinarstva i urbanizma
Velimir Ili}, podsetio je da je lo{a pri-
vatizacija, ovo nekada{we veoma uspe{no
preduze}e, dovela u te{ku situaciju: “Pro-
izvo|a~i krompira godinama nisu znali
{ta }e sa robom, ali o`ivqavawem proiz-
vodwe oni su re{ili problem”. Tom pri-
likom, ministar Ili} je najavio posete
Kini, Iraku i Emiratima, obe}av{i da }e
biti posla i para. Tako|e, ministar je us-
tvrdio da }e izgradwa autoputa doprineti
razvoju privrede i zapo{qavawu.
Drago Milo{evi}, profesor Agronom-
skog fakulteta i predsednik Saveta za po-
qoprivredu u SG, naglasio je da je zado-
voqstvo videti da je o`ivelo preduze}e,
koje je veoma va`no za ovaj kraj:
- Fabrika za proizvodwu ~ipsa }e do
kraja godine zapo{qavati vi{e od 100 qu-
di, ali je najva`nije {to }e anga`ovati
mnoge proizvo|a~e krompira na teritori-
ji na{eg grada. Grad ^a~ak je pomogao sub-
vencionisawem sadnog materijala onih
sorti krompira koje se koriste za proiz-
vodwu ~ipsa.
Ministar Goran Kne`evi} je tokom bo-
ravka u ^a~ku, posetio i seosko gazdin-
stvo Sretena Axemovi}a u Preqini, koji
se uspe{no bavi uzgojem sviwa.
N. R.
MINISTAR POQOPRIVREDE, [UMARSTVA I VODOPRIVREDE GORAN KNE@EVI] POSETIO ^A^AK
STRATE[KI PARTNERI U POQOPRIVREDI
U poseti „^ipsari“
Razgovor sa gradona~elnikom i wegovim saradnicima
Na imawu Sretena Axemovi}a
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
MINISTRKA ENERGETIKE U POSETI ^A^KU
5POLITIKA
Prilikom posete
^a~ku mini-
starka energe-
tike i `ivotne
sredine Zorana Mihajlo-
vi} razgovarala je sa di-
rektorima Elektrodistri-
bucije i javnih preduze}a,
a prisustvovala je i otva-
rawu nove NIS-ove ben-
zinske stanice kod plavog
mosta. Kako je najavila na
konferenciji za novinare
u ED ^a~ak, bi}e jo{ sa-
stanaka sa predstavanici-
ma preduze}a ~ije su delat-
nosti u domenu energetike
i o~uvawa `ivotne sredi-
ne.
- Smatram da je neophod-
na dobra i kvalitetna sa-
radwa izme|u republi~ke
vlasti i gradova. Danas
nije ni{ta neobi~no da
elektrodistribucije u Sr-
biji i privredna dru{tva
EPS-a imaju probleme, ko-
ji su i od ranije nagomila-
ni. Mi smo tu da im pomog-
nemo, posebno kada je re~ o
izgradwi mre`a i finan-
sijskih problema, koje ima-
ju zbog wihovog boqeg odr-
`avawa. Razgovarali smo i
o preduze}u “Duboko”, raz-
voju lokalne Elektrodi-
stribucije i toplane - na-
vela je Zorana Mihajlovi}.
Ovom prilikom ona je
najavila i da postoje mo-
gu}nosti za ponovni re-
program duga za utro{enu
elektri~nu energiju. Dva
puta ove godine su veliki
du`nici imali priliku da
postignu dogovor sa lokal-
nim elektrodistribucija-
ma o na~inima pla}awa. U
pojedinim mestima Srbije
ima potrebe da takvih re-
programa ponovo bude.
- Na predlog Ministr-
stva energetike produ`en
je rok za reprogram duga.
^ekamo i sada da za oko me-
sec dana sagledamo mere
elektroprivrede prema du-
`nicima, pre svega prema
privredi, preduze}ima u
restruktuirawu i na kraju
stanovni{tvu. Iskqu~iva-
}emo velike du`nike, one
koji mogu da plate, a ne
zbog duga od tri, ~etiri
hiqade dinara. Kada bude-
mo analizirali efekte re-
programa i trenutnog sta-
wa, mo`da ponovo omogu-
}imo potro{a~ima olak-
{ice koje su ranije imali -
rekla je Mihajlovi}ka.
Prema re~ima direkto-
ra Elektrodistribucije
^a~ak Milovana Gli{i}a,
ovde gra|ani duguju oko
150, a privreda oko 250 mi-
liona dinara za struju. Ve-
liki privredni du`nici
su sklopili ugovore sa ED,
dok je do sada iskqu~eno
150-200 doma}instava. Mi-
nistarka je napomenula i
da problem pla}awa struje
uskoro ne bi trebalo da bu-
de izra`en kao do sada:
- Moramo pla}ati stru-
ju isto kao i ra~une za te-
lefon. Veliki du`nici ne
moraju odmah sve da ispla-
te, ali neophodno je da nam
redovno pla}awe tog duga u
budu}e postane uobi~ajena
navika. Za du`nike koji su
lo{ijeg materijalnog sta-
wa sa~inili smo socijalne
karte.
Mihajlovi}ka je podse-
tila i da Ministarstvo
energetike gradi 317 malih
hidroelektrana u Srbiji.
Ministarstvo }e ponovo
raspisati javni poziv, jer
se pojavila potreba za jo{
ve}im brojem mini HE.
Ona je prokomentarisala i
ono {to posebno bode o~i
javnosti u Srbiji, da li je
generalni direktor Srbi-
jagasa Du{an Bajatovi} ne-
dodirqiv i ima li mo}ne
za{titnike, naro~ito u
Rusiji.
- Srbijagas je prethod-
nih godina bila tvr|ava,
dr`ava u dr`avi. Interes
Srbije i Vlade je da ovo
preduze}e bude {to pre re-
formisano. Posle reforme
mo`emo govoriti da li je
ili ne neko dobro radio.
Ako postoji takozvana op-
strukcija “Nije jo{ po~ela
rekonstrukcija Srbijaga-
sa”, onda je problem u inte-
resnim grupama u Srbiji i
onima koji ne `ele prome-
ne - napomenula je Zorana
Mihajlovi}. Z. J.
Nova benzinska sta-
nica kompanije
NIS, kod plavog
mosta, sve~ano je otvorena
u sredu u prisustvu mini-
stra gra|evine i urbanizma
Velimira Ili}a, mini-
starke energetike Zorane
Mihailovi}, predstvnika
lokalne vlasti i privrede.
U ^a~ku, koji je ~vori{te
sada{wih saobra}ajnica i
budu}ih koridora, NIS
ima pet benzinskih stani-
ca. Kompanija je ostvarila
i dobru saradwu sa Gradom
i ovda{wim preduze}ima,
prevashodno sa “Auto^a~-
kom”. Krajwi ciq svih tih
aktivnosti su zadovoqni
potro{a~i i dobrobit gra-
|ana, istakli su ~elnici
NIS-a.
- Za nas su najbitniji
kvalitet, cena i odgovor-
nost prema potro{a~u. Do
kraja godine bi trebalo da
zavr{imo rekonstrukciju
~itave mre`e sa dva nova
brenda. Ula`emo i u marke-
ting. Za dve nedeqe na{u
Super karticu steklo je 400
hiqada korisnika i nada-
mo se da }e ih uskoro biti
pola miliona. I sa “Auto-
^a~kom” }emo pokrenuti
jo{ jednu akciju za potro-
{a~e - najavio je na otvara-
wu generalni direktor
NIS-a Kiril Krav~enko.
^a~ak i jo{ deset grado-
va potpisnici su programa
“Saradwa radi razvoja”.
Na{ grad je ve} konkurisao
sa 37 projekata za kulturu,
sport, nauku, ekologiju i
humanitarne delatnosti.
Konkurisali su udru`ewa
gra|ana i ostale neprofi-
tabilne organizacije.
- Sklopili smo saradwu
sa najuspe{nijom kompani-
jom u Jugoisto~noj Evropi.
NIS je i jedan od najve}ih
investitora u Srbiji. Sve
to su postigli zahvaquju}i
dobrom menaxmentu, orga-
nizaciji i efikasnosti. I
na{ Urbanizam se potru-
dio da NIS u ^a~ku brzo
dobije dozvolu i sve {to je
potrebno za izgradwu ben-
zinske stanice. Verujem i
da se gra|ani sla`u da smo
dobili jednu lepu oazu, ~i-
stu i ure|enu pumpu - izja-
vio je gradona~elnik ^a~ka
Vojislav Ili}.
Krajem marta NIS i
“Auto^a~ak” su potpisali
Memorandum o saradwi.
Ugovor podrazumeva me|u-
sobnu promociju usluga i
proizvoda.
- Na{e dve firme sara-
|uju vi{e od 20 godina. Me-
morandum o saradwi je naj-
ve}i. @elim da zahvalim
Kirilu Krav~enku na pove-
rewu koje }emo mi opravda-
ti - obe}ao je vlasnik “Au-
to^a~ka” Milenko Kosti}.
Kako je na sve~anom
otvarawu najavqeno, kupci
koji za gorivo potro{e vi-
{e od ~etiri hiqade dina-
ra, ima}e popust od deset
odsto za nabavku ili zame-
nu [kodinih delova.
Dru{tvenu odgovornost
u poslovawu NIS je poka-
zao i napuniv{i rezervoar
vozila Hitne pomo}i. Su-
per kartice koje va`e na
wihovim benzinskim sta-
nicama i u hipremarketima
“Idea” dobili su ministri
Zorana Mihailovi} i Ve-
limir Ili}. Kartice im je
uru~io reli voza~ Du{an
Borkovi}. Novu stanicu
zvani~no su otvorili gra-
dona~elnik ^a~ka i direk-
torka maloprodaje Nade-
`da Korobewikova.
NIS-ova stanica kod
plavog mosta je u potpuno-
sti automatizovana. U we-
nu izgradwu je ulo`eno 142
miliona dinara i otvorena
je 24 sata.
Uz novi prepoznatqiv
trikolorni brend, ovaj
objekat nudi derivate evro
premijum BMB 95, evro di-
zela i auto gasa, kao i veli-
ki izbor motornih uqa, ro-
be {iroke potro{we i sa-
vremeno opremqen kafe
bar. Z. J.
NOVI REPROGRAM DUGA ZA STRUJU?
OTVORENA “NIS-ova” BENZINSKA STANICA “^A^AK 1”
PREPOZNATQIVI PO KVALITETU I CENI
Zorana Mihajlovi} i Milovan Gli{i}
direktor ED ^a~ak
Vojislav Ili} i Nade`da Korobewikova
6 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEPOLITIKA
Pro{log petka, oko tri ~asa, u ugosti-
teqskom objektu „Mrak 3“, vlasni-
{tvo Milo{a R. (1989) iz ^a~ka, do{lo
je do tu~e izme|u vi{e lica i upotrebe va-
trenog oru`ja. Jedno lice je zadobilo lake
telesne povrede, a policija je interveni-
sala na licu mesta i u slu`bene prostori-
je dovela deset lica. Protiv tri lica od-
re|ena je mera zadr`avawa.
^a~anska kriminalisti~ka policija
odredila je meru zadr`avawa Milo{u R.
(1989) iz ^a~ka, zbog postojawa osnova
sumwe da je izvr{io krivi~no delo izazi-
vawe op{te opasnosti i krivi~no delo ne-
dozvoqena proizvodwa, dr`awe, no{ewe
i promet oru`ja i eksplozivnih materija,
protiv Dejana N. (1983) i Miluna N.
(1980), oba iz ^a~ka, zbog postojawa osno-
va sumwe da su izvr{ili krivi~no delo
nasilni~ko pona{awe.
Dejan N. i Milun N. su, nakon verbal-
nog i fizi~kog sukoba sa o{te}enim Mi-
lo{em S. (1967), koji je tom prilikom za-
dobio lake telesne povrede i Miroslavom
V. (1978), do{li u sukob i sa vlasnikom
ugostiteqskog objekta Milo{em R, nakon
~ega su razbili kompletan inventar u lo-
kalu i muzi~ke instrumente. Milo{ R. je
nakon toga iz vatrenog oru`ja ispalio ne-
koliko hitaca u pod, ispred Dejana N. i
Miluna N. Tom prilikom nije bilo po-
vre|enih lica.
- Izmena poreskih zakona za Grad ^a-
~ak i za ostale op{tine Moravi~kog
okruga, zna~i uzimawe novca od poreskih
obveznika sa ove teritorije i prelivawe u
Beograd. Najavqene izmene poreskih zako-
na predstavqaju najobi~niju pqa~ku gra-
|ana Srbije, pa i Grada ^a~ka. Zbog nespo-
sobnosti da popuni republi~ki buxet,
Vlada Republike Srbije namerava da no-
vim poreskim merama oduzme gra|anima u
lokalnim samoupravama vi{e od 26 mili-
jardi dinara. Zajedno sa merama koje su ve}
usvojene, suma koju }e Vlada Srbije uzeti
gra|anima u op{tinama i gradovima Sr-
bije iznosi vi{e od 30 milijardi dinara,
odnosno 300 miliona evra - rekao je, izme-
|u ostalog, Darko Domanovi}, predsednik
Okru`nog odbora Demokratske stranke,
na konferenciji za novinare odr`anoj u
ponedeqak.
Prema wegovim re~ima, kroz do sada
usvojene izmene poreskih zakona, kao i
kroz one koje je Vlada najavila, samo iz na-
{eg grada bi}e odneto 348 miliona dina-
ra na godi{wem nivou. Ovim parama lo-
kalne samouprave mogu da obezbede boqi i
pristojniji `ivot gra|ana, jer op{tinama
slu`e za izgradwu zabavi{ta, {kola, za
pomo} socijalno ugro`enima, trudnica-
ma, porodiqama, starima, za izgradwu i
asfaltirawe ulica, vodovodne i kanali-
zacione mre`e, i za sve druge infrastruk-
turne projekte, rekao je Domanovi} i ista-
kao da je DS protiv ovih predlo`enih me-
ra i da za wih ne}e glasati. Predsednik
Okru`nog odbora DS podsetio je da su se
vladaju}e stranke u predizbornoj kampawi
zalagale da novac ostane lokalnim samou-
pravama, a da ga sada uzimaju, “{to zna~i
da je danas na delu finansijska centrali-
zacija, umesto obe}ane decentralizacije”.
- Tih 348 miliona dinara na{ grad je
mogao da iskoristi tako {to bi: sagradio
i moderno opremio oko sedam zabavi{ta,
tri osnovne {kole, dao pomo} od 10.000
dinara mese~no za 2.833 trudnice ili za
2.900 na{ih starijih sugra|ana koji nema-
ju druga primawa, stipendirao sa po
10.000 dinara mese~no 2.900 talentovane
dece, kupio 15.800 ra~unara za u~enike i
{kole u na{em gradu, izgradio 63 nove
ulice ili 35 kilometara na seoskom pod-
ru~ju, izgradio i opremio dva savremena
bioskopa, adaptirao i obnovio skoro sve
seoske domove kulture, renovirao oronule
ambulante na teritoriji grada. Rezultati
ove mere, ako ona bude usvojena, bi}e uki-
dawe socijalnih davawa, pove}awe cene
prevoza u lokalnom saobra}aju. Ova Vlada
{tedi na na{oj deci, na starima, na oni-
ma kojima je pomo} potrebna, a ima za ski-
jali{ta, hotele i gondole - kazao je port-
parol GO DS Slobodan Bojovi}.
Demokratska stranka poziva gradona-
~elnika Grada ^a~ka, kao i druge predsed-
nike op{tina u na{em okrugu, da se u ime
gra|ana koje bi morali da predstavqaju,
suprotstave ovim najavqenim merama, i da
se pridru`e u borbi da pare za na{e gra-
|ane ostanu u na{em gradu, istakao je Bo-
jovi}.
Milojko Panteli}, ~lan predsedni-
{tva stranke u Beogradu i ~lan Okru`nog
odbora, ukazao je na eventualne posledice,
ukoliko se ovaj zakon usvoji u Republi~koj
skup{tini, i izrazio nadu da }e “razum
prevladati”.
- Grad ^a~ak i okolne op{tine u ovom
trenutku imaju puno problema u vezi sa pu-
wewem buxeta. Procenat puwewa buxeta je
oko 70 odsto od projektovanog. Poznato je
da se buxet puni od poreza na imovinu, po-
reza na plate i od transfernih sredstava.
Znate da privreda u ^a~ku i okolnim me-
stima uglavnom ne radi, ili slabo radi, a
da se porez na imovinu ne pla}a kako tre-
ba, {to zna~i da nije stabilan izvor pri-
hoda. Izmene poreskih zakona }e istovre-
meno zna~iti i oko 40 odsto mawe tran-
sfernih sredstava - objasnio je Panteli},
upozoravaju}i da }e javnim preduze}ima
biti onemogu}en rad i da }e neminovno
uslediti otpu{tawe radnika.
N. R.
SAOP[TEWA POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK
TU^A U KAFI]U
Izvr{ni odbor Demokratske stran-
ke Srbije uveo je praksu da predsed-
nik Izvr{nog odbora ove stranke
Milovan Milo{evi} obilazi ve}e gradove
u Srbiji, pa je u ciqu informisawa gra|a-
na o politici i aktivnostima DSS, on u
utorak boravio u ^a~ku.
- Vlada Republike Srbije nastavqa sa
izno{ewem neistina o svojim aktivnosti-
ma. Izdali su nacionalne interese na Ko-
sovu i Metohiji. Ju~e je, prvi put, premijer
spomenuo Rezoluciju 1244. Spomenuo je ka-
da je sve gotovo. Potpisali su sporazum,
doneli odluku o wegovoj implementaciji,
Ta~iju su predali u ruke srpski narod i
srpsku teritoriju. To je prava istina. Srp-
ski narod to mora da zna - rekao je Milo-
{evi}, naglasiv{i da bi Vlada Republike
Srbije zbog takvih poteza morala da podne-
se ostavku.
On je istakao da }e Demokratska stran-
ka Srbije nastaviti sa politikom za{tite
nacionalnih interesa i teritorije, kao i
brige gra|ana na Kosovu i Metohiji.
- Republika Srbija je ugro`ena na vi{e
na~ina, a tome potpoma`e Evropska unija,
koja svojim ucenama pokazuje da nam nije
prijateq.
Stav DSS u vezi sa Vojvodinom uvek je
bio jasan. O~ekujemo da odluka u vezi sa
Statutom Vojvodine bude poni{tena isto
kao {to je poni{ten Zakon o primeni nad-
le`nosti Vojvodine. To }e biti jedan od
razloga za nove pokrajinske izbore, a jo{
jedan razlog je velika korupcija, s obzirom
na to da Bojan Pajti} ve} 12 godina upra-
vqa Vojvodinom bez ikakve kontrole - re-
kao je Milo{evi}. On je spomenuo i lokal-
ne aktivnosti DSS, oceniv{i da su odbo-
ri ove stranke, nakon izbora imali slobo-
du da u interesu gra|ana formiraju vlast
na najboqi mogu}i na~in sa strankama sa
kojima su mogli da se dogovore. Demokrat-
ska stranka Srbije u ovom trenutku u vi{e
od 75 gradova i naseqa vr{i lokalnu
vlast, naglasio je Milo{evi}. I. M.
PREDSEDNIK IZVR[NOG ODBORA DSS U POSETI ^A^KU
OKRU@NI ODBOR DS O NAJAVQENOM PAKETU IZMENA PORESKIH ZAKONA
DA NOVAC PORESKIH OBVEZNIKA
OSTANE U NA[EM GRADU!
VLADA MORA DA
PODNESE OSTAVKU
„MARICA” PRAVILNO PARKIRANA
Presudom Prekr{ajnog suda u ^a~ku policijski slu`benik PU ^a~ak T.S. oslo-
bo|en je krivice da je 20. januara, pro{le godine, u Ulici cara Du{ana br. 3, u
^a~ku, nepropisno parkirao specijalno vozilo „maricu“, na parking mestu koje je
dopunskom tablom saobra}ajnog znaka ozna~eno kao mesto rezervisano za vozila od-
re|enih korisnika kada vozilo kojim upravqa ne pripada tim vozilima.
Utvr|eno je da je policijski slu`benik T.S. parkirao specijalno vozilo „mari-
cu“ na navedenoj adresi radi obavqawa slu`benih zadataka policije op{te nadle-
`nosti, i da se u konkretnom slu~aju primewuju odredbe ~lana 62. st. 2. Zakona o bez-
bednosti saobra}aja po kojima se odredbe ovog Zakona, o zaustavqawu i parkirawu,
ne primewuju na policijske slu`benike u obavqawu policijske du`nosti ako bi oba-
veza po{tovawa ovih odredbi omela uspe{no obavqawe slu`bene du`nosti. Dakle,
Prekr{ajni sud je utvrdio da je specijalno vozilo „marica“ bilo pravilno parkira-
no u Ulici cara Du{ana, ispred zgrade Policijske uprave u ^a~ku.
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
SA 16. SEDNICE SKUP[TINE OP[TINE GRADA ^A^KA
7POLITIKA
Pored predvi|enih
28 ta~aka, na dnev-
nom redu 16. sedni-
ce Gradske skup{tine na-
{le su se jo{ dve dopunske.
Jedna od wih je predlog da
nadle`ni u lokalnoj samo-
upravi formiraju anketni
odbor, koji }e preispitati
stawe u Turisti~koj orga-
nizaciji ^a~ka, jer, kako je
re~eno, po gradu kolaju
razne pri~e o radu ove
ustanove, dok se druga od-
nosi na usvajawe deklara-
cije ili nekog vida pro-
testne note protiv neuku-
snih programskih sadr`a-
ja, kojima se naru{ava jav-
ni moral i vre|aju gra|a-
ni, a ~iji su emiteri tele-
vizije sa nacionalnom
frekvencijom. Bilo je i
drugih predloga za pro{i-
rewe dnevnog reda, ali ni
jedan od wih nije prihva-
}en. Odbornik Bo{ko Ob-
radovi} (Dveri srpske)
zahtevao je da se sa dnevnog
reda zasedawa skine i vra-
ti na doradu predlog plana
generalne regulacije za Ov-
~ar Bawu na teritoriji
grada ^a~ka, jer, kako je
obrazlo`io, prilikom we-
gove izrade nisu uva`ene
sugestije predstavnika
SPC. Ovaj predlog nije
prihva}en.
Kako je istakao Milo{
Milosavqevi}, na~elnik
Gradske uprave za urbani-
zam, predlog plana gene-
ralne regulacije za Ov~ar
Bawu na teritoriji grada
^a~ka je prvi planski do-
kument koji stvara uslove i
daje smernice za daqi raz-
vitak ovog podru~ja. Iako
je prvobitno pokrenuta
inicijativa da plan gene-
ralne regulacije celokup-
nog podru~ja Ov~ar Bawe
zajedno rade grad ^a~ak i
op{tina Lu~ani, druga
strana nije bila zaintere-
sovana. Ovim dokumentom
je obuhva}eno samo oko 32
hektara Ov~arsko-kablar-
ske klisure i na tom pro-
storu su predvi|eni sadr-
`aji koji }e podr`ati ver-
ski, bawski, izletni~ki,
kao i druge vidove turi-
zma, poput lova i ribolo-
va. Kako je objasnio Milo-
savqevi}, iako je poziv
blagovremeno upu}en da se
svi zainteresovani, putem
svojih sugestija u pisanoj
formi, ukqu~e u realiza-
ciju ovog plana, u startu su
se odazvale Turisti~ka or-
ganizacija i “Elektromo-
rava”, dok su se predstav-
nici SPC izjasnili u mo-
mentu javne rasprave. Kako
se navodi u predlogu ovog
plana, ciqevi wegove iz-
rade i dono{ewa su: prepo-
znavawe turisti~ke ponude
bawsko-le~ili{nog nase-
qa, planski razvoj turizma
u skladu sa o~uvawem `i-
votne sredine, za{tita i
racionalno kori{}ewe
termomineralnih izvora,
podizawe nivoa ugostiteq-
skih usluga, planirawe i
opremawe zdravstveno-le-
~ili{nog kompleksa, sana-
cija za{ti}enih kulturno-
istorijskih spomenika, po-
boq{awe komunalne in-
frastrukture... Planom je
predvi|eno stvarawe uslo-
va za rekonstrukciju i iz-
gradwu objekata sa razli-
~itim tipovima stanova-
wa, koji }e sa prate}im sa-
dr`ajima u svom sklopu
omogu}iti funkcionisawe
bawe kao vrednog turi-
sti~kog centra. Predvi|e-
ni su i sme{tajni kapaci-
teti visoke kategorije,
sportsko-rekreativni i
drugi prate}i komercijal-
ni sadr`aji.
Predlog plana general-
ne regulacije za Ov~ar Ba-
wu izazvao je veoma burnu
diskuciju. Odbornici opo-
zicije su izrekli brojne
primedbe, koje su se prven-
stveno odnosile na to da
ovaj va`an dokument ne ga-
rantuje o~uvawe najve}ih
vrednosti ovog izuzetnog
podru~ja i da pri wegovoj
izradi nije uva`eno mi-
{qewe predstavnika Srp-
ske pravoslavne crkve. Re-
~eno je i da ovaj plan ne
pru`a jasnu turisti~ku vi-
ziju, pa se iz wega ne mo`e
naslutiti kako }e ova oaza
duhovnosti i mira izgleda-
ti jednog dana. Odbornik
Radisav Rackovi} je rekao
da Dveri srpske nemaju ni-
{ta protiv toga da Ov~ar
Bawa o`ivi, ali ako se u
ovom planu pomiwe hotel
visoke kategorije, zna se
kakvi prate}i sadr`aji u
wemu mogu biti zastupqe-
ni. Po wegovom mi{qewu,
najve}i propust koji su
u~inili urbanisti je to
{to nisu razgovarali sa
vlasnicima zemqi{ta i
uva`ili primedbe koje su
stigle iz manastira Blago-
ve{tewe i Sretewe da se
ovakvim planom ugro`ava-
ju prioriteti na ovom spe-
cifi~nom podru~ju. Kako
je naveo, plan predvi|a sa-
dr`aje koji su neprimereni
verskom i zdravstvenom tu-
rizmu koji zahtevaju mir.
Bo{ko Obradovi} je rekao
da predlo`eni plan ugro-
`ava biodiverzitet priro-
de i da oni koji su radili
ovaj va`an dokument nisu
vodili ra~una o tome. Qi-
qana Rankovi} je ocenila
da je otvarawe akvaparka
neprimereno duhovnosti
Ov~ar Bawe i da se takvo
re{ewe ne uklapa u ovo
osobeno podru~je. Na sve
navedene primedbe odgovo-
rili su izvestioci tvrd-
wom da se u planu ne pomi-
wu kockarnice, barovi i
sli~no i da on podr`ava
raspolo`ive kapacitete i
da stvara osnovu za daqu
razradu kroz urbanisti~ke
projekte. Milosavqevi} je
napomenuo da se ovaj doku-
ment ne bavi pitawima
imovinsko-pravne priro-
de, jer su mnogi u~esnici u
diskusiji potencirali da
su manastiri pravi vla-
snici zemqi{ta na kojima
su planirani neki sadr`a-
ji i da se ta ~iwenica ne
mo`e ignorisati. Jeroslav
@ivani} iz odborni~ke
grupe NS - DSS je istakao
da Ov~ar Bawa poseduje le-
kovitu i geotermalnu vodu
i da je treba graditi da bi
o`ivela. Dodao je da se ma-
nastiri ne nalaze u samom
nasequ. Apel da se plan ge-
neralne regulacije ovog
podru~ja podr`i uputio je
i odbornik Milan Bojo-
vi}, kako bi Ov~ar Bawa
jednog dana postala repre-
zentativno turisti~ko me-
sto, kojim }e se ovaj grad
ponositi.
Predlo`eni amandmani
odborni~ke grupe Dveri
srpske, da se u ciqu za{ti-
te duhovnog mira u plan
precizno unese da na tom
podru~ju ne}e biti kockar-
nica, no}nih klubova i
drugih sli~nih sadr`aja
koji mogu da naru{e duhov-
nost podru~ja i prouzroku-
ju veliku buku, nisu dobili
ve}inu odborni~kih glaso-
va. Predlo`eni plan gene-
ralne regulacije usvojen je
nakon tro~asovne diskusi-
je ve}inom odborni~kih
glasova.
Odbornici su razmatra-
li i predlog odluke o zavr-
{nom ra~unu buxeta grada
^a~ka za 2012. godinu.
Prihodi i primawa buxeta
ostvareni su u ukupnom iz-
nosu od 2,9 milijardi, {to
predstavqa 96,44 odsto u
odnosu na planirane, a te-
ku}i rashodi 2, 7 milijar-
di dinara. Razlika ukup-
nih buxetskih prihoda i
rashoda je 142,6 miliona
dinara. Ostvaren je sufi-
cit buxeta u visini od 244
miliona dinara. Najve}i
prihodi u pro{logodi-
{wem buxetu su ostvareni
od poreza na zarade, koji je
iznosio 1,2 milijarde di-
nara. Kako je istakao u
svom izlagawu Zoran Todo-
sijevi}, na~elnik Gradske
uprave za finansije, ^a~ak
je grad koji najmawe duguje
u Srbiji.
Iako su svi odbornici,
koji su diskutovali o zavr-
{nom ra~unu pohvalili
na~in na koji je ovaj doku-
ment ura|en, opozicija je
imala brojne primedbe koje
su se odnosile na raspode-
lu sredstava. Zamerili su
da buxet nije bio razvojni,
a ni pretereno socijalni.
Re~eno je da je vi{e novca
trebalo usmeriti na inve-
sticije i otvarawe novih
radnih mesta.
Na sednici je usvojen i
predlog programa za{tite,
ure|ewa i kori{}ewa po-
qoprivrednog zemqi{ta
na teritoriji grada ^a~ka
za 2013. godinu.
Prvog dana zasedawa od-
bornici su razmatrali tri
ta~ake dnevnog reda. Sed-
nica SG je nastavqena u ~e-
tvrtak, 30. maja. O zna~aj-
nim odlukama odbornika,
koje su doneli tokom dru-
gog dana zasedawa, pisa}e-
mo u narednom broju “^a-
~anskog glasa”. V. S.
PLAN REGULACIJE OV^AR BAWE
IZAZVAO BURNU RASPRAVU
8 PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
ZAKUPCI “1. MAJA” KOD GRADONA^ELNIKA
ODR@ANA 39. SEDNICA GRADSKOG VE]A
GRAD
Od pro{log petka
i t a l i j a n s k a
kompanija “Ivas
Balkan” postala
je i zvani~no zakupac ~a-
~anske Hemijske industrije
“1. maj”. Novi poslodavac
zadr`ao je svih 55 radnika.
Preraspodelom je odlu~e-
no da “Ivas” preuzme sve
zaposlene, a da dosada{wi
vlasnik Milosav Kne`e-
vi} jedini ostane u “1. ma-
ju” na mestu generalnog di-
rektora.
Saradwa Italijana i
porodice Kne`evi} duga je
skoro dve decenije. Ovoga
puta spasila je “1. maj” od
bankrotstva, prema kome je
polako i{ao od 2010. i
2011. godine, kada je obno-
vqen proizvodni programi
fabrike.
- Italijani su zakupili
kapacitete i opremu u na-
rednih osam godina. Pro-
izvodwu su zapo~eli jo{ u
martu ove godine - podse-
tio je Kne`evi}. Wega, vla-
snike i generalnog direk-
tora “Ivas Balkana” ne-
davno je primio gradona-
~elnik ^a~ka Vojislav
Ili}. Kako je tom prili-
kom re~eno, “Ivas” je na-
stao spajawem dve itali-
janske firme. Na prijemu
kod gradona~elnika bili
su Verter Kolona, vlasnik
fabrike boja i lakova, Pa-
olo Tofoli, proizvo|a~
stiropora i direktor wi-
hove ~a~anske poslovnice
Rafaelo Paganeli.
- U “Ivasu” je jedino ge-
neralni direktor Itali-
jan, ostali zaposleni su
Srbi i zadovoqni smo tom
preraspodelom. Ube|eni
smo da }emo razvijaju}i
firmu, pro{iriti proiz-
vodni program i pove}ati
broj zaposlenih - rekao je
jedan od vlasnika Verter
Kolona. Kako je najavio
direktor “Ivasa”, fabrika
za sada ne}e primati nove
radnike, ali planiraju da
otvore i sektor transpor-
ta, tako da }e im u dogled-
no vreme biti potrebni
novi qudi.
“Ivas” je za sada prevas-
hodno usredsre|en na tr`i-
{te Srbije. U dugoro~nom
planu je i osvajawe Rusije.
- Nekada veliki gigant,
“1. maj” je osetio krizu naj-
pre raspadom Jugoslavije.
Dolazak Italijana je pri-
lika da proizvodwa bude
obnovqena i nadamo se, u
dogledno vreme pove}an i
broj zaposlenih. Za sada je
“Fijat” najboqi primer
uspe{ne saradwe italijan-
skih i srpskih kompanija -
rekao je Vojislav Ili}. U
ime doma}ina, na prijemu
su prisustvovali i zame-
nik predsednika Skup{ti-
ne grada Vladan Mili} i
pomo}nik gradona~elnika
Aleksandar Da~i}.
Italijani su im potvr-
dili da su se za ovih neko-
liko meseci odli~no sna-
{li u ^a~ku. Pun utisaka
je i Rafaelo Paganeli ko-
ji, zbog posla, ovde provo-
di najvi{e vremena. [efo-
vi su ga odmah pohvalili
kod doma}ina da se odli~-
no snalazi kada u pekarama
naru~uje burek.
Z. J.
ITALIJANI PREUZELI
^A^ANSKU FABRIKU
Osim pet prethodno
planiranih, na po-
~etku sednice do-
dato je isto toliko ta~aka
dnevnog reda. Odmah na po-
~etku, na osnovu obrazlo-
`ewa Vesne Dmitrovi} iz
Gradske uprave za urbani-
zam, ~lanovi GV su odbili
dva amandmana na predlog
Plana regulacije Ov~ar
Bawe. Jedan predlog bio je
da u Bawi bude zabrawen
rad kockarnica, kladio-
nica, no}nih barova, kao i
odr`avawe koncerata koji
proizvode veliku buku.
Ve}nici su, izme|u osta-
log, usvojili odluke o ras-
podeli sredstava po kon-
kursima crkava i verskim
organizacijama za reali-
zovawe programa u 2013.
godini.
- Za dodelu donacija
verskim zajednicama i cr-
kvama predvi|eno je ~eti-
ri miliona dinara. Prija-
vilo se 18 crkvenih op-
{tina i tra`ili su sumu
od 24 miliona. Odbijeno je
{est zahteva - rekao je Sa-
{a Obradovi}, pomo}nik
gradona~elnika i naveo
razloge zbog kojih su poje-
dine crkvene op{tine od-
bijene. To je u~iweno ili
zbog dokumentacije koja
nije bila u skladu sa pra-
vilnikom, ili zato {to su
tra`ili sredstva za name-
ne koje nisu u wihovoj nad-
le`nosti. Na sednici je i
sekretar Skup{tine grada
Qubodrag Petkovi} pred-
lo`io da Grad pomogne ob-
novu manastira Hilandar,
ali ovoga puta se ve}nici
nisu detaqnije bavili tom
problematikom. Uz obra-
zlo`ewe da bi ovoj sveti-
wi trebalo pomo}i, taj
razgovor je odlo`en za
drugu priliku.
Za predstavnike lokal-
nih medija naro~ito je bi-
lo zanimqivo usvajawe Re-
{ewa o raspodeli sredsta-
va za javno informisawe
gra|ana od lokalnog zna-
~aja. Gradsko ve}e odlu~i-
lo je da iz stalne buxetske
rezerve odobri Turisti~-
koj organizaciji ^a~ka
oko pola miliona dinara
za isplatu rate za nabavku
turisti~kog vozi}a, za {ta
su sredtva odobrena pro-
{le godine, ali nenamen-
ski potro{ena, kao i za
nabavku vanbrodskog mo-
tora.
Na 39. sednici je kon-
stantovano i da je stawe u
Javno komunalnom predu-
ze}u “Komunalac” i daqe
vrlo te{ko, da su koreni
problema duboki i da i da
je neophodno sa~initi sve-
obuhvatni plan izlaska iz
krize. Iz stalne buxetske
rezerve “Komunalac” }e
dobiti tri miliona dina-
ra za izmirivawe dugova
firmi “Sponit” i predu-
ze}u “Kne`evi}” za rad ba-
gera na pretovaru sme}a u
Preli}ima.
Gradski ve}nici su
usvojili i predlog odluke
o izmeni odluke o osniva-
wu Pred{kolske ustanove
“Moje detiwstvo”.
Zamenik gradona~elni-
ka Radenko Lukovi} izve-
stio je ~lanove GV o poseti
~a~anske delegacije Rusi-
ji, Belorusiji i Rumuniji.
Z. J.
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi}, Irena Milo{evi} i Negovan [uti} (fotoreporter).
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“www.caglas.rs
RASPODELA SREDSTAVA ZA CRKVE, MEDIJE I JP
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 9DRU[TVO
Dok Katarina Pavlovi}
svojim glasom o`ivqava
pesme drevnog Balkana,
na aborixinskom rogu je
prate Igor Dragovi} i
Aleksandar Kostadino-
vi}
“Do{li su svi koje sam o~eki-
vala”, kazala je, pozdraviv{i ~a-
~ansku publiku, Katarina Pavlo-
vi}, glavna li~nost “^udesma”,
grupe koja je pa`wu {ire muzi~ke
javnosti na sebe skrenula u~e-
{}em u ovogodi{wem serijalu “Ja
imam talenat”, u{av{i u samo
finale.
Katarina voli
da ka`e da je “^ude-
smo” beogradsko -
~a~anski, odnosno
~a~ansko - beograd-
ski sastav, jer su
wegovi tvorci ona,
ro|ena ^a~anka ko-
ja se po zavr{etku
sredwe {kole pre-
selila u Beograd,
gde je nedavno okon-
~ala studije turi-
zmologije, i Igor
Dragovi}, Beogra-
|anin i majstor na
aborixinskom rogu.
Grupa je nastala
2009. godine, a prvi
put se predstavila
na ~a~anskom “Karuselu”, festi-
valu kome je ostala odana i nared-
nih godina.
Na sceni Doma kulture 25. ma-
ja, Katarina Pavlovi} i wena
flauta, koju je savladala jo{ kao
|ak ni`e muzi~ke {kole, pojavile
su se me|u, na prvi pogled, proti-
vure~nim muzi~kim individuama
i instrumentima. Na aborixin-
skom rogu
pratili su je Igor Dragovi} i
Aleksandar Kostadinovi}, kahon
je svirao Lazar Zeqi}, a tapan Jo-
van Dostani}. Deo `ivopisne
dru`ine ~inili su i dva Aleksan-
dra - gitarista Gini} i bubwar
Alempijevi}, a nastupio je i mla-
di pijanista i kompozitor Marko
Mari}, koji je na ovaj na~in uz-
vratio “^udesmu” gostovawe na
wegovom nedavnom koncertu, ta-
ko|e u Domu kulture. U “^udesmu”
se pojavio i drugi vokal - Alek-
sandra Todorovi}, ^a~anka i di-
plomirani politikolog.
Za grupu koja je uspela da spoji
pesme drevnog Balkana i instru-
ment australijskih domorodaca
li~nost vredna divqewa je Sre-
ten Bo`i} Vongar, australijski
antropolog i pisac srpskog pore-
kla koji je ~itavu deceniju proveo
me|u australijskim Aborixini-
ma, a danas `ivi na usamqenom
imawu, u dru{tvu divqih dingo
pasa. O wegovom vi{e nego uzbu-
dqivom `ivotnom putu na konce-
rtu je govorio profesor iz Aran-
|elovca Vladeta Kolarevi}. Sre-
ten Bo`i} je ro|en 1932. godine u
selu Gorwoj Tre{wevici kod
Aran|elovca. Prvu kwigu je pro-
~itao tek sa 18 godina, po~eo je i
sam da pi{e pesme i oti{ao u Be-
ograd. U obilazak Evrope krenuo
je pe{ice, da bi u Parizu, kao iz-
beglica, bio prihva}en od strane
Crvenog krsta. Savladao je fran-
cuski, dru`io se sa filozofima i
piscima, ali avanturisti~ki duh
ga je vukao ka Australiji, gde je
stigao brodom, posle godinu dana
plovidbe, sa pozajmqenim novcem
i papirom, umesto paso{em, na
kome je francuska policija napi-
sala “Ovaj ~ovek za sebe tvrdi da
je...”. ^uv{i da svaki doseqenik u
Australiji mo`e da dobije posao
na podizawu sistema za navodwa-
vawe u Kimberziju, on je kupio ka-
milu i do tog mesta krenuo kroz
Tanami pustiwu. Kada je kamila
uginula od iscrpqenosti, Sreten
je naslutio i sopstveni kraj. Me-
|utim, onesve{}enog od `e|i i
vru}ine spasao ga je stari Abori-
xin, crni domorodac koji je iz pe-
ska iskopao `abu i iz wenog sto-
maka iscedio nekoliko kapi te~-
nosti u usta polumrtvog ~oveka.
Sreten }e se dobrovoqno pridru-
`iti australijskom plemenu, o`e-
niti se \umalom i sa wom dobiti
dvoje dece.
Kao prvi belac u selu, do~ekan
je kao sveti glasono{a, pa su ga
wegovi crnoputi prijateqi na-
zvali Barnubir Vongar, {to zna-
~i “glasono{a iz sveta duhova”.
Pisao je o aborixanskim obi~aji-
ma i mitovima, ali nije pre}utao
ni pri~u koju je ~uo od starosede-
laca, o nuklearnim probama vr-
{enim od strane Britanaca sre-
dinom pro{log veka u blizini
domoroda~kog naseqa, zbog kojih
je veliki broj Aborixina umro
ili ostao bez vida. Kada je svoja
saznawa publikovao, australijska
vlast ga je proterala iz zemqe, a
po povratku se doseqava u ju`ni
deo Australije. Trebalo je da mu
se porodica kasnije pridru`i,
ali su \umala i deca, po svemu su-
de}i, stradali u ciklonu koji je
1974. godine pokosio mnoga au-
stralijska sela. Uprkos nesre}i,
i stalnom pra}ewu od strane po-
licije, nastavio je da pi{e i obja-
vquje istinu o najstarijem narodu
na svetu.
Neke od wegovih kwiga, koje je
objavila izdava~ka ku}a “Jasen”
iz Aran|elovca, mogle su se kupi-
ti u vreme koncerta (me|u wima je
bio i roman “Raki” u kome je Von-
gar uo~io vezu izme|u stradalni~-
ke sudbine srpskog naroda i au-
stralijskih Aborixina), a potpi-
sivali ~lanovi “^udesma”. Posle
koncerta u ^a~ku grupa je nastu-
pila na “Kolarcu”, da bi se pono-
vo vratila u na{ grad, gde }e ve~e-
ras u~estvovati u “zatvarawu”
Disovog prole}a.
“^udesmo” je, ina~e, okupira-
no snimawem spota, a uskoro }e,
saznajemo od Katarine, u}i u stu-
dio i snimiti prvi album. ^la-
novi grupe su ponosni i na sarad-
wu sa mladim rediteqem Mlade-
nom Milosavqevi}em, u ~ijem su
kratkometra`nom filmu “Ma-
skirci” bili zadu`eni za muziku.
Film koji govori o srpskim obi-
~ajima vezanim za Belu nedequ do-
bio je nagradu na Festivalu doku-
mentarnog filma “Zlatna bukli-
ja” u Velikoj Plani.
E. V.
Pobednik je ekipa O[
“Kraq Petar Drugi” iz
U`ica”
Utakmi~ewu je u~estvo-
valo vi{e od 40 osnov-
nih {kola sa podru~ja
@i~ke eparhije, a tro~lane ekipe
su sa~iwavali mahom u~enici pe-
tog, {estog i sedmog razreda. U
kvalifikacijama, 20. aprila, svi
u~esnici su radili isti test, sa
20 pitawa, i pokazali visok ste-
pen znawa. U polufinale se pla-
siralo osam ekipa (iz Gorweg
Milanovca, Po`ege, Gora~i}a,
Zabla}a i Gradca), da bi se u fi-
nalu, 23. maja, na{le dve {kole
iz U`ica - O[ “Kraq Petar
Drugi” i O[ “Du{an Jerkovi}”.
U takmi~ewu koje se sastojalo iz
“pitalice”, otkrivalice”, “aso-
cijacija” i igre “lavirint”, po-
bedu je odnela ekipa {kole
“Kraq Petar Drugi”.
Kviz takmi~ewa Eparhija
@i~ka organizuje od 2003. godi-
ne, u nameri da nastavu veronau-
ke u~ini zanimqivijom. Autor
kompjuterskog programa “Kvizi-
racija” je monah Vitalije, iz ma-
nastira “Gradac”, koji nam je re-
kao:
- U dana{we vreme deci je do-
stupno obiqe audio-vizuelnih
efekata i predavawa na raniji
na~in ne mogu da odr`e wihovu
pa`wu. Uz pomo} ovakvih multi-
medijalnih aplikacija pa`wa se
poja~ava, kao i motivacija, pa de-
ca jedva ~ekaju nova takmi~ewa.
“Kviziracija” je nastala u
programerskoj radionici mana-
stira “Gradac” i pre nekoliko
godina je objavqena na interne-
tu, kako bi bila dostupna svim
verou~iteqima i ostalim na-
stavnicima. Otac Vitalije na-
gla{ava da se program mo`e ko-
ristiti i za druge predmete, kao
i da je programsko - dizajnerski
tim “Gradca” otvoren za nove
ideje i ~lanove.
Najuspe{nije ekipe na prote-
klom takmi~ewu nagra|ene su
obilaskom manastira u ovom kra-
ju. E. V.
ZA OSNOVNE [KOLE U EPARHIJI @I^KOJ
KVIZ TAKMI^EWE IZ VERONAUKE
KONCERT „^UDESMA” U ^A^KU
POVEZALI BALKAN
I AUSTRALIJSKE DOMOROCE
10 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEOBRAZOVAWE
Petoro gimnazijalaca, zaslu-
`nih za scenario i re`iju
kratkometra`nog filma “Dva
dana posle sutra” stekli mo-
gu}nost da se besplatno {ko-
luju na Fakultetu za medije i
komunikaciju
Na ovogodi{wem, ~etvrtom po redu
Festivalu kreativnosti, 26. i 27.
maja u Domu omladine u Beogradu,
predstavqeni su multimedijalni radovi
u~enika iz 21 {kole u Srbiji. Kreativnom
tim Trinaeste beogradske gimnazije osvo-
jio je putovawe u Var{avu, koje daruje am-
basada Poqske u Srbiji, drugo mesto i ta-
blet ra~unar osvojili su u~enici Gimna-
zije iz Kru{evca, dok su tre}a nagrada i
mini kamera pripali timu Gimnazije “Du-
{an Vasiqev” iz Kikinde.
Ekipa Gimnazije iz ^a~ka dobitnik je
specijalne nagrade za kreativnost, koju
dodequje Fakultet za medije i komunika-
ciju iz Beograda. “Oskar kreativnosti”
podrazumeva besplatno {kolovawe na ovoj
visoko{kolskoj ustanovi za petoro u~eni-
ka koji potpisuju scenario i re`iju tri-
naestominutnog filma “Dva dana posle
sutra”, realizovanog uz tehni~ku pomo}
Televizije Telemark.
Maturantkiwa Tijana Paji}, koja je ve}
upisala studije menaxmenta u Italiji,
raspolo`ena je da se, putem interneta,
{koluje i na beogradskom fakultetu, dok
}e ostale u~enike, Filipa Ristovi}a,
Ikoniju Jefti}, Nemawu Milosavqevi}a
i Maju Stojanovi}, nagrada morati da sa-
~eka po{to su tek pri kraju drugog razre-
da.
Inspirisan kwigom “Sami zajedno”
ameri~kog antropologa [eri Terkl, koja
istra`uje uticaj moderne tehnologije na
komunikaciju i dru{tvene odnose, film
vodi gledaoce u budu}nost i prikazuje na
koji }e na~in humanoidni roboti, ina~e
vrhunac dosada{weg nau~no - tehnolo-
{kog razvoja, promeniti na{e navike, `i-
vote i mentalitet.
Festival kreativnosti predstavqa za-
vr{nicu godi{weg projekta, koji su rea-
lizovale nevladina organizacija “Bibli-
oteka Plus” i izdava~ka ku}a “Klio” iz
Beograda, u ciqu razvijawa medijske kul-
ture, odnosno kori{}ewa medija u stvara-
la~kom umesto u potro{a~kom smislu. Od
u~esnika se tra`ilo da odaberu jednu od
ponu|enih kwiga, prostudiraju wen sadr-
`aj i poruke i predstave je koriste}i dru-
ge medije. U ~a~anskoj Gimnaziji projek-
tom je obuhva}eno vi{e od sto u~enika,
mentor im je bio profesor gra|anskog vas-
pitawa i sociologije Vladimir @ivano-
vi}, a film je nedavno predpremijerno
prikazan u sali {kole. Na Festivalu kre-
ativnosti ovda{wi gimnazijalci su u~e-
stvovali prvi put, a nagradu im je uru~io
rediteq Neboj{a Bradi}. E. V.
Teodora Trifunovi}, u~enica sed-
mog razreda O[ “Branislav Petro-
vi}” iz Slatine, osvojila je drugo
mesto na dr`avnom takmi~ewu koje je, u
organizaciji Auto-moto saveza i Dru{tva
nastavnika tehni~kog i informati~kog
obrazovawa Srbije odr`ano 24. i 25. maja
u hali “Pionir” u Beogradu. Pored Teo-
dore, ekipu Moravi~kog okruga ~inili su
Marko Didanovi}, iz iste {kole, Anasta-
sija Vasilijevi}, iz O[ “Filip Filipo-
vi}” u ^a~ku, i Bo`idar Vu~i}evi}, u~e-
nik O[ “Vu~i} Veli~kovi}” iz Me|ure~-
ja kod Ivawice.
Takmi~ewe osnovaca u poznavawu sao-
bra}ajnih propisa deo je velike akcije ko-
ju realizuje Ministarstvo prosvete i nau-
ke u saradwi sa Auto - moto savezom, u ci-
qu edukacije najmla|ih u~esnika u saobra-
}aju i pove}awa wihove bezbednosti. Na
takmi~ewu svake godine u~estvuju ekipe
svih okruga, koje ~ine po ~etiri najboqa
takmi~ara (dva de~aka i dve devoj~ice u
mla|oj i starijoj grupi). Takmi~arski deo
se sastoji iz tri celine: polagawe testa sa
saobra}ajnim propisima, vo`wa bici-
klom po “poligonu spretnosti”, koji sadr-
`i razne prepreke, i vo`wa biciklom po
“poligonu prakti~nog pona{awa”, koji
simulira realnu situaciju u gradskom sa-
obra}aju.
Osnovna {kola “Branislav Petrovi}”
iz Slatine nekoliko godina unazad ostva-
ruje odli~ne rezultate na takmi~ewu
“[ta zna{ o saobra}aju”. Ekipa ove {ko-
le redovno je osvajala prva mesta na op-
{tinskom i okru`nom i imala svog pred-
stavnika na dr`avnom takmi~ewu, {to je
dokaz da saobra}ajna sekcija {kole, koju
vodi profesor tehni~kog obrazovawa
Aleksandar Vini}, radi sa velikim entu-
zijazmom i u kontinuitetu. E. V.
U projektu, koji traje od 2011.
do 2013. godine u~estvuje
21.000 mladih iz cele Srbije
Na drugom sastanku Tima za podr-
{ku programu, 27. maja u Regio-
nalnom centru za profesionalnu
orijentaciju zaposlenih u obrazovawu,
oceweno je da je wegovo sprovo|ewe u
{kolama Moravi~kog okruga bilo veoma
korisno za u~enike koji su suo~eni sa iz-
borom budu}eg zanimawa i doprinelo da
boqe upoznaju sopstvena interesovawa i
svet rada, kao i da donesu pravilnu odlu-
ku.
Projekat “Profesionalna orijentaci-
ja na prelasku u sredwu {kolu” sprovodi
Nema~ka organizacija za me|unarodnu sa-
radwu (GIZ), u partnerstvu sa Ministar-
stvom prosvete i kroz saradwu sa Mini-
starstvom omladine i sporta Republike
Srbije, radi osposobqavawa mladih da
promi{qeno i vaqano odlu~uju o daqem
{kolovawu i pozivu kojim }e se baviti u
`ivotu.
Marija Vulovi}, rukovodilac lokal-
nog tima za podr{ku, obja{wava da je
projektom obuhva}eno 30 radionica, svr-
stanih u pet oblasti: upoznavawe sebe i
sopstvenih interesovawa, upoznavawe
sveta obrazovawa i rada, informisawe o
tome koja {kola vodi odre|enom zanima-
wu, direktan kontakt sa svetom rada i do-
no{ewe odluke o izboru {kole, odnosno
profesije.
- Sa u~esnicima radionica rade obu-
~eni nastavnici i razredne stare{ine.
U~enici u wima rado u~estvuju, ose}aju se
opu{tenije nego na redovnoj nastavi i us-
postavqaju boqi odnos sa nastavnikom.
Oni u ovoj vrsti nastave prepoznaju svoj
interes, zahvaquju}i radionicama u~e-
stvuju u stvarawu sopstvene budu}nosti i,
{to je veoma va`no, sti~u znawa i ve{ti-
ne potrebne za suo~avawe sa dinami~nim
i promenqivim tr`i{tem rada - nagla-
{ava Marija Vulovi}.
Kao poseban kvalitet ove “obuke” ona
isti~e posetu 100 devoj~ica iz {est ~a-
~anskih {kola preduze}ima “Maru{ka”,
“Desert”, “Unipromet”, “Elsat” , “Pro-
gres in`ewering” i “Vodo in`ewering”.
Poseta je uprili~ena u aprilu, na Dan de-
voj~ica, a doma}ini su se, ka`e Vulovi}-
ka, potrudili da se deca prijatno ose}aju
i nau~e ne{to novo.
Projekat je zapo~et 2011. godine u 232
{kole i 26 kancelarija za mlade, a u toku
{kolske 2012/13. sprovo|en je u 450 novih
{kola.
E. V.
Uspeh u~enika O[ “Filip Fili-
povi}” na ovogodi{wim smotra-
ma i takmi~ewima prema{io je
standarde propisane od strane Zavoda za
vrednovawe i unapre|ewe obrazovawa i
vaspitawa. U~enici su osvojili 128 na-
grada, {to u odnosu na ukupan broj |aka
iznosi 24, 2 procenta. Na jedno od prva
tri mesta plasiralo se 68 u~enika, a pe-
toro je u~estvovalo na republi~kim nad-
metawima.
Ove podatke je na prijemu za nagra|ene
takmi~are saop{tio direktor {kole
Milo{ ]irkovi}, izdvojiv{i slede}e
u~enike: Aleksa Jela~a, iz {estog razre-
da, osvojio je drugo mesto na republi~-
kom takmi~ewu iz fizike, Katarina Mi-
{i} i Dragana Jovanovi}, u~enice osmog
razreda, plasirale su se na republi~ko
takmi~ewe iz kwi`evnosti, Anastasija
Vasilijevi}, iz petog razreda, u~estvova-
la je na dr`avnom takmi~ewu iz TIO i
“[ta zna{ o saobra}aju”, dok je sedmak
Nemawa ^uli} ove godine na takmi~ewi-
ma osvojio sedam nagrada.
Najuspe{nije u~enike {kola je dari-
vala kwigama, a priredbi koja je prire-
|ena wima u ~ast prisustvovali su i wi-
hovi roditeqi.
Dan kasnije, 24. maja, {kola je prosla-
vila svoj Dan i krsnu slavu - Svetog Ki-
rila i Metodija. E. V.
NA FESTIVALU KREATIVNOSTI U BEOGRADU NA DR@AVNOM TAKMI^EWU
„[TA ZNA[ O SAOBRA]AJU”
NA DRUGOM MESTU
U^ENICA IZ SLATINE
^A^ANSKI GIMNAZIJALCI
OSVOJILI SPECIJALNU NAGRADU
U O[ „FILIP FILIPOVI}”
SVE^ANOST ZA NAJBOQE TAKMI^ARE
PROJEKAT „PROFESIONALNA ORIJENTACIJA
NA PRELASKU U SREDWU [KOLU”
OD SAMOSPOZNAJE
DO ODLU^IVAWA
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 11MARKETING
marketing 032/342-276
12 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 13MARKETING
marketing 032/342-276
14 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEKULTURA
- Sre}ni su gradovi koji imaju pesnike,
koji im otvaraju vrata ma gde se pojavili.
Sre}ni su i pesnici koje zavi~aj nije za-
boravio. Tu sre}u ima i ^a~ak, a posmrt-
ne po~asti pesniku Vladislavu Petkovi}u
Disu vidaju wegove zemaqske bolove i ne-
da}e. Zavi~aj je davne 1964. godine poslu-
{ao kwi`evnika Branka V. Radi~evi}a i
zaboravqenog Disa, iz “zatravqenih suto-
na” vratio me|u svoje, podariv{i mu pe-
sni~ku manifestaciju - Disovo prole}e -
rekla je, u Kolar~evoj zadu`bini u utorak,
28. maja, na predstavqawu Disovih sve~a-
nosti u presotnici, Danica Ota-
{evi}, direktorka manifestaci-
je koja ove godine obele`ava pola
veka trajawa, ujedno i direktor
Gradske biblioteke “Vladislav
Petkovi} Dis” u ^a~ku. Program
naslovqen po stihu Disove pesme
“Javqaju lahori da ve~e dolazi”
sadr`ajem je podsetio na svih pe-
deset pesni~kih manifestacija i
niz povoda koji iznova daju raz-
loge za trajawe. Ove godine se na-
vr{ava 110 godina od objavqiva-
wa prve Disove pesme “Idila” u
Srpskom kwi`evnom glasniku
1903. godine, a ve} 1. jula, bi}e
ta~no 100 godina od {tampawa
autorskog izdawa Disove kwige
“Mi ~ekamo cara”. Brojna
publika u Kolarcu, koju su
~inili i dosada{wi laurea-
ti Disove nagrade, akademi-
ci, pesnici i drugi kulturni
poslenici prestonice, bila
je u prilici da ~uje i kako je
sve po~elo u ̂ a~ku 13. aprila
1964. godine, od kada je Dis
“svoj pesni~ki lovorov venac
po~eo da deli sa jednim sa-
vremenim pesnikom”. Taj niz,
Disovom nagradom oven~a-
nih, zapo~eo je sa Vaskom
Popom 1965, a stigao do
Dragana Jovanovi}a Da-
nilova 2012, da bi na ju-
bilarnoj manifestaciji
prvi put bila dodeqena
Po~asna Disova plaketa
Peteru Handkeu.
U Kolar~evoj zadu-
`bini su predstavqena i
brojna izdawa koja prate
50. Disovo prole}e, koja
}e biti trajni belezi ju-
bilarne manifestacije:
dve retrospektivne kwi-
ge, “Sa zaklopqenim o~i-
ma” i “Disu u gostima”,
tri kataloga (“Kod vas je prole}e”, Umet-
ni~ka kwiga - Dis i 17. Prole}no anale) i
uskoro i specijalno izdawe ~asopisa “Di-
sovo prole}e”. O izdawima su govorili
prire|iva~i, profesor Radivoje Miki} i
Dragan Hamovi}, a stihovima su se Disu
poklonili dosada{wi laureati: akademi-
ci Qubomir Simovi} i Matija Be}kovi},
pesnici Radmila Lazi}, Du{ko Novako-
vi}, Vojislav Karanovi}, @ivorad Ne-
deqkovi}, Dragan Jovanovi} Danilov,
Nikola Vuji~i}. Imena svih 50 laureata
bila su sve vreme na video prezentaciji
pred publikom u Kolarcu, Disove stihove
govorio je Neboj{a Dugali}, a nastupio je
i ansambl „^udesmo“.
Z. L. S.
Prva Po~asna Disova pla-
keta, ustanovqena povo-
dom jubilarnog 50. Diso-
vog prole}a na inicijativu di-
rektorke Gradske biblioteke
“Vladislav Petkovi} Dis” Dani-
ce Ota{evi}, uru~ena je austrij-
skom i svetskom kwi`evniku i in-
telektualcu Peteru Handkeu, 29.
maja na sve~anosti uprili~enoj u
sali Skup{tine Grada. Priznawe
dragom gostu uru~io je u ime jubi-
larnog Disovog prole}a, Gradske
biblioteke i Grada ^a~ka pesnik
Dragan Jovanovi} Danilov, pred-
sednik Odbora manifestacije, a
dobrodo{licu u ime grada po`e-
leo pomo}nik gradona~elnika
Aleksandar Da~i}.
Po~asna Disova plaketa Hand-
keu je dodeqena za celokupan kwi-
`evni rad i doprinos {irewu
istine o srpskom narodu i srpskoj
kulturi, a u znak zahvalnosti za
hrabrost i dosledno prijateqstvo
sa Srbijom, nedavno ga je i pred-
sednik Srbije Tomislav Nikoli}
odlikovao Sretewskim ordenom.
Za novi roman “Moravska no}”
pripala mu je i kwi`evna nagrada
“Momo Kapor”. Pro{le godine
Handke je izaban za inostranog
~lana SANU, a ove, za po~asnog
~lana Akademije nauka Republike
Srpske.
Gosti sve~anosti bili su i Handkeovi prijateqi i su-
gra|ani u Parizu, akademik Milovan Danojli} (laureat
Disove nagrade 1995.) i pesnik i prevodilac Handkeovih
dela na srpski jezik @arko Radakovi}.
Umesto prigodne besede Peter Handke je publici daro-
vao pet strofa Disove pesme “Mo`da spava”, koliko je us-
peo da ih prevede na nema~ki jezik tog
dana borave}i u na{em gradu i Zabla-
}u, a ~itao ih je naizmeni~no sa Rada-
kovi}em na srpskoj }irilici i nema~-
kom, zbog ~ega je nagra|en aplauzom. I
ba{ kao {to su se pre mnogo godina,
po re~ima Danice Ota-
{evi}, veliki Gete i
bra}a Grim divili
lirskoj i epskoj poeziji
jednog malog naroda,
koji je `eleo slobodu i
pravo da bude svoj na
svome, tako i danas, taj
isti mali narod {aqe
svoju poeziju u Evropu,
a prenosi}e je jedan
Evropqanin. To ozna-
~ava i budu}i ravoj sa-
me manifestacije, jer
Dis nam otvara sva vrata. Zahvalnost
za to {to su Handkeu pribli`ili Di-
sovu poeziju upu}ena je tom prilikom i Danojli}u i Rada-
kovi}u, kao i samom laureatu Po~asne Plakete, {to je u
naslov svog posledweg romana “Moravska no}”, stavio
ime najsrpskije srpske reke.
Govore}i o stvarala{tvu Petera Handkea, ro|enog
1942. u Grifenu u Austriji, studijama prava u Gracu, an-
ga`ovawu u avangardnom kwi`evnom ~asopisu “Manu-
skript”, akademik Milovan Danojli} je naveo sva wegova
dela, po~ev{i od prvih samostalnih radova 1965, kada
napu{ta studije i posve}uje se umetni~kom radu, pa sve do
danas. Danojli} je u Handkeovoj biografiji apostrofi-
rao i brojne nagrade koje je dobio, one koje je odbio, kao
i one koje su mu zbog politi~kog stava bile uskra}ivane.
Po majci Slovenac, Handke je jedan od retkih evrop-
skih intelektualaca koji sredinom devedesetih godina
javno di`e glas protiv medijskog mraka kojim je zapadni
svet pokrio Srbiju. U to vreme posetio je Republiku Srp-
sku, a 1999, u vreme bombardovawa Jugoslavije, doputovao
je u na{u zemqu. U znak protesta vratio je neke nagrade.
Odbio je da primi i presti`nu nagradu “Kandid” 2011, a
nov~ani deo, koji mu je uskratio nema~ki sponzor zbog
wegovog prosrpskog stava, kao alternativnu nagradu,
prikupili su berlinski pisci, rediteqi i drugi donato-
ri. Svotu od 50.000 evra Handke je poklonio Srbima u Ve-
likoj Ho~i na Kosmetu. Goste su pesmama “Oj Moravo” i
“Bo`uri” pozdravile solistkiwe Sara Plazini} i Ma-
rina Savi}, odlomke iz romana “Moravska no}” je ~itao
Slobodan Nikoli}, a u ime doma}ina, Gradske bibliote-
ke, kroz program je vodio Qubi{a ]irkovi}. Z. L. S.
JUBILARNO 50. DISOVO PROLE]E U KOLAR^EVOJ ZADU@BINI
- Pisawe je za Petera Handkea {kola gledawa. Pisac gleda da bi razumeo i pi{e da bi gledao. U jugosloven-
skom gra|anskom ratu stao je na stranu iskqu~enih. Dolazak u Srbiju deo je wegovog eti~kog i estetskog stava. Za
wegove putopise o nama ka`u da su provokativno apoliti~ni. Uzbudila nas je wegova qubav prema istini. I ne
samo qubav prema pravdi i istini za srpski narod, ve} za svakog ~oveka. Ve}e qubavi nismo mogli tra`iti. On
nas je oslobodio jednog dela mr`we… - rekao je pored ostalog akademik Danojli}.
DANOJLI]: QUBAV PREMA ISTINI
SRE]NI SU PESNICI KOJI IMAJU ZAVI^AJ
DISOVA PLAKETA
URU^ENA PETERU HANDKEU
PRVO PO^ASNO PRIZNAWE DISOVOG PROLE]A PRIPALO OSVEDO^ENOM
PRIJATEQU SRPSKOG NARODA IZ EVROPE
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 15KULTURA
SVI DOBITNICI
DISOVE NAGRADE
1965 - 2012.
Vasko Popa (1965)
Risto To{ovi} (1966)
Veqko Petrovi} (1967)
Desanka Maksimovi} (1968)
Desimir Blagojevi} (1969)
Aleksandar Vu~o (1970)
Vito Markovi} (1970)
Oskar Davi~o (1971)
Du{an Mati} (1972)
Milo{ Crwanski (1973)
Gustav Krklec (1974)
Skender Kulenovi} (1975)
Branko V. Radi~evi} (1976)
Du{an Kosti} (1977)
Bla`e Koneski (1978)
Stevan Rai~kovi} (1979)
Jure Ka{telan (1980)
Slavko Vukosavqevi} (1981)
Izet Sarajli} (1982)
Aleksandar Ristovi} (1983)
Ciril Zlobec (1984)
Borislav Radovi} (1985)
Vesna Parun (1986)
Radovan Pavlovski (1987)
Ivan V. Lali} (1988)
Qubomir Simovi} (1989)
Matija Be}kovi} (1990)
Tanasije Mladenovi} (1991)
Alek Vukadinovi} (1992)
Jovan Hristi} (1993)
Milutin Petrovi} (1994)
Milovan Danojli} (1995)
Miodrag Pavlovi} (1996)
Dragan Kolund`ija (1997)
Bo`idar Timotijevi} (1998)
Branislav Petrovi} (1999)
Novica Tadi} (2000)
Milosav Te{i} (2001)
Miroslav Maksimovi} (2002)
Du{ko Novakovi} (2003)
Radmila Lazi} (2004)
Vojislav Karanovi} (2005)
Slobodan Zubanovi} (2006)
Milan \or|evi} (2007)
Vladimir Kopicl (2008)
Nikola Vuj~i} (2009)
Sa{a Jelenkovi} (2010)
@ivorad Nedeqkovi} (2011)
Dragan Jovanovi} Danilov (2012)
Kwi`evnik i jedan od vode}ih evrop-
skih intelektualaca Peter Handke,
braniteq srpskog naroda u najte-
`im vremenima prethodnog i novog veka, i
akademik Milovan Danojli}, stigli su iz
Pariza u Zabla}e. U sredu, 29. maja u podne,
prisustvovali su u Disovom zavi~aju para-
stosu, koji se u okviru Disovih sve~anosti
odr`ava svake godine u crkvi Svetog Ar-
hangela Gavrila, u kojoj je pesnik kr{ten 2.
marta 1880. godine po starom kalendaru. U
osnovnoj {koli koja nosi ime zavi~ajnog
pesnika tog dana se u~enicima osnovnih i
sredwih {kola tradicionalno dodequju
nagrade za najboqe literarne radove pri-
spele na konkurse Disovog prole}a, kada
im o istorijatu manifestacije iscrpno go-
vori bibliotekar Dubravka Ili}, a nagra-
|eni ~itaju svoje rukopise.
Handke je u ^a~ak stigao prethodne ve-
~eri sa producentskom ekipom iz Nema~ke
koja snima film o wegovom boravku u na-
{oj sredini, a vi|en je i kako sam {eta
ulicama grada iste ve~eri i narednog ju-
tra. Posetio je Gradsku biblioteku, video
priznawa koja je ova ustanova dobila za
svoj rad. Tom prilikom direktorka Bibli-
oteke Danica Ota{evi} priredila je izne-
na|ewe pokloniv{i mu kwigu koju mu je iz
Beograda poslao brat pesnika Du{ka Rado-
vi}a, a re~ je o nema~kom izdawu iz 1882.
godine. Gosti iz Francuske i Nema~ke po-
setili su i stalnu postavku Narodnog mu-
zeja, gde ih je naro~ito interesovala Haxi
Prodanova buna i stradawe srpskog naro-
da pod Turcima. Handke je usput zapisivao
neke na{e re~i, u Zabla}u je kao pravosla-
vac prisustvovao parastosu, slikao se sa
nagra|enom decom, razgovarao sa sve{te-
nikom Mirkovi}em, oti{ao u wegovo dvo-
ri{te, tamo su popili po rakiju, divio se
tre{wama koje su rodile, interesovao se za
krajputa{e u zabla}koj porti, video plo~u
Avrama Luki}a, kneza po`e{kog i zapisao
wegovo stradawe, po`eleo da pro{eta po-
red Morave… Tokom boravka u ^a~ku pose-
ti}e i Ov~ar Bawu i manastir Nikoqe, a
privla~i ga sve ono {to je srpsko, staro i
autenti~no, ka`e Danica Ota{evi}, doma-
}in gostima iz Evrope. Z. L. S.
Stihovi Vladislava
Petkovi}a Disa oku-
pili su povodom ju-
bilarnog Disovog prole}a
slikare u novom, interme-
dijalnom projektu Umet-
ni~ke galerije “Nade`da
Petrovi}” i Gradske bi-
blioteke. Autor projekta,
izlo`be i kataloga “Umet-
ni~ka kwiga - Dis” je vi{i
kustos Julka Marinkovi},
a umetni~ki direktor Di-
mitrije Peci}, profesor
slikarstva na FLU u Beo-
gradu, koji je otvorio po-
stavku u Galeriji “Risim”
pro{log ~etvrtka i pred-
lo`io da projekat postane
tradicionalan. Pet umetnika iz Srbije i Crne Gore inspirisani
Disovim pesmama stvorili su jedinstven likovni izraz, koji obu-
hvata prvu kolekciju od {est kwiga iz budu}e, i jedinstvene zbirke
bibliofilskih izdawa, kada projekat za`ivi u budu}im prole}ima.
U projektu Umetni~ka kwiga - Dis su u~estvovali: Aleksandra Gor-
di}, Milivoj Mi{ko Pavlovi}, Irena Lagator
Pejovi}, Aleksandra Rakowac i Daniela Fulgosi.
Umetnici su uradili po ~etiri grafike otisnute
na papiru zajedno sa Disovim stihovima, koje su,
svaka na svoj na~in povezane u formu autorske
umetni~ke kwige. Nova dela rezultat su kreativne
slobode umetnika u izboru stihova i grafi~ke teh-
nike i forme. Eksponati su ura|eni u malom tira-
`u od po {est potpisanih i numernisanih prime-
raka.
O novom pristupu re~i u likovnoj umetnosti go-
vorile su direktorke dve ustanove koje su se srele
na zajedni~kom projektu, Milica Petronijevi} i
Danica Ota{evi}. Marija Radulovi} je pro~itala
uvodni tekst Nikole Marinkovi}a koji je ovaj pro-
jekat odredio kao “Intermedijalni iskorak u tuma-
~ewu Disove poezije”, i istakao da “ova izlo`ba otvara puteve ko-
jima srpska kultura, kroz sadejstvo razli~itih umetnosti, mo`e su-
mirati svoja najboqa iskustva iz pro{log veka, kao zalog, na po~et-
ku veka novih izazova, na koje treba logikom postojawa jedne kultu-
re, autenti~no odgovoriti”. Z. L. S.
“Lica oko mene“, naziv je te-
me druge izlo`be digitalnih
fotografija koju Gradska bi-
blioteka organizuje u okviru
Disovih sve~anosti za u~enike
osnovnih i sredwih {kola ~a-
~anskog kraja. Namera ~itave
ideje jeste da se deo kreativnog
potencijala dece iskoristi u
pozitivnom smeru, rekao je bi-
bliotekar Bogdan Trifunovi}
i saop{tio da je na konkurs
ukupno pristiglo 159 foto-
grafija od 59 autora, a za izlo-
`bu su odabrane 43 od 28 mladih
fotografa, me|u kojima su i na-
gra|ene. O najuspe{nijim foto-
grafijama odlu~ivao je `iri
koji su ~inili Milenko Savo-
vi}, Bojana Stamenkovi} i \or-
|e Vukadinovi}. Izlo`bu je
otvorila direktorka Bibliote-
ke Danica Ota{evi}, poru~iv-
{i deci da kroz svoje objektive
tra`e lepotu u svom okru`ewu.
U kategoriji osnovaca prva na-
grada pripala je Teodori ]en-
di}, 7. r. O[ “Branislav Pe-
trovi}” u Slatini, kojoj su iz-
lo`ene sve tri fotografije, a
nagradu je osvojila ona sa nazi-
vom “Deca imaju obi~aj da kvare
svoje igra~ke, jer tra`e u wima
srce”. Druga nagrada pripala je
Milici Didanovi}, 7. r. iz iste
{kole, a tre}a Andriji Raketi},
8. r. O[ “Milica Pavlovi}” u
^a~ku. U kategoriji sredwih
{kola prva nagrada pripala je
Jeleni Radosavqevi}, 1. r. Eko-
nomske {kole; druga Radi Trna-
vac, 3. r. Medicinske {kole i
tre}a, Jani Milovanovi}, matu-
rantkiwi Gimnazije.
Pohvaqena su po dva rada u
obe kategorije: Teodore Prlin-
~evi} iz O[ “Sveti Sava” u
Atenici i Todora Trifunovi}a
iz O[ “Dr Dragi{a Mi{o-
vi}”, kao i Teodore Be}irevi}
iz Tehni~ke {kole i Atanasija
Markovi}a iz ~a~anske Gimna-
zije. Svi su dobili nagrade i
plakete koje su im darovali
Gradska biblioteka i preduze}e
“Dokus informacioni siste-
mi”. Posebno su pohvaqeni i
profesori likovne umetnosti
Martina \uki} iz O[ “Dragi-
{a Mi{ovi}” i Lela Toma{e-
vi} iz O[ “Branislav Petro-
vi}” u Slatini zbog anga`ova-
wa u~enika na ovom konkursu.
Z. L. S.
PETER HANDKE I AKADEMIK MILOVAN DANOJLI] U DISOVOM ZAVI^AJU
NAGRA\ENE FOTOGRAFIJE U^ENIKA NA KONKURSU 50. DISOVOG PROLE]A
LICA OKO MENE
IZLO@BA BIBLIOFILSKIH IZDAWA UMETNI^KE GALERIJE I GRADSKE
BIBLIOTEKE POVODOM 50. DISOVOG PROLE]A
IZ PARIZA U ZABLA]E
UMETNI^KA KWIGA - DIS
16 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30
~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`a-
ri Vulkan u Roda centru.
Poput igre svetlo-
sti, negde izme|u stvar-
nosti i ma{te...
Kada `ivot zavi-
si samo od jedne
kwige.
Pre samo nekoliko
meseci, Tom Bojd je
imao sve u `ivotu: bio
je slavni pisac bestse-
lera, `iveo u monden-
skom kvartu Los An|e-
lesa i u`ivao u sre}noj
vezi sa svetski pozna-
tom pijanistkiwom.
Me|utim, nakon ru`nog
raskida, Tom se zatvo-
rio u svoj svet. Zbog
slomqenog srca, ponestalo mu je inspiracije, a dru{tvo
mu prave samo poroci.
Jedne ve~eri, sasvim neo~ekivano, na vrata }e mu poku-
cati prelepa nepoznata `ena. Ona tvrdi da je Bili, juna-
kiwa iz wegovih romana, koja je dospela u stvaran svet
zbog {tamparske gre{ke u wegovoj posledwoj kwizi. Ia-
ko wena pri~a deluje potpuno neverovatno, Tom polako
po~iwe da veruje da je to prava Bili. Ona je lepa, ona je
o~ajna, ona }e umreti ako on prestane da pi{e! Tom mora
da napi{e novi roman da bi se Bili vratila u svet ma-
{te, a ona }e wemu pomo}i da ponovo osvoji svoju izgu-
bqenu qubav. [ta jo{ mo`e da izgubi?
Tom i Bili }e se zajedno otisnuti u napetu avanturu,
gde se stvarnost i ma{ta prepli}u u zavodqivoj i smrto-
nosnoj igri...
Dirqivo i mo}no {tivo,
istinita pri~a o napu{tenoj
deci u svetu koji ne mari za
wih
Sva ta deca ~eznu za
onim za ~im sam ~eznu-
la i ja: za o~ima koje ih
vide, glasom koji ih mazi, ru-
kama koje }e u~initi i ne{to
vi{e, a ne samo premestiti ih
s jednog mesta na drugo. ^eznu
da vide, na tu|em licu, da po-
stoje. Da su va`na.
Lejla od malih nogu zna da
nije deo dru{tva. Wena majka
ne mo`e da brine o woj, i zato `ivi u siroti{tu sa dru-
gom decom koja nisu ro|ena u braku. Wena lepa sestra, Zu-
lima, udata je za ~oveka mnogo starijeg od sebe – ali jed-
na napu{tena devoj~ica sre}na je {to je uop{te dobila
ponudu za brak. U {koli, Lejlu i wenu najboqu drugari-
cu Amal zovu k}erkama greha. One su qudska bi}a, kao i
svi drugi. Nisu odgovorne za postupke svojih roditeqa.
Svi na ovaj svet dolazimo na isti na~in. A kad se neke be-
be rode pre braka, nisu one za to krive.
Napu{tena deca u zemqama kao {to je Sudan nemaju
nikakva prava, ona su otpadnici, izgnanici, prepu{tena
na milost i nemilost dru{tvu punom predrasuda. Kroz
istinitu pri~u o devoj~ici Lejli, pred ~itaocima iskr-
sava ~itav jedan `enski univerzum, koji na patwe i muke
sa kojima se suo~ava reaguje hrabro i sa ponosom, i koji
svakog dana na sopstvenoj ko`i ose}a {ta zna~i `ivot
Vendi Volas
NE@NI DODIR SUNCA
Gijom Muso
DEVOJKA OD PAPIRA
Naslov teksta ujedno je bio i
tema jubilarnog, 30. De~jeg
majskog salona, koji ve} tri
decenije uspe{no organizuje Narod-
ni muzej u ^a~ku u saradwi sa osnov-
nim {kolama iz ^a~ka, Lu~ana i
Gorweg Milanovca. Na selektovanoj
izlo`bi, otvorenoj pro{le srede u
Galeriji Muzeja, nakon prigodne be-
sede direktorke Delfine Raji}, koja
je i kao ~lan `irija konstatovala, da
su deca besprekorno odgovorila na
zadatu temu, najuspe{nijima su dode-
qen nagrade.
- Snovi su muzika koja nas ponekad
budi, oni su i film u kojem upravo
mi igramo glavne uloge, to su ~itan-
ke sa na{iom likom na koricama,
besplatno pu-
tovawe u nepo-
znate, ~udnova-
te svetove, pro-
zor u na{u du-
{u i voz koji
protutwi kroz
de~iju no}. Ja
sam, moram da priznam, malo zabora-
vila kako to izgleda, ali ste me vi
podsetili da bi trebalo ponekad da
sawam. Hvala i va{im profesorima
{to su se potrudili da svi zajedno u
Narodnom muzeju, po trideseti put
u`ivamo u de~ijoj ma{ti i kreativ-
nosti sabranoj u De~ji majski salon –
rekla je pored ostalog Raji}ka.
Na 30. De~ji majski salon, koji je
okupio 14 {kola iz ^a~ka i Lu~ana,
pristiglo je 628 radova, a za izlaga-
we su odabrana 353. Radove je ocewi-
vao `iri: Magdalena Vlastelica,
magistar slikarstva, Bojana Stamen-
kovi}, dipl. likovni umetnik i Del-
fina Raji}, istori~ar umetnosti.
Dodeqeno je deset ravnopravnih na-
grada pojedincima, a za najboqi po-
nu|eni izbor radova nagra|ena je
O[ “Vladislav Petkovi} Dis” iz
Zabla}a. Nagradu najuspe{nijoj {ko-
li dodelio je Centar za vizuelna is-
tra`ivawa “Krug” Bo`idara Plazi-
ni}a.
Nagra|eni su pojedinci: Marko
Vuki}, 5/1 O[
“Bo`o Tomi}” iz
Prijevora; Luka
Nikoli}, 7/1 O[
“Branislav Petro-
vi}” Slatina; Ja-
smina Mikaino-
vi}, 7.r O[ “Go-
ra~i}i” u Gora~i-
}ima; Tijana Ste-
vanovi}, 8/1 O[
“Gu~a” u Gu~i; Va-
wa Dobrosavqe-
vi}, O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}”
^a~ak; Stefan Todorovi}, 6/4 O[
“Milica Pavlovi}”; Marija Anto-
nijevi}, 7/2 O[ “Ratko Mitrovi}”;
Luka \okovi}, 5/2 O[ “Sveti Sava”:
Nemawa ^uli}, 7/2 O[ “Filip Fi-
lipovi}” i Matija Bogi}evi}, 8/1
O[ “Tatomir An|eli}” u Mr~ajev-
cima.
Z. L. S.
Sa 6. Me|unarodnog
drinskog Gastro fe-
stivala, odr`anog
sredinom maja u Quboviji,
u organizaciji tamo{we
Turisti~ke organizacije,
KUD “Tanasko Raji}” iz
Qubi}a vratio se sa zlat-
nim odli~jem, osvojiv{i
prvo mesto u pripremawu
etno trpeze. Ovo priznawe
stekli su u konkurenciji
vi{e od 40 ekipa, a poseb-
no je zna~ajno, jer su ga ^a-
~anima dodelile stru~ne
sudije festivala, odnosno,
profesori Visoke hoteli-
jerske {kole u Beogradu i
~lanovi Kulinarske aso-
cijacije Srbije, licenci-
rani za ovakva takmi~ewa,
isti~e ponosno Zoran Za-
te`i}, predsednik KUD-a
pobednika.
Ove godine festival je
obuvatio vi{e takmi~ar-
skih disciplina: pripre-
mawe ribqe ~orbe, etno tr-
peze, moderne kuhiwe, pe-
karstvo, karving-rezbare-
we na vo}u i povr}u i tak-
mi~ewe u brzom seckawu
crnog luka.
“Tanasko” se takmi~io
i u zabavnom delu na veli-
koj pozornici u glavnoj
ulici u Quboviji gde su
sve sekcije dru{tva izvele
kombinovani program. Qu-
bi}ani su oku{ali i svoje
ume}e u pripremawu ribqe
~orbe u kotli}u. Ekipa je
nastupila pod imenom
“Smu|” Qubi}, a o pobed-
niku su odlu~ivale nijan-
se. Ekipu “Smu|a” su ~ini-
li Mila Milinkovi}, Goj-
ko Rankovi} i Zoran Zate-
`i}, a kotli} je za kratko
vreme ostao prazan, pri~a
Zate`i}.
Visoko priznawe i jed-
noglasnu odluku stru~nog
`irija za etno trpezu Qu-
bi}ani su zaslu`ili zahva-
quju}i dobrom odabiru re-
cepata, receptura i pri-
premi veoma starih slat-
kih jela iz {umadijskog
kraja: jabukove kri{ke, po-
hovane jabuke, pite savija-
~e i ostale |akonije iz na-
{eg kraja ovog puta su bile
bez premca, najboqe, najo-
riginalnije i najizvorni-
je. Pored pobedni~kog pe-
hara i diplome za osvojeno
prvo mesto, Qubi}ani su
za svoj uspeh dobili i neke
materijalne nagrade, kao i
poklon od sponzora festi-
vala Vaqevske pivare.
- Vratili smo se ku}i
veoma ponosni na na{e
u~e{}e i uspeh postignut
na ovom Festivalu, bez ob-
zira na nevreme koje je pro-
tutwalo tim krajem u pred-
ve~erje manifestacije. I
doneli ku}i zlato – pri~a
Zate`i}. Z. L. S.
USPEH KUD “TANASKO RAJI]” NA 6. ME]UNARODNOM
DRINSKOM GASTRO FESTIVALU
ZLATO ZA ETNO TRPEZU
NAGRA\ENI RADOVI NA 30. DE^JEM MAJSKOM SALONU
SNOVI SU MOJA BUDU]NOST
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 17KULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21.
Savr{ena kwiga za
pla`u!
Krajem {ezdesetih
godina pro{log
veka, posle zavr-
{etka stroge internat-
ske {kole u Engleskoj,
Ejnxel je odu{evqena
{to se vra}a ku}i na
Krit, na weno voqeno
ostrvo. Ona i wena pri-
jateqica Hrisi namera-
vaju da u`ivaju u doko-
lici dugih letwih dana,
kao {to su ~inile uvek
pre toga, da zbijaju {ale
sa susedima i lutaju planinskim obroncima.
Me|utim, kad Ejnxelinu porodicu zadesi tragi~an
udarac sudbine, Hrisi i ona odlu~uju da zajedno pobeg-
nu. Gr~ku upravo poga|aju ozbiqna politi~ka i dru-
{tvena previrawa i ona postaje opasno mesto za dve
mlade devojke na pragu zrelosti. Ejx`el se zaqubquje i
nova tragedija je na pomolu…
Posle velikog uspeha romana „Ku}a pra{ine i sno-
va“ Brenda Rid nas ponovo vra}a na Krit divnom qu-
bavnom pri~om o mladosti i sazrevawu.
Brenda Rid je radila u medijskoj ku}i BBC kao nagra-
|ivana urednica scenarija, a zatim i kao urednica
dramskog programa Televizije Anglija. Bila je tako|e i
izvr{ni producent veoma omiqene i hvaqene serije Be-
likisejnxel. Brenda sada `ivi na nekoliko destinacija,
na vel{koj granici i u domovima svoje dece u Londonu
kao i u svojoj seoskoj ku}i na Kritu.
Od autora bestseler
serijala „Zagonet-
ne pri~e“ i kult-
nih romana „Peti lep-
tir“ i „Aven i jazopas u
Zemqi Vauka“, sti`e nova
uzbudqiva, napeta, na mo-
mente zastra{uju}a avan-
tura. Uro{ Petrovi} je
napisao kwigu „Deca Bes-
tragije“, koja je obliko-
vana kao do sada nevi|ena
me{avina pustolovine,
fantastike i mistike.
Zbivawe romana sme{te-
no je na prostor Balkana,
u vreme osmanske vlasti,
ali i u neodre|ene, egzo-
ti~ne prostore skrivene iza visokih planinskih venaca
na jugu poluostrva. Grupa dece, koja je po mnogo ~emu po-
sebna i koja je, izme|u ostalog, i nastala na krajwe neo-
bi~an i ~udesan na~in, `ivi zahvaquju}i jednoj mra~noj,
dobro ~uvanoj tajni. Dramati~ni obrti, `ivopisni li-
kovi i surovi okr{aji odlika su ovog romana, koji }e dr-
`ati ~itaoce svih uzrasta prikovane za kwigu do posled-
we stranice.
Uro{ Petrovi} (1967) pi{e kwige za decu i mlade ko-
je pomeraju granice u savremenoj srpskoj literaturi, te
su sve ~e{}e u rukama odraslih ~italaca. Sva pi{~eva
dela godinama su me|u naj~itanijim naslovima kwi`ev-
nosti za decu i mlade, i oven~ana su brojnim presti`nim
nagradama kao i ponovqenim izdawima.
Uro{ Petrovi}
DECA BESTRAGIJE
Brenda Rid
POVRATAK NA KRIT
U^a~ku je 19. maja 2013. u prostorijama Doma kultu-
re odr`ano `irirawe za Republi~ku izlo`bu fo-
tografija, koja }e biti odr`ana 27. juna, tradici-
onalno u Likovnom salonu Doma kulture, za vreme traja-
wa manifestacije „Dani fotografije u Srbiji - ^a~ak
2013”. Na ovu, najzna~ajniju izlo`bu Foto saveza Srbije,
pristiglo je ukupno 773 fotografije od 119 autora. @i-
rirawe je obavio Umetni~ki savet Foto saveza Srbije sa-
stavqen od pet majstora fotografije: Miroslav Predoje-
vi} MF FSS, Branislav Strugar MF FSS, Geza Lenert
MF FSS, Aleksandar Keli} MF FSS i Zoran Purger
MF FSS.
Prvu nagradu u konkurenciji pojedina~nih fotogra-
fija dobio je Tihomir Dra`i}, ~lan FK Vaqevo za foto-
grafiju „Popodnevna {etwa”. Prvonagra|ena u konku-
renciji serija je Gordana Hajinovi} Tekla, ~lan CF
FKS za seriju „Portret stawa”, dok je ~lan FK ^A^AK
Du{ko Sre}kovi} na Republi~koj izlo`bi dobio Pohva-
lu za kolekciju fotografija „Valtorens”, saop{tio je
\or|e Vukadinovi}, predsednik FKK “^a~ak”.
Z. L. S.
- Govorili rediteq Janko
Baqak, umetni~ki direk-
tor i selektor festivala i
Dragan Marinkovi}, di-
rektor Direkcije FEST-a
Projekcijom nagra|enih doma-
}ih filmova sa ovogodi{weg
60. Beogradskog festivala
dokumentarnog i kratkometra`nog
filma, koja je odr`ana pro{log pet-
ka u Galeriji “Risim”, zavr{ava se
prole}ni ciklus filmskog programa
Umetni~ke galerije “Nade`da Pe-
trovi}”. Jubilarni “Kratki metar”
obele`ili su kvalitetni filmovi u
takmi~arskim i prate}im programi-
ma i premijera novog filma @elimi-
ra @ilnika “Pirika na filmu”, ko-
ji je prikazan na po~etku Festivala
posle male sve~anosti na kojoj je pro-
slavqeni rediteq dobio nagradu za
`ivotno delo. Ni poseta publike ni-
je izostala, tako da je to bio jedan od
najpose}enijih festivala jo{ od vre-
mena kada se “Kratki metar” odr`a-
vao u velikoj dvorani Doma sindika-
ta, ka`e Predrag @ivkovi}, urednik
filmskog i video programa Umet-
ni~ke galerije. O aktuelnom trenutku
festivala i planovima za budu}nost
u ^a~ku su govorili gosti projekci-
je, rediteq Janko Baqak, umetni~ki
direktor i selektor festivala i
Dragan Marinkovi}, direktor Di-
rekcije FEST-a, ustanove, koja pored
na{eg najstarijeg festivala, organi-
zuje jo{ i FEST i festival doma}eg
igranog filma u Sopotu.
Gosti su govorili o razvoju festi-
vala od Pule do Beograda, od jugoslo-
venskog do sada ve} zna~ajnog me|una-
rodnog festivala na koji se posled-
wih nekoliko godina za u~e{}e pri-
javquje vi{e od 800 filmova, od tre-
nutno najzna~ajnijih autora kratkog
igranog, dokumentarnog, eksperi-
mentalnog i animiranog filma, do
studenata filmskih {kola, koji
upravo na ovom festivalu svoja
ostvarewa prvi put prikazuju {iroj
publici. To je i posebna vrednost fe-
stivala i ubudu}e }e “Kratki metar”
posebno afirmisati mlade talento-
vane filmske stvaraoce, istakao je
Janko Baqak. Na situaciju u doma}oj
kinematografiji i probleme u orga-
nizaciji filmskih festivala u Sr-
biji osvrnuo se Dragan Marinkovi},
istakav{i da i pored zna~ajnih uspe-
ha na{ih filmova na svetskim festi-
valima, izostaje podr{ka dr`ave, a
organizacija tradicionalnih film-
skih festivala je dovedena u pitawe
zbog nedostatka finansijskih sred-
stava. Osim FEST-a, koji je prvora-
zredna komercijalna manifestacija,
ostala dva festivala (Kratki metar
i Sopot) umnogome zavise od finan-
sijske podr{ke Ministarstva kultu-
re i ostalih dr`avnih i gradskih in-
stitucija. Ipak, kako su naveli go-
sti, nezamisliva je situacija da se
ove zna~ajne manifestacije ukinu i
smatraju, da }e se uprkos krizi i ne-
dostatku sluha za kinematografiju,
finansijski problemi ova dva festi-
vala re{iti na zadovoqavaju}i na-
~in. Posle projekcije nagra|enih
filmova iz me|unarodne konkuren-
cije, istaknut je kvalitet ovogodi-
{weg festivalskog programa, {to je
trend posledwih nekoliko godina.
Ove godine, festival je ponudio i vr-
lo kvalitetan prate}i program u ko-
me su predstavqeni novi britanski
filmovi, najnovija ukrajinska i ja-
panska produkcija, kao i novi tren-
dovi u kratkom i dokumentarnom
filmu u zemqama biv{e Jugoslavije.
Odr`ana je i retrospektiva remek de-
la filmova iz produkcije “Dunav
filma”, najpoznatije doma}e produ-
centske ku}e, koja je posebno negova-
la ovaj `anr.
Z. L. S.
ZAVR[ENO @IRIRAWE ZA REPUBLI^KU IZLO@BU FOTOGRAFIJA
DANI FOTOGRAFIJE SRBIJE KRAJEM JUNA
Tihomir Dra`i},
„Popodnevna {etwa”
JUBILARNI „KRATKI METAR“ U GALERIJI „RISIM“
UPRKOS KRIZI, SVE
KVALITETNIJI
Prikazani su: italijanski
kratki igrani film “Tajne”, redi-
teqke Margerite Spampinato, ko-
ji se bavi aktuelnom temom pedo-
filije i dobitnik je Gran Prija
festivala; “Sutra }emo ponovo da
`ivimo”, nema~ke rediteqke Ko-
rine Gizen; “Nuklearni otpad”,
Ukrajinca Miroslava Slabo{pit-
skog; belgijski animirani “Oh,
Vili” u re`iji Eme de Svef i Mar-
ka Xejmsa Rolsa, kao i doma}i ani-
mirani film, nagra|en u Berlinu
ove godine “Rebitlend” Ane Ne-
deqkovi} i Nikole Majdaka mla-
|eg. Odabrane projekcije su prvi
put prikazane izvan Beograda,
upravo u na{em gradu.
PRVI PUT IZVAN BEOGRADA
18 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEKULTURA
^lanovi KUD “Abra{evi}” iz ^a~ka i Gu~e po~etkom maja boravili su u isto~-
noj Hercegovini, gde su nastupili na dve velike kulturne manifestacije i odu-
{evili tamo{wu publiku, javqa nam kolega Mi{o Kisi} iz Bile}e. Prvi na-
stup imali su u okviru programa velikog Vaskr{weg festivala igre i pesme, 10. maja,
u Sportskoj dvorani u Bile}i, a narednog dana, momci i devojke iz ^a~ka i Draga~e-
va zaigrali su na Devetom saboru folklora u Domu kulture u Du~i}evom Trebiwu. Po-
red wih, pesmom, igrom i prelepim narodnim no{wama, predstavili su se i folklor-
ci kulturno-umetni~kih dru{tava iz Kosovske Mitrovice, Smedereva, Igala, Rudog,
Gacka, Bile}e i Trebiwa. Doma}in manifestacije u Bile}i bilo je KUD “Zora Herce-
govine”, a u Trebiwu KUD “Hercegovina”. Obe smotre okupile su mlade iz svih srp-
skih zemaqa u zajedni~ko kolo, sa kojih }e poneti lepa dru`ewa i prijateqstva sa vr-
{wacima iz Srbije, Crne Gore i doma}ina iz Republike Srpske.
Z. L. S.
„ABRA[EVI]” ODU[EVIO HERCEGOVINU
U ZAJEDNI^KOM KOLU
Koliko je staro beogradsko “podze-
mqe”, ne “ono” pe`orativno, ve}
pravo gra|evinsko, istorijsko, ko
je gradio bezbrojne, lagume, bunkere, maga-
cinske prostore, tajne prolaze i hodnike
pod zemqom koji spajaju delove grada, vo-
dovod star vi{e od dvadeset vekova, koli-
ko se nepoznatih i nedovoqno istra`enih
lokacija nalazi ispod Ta{majdanskog
parka, Skadarlije, Biblioteke Grada Beo-
grada, Kalemegdana, koja otkri}a svedo~e
da je re~ o najstarijem gradu Evrope, nase-
qenom pre 7.000 godina prema dokazima
prona|enim u Vin~i, kompletno ru{enog
30 puta i ponovo gra|enog, i mnogim dru-
gim pitawima, govorio je nedavno kao
gost Kulturno-obrazovnog programa Doma
kulture, novinar i pisac iz prestonice
Zoran Nikoli}.
O tajnama najstarije evropske presto-
nice ovaj istra`iva~ govori kroz konglo-
merat od tri kwige u koautorstvu sa Vido-
jem Golubovi}em. Prva, “Beograd ispod
Beograda”, do`ivela je devet izdawa i pre-
vedena na engleski, a o~ekuje se i deseto
ovih dana, druga, “Masonski simboli u
Beogradu”, objavqena je u pet izdawa i
izazvala je veliku pa`wu, a tre}a, “Tajna
Novog Beograda”, objavqena u dva toma,
nije samo pri~a o Novom Beogradu, nego i
o predratnom, starom Beogradu, mostovi-
ma, starom sajmi{tu...
- Kwiga “Tajne Beograda” obuhvata ve-
liki vremenski raspon od Ta{majdana do
Singidunuma, koji su osnovali Kelti, a
ono {to je najinteresantnije, ako uzmemo u
obzir Vin~ansku kulturu, star je vi{e od
7.000 godina, {to ne ~udi, imaju}i u vidu
zna~ajan geostrate{ki polo`aj, koji je to-
kom istorije privla~io narode i brojne
osvaja~e. To zna~i da spadamo me|u najsta-
rije prestonice Starog kontinenta, a da
su Berlin i Pariz tek “gradovi de~aci”. U
ovo ~udno globalisti~ko vreme, kada nas
svi teraju da nipoda{tavamo sebe, mi ima-
mo velikih razloga da budemo ponosni na
to {to smo i Srbi i Beogra|ani. Mi da-
nas u~imo germansku istoriju, zapravo,
ona nam je propagirana o~igledno, a mno-
go je mudrih qudi i istori~ara koji ka`u
da nije ba{ bilo tako, i da te korene tre-
ba tra`iti nanovo i nanovo, pa da vidimo
kako stvari zaista stoje. Vaskolika poli-
tika je ne{to {to je uru{ilo veliki broj
kvalitetnih i pametnih stvari ovde, a ovo
je `eqa da poka`emo neku drugu stranu be-
ogradske i srpske istorije, da je osvetlimo
na drugi na~in, da imamo razloga da bude-
mo ponosni na wu, jer smo mi, u ve}ini tih
slu~ajeva, bili ustvari `rtve - rekao je
povodom svog predavawa Nikoli}.
“NACISTI^KA PE]INA”
ISPOD “[ANSE”
Put tra`ewa krenuo je ispod Beograda,
gde je sa svojom speleolo{kom ekipom nai-
{ao na bezbroj objekata koji su zaboravqe-
ni, a imaju svoju “vrlo egzoti~nu istorij-
sku te`inu”, ka`e na{ sagovornik, nego-
duju}i ujedno {to “mi to ne uva`avamo ko-
liko bi trebalo”. Kroz slike i kroz ose}aj
vremena koji je `eleo da predo~i i kroz
materijalne ostatke, autor je na oko stoti-
nak fotografija prezentovao o~igledne
tragove iz rimskih vremena, pe~ate Sin-
gidunuma, grada ~ija se ulazna kapija na-
lazila u Rimskoj dvorani Biblioteke Gra-
da Beograda, ostatke Rimskog vodovoda,
niz tajnih mesta i prolaza, od laguma, ba-
rutana, i vrlo bitinih magacinskih pro-
stora. U austrijskom periodu se znalo da
Srbi `ive u delu grada oko Saborne cr-
kve, a osvaja~i na Dor}olu, bili da su to
Turci ili Germani, koji su poku{avali
da pokatoli~e Beograd. Na Ta{majdanu se
nalazilo staro grobqe, a 26 metara ispod
povr{ine ovog parka nalazi se najdubqa
pe}ina, koja ima tajni prolaz prema Prav-
nom fakultetu i glavnoj Po{ti i ispod
crkve Svetog Marka je bila pe}ina, a od
one ispod ba{te restorana “[ansa”, koja
je i najbli`a povr{ini, nacisti su stvo-
rili podzemni grad sa 150 telefonskih
linija i generatorom za struju... Saznaje-
mo i da je kroz Beograd tekla i tre}a reka,
a podzemne vode su na nekim lokacijama i
danas aktivne: ispod hotela “Moskva” po-
stoji {est, a ispod “Beogra|anke”, ~ak 16
izvora pitke vode, koje se i danas izvla~e
pumpama, dok ispod nekada{we zgrade
“Novosti” postoji bunar sa najhladnijom
vodom u Beogradu, govorio je Nikoli}, i
podsetio da je stari @elezni~ki most ru-
{en ~etiri puta, i kako je “[koda” sagra-
dila kulu na Starom sajmi{tu sa koje su
posetioci skakali otvorenim padobra-
nom...
- Kroz ove avanture i silaske u ta neo-
bi~na mesta mi ustvari tra`imo pe~ate,
tra`imo `igove Beograda i na druga~iji
na~in poku{avamo da ga opi{emo, ali ne-
pretenciozno i ne sa puno datuma - ka`e
Zoran Nikoli}.
BEOGRAD ZNA^AJAN
ZA MASONE
Poseban deo pri~e bio je posve}en ma-
sonima kojima je autor posvetio i kwigu.
Da je masonerija bila vrlo bitna u Beo-
gradu, svedo~i i podatak da je 1926. upravo
u Beogradu odr`an najve}i Svetski mason-
ski kongres, kome je prisustvovalo 18 au-
dijencija, odnosno, delagacija iz razli~i-
tih dr`ava sveta. Slikali su se te godine
na vrhu Avale, na kojoj posle toga ni~e
Spomenik neznanom junaku, koji pravi ma-
son Ivan Me{tovi}, a kraq Aleksandar
na otvarawu, dr`i srebrni ~eki} u ruci,
~ime demonstrira svoje masonsko ~lan-
stvo. I Branislav Nu{i} po~iva ispod
stilizovane piramide. Danas se zarubqe-
na piramida nalazi u centralnom delu
grada u Knez Mihailovoj ulici, kao i is-
pred SANU, “tobo`e pokazuje geografsku
du`inu, {irinu i visinu, a ustvari je ti-
pi~an masonski simbol”, ka`e Nikoli} i
dodaje: “Pa ~ak i kapije Beograda, isto~na
i zapadna, u osnovi imaju masonske simbo-
le, jedna je zarubqena piramida, a druga je
u formi dva stuba, tako da su Josip Broz i
wegovo vreme, o~igledno, bili vrlo anga-
`ovani u tom smislu.”
Z. L. S.
NOVINAR ZORAN NIKOLI] O TAJNAMA BEOGRADA
Kao poseban kuriozitet Nikoli} isti~e Rimski vodovod, koji je vodu od Malog
Mokrog Luga do Kalemegdana vodio prirodnim padom.
- Kada je Sulejman 1521. godine u{ao u Beograd, i kada je shvatio da je taj vodo-
vod u tom trenutku, ve} punih 15 vekova u funkciji i da ga Srbi perfektno odr`a-
vaju, a pre toga je osvojio Konstantinopoq, gde zati~e Konstantinov vododvod ura-
|en po istim principima, ali ne zna da ga odr`ava, on onda {aqe na dug put, zna~a-
jan deo srpskog stanovni{tva. Dva meseca Srbi iz Beograda su putovali ka Istanbu-
lu pe{ke. Tamo ih Sulejman naseqava na obodno naseqe Beligrad mahala, tako da i
danas, u Istanbulu postoji deo grada koji se zove Belgradormani, odnosno Beograd-
ska {uma, u znak se}awa na na{e sjajne pretke, koji su bili zadu`eni za odr`avawe
tog vodovoda. Mnogi od wihovih potomaka u na{em Konzulatu i danas imaju paso{e
sa dvojnim dr`avqanstvom, kojima dokazuju da se se}aju svojih predaka od pre pet ve-
kova. To je bio taj Beograd, koji danas zaboravqamo - navodi Zoran Nikoli}.
RIMSKI VODOVOD I SULEJMANOVA BELIGRAD MAHALA
GRADOVI ISPOD GRADA...
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 19ZDRAVSTVO
Stavovi i predlozi pa-
cijenata, wihovih udru`e-
wa i predstavnika veoma su
zna~ajni za RFZO. Sarad-
wom sa udru`ewima, RFZO
`eli da zajedni~ki re{ava
probleme pacijenata i ti-
me podi`e nivo kvaliteta
le~ewa u Srbiji. U saop-
{tewu RFZO pi{e da ova
institucija `eli ~uje mi-
{qewe i vi|ewa pacijenta
i iza|e u susret zdravstve-
nim potrebama u skladu sa
ekonomskim mogu}nostima
Republi~kog fonda.
Udru`ewa i wihovi
predstavnici se mogu
ukqu~iti u rad RFZO na
jednostavan na~in – sla-
wem svojih predloga, suge-
stija i saveta, na mejl udru-
putem po{te na adresu di-
rekcije RFZO.
Tako|e, direktno ukqu-
~ivawe predstavnika udru-
`ewa pacijenata u procese
odlu~ivawa predstavqa je-
dan od prioriteta na kojem
}e RFZO u narednom peri-
odu intenzivno raditi. U
svaku komisiju za javnu na-
bavku lekova i pomagala
koju sprovodi RFZO ukqu-
~i}e se i jedan predstavnik
reprezentativnog udru`e-
wa korisnika tih lekova
ili pomagala. RFZO }e
obavezati sve apotekarske
ustanove na podru~ju Srbi-
je da za svaku javnu nabavku
pomagala koje sprovode i
koje se o tro{ku RFZO iz-
daju preko apotekarskih
ustanova, u komisiju za jav-
nu nabavku ukqu~e i jednog
predstavnika udru`ewa
pacijenata, korisnika tog
pomagala. U sve komisije
Republi~kog fonda, koje
odobravaju lekove sa C li-
ste lekova, ukqu~i}e se i
jedan predstavnik obole-
lih od bolesti za koju se
lek na osnovu re{ewa te
Komisije i uvodi pacijen-
tima. U Komisiju za izradu
Pravilnika o medicinsko-
–tehni~kim pomagalima,
ukqu~i}e se predstavnici
nekoliko udru`ewa pacije-
nata, za svaku podgrupu po-
magala. U Komisiju za iz-
radu Pravilnika o stan-
dardima materijala za di-
jalize, tako|e }e biti
ukqu~en i jedan predstav-
nik pacijenata na dijali-
zi, a u komisiju za retke bo-
lesti ukqu~i}e se pred-
stavnik udru`ewa obole-
lih od retkih bolesti.
Republi~ki fond pozi-
va sva udru`ewa i wihove
predstavnike, ukoliko
imaju projekat koji unapre-
|uje saradwu udru`ewa pa-
cijenata i zdravstvenih
ustanova, projekat koji bi
poboq{ao rad RFZO ili
bilo koji projekat koji po-
di`e kvalitet zdravstvene
za{tite, da ga predstave
Fondu. Svaki projekat ko-
ji ja~a zdravstveni sistem
ima}e punu podr{ku RF-
ZO, pi{e u wihovom saop-
{tewu.
U saop{tewu je tako|e
nagla{eno da }e se RFZO
truditi da poboq{a polo-
`aj pacijenata i da naju-
gro`enije grupe korisnika
kroz sistem obaveznog
zdravstvenog osigurawa
dobiju adekvatnu zdrav-
stvenu za{titu. Posebna
pa`wa bi}e posve}ena
zdravstvenoj za{titi dece,
osobama sa invaliditetom
i starijim licima.
I. M.
NA INTERNOM ODEQEWU ^A^ANSKE BOLNICE JO[ UVEK TRAJE EPIDEMIJA KLOSTRIDIJOM
Klostridija je bakterija koja je
svuda u svetu jedan od naj~e{}ih iza-
ziva~a bolni~kih infekcija. Pri~a
o woj po~iwe oko 2000. godine u Ame-
rici, gde se iznenada pojavio veliki
broj infekcija u bolnicama izazva-
nih klostridijom, naj~e{}e kod sta-
rih qudi, koji su prethodno bili
operisani ili su u bolnicama bili
du`e vreme. S obzirom na to da ova
bakterija dovodi do proliva, paci-
jenti gube te~nost, odnosno dehidri-
raju, a kako je re~ o starim qudima,
kod wih lako dolazi do metaboli~ke
neravnote`e i postepeno stradaju svi
organi.
Smrtni slu~ajevi nisu retkost, u
Srbiji je umrlo najmawe 35 ili 40
osoba u posledwe tri godine. Za ovu
bakteriju postoji odgovaraju}a tera-
pija antibioticima, ali pacijenti
su umrli zbog drugih, hroni~nih bo-
lesti, koje su imali, na primer po-
gor{awa oboqewa srca ili pretr-
pqenog {loga. U najve}em broju pa-
cijenti ne umiru zbog infekcije bak-
terijom nego zbog op{teg poreme}aja
metabolizma.
Glavni na~in borbe sa ovom bak-
terijom je prevencija kroz odr`ava-
we op{te i li~ne higijene u bolnica-
ma.
[TA JE KLOSTRIDIJA
ZA PODIZAWE KVALITETA LE^EWA
UKQU^IVAWE UDRU@EWA PACIJENATA
U RAD REPUBLI^KOG ZDRAVSTVENOG FONDA
Osim toga {to su
mnogima omiqeno
vo}e, jagode su i iz-
uzetno zdrave. Bogate su
mineralima i vitaminima,
{to ih ~ini skoro ideal-
nom namirnicom za zdrav i
izbalansiran obrok. Po-
ma`u u borbi protiv kar-
diovaskularnih bolesti,
slabqewa imunolo{kog
sistema, pa ~ak i te`ih bo-
lesti. Jagoda se, osim lepog
izgleda i odli~nog ukusa,
mo`e pohvaliti ~itavim
nizom hranqivih sastojaka
koji pozitivno deluju na
zdravqe ~oveka.
Plod jagode je tako|e iz-
vor sastojaka koji omogu-
}uju pravilan rast i razvoj
dece i koji ubrzavaju opo-
ravak od bolesti. Upravo
zbog toga, kori{}ena je od
davnina kod le~ewa reu-
matskih oboqewa, sni`a-
v a w a
k r v n o g
pritiska, ho-
lesterola u krvi i drugih
problema.
Mnoga istra`ivawa
upu}uju na to da su ovi aro-
mati~ni plodovi izvor ko-
risnih sastojaka u borbi
protiv raka, kardiovasku-
larnih bolesti, slabqewa
imunolo{kog sistema i ne-
urolo{kih poreme}aja.
Crveni slasni zalo-
gaji bogati su pekti-
nom, taninom, organ-
skim kiselinama,
flavonoidima, fol-
nom kiselinom, vita-
minom E, vitaminom C, vi-
taminima B kompleksa, ka-
lijumom, cinkom, fosfo-
rom, magnezijumom, kalci-
jumom i velikim brojem an-
tioksidanata. Od {e}era
preovladava glukoza, dok je
saharoza vrlo malo zastu-
pqena, pa ih mogu jesti i
dijabeti~ari.
JAGODA – SO^NA I ZDRAVA
Pro{log petka, 24. maja na Inter-
nom odeqewu ~a~anske Bolnice
progla{ena je epidemija bakteri-
jom klostridijom (clostridium difficile).
Epidemiju je proglasila Epidemiolo{ka
slu`ba Zavoda za javno zdravqe Srbije.
- Pojavilo se nekoliko pacijenata sa
simptomima i klini~kom slikom koji su
ukazivali da se radi o toj infekciji. Ova
bakterija napada debelo crevo, izaziva
wegovu upalu, pri ~emu se javqaju obilne
i u~estale prolivaste stolice, koje dovo-
de do gubitka velike koli~ine te~nosti.
Mogu}e je da se u stolici pojavquju krv i
sluz. Pacijenti koji su ve} naru{enog
zdravqa zbog hroni~nih bolesti, bivaju
iscrpqeni i dolazi do pogor{awa wiho-
vog op{teg stawa. Odmah je alarmirana
epidemiolo{ka slu`ba, preduzete epide-
miolo{ke mere propisane zakonom i za-
po~eta terapija inficiranih pacijenata
- ka`e dr Miroslav Sretenovi}, portpa-
rol ~a~anske Bolnice, nagla{avaju}i da
je higijena podignuta na najvi{i mogu}i
nivo, a ~etiri pacijenta koja su tom pri-
likom inficirana, su izolovana.
Infekcija klostridijom je prvenstve-
no bolni~ka infekcija. Bakterija lu~i
spore, koje se nalaze u spoqa{woj sredi-
ni, a glavni na~in prenosa je fekalno -
oralni. Doktor Sretenovi} nagla{ava da
su ovoj infekciji podlo`ni iskqu~ivo
pacijenti koji su ve} naru{enog zdravqa.
To su pacijenti koji ve} imaju postoje}a
hroni~na oboqewa, kao {to su slabost
srca, problemi sa {e}ernom bolesti, ma-
ligna oboqewa, kao i pacijenti koji su
na dugotrajnoj antibiotskoj terapiji i
oni koji su imali velike hirur{ke in-
tervencije. I pacijenti koji su infici-
rani u ~a~anskoj Bolnici su bili ve} na-
ru{enog zdravqa. Dvojica su se sasvim
dobro oporavila i otpu{teni su na ku}-
no le~ewe, jedan je ostao na Internom
odeqewu zbog svoje osnovne bolesti, a ~e-
tvrti, koji je imao i najte`u klini~ku
sliku, preveden je na Infektivno odeqe-
we u okviru koga je formirana intezivna
nega za wega i za eventualno neke nove
slu~ajeve. Doktor Sretenovi} ne iskqu-
~uje pojavu novih slu~ajeva, jer je, kako ka-
`e, u momentu kada se sve ovo de{avalo, u
bolnici bilo jo{ pacijenata.
Preduzete su sve epidemiolo{ke mere,
kao {to je podizawe higijene na najvi{i
nivo, smawewe mogu}nosti razno{ewa
infekcije izme|u odeqewa, a izdato je i
uputstvo da se maksimalno smawe posete u
okviru cele bolnice. Interno odeqewe
}e biti zatvoreno za posete, dok god se ne
ukine stawe epidemije, {to treba da pro-
glasi Epidemiolo{ka slu`ba ZZJZ Srbi-
je. I. M.
PREDUZETE SVE EPIDEMIOLO[KE MERE
20 PETAK 31. MAJ 2013. GODINESELO
U organizaciji firme “R kon-
salting” iz Santjaga i dr`avne
Organizacije za promociju pro-
izvodwe i izvoza vo}a “Pro ^i-
le”, u Talki je 15. i 16. maja odr-
`an 7. Me|unarodni seminar o
proizvodwi i prometu jagoda-
stog vo}a. Pored organizatora,
na skupu su u~estvovale sve zna-
~ajnije ~ileanske organizacije
koje se bave ovim poslom, kao i
firme i organizacije iz ostalih
zemaqa Latinske Amerike, pre
svega iz Argentine i Perua.
- ^ile, koji je u posledwih 10
godina postao prva zemqa u svetu
po proizvodwi vo}a i gro`|a,
veliki zna~aj pridaje proizvod-
wi jagodastog vo}a i zbog toga su
organizatori posebnu pa`wu pr-
vog dana seminara posvetili sta-
wu i perspektivama proizvodwe
maline i drugog jagodastog vo}a,
a drugog dana proizvodwi viso-
ko`bunaste borovnice. U izlaga-
wu predsednika Svetske organi-
zacije proizvo|a~a i prera|iva-
~a maline (IRO) Antonia Domin-
geza, moglo se ~uti da je proiz-
vodwa maline u 2012. godini
imala pad u odnosu na 2011, {to
je uglavnom posledica nepovoq-
nih vremenskih prilika u celom
svetu. Imaju}i u vidu ~iwenicu
da je Domingez i direktor firme
“^ilealimentos”, ~uli smo da je
prose~na proizvodna povr{ina
pod malinom u ^ileu 0,76 hekta-
ra, a prinos 3,9 tona po hektaru,
kao i to da je u proizvodnim zasa-
dima najzastupqenija sorta heri-
tix sa 79 odsto i da se zbog kon-
stantne tra`we kupaca iz ino-
stranstva sve vi{e gaji miker
pod kojim se nalazi 16 odsto. Ve-
oma malo se gaji i sorta ~ilivok
(3%). Uprkos `eqi da se {to vi-
{e mehanizuje radni proces ber-
be, ru~na berba je nezamenqiva u
ovoj zemqi, tako da odnos ru~ne
berbe prema mehani~koj iznosi
98 prema dva odsto - ka`e mr
Aleksandar Leposavi}, iz ~a~an-
skog Instituta za vo}arstvo, ko-
ji je po pozivu organizatora u~e-
stvovao na seminaru u ^ileu.
Tokom video obra}awa direk-
tora udru`ewa prera|iva~a i iz-
voznika vo}a iz Poqske, Marek
Pavlonka je rekao da i pored vre-
menskih neprilika, u posledwe
dve godine, proizvodwa maline u
ovoj zemqi bele`i rekordne re-
zultate i prelazi 100 hiqada to-
na. Tokom zime i prole}a ove go-
dine, u Poqskoj je bilo vremen-
skih neprilika, zbog ~ega malina
uop{te nije cvetala, tako da se i
kod wih o~ekuje smawewe prino-
sa, ka`e istra`iva~ ~a~anskog
Instituta.
Govore}i o aktuelnom stawu
proizvodwe jagodastog vo}a u
Srbiji, Aleksandar Leposavi},
jedan od vode}ih stru~waka u
oblasti malinarstva u na{oj ze-
mqi, kao najve}i razlog za dra-
sti~ni pad proizvodwe maline u
Srbiji u pro{loj godini (u od-
nosu na 2011. pad je iznosio 55
odsto i najve}i je od svih zemaqa
proizvo|a~a maline), navodi
uticaj lo{eg vremena u prethod-
ne dve sezone. Prema wegovim re-
~ima, lo{ uticaj vremena na pro-
izvodwu maline }e biti izra`en
i u ovoj godini, tako da se ne o~e-
kuje zna~ajnija stabilizacija.
Nasuprot lo{im primerima, Le-
posavi} je na op{te odu{evqewe
prisutnih u sali, prikazao i
proizvo|a~e koji zahvaquju}i do-
slednoj primeni preporu~enih
mera posti`u prinose od 25, pa
~ak i 30 tona po hektaru maline
vrhunskog kvaliteta, a kao pri-
mere je naveo Qubi{u Rakinca,
Dragana Staletovi}a i Novicu
Jani}evi}a iz [trpca i Sveta
Karaklaji}a iz Ivawice.
- Direktor firme “R konsal-
ting” iz Santjaga i aktuelni ge-
neralni sekretar Svetske orga-
nizacije proizvo|a~a i prera|i-
va~a maline Felipe Rosas, naveo
je da je zbog pada proizvodwe ma-
line u prethodnoj godini, defi-
cit u odnosu na tra`wu rolenda
u Americi, u aprilu iznosio -15
odsto. On je u zanimqivom izla-
gawu naveo brojne primere pro-
izvodwe jagodastog vo}a u svetu,
a zbog stabilne tra`we i izuzet-
nih karakteristika prisutnima
je sugerisao da bi ovu grupu vo}a
trebalo ubudu}e zvati “super vo-
}e” - ka`e Leposavi}.
Za razliku od maline, u Srbi-
ji je posle ~etiri godine, proiz-
vodwa kupine u 2012. do`ivela
oporavak i takva tendencija se
o~ekuje i u ovoj godini. Pozitiv-
ne trendove u na{oj zemqi imaju
i druge vo}ne vrste iz grupe jago-
dastog vo}a, od kojih se posebno
izdvaja visoko`bunasta borov-
nica.
- Proizvodwa borovnice je
dostigla svoju ekspanziju i svoj
vrh u ~itavom svetu. Na svetskom
tr`i{tu je, 30. aprila 2013. go-
dine, bilo vi{ka 43 odsto u od-
nosu na tra`wu, zna~i bila je ve-
}a ponuda od tra`we. Za srpsku
borovnicu je dobro {to se uglav-
nom u junu i julu prodaje u sve`em
stawu, kada je u drugim delovima
sveta nema, tako da }e se taj sufi-
cit apsorbovati i ne}e biti pro-
blema za na{u proizvodwu - sma-
tra Leposavi}.
Op{ti zakqu~ak izlaga~a je
da, uprkos svetskoj ekonomskoj
krizi, jagodasto vo}e ima izra-
`en trend rasta tra`we. Pored
tradicionalnih kupaca, javqaju
se i novi, kao {to je Rusija.
N. R.
Iako je Mojsiwe sa-
mo 12 kilometara
udaqeno od grada,
selo polako odumire, jer je
sve vi{e stara~kih doma-
}instava, a ukupno ih ima
272. Osnovnu {kolu u Moj-
siwu (izdvojeno odeqewe
O[ “Tatomir An|eli}” u
Mr~ajevcima) poha|a samo
55 u~enika, a ove jeseni se
ne}e upisati nijedan |ak
prvak. Ina~e, {kola je
2011. proslavila 157 godi-
na postojawa, kao jedna od
najstarijih u ovom kraju.
Uvo|ewe mesnog samodo-
prinosa je solidna finan-
sijska podloga da se sop-
stvenim sredstvima finan-
siraju odre|ene aktivno-
sti, a me{tani o~ekuju i
pomo} gradske vlasti i jav-
nih preduze}a u realizaci-
ji ovogodi{weg plana ra-
da, koji je dostavqen sva-
kom doma}instvu u selu,
ka`e Milo{ \okovi}, se-
kretar MZ Mojsiwe.
- Me|u prioritetnim
zadacima je sanirawe i as-
faltirawe puteva, krpqe-
we udarnih rupa na putevi-
ma, koji su u vrlo lo{em
stawu i skoro svi su za ge-
neralnu rekonstrukciju, a
bez podr{ke JP “Gradac” je
nemogu}e bilo {ta reali-
zovati. Me{tani }e se mak-
simalno anga`ovati da ne-
asfaltirane puteve na pod-
ru~ju MZ, a pogotovu one
koji vode ka doma}instvi-
ma, po{qun~aju i omogu}e
normalan prilaz ku}ama.
Savet MZ }e se anga`ovati
i na ~i{}ewu propusta,
~ije zapu{ewe dovodi do
izlivawa vode iz kanala
koja te~e po putu i nanosi
ogromnu {tetu, a svedoci
smo da u posledwe vreme
imamo sve ~e{}u pojavu bu-
ji~nih i obilnih padavina
usled promene klime. Tako-
|e }emo maksimalno posve-
titi pa`wu kr~ewu vrzina
i rastiwa pored svih put-
nih pravaca. Nastoja}emo
da postavimo kontejnere u
na{oj MZ, s obzirom da
smo dobili obe}awa nadle-
`nih da }e nam pomo}i. U
saradwi sa “Gradcom” na-
stavi}emo akciju posta-
vqawa javne rasvete, tamo
gde postoje tehni~ke mogu}-
nosti i ukoliko gra|ani
mogu da finansiraju iz
sopstvenih sredstava za na-
bavku bandera. Uskoro bi
trebalo da zapo~ne izgrad-
wa razvodne mre`e u MZ za
me{tane koji su potpisali
ugovor za uvo|ewe rzavske
vode - navodi planove Mi-
lo{ \okovi}.
Sekretar MZ isti~e da
{to pre mora da se sanira
krov nad velikom salom
Doma, jer su grede po~ele
da popu{taju i preti opa-
snost od uru{avawa krova,
{to bi izazvalo neproce-
wivu {tetu koju je te{ko
nadoknaditi. Pored toga,
ukolio se uka`e prilika i
pojavi investitor, Savet je
planirao i adaptaciju ma-
le sale koja tako|e propa-
da, kao i spoqne fasade na
Domu. Neophodna je i re-
konstrukcija prostorija
MZ i KUD-a “Nada Simo-
vi}”.
U saradwi sa gradskim
rukovodstvom, me{tani
planiraju da prostor stare
centrale i deo hola adap-
tiraju za otvarawe zdrav-
stvene ambulante, jer je to
tako|e velika potreba wi-
hove MZ, jer je oko 50 odsto
stanovni{tva starije od 50
godina. Za po~etak bi, ka-
`e \okovi}, bili zado-
voqni kada bi doktor do-
lazio bar dva puta sedmi~-
no i pru`ao zdravstvene
usluge wihovim gra|anima.
Savet MZ }e nastaviti da
sara|uje i poma`e FK
“Morava”, KUD-u “Nada
Simovi}”, Osnovnoj {ko-
li, Crkvenoj op{tini,
preduzetnicima i drugim
licima koja se obrate za
pomo}.
Nekada je ovo selo bilo
poznato iskqu~ivo kao us-
pe{an povrtarski kraj, da-
nas je, na`alost, prepozna-
tqivo po autootpadima
du` Ibarske magistrale,
ka`e na{ sagovornik, pod-
se}aju}i da ih samo na pod-
ru~ju MZ Mojsiwe ima 15.
Prema wegovim re~ima, to
je ruglo ne samo sela, ve} i
grada.
- Me{tani }e nastaviti
da obezbe|uju sopstvene fi-
nansijske prihode, putem
zakupa poslovnog prosto-
ra, zemqi{ta i udru`iva-
wa sredstava gra|ana, jer je
to jedini na~in da ostvare
deo ovog plana, imaju}i u
vidu da je i 2013. godina
vrlo te{ka i nepovoqna.
Samo sopstvenim snagama
mo`emo krenuti napred, a
ako `elimo da zadr`imo
narod u selu, moramo im
omogu}iti normalan `i-
vot - isti~e Milo{ \oko-
vi}.
N. R.
MR ALEKSANSDAR LEPOSAVI] O 7. ME\UNARODNOM SEMINARU O PROIZVODWI I PROMETU
JAGODASTOG VO]A, ODR@ANOM U ^ILEU
„SUPER VO]E“, STABILNE TRA@WE
I IZUZETNIH KARAKTERISTIKA
Antonio Domingez, predsednik IRO, Aleksandar Leposavi} i Felipe Rosas,
direktor “R konsaltinga” i generalni sekretar IRO-a
MESNA ZAJEDNICA MOJSIWE
SAMO SOPSTVENIM SNAGAMA
MO@EMO KRENUTI NAPRED
Milo{ \okovi}, sekretar MZ Mojsiwe
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 21DRU[TVO
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 80 - 100
mladi krompir 150
pasuq 300
paprika 300
paradajz 120 - 200
krastavac 100 - 120
praziluk 100
tikvice 80 - 100
brokoli 250
kupus 60 - 80
karfiol 200 - 300
per{un 30
{argarepa 80
cvekla 100
zelena salata 20 - 25
spana} 80 - 100
crni luk 80
crni luk mladi 20
beli luk mladi 30
rotkvice 20 - 50
VO]E
suve {qive 250
jabuke 50 - 80
tre{we 150 - 250
jagode 120 - 180
ju`no vo}e 100 - 200
orasi 1.200
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 90 -
100
pili}i 350
jaja 10 - 12
kajmak 500 - 600
sir 250 - 400
pr{uta 1.300 - 1.700
slanina 300 - 900
suxuk 850
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici - nema
prasi}i 260 - 270
ovce 100 - 110
jagwad 200 - 220
p{enica 30
je~am 32
kukuruz 30
Osniva~i Nau~no
tehnolo{kog parka
^a~ak, u saradwi sa
Ameri~kom agencijom za
razvoj - USAID, od utorka
do ~etvrtka su organizova-
li niz radnih sastanaka sa
predstavnicima Nau~no
tehnolo{kog parka iz Pra-
ga. Na sastancima, koji su
se odr`avali na Fakultetu
tehni~kih nauka, prezento-
vana su prakti~na iskustva
o na~inu rada pra{kog Na-
u~no tehnolo{kog parka,
kao primera dobre prakse,
a posebna pa`wa bila je
posve}ena utvr|ivawu re-
alnih potencijala i mo-
gu}nosti u ciqu usposta-
vqawa redovnog i efika-
snog funkcionisawa NTP
u ^a~ku, kao i definisawu
koristi koje }e privredni-
ci i drugi budu}i kori-
snici mo}i da ostvaruju
posredstvom NTP.
U okviru projekta odr-
`ivog lokalnog razvoja
(SLDP), Ameri~ka agencija
za razvoj - USAID spremna
je da podr`i projekte, koji
bi u vi{e segmenata, iz
razli~itih oblasti, do-
prineli podr{ci razvoja
NTP u ^a~ku.
Miladin Ristanovi},
direktor Nau~no tehnolo-
{kog parka, ka`e da je we-
gov osnovni ciq poveziva-
we istra`iva~kio-nau~-
nih dostignu}a, razvojnih
projekata i inovacionih
programa u ciqu razvoja
privrede:
- Re~ je o organizovawu
sopstvenog znawa, odnosno
pameti, jer oni koji je ne-
maju, ili nisu sposobni da
se organizuju, moraju skupo
da pla}aju tu|e proizvode.
Grad ^a~ak je, u saradwi sa
nau~no obrazovnim insti-
tucijama i udru`ewima
privrednika, osnovao
NTP upravo sa tim ciqem,
da organizuje znawe. U pr-
voj fazi }emo imati zapo-
{qavawe mladih, kreativ-
nih qudi, kroz ~iji }e se
rad stvoriti uslovi za za-
po{qavawe i ostalih ka-
drova sa ove teritorije, a
bilo bi dobro i {ire. Mi
smo u ovom poslu pioniri,
nismo do sada imali nika-
kvu podr{ku dr`ave, kre-
nuli smo sopstvenim i
qudskim i materijalnim
kapacitetima.
Predsednik Skup{tine
NTP Radisav Marjanovi},
podsetio je da su pre vi{e
od godinu dana {est
ozbiqnih institucija, Fa-
kultet tehni~kih nauka,
Agronomski fakultet, In-
stitut za vo}arstvo, velika
poslovna udru`ewa “Gra-
dac 97” i “Unija ^a~ak
2000” i Grad ^a~ak osnova-
li Nau~no tehnolo{ki
park, koji mora da donese
uspeh, a “uspeh zna~i da se
dobre poslovne ideje, za-
snovane na nau~nim do-
stignu}ima i inovativnim
re{ewima, realizuju u
praksi, posredstvom
NTP”.
- Ameri~ka agencija za
razvoj - USAID podr`ava
prve razvojne korake NTP,
tako {to dovodi eksperte
iz sveta koji }e da obu~e
menaxment, odnosno da nam
ka`u koja je procedura, ka-
ko se razvijaju tehnolo{ki
parkovi svuda u svetu.
Usvoji}emo ona iskustva o
na~inu rada, koja su pri-
mer dobre prakse - rekao je,
izme|u ostalog, Marjano-
vi}.
Pavel Habart, direktor
NTP Prag, istakao je da je
Tehnolo{ki park u Pragu
jedan od najve}ih u ^e{koj,
i napomenuo da je wegova
uloga da podeli svoja isku-
stva sa qudima u ^a~ku, da
im pomogne da ovaj park
{to pre postane operati-
van.
- Uloga Tehnolo{kog
parka jeste da podr`i ino-
vacije, start-up preduze}a,
kao i mala i sredwa predu-
ze}a. Za ovih pet godina
koliko je operativan Teh-
nolo{ki park u Pragu, po-
dr`ano je vi{e od 120 kom-
panija, a svaka od wih za-
po{qava odre|eni broj
qudi. Sve te kompanije ra-
stu i razvijaju se, tako da je
Tehnolo{ki park i na taj
na~in direktno podr`ao
ekonomski razvoj zemqe -
naglasio je Pavel Habart.
Mirjana \okovi}, po-
mo}nik gradona~elnika za
oblast ekonomskog razvoja
i za{titu `ivotne sredi-
ne, podsetila je da je Grad
^a~ak za 2013. godinu iz
buxeta opredelio dva mi-
liona dinara za funkcio-
nisawe NTP, kao i pro-
stor u Ulici Nikole Te-
sle:
- Namera rukovodstva
Grada ^a~ka je da pru`i
veliku logisti~ku podr-
{ku ovoj instituciji. Ve-
rujemo da }e biti realizo-
vane dobre ideje malih i
sredwih preduze}a, a tu su
i na{i partneri iz ^e{ke,
koji }e nam preneti veliki
deo svog iskustva.
N. R.
ODR@ANI RADNI SASTANCI PREDSTAVNIKA NTP ^A^AK I NTP PRAG
ZA RAZVOJ PRIVREDE
22 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEVODI^
PR
IP
RE
MI
LA
: I
rena M
ilo{
evi}
KLUB „VELVET”
„SRPSKI PAB”
Petak, 31. maj - Svirka benda
“NEZVANI^NA VERZIJA”, 22 ~asa
Subota, 1. jun - Svirka
“ZA[TO DA NE”, 22 ~asa
Narodni muzej
- Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a
Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~aso-
va, vikendom od 9 do 13 ~asova
GRADSKA BA[TA
- Svakog petka i subote
GIPSYALEKSI]I, broj za
rezervacije 063-620-333PIVNICAKAFE “[TO DA NE”
PETAK 31. 5. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 KORAK 21
12:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
13:00 NIKO KAO JA-R.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI - R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 ARHIVA EPERHIJE
@I^KE
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SUBOTA 1. 6. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 PLANETA SEZAM
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 TREND SETTER
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 ARHIVA EPARHIJE
@I^KE -R.
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 VI PITATE, MI
TRA@IMO ODGOVOR
21:00 SUPER 70
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
NEDEQA 2. 6. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 POD SJAJEM ZVEZDA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 CRTANI FILM
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK,
VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 FILM
15:30 VEZE
16:15 PROSLAVA 20 GODINA
TELEVIZIJE-DIREKTAN
PRENOS
18:30 DRAGA^EVSKI HORIZON-
TI
19:00 AUTOBILBORD
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 KONCERT
23:00 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
PONEDEQAK 3. 6. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-R.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 BIOGRAFIJE
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 DRAGA^EVSKI
HORIZONTI-R.
16:45 SERIJA - IZLOG STRASTI-
R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 DOKUMENTARNI FIL-
MOVI - ZASTAVA FILM
20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD
21:00 MILANOVA^KA
SEDMICA
21:45 TREND SETTER
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU
UTORAK 4. 6. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRAST
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 POD SJAJEM ZVEZDA
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT-R.
14:50 DOKUMENTARNI FILM -
ZASTAVA FILM - R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD -R.
18:15 MILANOVA^KA SEDMI-
CA-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA
20:05 TV MEDIKUS
21:00 SRBIJA I SVET
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SREDA 5. 6. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 SUPER 70
13:30 OGLASI
14:10 PLANETA SEZAM -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 MO SPORT
20:45 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
^ETVRTAK 6. 6. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 FILM -R.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-R.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 NA[E SELO-R.
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NIKO KAO JA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
- TV GALAKSIJA -
/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
Restoran
"STARI GRAD"
- Svakog vikenda
starogradska svirkaKAFE KLUB „ENIGMA”
Petak, 31. maj
“SA O^IMA IZVAN
SVAKOG ZLA”, sve~ana
akademija povodom jubi-
larnog 50. Disovog pro-
le}a, velika sala u 20 ~a-
sova
^etvrtak, 6. jun
Godi{wi koncert ba-
letske {kole “Lujo Davi-
~o” - odeqewa u ^a~ku,
velika sala u 20 ~asova
HALA KK BORAC
Subota, 1. jun - Koncert
“BEOGRADSKI
SINDIKAT”,
20 ~asova
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 23MATURA
Maturanti
TEHNI^KA [KOLA
26 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEBA[TE I BALKONI
Sreda, 5. junUtorak, 4. junPonedeqak, 3. junPetak, 31. maj Nedeqa, 2. junSubota, 1. jun
200
C
60
C
220
C 220
C 200
C 190
C 220
C
120
C
200
C
100
C
VREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZAVREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZA
^etvrtak, 6. jun
Delimi~no obla~noObla~noSun~ano Obla~no, mogu}a ki{a
90
C 100
C80
C100
C
Ki{aDelimi~no obla~no Ki{a
Pretvorite ogolele
zidove u bujne ba-
{tenske elemente
koji ne zahtevaju mnogo ne-
ge. Zidovi gara`a, ograde,
kao i veliki zidovi ku}a,
~esto izgledaju prili~no
skromno. S druge strane,
dobra su za{tita od vetra
i predstavqaju savr{enu
za{titu od tu|ih pogleda.
Pomo}u nekoliko tri-
kova i sa odgovaraju}im
biqkama zidovi se na sa-
vr{en na~in mogu inte-
grisati u postoje}u ba{tu
i ujedno postati wen
ukrasni element. Ispod
zida gara`e mo`ete da
formirate skriveni ku-
tak za sedewe. Zid }e iz-
gledati atraktivnije ako
ga potpuno opkole puzavi-
ce poput br{qana i parte-
nocisusa, ili cvetnice kao
{to su klematis, ru`a pu-
zavica i plava ki{a. Leja
du` zida {irine 40 do 50
cm, dovoqna je za ove biq-
ke. Nemojte da zaboravite
da je velikom broju puza-
vica potrebna pomo} za
uspiwawe, u vidu re{et-
kastih konstrukcija, koje
se montiraju na zid.
I visoke perene lep su
ukras ogolelih zidova to-
kom letwih meseci. Slez,
beli paperjasti mak i let-
wi slez samo su deo boga-
tog asortimana. Ukoliko
ne `elite da dugi niz go-
dina gledate iste biqke,
mo`ete svake sezone da se-
jete novo sezonsko cve}e,
pre svega visoke sorte po-
put cleome.
Ne daju samo biqke no-
vi izgled zidovima. Pone-
kad je dovoqna kanta nove
boje i neugledni zid }e po-
stati ba{tenski ukras.
Budite hrabri i ma{tovi-
ti i obojite zidove neo-
bi~nim bojama. Tako }ete
toplim tonovima `ute i
oker boje, ili plavo - be-
lim kombinacijama, u ba-
{tu uneti mediteranski
duh. Klematis, uz {palir,
stablo smokve uz ivicu le-
je i poneka terakota sak-
sija sa za~inskim biqem
do~ara}e dodatno duh me-
diterana.
RU@I^ASTI
UKRAS ZIDA
Varijanta za ozelewa-
vawe monotonih zidova
koja ne zauzima mnogo me-
sta jesu re{etkaste kon-
strukcije sa ru`ama pewa-
~icama. Kako bi se biqke
{to boqe ose}ale, potreb-
no je voditi ra~una o sle-
de}im stvarima: stani{te
bi trebalo da bude izlo-
`eno direktnom suncu
najmawe pet sati dnevno.
Idealan je zid okrenut ju-
goistoku ili jugozapadu.
Na ju`no orijentisanom
mestu suvi{e je toplo za
kraqice cve}a, a severna
strana ku}e previ{e je
mra~na.
Konstrukcija bi treba-
lo da bude postavqena naj-
mawe 10 cm od zida. Tako
}e biqke imati dovoqno
vazduha, a izdanci }e bez
problema mo}i da se uvi-
jaju oko postavqene kon-
strukcije.
Ru`ama odgovara ze-
mqi{te bogato ilova~om
i hranqivim sastojcima.
Dodatkom komposta s vre-
mena na vreme dodatno }e
se poboq{ati kvalitet
zemqe. Uz re{etkaste kon-
strukcije mogu da se upi-
wu ru`e puzavice, kao i
neke sorte obi~nih ru`a.
Va`no je da od po~etka iz-
danke usmeravate ka gore.
Dowe izdanke pa`qivo
usmeravajte vodoravno,
blago i ka nebu, uz samu
konstrukciju. Tako }e se i
na dowim granama ru`a
obrazovati rasko{ni iz-
danci.
Savet: na prole}e, kod
ru`a koje ~esto cvetaju
treba skratiti bo~ne iz-
danke na tri do ~etiri ok-
ca. Kako biste podmladi-
li biqku, trebalo bi da
uklonite izumrle i debele
grane.
An|elija Milojkovi},
pejza`ni arhitekta
KAKO DA STVORITE SOPSTVENI RAJ
Pripremila: N. R.
VISOKE BIQKE ZA VISOKU MODU
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 27ENIGMATIKA
28 PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
V[TSS ^a~ak u {kolskoj 2013/14. godini upisuje studente na slede}e akreditovane studi-
jske programe (osnovne, trogodi{we studije):
1. ELEKTROTEHNIKA I RA^UNARSTVO
Modul 1: Elektroenergetika (50 buxet-30 samof.)
Modul 2: Elektronika i ra~unarstvo (30 buxet-30 samof.)
2. MA[INSTVO I IN@EWERSKA INFORMATIKA
Modul 1: In`ewerska informatika (60 buxet-60 samof.)
Modul 2: Proizvodno ma{instvo (19 buxet-11 samof.)
3. GRAFI^KA TEHNIKA (45 buxet-35 samof.)
4. PROIZVODNI MENAXMENT (60 buxet-60 samof.)
Kandidati pola`u prijemni iz MATEMATIKE ili TESTA ZNAWA, po izboru. POLA-
GAWE prijemnog ispita: 01, 02,03. i 04. jula 2013. PRIJAVA: 26., 27. i 28. juna 2013. (od 9,00 do
16,00 ~asova).
PRIRU^NIK za polagawe prijemnog ispita mo`e se nabaviti u [koli ili poru~iti tele-
fonom: 032 302-782.
Za{to upisati studije na V[TSS?
[kola budu}im studentima nudi:
- studirawe na dr`avnoj, akreditovanoj visoko{kolskoj ustanovi,
- akreditovane studijske programe,
- trogodi{we studije (180 ESPB ),
- specijalisti~ke studije (60 ESPB),
- programe usagla{ene sa zahtevima privrede,
- kompetentan nastavni kadar,
- opremqene u~ionice i laboratorije,
- stru~nu praksa u najboqim firmama u okru`ewu,
- biblioteku sa prostranom u~ionicom,
- partnerski odnos sa studentima,
- u~e{}e studenata u radu organa [kole,
- prostorije za rad i dru`ewe studenata,
- pristup internetu, studentske radionice,
- nagrade i priznawa najboqima,
- organizovawe Bruco{ijade, Vi{ijade i sli~no.
MODERNA ZNAWA U [KOLI SA TRADICIJOM!
V[TSS ^A^AK
Svetog Save 65
032-222-321
www.vstss.com
VISOKA [KOLA
TEHNI^KIH STRUKOVNIH STUDIJA
^A^AK
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-
dana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~ki
prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-
bqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-
we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-
{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-
ri{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjutera i
wihovo odr`avawe
- popravka i izrada va-
{ih akusti~nih i elek-
tri~nih `i~anih in-
strumenata (gitara,
mandolina,
bas primova,
i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorijama)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
Svedoci smo da se po-
jedinci posledwih
godina vandalski
pona{aju prema spomeni-
cima na{ih boraca, koji
`ivote polo`i{e da mi
`ivimo u slobodi. Na taj
na~in im se vandali zahva-
quju {to su ti hrabri qu-
di u~inili i iza sebe osta-
vili.
Najsve`iji tragovi ta-
kvog pona{awa su se zbili
u no}i izme|u 16. i 17. maja
ove godine. Tada su sa spo-
menika slobodarima u cen-
tru Gori~ana skinute tri
bronzane debele plo~e na
kojima su bila imena izgi-
nulih u Prvom i Drugom
balkanskom ratu, kao i
imena stradalnika iz Pr-
vog svetskog rata, koje su,
najverovatnije, zavr{ile u
nekom otpadu sekundarnih
sirovina.
Zar i hrabre treba reci-
klirati, ili na taj na~in
nekom omogu}iti da do|e
do para za `ivot, ili neku
drugu potrebu? Na`alost,
to nije jedini slu~aj. Ve}
nekoliko puta su odno{ene
bronzane biste na{ih ve-
likana: dr Dragi{e Mi-
{ovi}a, Filipa Filipo-
vi}a, Branka Milo{evi}a
Metalca, narodnog heroja
Milice Vu~eti} - Trepu{e
i drugih. Toga nije po{te-
|en ni spomenik Tanaska
Raji}a, a ni grob vojvode
Stepe Stepanovi}a... Ima
li tome kraja?!
Savez boraca svih oslo-
bodila~kih ratova na ~elu
sa Gradskim i Okru`nim
odborom i svi ~lanovi
ovog udru`ewa najo{trije
osu|uju ovakvo pona{awe i
tra`e od nadle`nih da
hitno reaguju u skladu sa
zakonom i po~inioce kazne
za u~iweno. Od nadle`nih
vlasti tra`imo da se na{a
kulturno-istorijska ba-
{tina {to hitnije za{ti-
ti, a vandalizam spre~i.
GO Saveza udru`ewa
boraca Narodnooslobodi-
la~kog rata Srbije
SPOMENICI NA UDARU VANDALA
marketing 032/342-276
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 29DRU[TVO
Nacionalna turi-
sti~ka organiza-
cija Crne Gore, u
saradwi sa turisti~kim
organizacijama iz Budve,
Bara, Tivta, Kotora i Her-
ceg Novog, promovisala je
u utorak na Gradskom {e-
tali{tu turisti~ku ponu-
du Crne Gore za leto 2013.
Svake godine turisti~ka
ponuda je sve bogatija i ra-
znovrsnija, a i za ovo leto
ima aran`mana za sva~iji
ukus. Za one koji se odlu~e
da svoj odmor provedu na
crnogorskom primorju, od
Ulciwa do Herceg Novog,
ima aran`mana za sva~iji
xep. Privatni sme{taj u
{picu sezone iznosi od se-
dam do 15 evra, a u mawim
hotelima sa tri ili ~etiri
zvezdice, sme{taj za sedam
dana je od 155 evra.
- Pored prirodnih le-
pota primorja, pa`wu tu-
ristima privla~e i razne
manifestacije. Kao i uvek,
u Budvi imamo Grad Teta-
tar, Festival Sun~ane ska-
le u Herceg Novom, zatim
na desetak pla`a se orga-
nizuju after bi~ partiji,
koji traju do kasno u no}, a
program vode poznati svet-
ski i dixejevi iz regiona.
Naravno, uvek zanimqiv je
i Karneval u Kotoru, Leto
sa zvezdama u Baru, kao i
mnoge poznate diskoteke u
kojima gostuju najve}e zve-
zde muzi~ke scene - rekla je
Qiqana ^uki}, menaxer
Nacionalne turisti~ke
organizacije Crne Gore.
Ona je naglasila da je svake
godine sve vi{e turista iz
Srbije, pa je tako pro{le
sezone zabele`ena poseta
od 11 odsto vi{e turista
iz Srbije nego prethodne
godine. I. M.
Mi n i s t a r s t v o
omladine i spor-
ta je u saradwi sa
26 resurs centara u Srbiji
raspisalo konkurs za rea-
lizaciju omladinskih pro-
jekata, sa ciqem afirmisa-
wa omladinskog aktivi-
zma, a sve u skladu sa Naci-
onalnom strategijom za
mlade. Nevladina organi-
zacija “Forca” iz Po`ege
je po tre}i put centar za
Moravi~ki okrug i prema
re~ima Gorana \uki}a iz
ovog Udru`ewa, ima od-
li~nu saradwu sa nefor-
malnim grupama i udru`e-
wima iz ^a~ka, Gorweg
Milanovca, Lu~ana i Iva-
wice. Pravo da u~estvuju
na konkursu imaju sve ne-
formalne grupe mladih,
kao i registrovane organi-
zacije. Grupe koje su regi-
strovane moraju do 15. juna
u Ministarstvu omladine
i sporta da se registruju
kao omladinske organiza-
cije, da bi mogle da u~e-
stvuju na konkursu.
- Teme su razli~ite, od
ekolo{kih akcija do ure-
|ewa prostora koje koriste
mladi. Podr`a}emo aktiv-
nosti koje promovi{u
zdrav i bezbedan `ivot,
one koje podsti~u preduzet-
ni~ki duh kod mladih, pro-
movi{u osnovne vrednosti
EU, motivi{u mlade da se
aktivno i kreativno ukqu-
~e u provo|ewe slobodnog
vremena... – ka`e \uki}.
Konkurs je otvoren do
15. juna, a formulari za
prijavqivawe se mogu na}i
na sajtu www.forca.rs.
Do 20. juna bi}e izabra-
ni projekti koji }e pro}i
obuku od 30. juna do 1. jula
u Po`egi, obja{wava \u-
ki}.
- Na obuci }e te pro-
jektne ideje koje budu do-
stavqene dobiti formu
pravog predloga projekta.
Nakon toga }e biti obave-
zni da do 20. jula po{aqu
punu projektnu aplikaciju,
a komisija }e na kraju od-
lu~iti koji }e projekti bi-
ti finansirani. Ovaj put
}emo navoditi primere do-
brih i lo{ih projektnih
aplikacija, jer nam se de-
{avalo da dobre projektne
ideje ne pro|u na konkursu
zato {to finalna verzija
nije zadovoqila elementa-
rne stvari. Svi mladi od
15 do 30 godina, ako imaju
neku dobru ideju, treba da
se jave, a mi }emo pomo}i
da wihova ideja dobije
pravu formu projekta - ka
`e \uki}. Buxet za ovu go-
dinu, za Moravi~ki okrug
je 700.000 dinara, a maksi-
malna suma koja }e biti
odobrena po projektu izno-
si}e od 40.000 do 100.000
dinara.
I. M.
Kancelarija za mlade je pro{log
petka u maloj sali Doma kulture,
organizovala prezentaciju Me|u-
narodnih volonterskih kampova koji su
nameweni svima onima koji `ele da upo-
znaju nove, zanimqive qude ili steknu no-
va, dragocena iskustva van granica Srbi-
je. Na prezentaciji su bili mladi qudi
koji su ve} boravili u ovakvim kampovima
i koji su pri~ali svoja iskustva.
Radni kamp je jedinstven oblik volon-
terskog rada u trajawu od dve do tri nede-
qe, predvi|en za sve qude dobre voqe iz-
me|u 18 i 65 godina i koji govore elemen-
tarni engleski ili jezik zemqe u koju idu.
Najvi{e ih ima u toku leta, ali se organi-
zuju tokom cele godine. Potrebno je pla-
titi samo put i participaciju u Volon-
terskom servisu Srbije, a sme{taj i hra-
na u kampu su obezbe|eni. Iako ve}ina vo-
lontera koja ide na radne kampove ima iz-
me|u 18 i 25 godina, volonteri svih uzra-
sta su dobrodo{li. Postoje i posebni, ti-
nejxerski kampovi, za mlade od 14 do 18 go-
dina. Osim malobrojnih kampova koji
pretpostavqaju posedovawe odre|ene ve-
{tine ili znawa (kao {to su umetni~ki –
muzi~ki, rad sa decom i odraslima sa spe-
cifi~nim potrebama), ne postoje ograni-
~avaju}i uslovi. Jednostavno, ako ima me-
sta, volonter }e biti sme{ten.
Kancelarija za mlade pozvala je sve za-
interesovane da ovog leta iskoriste svoje
slobodno vreme za ne{to {to }e sigurno
obogatiti wihove `ivote. Ukoliko `ele
da se prijave za neki volonterski kamp,
potrebno je da do|u u Kancelariju za mla-
de, gde }e im biti pru`ena pomo} i podr-
{ka.
I. M.
U~a~ankoj crkvi
Vaznesewa gospod-
weg, pro{le nede-
qe su se ven~ali Dejan Je-
li}, elektroin`ewer,
projektant i biznismen
iz ^a~ka, koji je trenutno
zaposlen u poznatom ru-
skom letovali{tu So~i i
Olga Nikolajevi~, ruski-
wa iz So~ija, slu`benik
velikog trgovinskog lan-
ca „Magnit“ iz tog grada.
Ovaj sve~ani ~in ven~a-
wa Srbina i Ruskiwe
uprili~ile su mnogo-
brojne zvanice, kako iz Srbije, tako i iz
Rusije, a me|u wima i prvi sekretar Amba-
sade ruske federacije Valentin Koqasev.
Kumstvo na ven~awu dvoje mladenaca pri-
palo je porodici Logvinov iz ^a~ka, a
komplentna rodbina supru`nika su ~la-
novi Srpsko-ruskog-beloruskog prijateq-
stva Srbije sa sedi{tem u ^a~ku.
Grand kafa obele`ila je Svetski
dan kom{ija {irom Srbije u `eqi
da nas podseti na prave kom{ijske
vrednosti koje nas sve spajaju – humanost,
gostoprimstvo, toleranciju i lepo vas-
pitawe. Svojim anga`ovawem kompanija
je `elela da pomogne porodicama kojima
je pomo} neophodna,
i u duhu kom{ijske
solidarnosti, pode-
lila je vau~ere za ku-
povinu osnovnih `i-
votnih namirnica i
izgradila rampe za
osobe sa invalidite-
tom. Odabir porodi-
ca i lokacija za ram-
pe ura|en je u sarad-
wi sa Klubom pred-
sednika skup{tina
stanara.
Grand kafa `ele-
la je da ulep{a ovo-
godi{wi Svetski dan kom{ija gra|ani-
ma Srbije i podseti ih na divne momente
i lepe uspomene koje ih ve`u i koje rado
dele sa kom{ijama, ali i da ih pozove da
kroz tradicionalno ispijawe zajedni~ke
kafe upoznaju nove susede i zbli`e se jed-
ni sa drugima.
- U vremenu kada je svakome potrebna
topla i prijateqska kom{ijska atmosfe-
ra, ponosni smo na to {to je Grand kafa
uspela da usre}i ili barem izmami osme-
he gra|ana Beograda, Novog Sada i Ni-
{a. Svesni smo ~iwenice da postoji do-
sta qudi kojima je pomo} potrebna, i po-
sebno nam je drago {to smo ovom akcijom
ve} podstakli kom{ijsku solidarnost -
rekao je Andrej Bele, direktor Atlantik
grupe za strate{ko
podru~je kafa.
Grand kafa je u
okviru ove akcije
ukrasila oko 1000
zgrada u tri grada
Srbije, postavqa-
wem postera „Dobar
kom{ija“ i podelila
~ak deset hiqada ke-
sica Grand kafe
“Gold” u `eqi da
podstakne kom{ije
da je popiju zajedno.
Aleksandar Ri-
bac, direktor Kluba
predsednika skup{tina stanara, izjavio
je da je vi{e nego zadovoqan obavqenim
poslom i saradwom sa Grand kafom. „Ve-
oma smo ponosni na ~iwenicu da je ova
akcija obuhvatila pomo} velikom broju
qudi. Pozitivni komentari i osmesi go-
vore da smo zahvaquju}i Grand kafio-
dradili odli~an posao i usmerili pozi-
tivnu kom{ijsku energiju tamo gde je naj-
potrebnija“, dodao je Ribac.
PROMOVISANA CRNOGORSKA RIVIJERA ZA SEZONU 2013.
CRNA GORA ZA SVE
KANCELARIJA ZA MLADE DAJE PREDLOGE ZA NOVA ISKUSTVA
PREZENTACIJA
VOLONTERSKIH KAMPOVA
SRPSKO – RUSKA SVADBA
GRAND KAFA ZA KOM[IJE
KONKURS ZA OMLADINSKA UDRU@EWA
„MLADI SU ZAKON“
Goran \uki} iz nevladine
organizacije „Forca“ iz Po`ege
30 PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
ODR@ANA 31. SEDNICA OP[TINSKOG VE]A U LU^ANIMA
VANREDNA SEDNICA SKUP[TINE PENZIONERA
LU^ANI
Kako je istakao Jovan
Pavlica, penzioneri
o~ekuju da }e nakon statu-
snih promena u Udru`ewu
do}i do velikog pomaka na
poqu raznih aktivnosti i
da }e to uticati na kvali-
tetniji `ivot starijih
Draga~evaca. Prva prome-
na u Statutu se odnosi na
predstavni~ki sistem, ta-
ko da svaka organizacija
daje odre|eni broj pred-
stavnika za Skup{tinu, pa
se o~ekuje da }e wen rad bi-
ti daleko delotvorniji.
Predsednici i potpredsed-
nici mesnih odbora sada su
~lanovi Izvr{nog odbora,
{to predstavqa veliku
prednost, jer nema posred-
nika, istakao je Pavlica.
Organizacija penzione-
ra o~ekuje finansijsku po-
dr{ku od op{tine Lu~ani,
kao i pomo} Centra za so-
cijalni rad, kada je re~ o
starim licima. Od pret-
hodnog saziva, niko se nije
delegirao za rad u organi-
zaciji, tako da je na Skup-
{tini izvr{ena i primo-
predaja du`nosti. Kako je
istakao ^edomir @ivano-
vi}, iz Mesnog odbora pen-
zionera Lu~ani, od novoi-
zabranog rukovodstva i or-
ganizacije pezioneri o~e-
kuju daleko boqi rad.
Na teritoriji op{tine
Lu~ani ima oko pet hiqa-
da penzionera. U sedam me-
snih odbora ima oko 800
penzionera. U planu je da
se u rad Udru`ewa ukqu~e
i penzioneri iz Gora~i}a,
Vi~e i Kotra`e, kako bi
organizacija zaista funk-
cionisala kao op{tinska,
re~eno je na sednice Skup-
{tine penzionera u Lu~a-
nima. V. S.
Na 31. sednici
Op{tinskog ve-
}a u Lu~anima
je utvr|en pred-
log o rebalansu op{tin-
skog buxeta za 2013. godinu.
Kako je istakla Domka Mi-
trovi}, {ef finansija,
prihodi buxeta ovim reba-
lansom uve}ani su za
5.240.000 dinara. U buxet
su uneseni novi prihodi,
kao {to su dobrovoqni
transferi fizi~kih lica u
iznosu od 13.400.000 i do-
nacije u visini od 540.000
dinara. Prihodi od dru-
gih nivoa vlasti u iznosu
od devet miliona dinara su
smaweni, jer ta sredstva
ne}e transferno do}i u bu-
xet, ve} se dobijaju preko
indirektnog korisnika bu-
xeta Centra za kulturu i
sport. U skladu sa prome-
nama prihoda, izvr{ena je
i korekcija rashoda, kako
to zakon i nala`e, tako da
}e buxet umesto 708, izno-
siti 713 miliona. O novom
rebalansu buxeta izjasni}e
se odbornici Skup{tine
op{tine Lu~ani na prvom
narednom zasedawu. Ovo je,
ina~e, drugo uskla|ivawe
buxeta, koje je bilo neop-
hodno, kako je objasnio
predsednik op{tine Mla-
domir Sretenovi}, radi
zavr{etka nekih va`nih
kapitalnih investicija na
podruju Draga~eva, a jedna
od wih je i vodosnabdeva-
we.
- @eleli smo da voda sa
Rzava {to pre stigne do sa-
mih potro{a~a. Bila su
nam neophodna i dodatna
sredstva da bismo na svim
linijama obezbedili pra-
}ewe rada pumpi, nivoa vo-
de i svih va`nih parameta-
ra. Uradili smo projekat
koji omogu}uje kompjuter-
ski nadzor funkcionisawa
kompletnog sistema vodo-
snabdevawa. Ujedno, hteli
smo i da animiramo mesne
zajednice, koje su bile no-
sioci radova na sekundar-
noj mre`i, kako bi se zapo-
~eto i zavr{ilo u {to sko-
rijem roku. Sastali smo se
sa wihovim predstavnici-
ma i nadamo se da }e u na-
rednih mesec i po dana sve
predvi|eno biti i reali-
zovano. O~ekujemo da }emo
od Vidovdana do Petrovda-
na, dakle pre Sabora tru-
ba~a obaviti probni rad i
da }e voda, nakon tehni~-
kog prijema, sti}i do ku}a
- rekao je Sretenovi}, do-
daju}i da, najverovatnije, u
istom momentu vodu ne}e
dobiti ba{ svi potro{a-
~i, jer u pojedinim mesnim
zajednicama jo{ traju ra-
dovi. Kako je naglasio, u
odnosu na sve ostale koji su
u realizaciju projekta
u{li ranije, selo Lu~ani
predstavqa izuzetak. Na
podru~ju te mesne zajednice
radovi jo{ uvek nisu zapo-
~eti, pa prakti~no i nije
mogu}e da u tako kratkom
vremenskom roku voda
stigne i do wenih potro-
{a~a.
U oblasti poqopri-
vrednih podsticaja, do iz-
mene je do{lo samo u delu
naknada za protivgradne
strelce. Umesto pet hiqa-
da, koliko se ranije izdva-
jalo, sada }e visina nakna-
de mese~no iznositi osam
hiqada dinara u toku pro-
tivgradne sezone. Rebalan-
som buxeta opredeqeno je i
1,8 miliona dinara za po-
stavqawe video nadzora u
Lu~anima, po zahtevu Po-
licijske uprave. Isto to-
liko sredstava bi}e inve-
stirano u putnu infra-
strukturu. Ova sredstva su
obezbe|ena po osnovu na-
plate kazni. U predlogu re-
balansa do smawewa je do-
{lo na poziciji socijalne
pomo}i za ugro`ena lica
za 200 hiqada dinara. Taj
iznos je preba~en na novu
poziciju za pomo} licima
sa posebnim potrebama, jer
postoji veliki broj lica
kojima je neophodno da ko-
riste dnevni boravak za
lica sa posebnim potreba-
ma u novoj ustanovi u ^a~-
ku, rekla je Domka Mitro-
vi}.
Adam Tadi}, direktor
Centra za kulturu i sport
je naglasio da je neophodno
{to pre re{iti problem
sme{taja truba~a tokom
Sabora i skrenuo pa`wu
da bi trebalo obezbediti
sredstva za tu namenu.
^lan ve}a Miroslav Rado-
ji~i} je istakao da se mno-
go sredstava tro{i na jav-
nu rasvetu i da bi bilo do-
bro da se tro{kovi smawe.
Predlo`io je da se uravno-
te`i broj svetiqki u me-
snim zajednicama i da se
uklone suvi{ne svetiqke i
zamene {tedqivim. Nakon
utvr|ivawa rebalansa bu-
xeta, ~lanovi Op{tinskog
ve}a su prihvatili i pred-
log odluke o zavr{nom ra-
~unu op{tinskog buxeta za
2012. godinu. Usvojene su
izmene i dopune odluke o
organizaciji Draga~evskog
sabora truba~a u Gu~i. Iz-
meweni su rokovi za dosta-
vqawe tro{kovnika subje-
kata koji u~estvuju u Sabo-
ru. Prva zona je pro{ire-
na, a druga smawena. Ko-
rekciju je pretrpela i cena
ulaza.
Predlog odluke o spro-
vo|ewu javnog konkursa za
imenovawe direktora Jav-
nog preduze}a “Direkcija
za izgradwu” Lu~ani ski-
nut je sa dnevnog reda sed-
nice kao preurawen, uz
obrazlo`ewe da jo{ uvek
nije dovedena do kraja kom-
pletna zakonska procedura
registracije novog javnog
preduze}a. Umesto o toj te-
mi, lu~anski ve}nici su
raspravqali o predlogu
“Direkcije za izgradwu”
da se Op{tina zadu`i, ka-
ko bi se putem lizinga na-
bavila nova mehanizacija.
Ma{ine, koje ovo preduze-
}e koristi, kako je obja-
snio Milojko Panteli},
dotrajale su i zahtevaju
stalna i itekako visoka
ulagawa u popravke. Na
primedbe pojedinih ~lano-
va ve}a da su putevi na pod-
ru~ju Draga~eva puni udar-
nih rupa i da ima i odrona
na putnim pravcima, koje
bi trebalo pod hitno sani-
rati, Panteli} je rekao da
su radnici Direkcije stal-
no na terenu i predlo`io
da za neku od predstoje}ih
sednica pripremi detaqan
izve{taj o svim aktivno-
stima.
Povodom predlo`ene
nabavke nove mehanizacije
za Direkciju, pre svega
skipa i kamiona, predsed-
nik op{tine Sretenovi} je
izjavio da je potpuno nor-
malno da u preduze}u po-
stoji dobra ma{ina, koja se
mo`e koristiti za odr`a-
vawe vodosistema, ali i
puteva. [tavi{e, naglasio
je i da }e lokalna samou-
prava nastojati da to pred-
uze}e u nekom budu}em pe-
riodu zaposli najmawe pet
qudi, koji bi se svakodnev-
no bavili odr`avawem
putnih pravca, onako kako
se to ranije radilo. Ipak,
prioritet u ovom momentu
ima zanavqawe ma{ina,
kako bi se u narednom pe-
riodu uspe{no odr`avali
putevi i budu}i sistem vo-
dosnabdevawa, zakqu~io je
Sretenovi}. Istovremeno,
on je predo~io i da je lo-
kalna samouprava u pret-
hodnom periodu ve} konku-
risala kod nadle`nog mi-
nistarstava sa 12 va`nih
projekata iz oblasti putne
infrastrukture, vodosnab-
devawa i sporta. Ukoliko
bar neki od ovih projekata
budu prihva}eni, odobrena
sredstva mogla bi postati
zamajac budu}eg razvitka
ovoga kraja.
Ve}nici su prihvatili
i program rada, kao i fi-
nansijski plan Turisti~ke
organizacije op{tine Lu-
~ani za ovu godinu. Kako je
istakao Milan Rai~i}, di-
rektor Turisti~ke organi-
zacije, planirano je da se u
turisti~ke svrhe prven-
stveno iskoriste postoje}i
resursi, a paralelno sa
tim i iznalaze nove mogu}-
nosti, kako bi se na najbo-
qi na~in iskoristili po-
tencijali draga~evskog
kraja. Okosnicu marketin-
ga trebalo bi da predsta-
vqa poznati Draga~evski
sabor truba~a, istakao je
Rai~i} .Slobodan Kori}a-
nac je predlo`io da se po-
novo o`ivi seoski turi-
zam, koji je nekada bio raz-
vijen na ovom podru~ju
V. S.
IZMEWEN STATUT UDRU@EWAU Lu~anima je pro{log petka, odr`ana
vanredna sednica Skup{tine penzionera
sa teritorije op{tine, na kojoj je izabra-
no novo rukovodstvo Udru`ewa. Novi
predsednik je Jovan Pavlica iz Mesnog
odbora penzionera Lu~ana, dok je pot-
predsednik Milutin Radulovi} iz mesta
Krstac. Osim ovih statusnih promena, iz-
vr{ene su izmene Statuta udru`ewa, ko-
jim je predvi|eno da Skup{tinu ~ine 60
predstavnika mesnih odbora penzionera.
VE]NICI DALI SAGLASNOST NA
PREDLOG REBALANSA BUXETA
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
OP[TINA LU^ANI I ^A^ANSKI „INTERAUTO-TRADE”
POKLONILI DOMU ZDRAVQA U GU^I TRI SANITETSKA VOZILA
31LU^ANI
Kako isti~e Milan Sa-
ri}, direktor {kole,
ova obrazovna ustanova, na
`alost, deli sudbinu
{kolstva u Srbiji, pa se iz
godine u godinu u wu upi-
suje sve mawe u~enika. Ova-
kav trend je posebno prisu-
tan u seoskim {kolama.
Ipak, sve zaposlene u {ko-
li, a i wega kao direktora,
posebno raduje ~iwenica
da svaku novu proslavu do-
~ekuju sa sve boqim rezul-
tatima, kako u oblasti na-
stavnih, tako i vannastav-
nih aktivnosti.
Iz godine u godinu u~e-
nici ove {kole bele`e sve
boqe i boqe rezultate na
razli~itim nivoima tak-
mi~ewa. Teodora Prtewak,
u~enica 8. razreda, do sada
je u~estvovala na brojnim
takmi~ewima i ka`e da }e
ovu {kolsku godinu pam-
titi kao izuzetnu zbog
ostvarenog uspeha na okru-
`nom takmi~ewu. O ovom,
ali i drugim zapa`enim
rezultatima na raznim tak-
mi~ewima, govorila je i
Milica Kova~evi}, na-
stavnik hemije, ne skriva-
ju}i zadovoqstvo {to radi
u ovako uspe{nom kolekti-
vu, u kome prosvetni rad-
nici i u~enici svaki put
nanovo pomeraju granice.
- Ova {kola ima divne
u~enike, koji se maksimal-
no anga`uju na svim poqi-
ma. Ponosimo se wihovim
rezultatima. Sa takvom de-
com nije te{ko raditi i
postizati zapa`ene uspehe.
Wihova posve}enost radu
je garancija uspeha - ista-
kla je Milica Kova~evi}.
- Mi se borimo da po-
boq{amo uslove u {koli,
a to je i sastavni deo stra-
tegije, koju smo kao ustano-
va zacrtali u razvojnom
planu. Planiramo da osna-
`imo sve materijalno-teh-
ni~ke uslove rada i infra-
strukturu. Modernizovali
smo ~itav {kolski pro-
stor, uradili smo poligo-
ne i modernu fiskulturnu
salu sa 300 mesta. Delimi~-
no smo promenili stolari-
ju, kao i krovnu konstruk-
ciju objekta. Radimo mno-
go, ali ~iwenica da inve-
stiramo u spoqa{wu in-
frastrukturu ostavqa nam
mawe prostora da ula`emo
u nastavni proces. Ipak,
preti~emo sami sebe na oba
poqa i trudimo se da uhva-
timo tempo savremenog
vremena, kako bismo u~eni-
cima obezbedili {to boqe
uslove za {kolovawe. U
svim na{im nastojawima
imali smo sna`nu podr{ku
lokalne samouprave, a na-
damo se da }emo i ubudu}e
imati dobru saradwu - is-
takao je Sari}, izdvajaju}i
kao prioritete u narednom
periodu sre|ivawe unutra-
{weg dvori{ta {kole, za-
menu stolarije i sre|ivawe
plafona po principu ener-
getske efikasnosti, {to }e
im doneti ogromnu u{tedu
u grejawu.
Priredbi, koju su povo-
dom Dana {kole specijal-
no uprili~ili u~enici i
pred{kolci, prisustvova-
li su predstavnici lokal-
ne samouprave. V. S.
GODINA SJAJNIH USPEHA
Prigodnim kulturno-umetni~kim programom, u prisustvu broj-
nih gostiju, Osnovna {kola u Kotra`i je proslavila 109 godina
rada. Ovu {kolu danas poha|a 180 u~enika raspore|enih u de-
set odeqewa, od kojih se dva izdvojena nalaze u Vu~kovici i
Gorwem Dubcu. Ova obrazovna ustanova ima 32 zaposlena rad-
nika. U ovoj {kolskoj godini u~enici su postigli zapa`ene re-
zultate na takmi~ewima iz hemije, istorije i u oblasti sporta.
Teodora Prtewak, u~enica 8. razreda, osvojila je drugo mesto
na okru`nom takmi~ewu iz hemije, a dobar plasman ostvario je
i Aleksa Mijatovi}, u~enik 7. razreda.
Pri~a se pona-
vqa. Mi smo ne-
davno na sli~an
na~in Domu
zdravqa u Lu~anima po-
klonili jedan ovakav sani-
tet. Tada je preduze}e “Mi-
lan Blagojevi} - Namen-
ska” kompletno iznelo do-
naciju. Jo{ jedan mawi sa-
nitet su tada preduzetnici
op{tine Lu~ani pokloni-
li ovoj zdravstvenoj usta-
novi. Danas, posle kratkog
vremena, op{tina Lu~ani
iz svog skromnog buxeta,
opredelila se da svojim po-
klonom podigne nivo
zdravstvene za{tite svojih
gra|ana. Sa zadovoqstvom
i ponosom mogu da ka`em
da je, zahvaquju}i direkto-
ru i kompletnom zdrav-
stvenom osobqu, ovaj Dom
zdravqa postao prepozna-
tqiv po kvalitetu svojih
usluga {irom na{e dr`a-
ve. Neka tako i ostane. Ovo
je na{ skroman doprinos
za budu}u dobru saradwu
Doma zdravqa i gra|ana -
istakao je Mladomir Sre-
tenovi}, predsednik op-
{tine Lu~ani, dodaju}i da
ovom donacijom, koja je
vredna oko ~etiri i po mi-
liona dinara, nastavqaju
dugogodi{wu saradwu sa
zaposlenima u Domu zdra-
vqa.
Milija Kosti}, vlasnik
firme „Interauto-trade”, re-
kao je da je od nadle`nih u
Domu zdravqa u Gu~i sa-
znao da je ambulanti u Ko-
tra`i potrebno vozilo.
- Mi smo se pre tri ili
~etiri godine prikqu~ili
zajedni~koj akciji obna-
vqawa voznog parka Doma
zdravqa op{tine Lu~ani.
Meni je drago da se tradi-
cija nastavqa. Vozni park
ove zdravstvene ustanove je
bio u izuzetno lo{em sta-
wu. Mi smo, kao firma, na-
stojali da na tenderu na-
stupimo sa najminimalni-
jim cenama, kako bismo do-
bili posao. Hteli smo i
donacijom da pomognemo,
pa smo odlu~ili da obezbe-
dimo sanitetsko vozilo,
koje mogu da voze i medi-
cinske sestre i lekar pre-
ma potrebi - rekao je Mi-
lija Kosti}, nala{avaju}i
da }e i ubudu}e u~estvova-
ti u ovakvim ili sli~nim
akcijama.
U ime Zdravstvenog cen-
tra u ^a~ku, donatorima se
zahvalio dr Rade Milo{e-
vi}, isti~u}i da se nada da
}e ova donacija pru`iti
doprinos poboq{awu kva-
liteta usluga koje Dom
zdravqa pru`a gra|anima
Draga~eva.
- Ovo je samo nastavak
jedne dobre i uspe{ne sa-
radwe ovda{we lokalne
samouprave sa na{om
zdravstvenom ustanovom,
Zdravstvenim centrom u
^a~ku i, pre svega, Domom
zdravqa u Lu~anima. Ova
saradwa bi trebalo da se
nastavi i ja se nadam da }e
lokalna samouprava i daqe
raditi na tome da se kvali-
tet zdravstvene za{tite
gra|ana Draga~eva podigne
na znatno vi{i nivo od sa-
da{weg - rekao je dr Milo-
{evi}, dodaju}i da je
zdravstvena za{tita na
podru~ju op{tine Lu~ani
na jednom zaista zadovoqa-
vaju}em i visokom nivou, o
~emu najboqe svedo~i akre-
ditacija Doma zdravqa u
Lu~anima, ali da u oblasti
zdravstva uvek ima mesta
novom unapre|ewu.
- Danas je veliki dan za
lu~anski Dom zdravqa. Do-
bili smo od lokalne samo-
uprave dva vozila, koja }e
vi{estruko poboq{ati
kvalitet zdravstvenih
usluga na ovom podru~ju.
Gospodin Kosti} je poklo-
nio vozilo na{oj najve}oj
seoskoj ambulanti, koje
nam je bilo itekako po-
trebno. Na taj na~in on je
`eleo da se odu`i svom se-
lu. Mi smo mu vrlo zahval-
ni. Vozilo ima nosila i
bocu sa kisenikom i mo`e
se koristiti kao klasi~no
sanitetsko vozilo. Mi-
slim da smo za ovu godinu
prakti~no obezbedili sva
sanitetska vozila koja smo
planirali - istakao je dr
Du{ko [uluburi}, direk-
tor lu~anskog Doma zdra-
vqa.
Kako smo saznali od
nadle`nih, planirano je da
se za potrebe Doma zdra-
vqa u Lu~anima u narednoj
godini nabavi jo{ jedno
vozilo. V. S.
Zahvaquju}i donaciji lokalne samoupra-
ve i ~a~anske firme „Interauto-trade”,
vozni park Doma zdravqa u Gu~i, pro-
{log petka, postao je bogatiji za tri nova
sanitetska vozila. U ciqu podizawa kva-
liteta zdravstvenih usluga, op{tina Lu-
~ani je poklonila Domu zdravqa kombi i
jedno mawe sanitetsko vozilo, a Milija
Kosti}, vlasnik firme „Interauto-tra-
de”, donirao je vozilo za potrebe ambu-
lante u Kotra`i. Kqu~evi sanitetskih
vozila sve~ano su uru~eni dr Du{ku [u-
luburi}u, direktoru Doma zdravqa u Lu-
~anima, i dr Radu Milo{evi}u, direkto-
ru Zdravstvenog centra u ^a~ku. Ukupna
vrednost donacije iznosi oko pet i po
miliona dinara.
OSNOVNA [KOLA U KOTRA@I OBELE@ILA 109. GODI[WICU POSTOJAWA
ZA EFIKASNIJI RAD USTANOVE
32 PETAK 31. MAJ 2013. GODINESPORT
Borac: Petri}, Boranija{evi}, @iv-
kovi}, Babi}, Masla}, Spirovski, Jovi-
~i}, Nikoli} (Jovan~i}), Zo}evi} (Milo-
jevi}), Vusqanin (Jevtovi}), Ra{kovi}.
Jedinstvo Putevi: Marinkovi}, Mar-
janovi}, Joksimovi}, Vidi}, @ivkovi},
Plani}, Simi}, ^an~arevi} (Baji}), Ar-
si} (To{i}), Jovanovi}, Vukmirovi} (Mu-
drini}).
@uti kartoni: Spirovski i Jovi~i}.
Sudije: [iroki (Smederevo), Dimi-
trijevi} (Kragujevac), Mini} (Ra~a).
Fudbaleri Borca pobedili su kod
ku}e u`i~ko Jedinstvo Puteve sa
3:1. Prvi gol pao je ve} u tre}em
minutu. U`i~ani su poveli pogotkom Jo-
vanovi}a, ali je i Borac ubrzo izjedna~io,
kada je Ra{kovi} u sedmom minutu zatre-
sao mre`u gostiju.
Do kraja prvog poluvremena obe ekipe
su imale svoje {anse. Vi|ena je jedna otvo-
rena igra dva ravnopravna protivnika. I
u nastavku je utakmica otvorena golom,
ovoga puta doma}e ekipe. Dvostruki stre-
lac Ra{kovi} doveo je ^a~ane u prednost.
Iako se Jedinstvo pokazalo kao ravnopra-
van protivnik, drugih
45 minuta su defini-
tivno pripali doma-
}inima. Imali su i
inicijativu i domi-
naciju na terenu. Ko-
na~nih 3:1 postavio je
Spirovski.
- Zaslu`ena pobeda Borca. Bila je ovo
vrlo dobra utakmica, bez mnogo kalkula-
cija. Odlu~io je drugi gol Borca, koji je
pao u 46. minutu. Imali smo
i mi u drugom poluvremenu
prilika, ali je golman Pe-
tri} nekoliko puta odli~no
intervenisao i tako se, mo-
`da, iskupio za onaj gol koji
je primio. Ostaju nam jo{ dva kola do kra-
ja. Nadam se da }emo pru`iti vi{e i zadr-
`ati se na vrhu tabele, gde smo bili tokom
celog prvenstva - prokomentarisao je tre-
ner Jedinstva Predrag Ristanovi}.
- Nama je bilo nezgodno to {to je utak-
mica otvorena golom U`i~ana. Ali, uspe-
li smo da se brzo vratimo i izjedna~imo.
Ovo nam je bila peta utakmica za 14 dana.
Igra~i su ispra`weni i fizi~ki i psi-
hi~ki. Uz to, u goste nam je dolazila jedna
kvalitetna, ~vrsta i disciplinovana eki-
pa. Mislim da je na ovoj utakmici najvi{e
profitirala publika koja je videla odli-
~an fudbal. Nama je ovo peta pobeda i po-
lako posti`emo svoju prepoznatqivu igru
- re~i su pomo}nog trenera Borca Mio-
draga Star~evi}a.
Posle ove podebe Borac je sedmi na ta-
beli sa 51 bodom. Do kraja prole}nog pr-
venstva odigra}e jo{ dva kola. O~ekuju ga
budu}i supreliga{i Napre-
dak iz Kru{evca i beograd-
ski Vo`dovac.
- To }e nam biti prilika
da vidimo gde smo i sa kojim
timom da startujemo u novoj
sezoni - naglasio je Star~e-
vi}.
U 32. kolu PLS Metalac
iz Milanovca je izgubio od
Proletera, 2:1, a Mladost iz
Lu~ana je igrala nere{eno
protiv Be`anije, 1:1.
Z. J.
Lider Gradske lige Mladost iz Pre-
qine sigurnim korakom gazi ka
Okru`noj ligi. Izabranici trene-
ra Du{ana To{i}a osvojili su tri boda
na te{kom gostovawu u Mojsiwu, gde su sa-
vladali Moravu sa 2:0. Golove za Mladost
postigli su Stanojevi} i Avramovi}.
Ulogu favorita u 20. kolu opravdao je i
drugoplasirani Parmenac. On je na svom
terenu savladao odli~nu Malbu golovima
Muni}a i Beli}a.
Pobedu na gostuju}em terenu zabele`i-
la je i ekipa iz Stan~i}a. Budu}nost je po-
bedila Rakovu sa 1:3. Novu pobedu na po-
pularnim “Zovama” izvojevao je i Strelac,
koji je minimalnim rezultatom 1:0, savla-
dao Planinac. Na utakmici u Preme}i
doma}in i ^a~ak 94 su podelili bodove,
2:2.
TABELA
1. Mladost 48
2. Parmenac 43
3. Budu}nost 35
4. Preme}a 26
5. Zadrugar 25
6. Rakova 23
7. ^a~ak 94 22
8. Morava 21
9. Planinac 19
10. Strelac 15
11. Malba 8
PAROVI 21. KOLA
Nedeqa, 17 ~asova
Zadrugar - Parmenac
Budu}nost - Morava
Mladost - Strelac
Planinac - Preme}a
^a~ak 94 - Malba
Polet - Rakova, van konkurencije
PRVA LIGA SRBIJE
33. KOLO
Napredak - Borac
Metalac - Banat
Novi Sad - Mladost Lu~ani
PALO I JEDINSTVO
Vrlo blizu plasmana u vi{i rang
takmi~ewa je i Draga~evo koje je u
27. kolu savladalo Spartak sa 1:3.
Brezak je do tri gola stigao golom Petro-
vi}a u samoj zavr{nici, 89. minut, uma-
wiv{i Slatini {anse za prelazak u ja~u
ligu. Do zna~ajnih bodova u borbi za op-
stanak do{ao je i Napredak, savladav{i
Vujan sa 2:0. Prava revija golova vi|ena je
na utakmici Dowa Vrbava - Miokovci.
Trijumfovali su doma}ini 4:3. Mladost je
minimalnim rezultatom pobedila Jedin-
stvo iz Gorwe Gorevnice, 1:0. Rudar je sa-
vladao Ov~ar, 2:0, a Luwevica i Morava
su podelili bodove, 2:2, kao i Jedinstvo iz
Kowevi}a i Kotra`a Franc komerc, 3:3.
TABELA
1. Draga~evo 61
2. Slatina 60
3. Jedinstvo K 49
4. Miokovci 45
5. Rudar 44
6. Mladost 44
7. Spartak 40
8. Ov~ar 39
9. Dowa Vrbava 35
10. Napredak 34
11. Jedinstvo GG 33
12. Kotra`a 31
13. Morava 31
14. Brezak 29
15. Vujan 22
16. Luwevica 7
28. KOLO
Subota i nedeqa, 17 ~asova
Vujan - Dowa Vrbava
Miokovci - Jedinstvo K
Kotra`a - Mladost
Jedinstvo GG - Brezak
Slatina - Luwevica, subota
Morava - Rudar
Ov~ar - Spartak
Draga~evo - Napredak
OKRU@NA LIGAGRADSKA LIGA
DRAGA^EVO U VI[EM RANGU?MLADOST SVE BLI@A
OKRU@NOJ LIGI
PRIJEVOR UZEO
TRI BODA
U28. kolu Zone Morava Prijevor je pobedio
Orlovac sa 2:1, a Omladinac iz Zabla}a i
Polet Trbu{ani su podelili bodove, 1:1. Naj-
boqe plasirana ekipa iz na{eg kraja je Polet,
koji je sa 37 bodova, na desetom mestu. Orlo-
vac je 11. (33), Prijevor 15. (21) i Omladinac
posledwi (20).
U slede}em kolu tim iz Zabla}a gostuje Mo-
kroj Gori, a Prijevor Takovu. Polet do~ekuje
Jo{anicu ND 2011.
PO BOD
ZA POLET
I SLOBODU
Uutakmici bez golova Polet je, pro-
tiv Pobede, uzeo bod, kao i Slobo-
da i Rudar, koji su postigli po tri po-
gotka. Polet je i daqe u vrhu tabele, na
~etvrtom mestu sa 46, dok je Sloboda
13. sa 31 bodom.
U 29. kolu Sloboda do~ekuje Rad-
ni~ki Stobeks, a Polet gostuje @ele-
zni~aru.
ZONA MORAVA GRUPA ZAPAD
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 33SPORT
Pobedom nad Prijepoqem, pionirke
Odbojka{kog kluba Borac osvoji-
le su “Moj prvi turnir”, najja~e
takmi~ewe u svojoj uzrasnoj grupi. Turnir
za devoj~ice ro|ene 2000. godine odr`an je
u Lazarevcu 25. i 26. maja. U vrlo jakoj kon-
kurenciji, 36 ekipa, ^a~anke su u svih pet
me~eva ubedqivo pobedile svoje rivalke.
I Prijepoqe su lako savladale, rezulta-
tom 2:0. Odbojka{ica Borca Neda Jovano-
vi} progla{ena je najboqom sme~erkom
“Mog prvog turnira”.
Pobedom u Lazarevcu mlade ^a~anke su
nastavile svoju i trijumfalnu seriju sta-
rijih takmi~arki OK Borac. Prvi tim je u
drugoj ligi takmi~ewe zavr{io na prvom
mestu, dok su kadetkiwe po drugi put prva-
kiwe Zlatiborsko - Moravi~kog okruga.
[ampionsku titulu u regionu pionirke
Borca su uzele po {esti put. Z. J.
Pobedom nad odli~nom ekipom
“BUS Computers” iz Kikinde, u
finalu Plej ofa, ekipa Banata
za koju igra i ^a~anin Boris Mihailo-
vi} uzela je tre}u titulu. Banat je ekipu
iz Kikinde savladao u dva susreta rezul-
tatom 4:0, 4:2. I ova titula je do{la kao
rezultat mukotrpnog rada i posve}eno-
sti sportu, koji u Srbiji nema adekvatan
tretman. Banat je na ovom takmi~ewu
imao izuzetnu podr{ku publike. Wihova
dobro organizovana navija~ka grupa je
iznela svoje favorite iz svakog proble-
ma i pomogla im da uzmu tre}u titulu.
Osim Borisa, za Banat su nastupili
Marko Petkov, Uro{ Gordi} i Ilija
Majstorovi}.
Na Turniru Tennis
Europe druge kate-
gorije za devoj~ice
do 14 godina ^a~anka Na-
talija Popovi} osvojila je
prvo mesto u dublu sa Ru-
skiwom Anastasijom Golu-
bevom. Turnir koji je bio i
prvi memorijal Jovana Ku-
karasa odr`an je u Suboti-
ci od 19. do 25. maja.
Natalija i Anastasija
su u finalnom me~u pobe-
dile dubl Kristina Mile-
ti} i Jovana Vukovi} ube-
dqivim rezultatom 6:2.
Mlada ^a~anka je na ovom
turniru igrala i ~etvrt-
finale u singlu na kome je
trijumfovala Kristina
Mileti} iz Aran|elovca.
Natalija je trenutno na
{irem spisku reprezenta-
tivki, zajedno sa Kristi-
nom i Jovanom Vukovi}, za
u~e{}e na Olimpijskom
festivalu mladih EYOF,
koje }e biti odr`ano u
Utrehtu od 14. do 19. jula.
Uspe{an zavr{etak polusezone i
deset godina rada Karate klub Ne-
mawa obele`i}e organizacijom
Memorijalnog turnira “Nemawa Bulato-
vi}”. Po{to se nalazi i u kalendaru Fu-
dokan takmi~ewa, ovaj turnir bi vreme-
nom trebalo da postane i tradicionalni.
Memorijal je prvo zvani~no takmi~ewe u
organizaciji ~a~anskog Karate kluba Ne-
mawa. Posve}en je prerano preminulom
karatisti, po kome klub nosi ime.
Prvi Memorijalni turnir “Nemawa
Bulatovi}” bi}e odr`an u nedequ, 2. juna,
u fiskulturnoj sali Prehrambeno-ugo-
stiteqske {kole. Po~etak je u 11 ~asova.
Z. J.
Karatisti ^a~ka nedavno su nastupili
su na Fudokan kupu u ]upriji, gde su osvo-
jili 11 zlata, tri srebra i pet bronzi.
Zlatne medaqe:
Andrijana Simovi}, kate pojedina~no,
kihon i kihon-ipon kumite.
Markus Mabua Golev, kate pojedina~no
i ekipno sa Martinom @ivkovi}em i Pa-
vlom Savi}em.
An|ela Drobwak, kate pojedina~no.
Marija Stojkovi}, kate pojedina~no i
ko-go kumite.
Marta Ajtovi}, kate pojedina~no i jui
ipon kumite.
Kata tim seniora, An|ela \urovi},
Aleksandra Ili} i ~lanica KK Nemawa
Marija Paunovi}.
Srebrne medaqe:
Pavle Nikoli}, kate pojedina~no.
An|ela \urovi}, kate pojedina~no.
Kata tim - Andrijana Simovi}, Marta
Ajtovi} i Katarina Jakovqevi}.
Bronzane medaqe:
Martin @ivkovi}, kate pojedina~no.
Katarina Jakovqevi}, kate pojedina~-
no, kihon ipon.
Aleksandra Ili}, kate pojedina~no.
Marija Spasi}, kate pojedina~no.
Karate klub Sloboda bio je
doma}in 16. Me|unarodnog
turnira “^a~ak open” u ka-
tama i borbama za sve uzraste.
Pro{le nedeqe u hali “Mladost”
okupilo se vi{e od 300 takmi~ara
iz 27 klubova Srbije i Republike
Srpske.
U generalnom plasmanu prvo
mesto su osvojili takmi~ari KK
Sloga Hemofarm iz Doboja, drugo
~a~anska Sloboda, a tre}e Resavi-
ca iz Despotovca.
Ovo takmi~ewe za doma}ina je
bio i uspe{an zavr{tak polusezo-
ne. Marko Raji~i} je bio drugi u
borbama, u apsolutnoj i te`inskoj
kategoriji. Isto mesto zauzeo je i
Vladimir Savi}, dok su Andrej
Gruji~i} i Milica Polu`i} bi-
li tre}i. Lidija Gruji~i} je osvo-
jila prvo mesto u katama pojedina~no i
ekipno, a Bojana Raji~i} drugo. I ostali
takmi~ari Slobode koji su nastupali na
ovom turniru pokazali su odre|en nivo
znawa i spremnosti.
Pre po~etka turnira Marko Raji~i},
Andrej Gruji~i} i Milica Polu`i} na-
gra|eni su vrednim peharima za postignu-
te rezultate na Evropskom prvenstvu u
Ma|arskoj.
Organizaciju 16. Turnira “^a~ak
open” pomogli su lokalna samouprava i
kompanija “Sloboda”. U ime sponzora u~e-
snike je pozdravio predsednik Skup{tine
kompanije “Sloboda” Vule Resimi}, a tur-
nir je otvorio gradona~elnik ^a~ka Voji-
slav Ili}. Z. J.
U NEDEQU PRVI MEMORIJAL „NEMAWE BULATOVI]A“
VELIKI USPEH KK ^A^AK U ]UPRIJI
KRUNA ZA PRVIH DESET GODINA
UZELI 11 MEDAQA
ODBOJKA
TENIS
NATALIJA PRVA U DUBLU
STONITENIS
I BORIS UZEO TITULU
TURNIR “^A^AK OPEN” OKUPIO VI[E OD 300 KARATISTA
DOMA]IN VICE[AMPION
[ampioni sa Vulom Resimi}em,
gradona~elnikom i trenerom
PIONIRKE
[AMPIONKE
34 PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
ZAVR[ENA RAZVOJNA LIGA
AMERI^KI FUDBAL [AH
ATLETIKA
^A^ANI USPE[NI NA
AVANTURISTI^KOJ TRCI
SPORT
Pro{log vikenda Kragu-
jevac je bio doma}in
Prvenstva centralne Srbije
za pionire u atletici. Tak-
mi~ewe je ujedno bodovano i
za dr`avni Kup. Direktno u
finale plasirala se Tijana
Joki}, ~lanica Atletskog
kluba ^AAK, sa najboqim
rezultatom u bacawu kugle,
11,44 metara. U bacawu kugle
bile su uspe{ne jo{ dve tak-
mi~arke ^AAK-a koje su u
Kragujevcu prvi put nastu-
pile. Duwa Gari} je bila
tre}a, a Tawa Nikoli} ~e-
tvrta.
Tijana Milunovi} zauze-
la je tre}e mesto u tr~awu na
300 m i, tako|e, izborila
u~e{}e u finalu Kupa. Kata-
rina Popadi} je stigla na
ciq {esta u trci na 1.500,
{to nije lo{ rezultat, s ob-
zirom da je prvi put tr~ala
u ovoj disciplini. U ukup-
nom plasmanu pionirke ^A-
AK-a su bile tre}e.
Kod pionira Bogdan Jo-
kovi} je tr~ao dve discipli-
ne. Na 1.500 m je bio {esti, u
trci na 300 m drugi, {to je i
wega odvelo do finala. Pla-
sman u finale izborio je i
\or|e Soldatovi} u trci na
2.000 m. U ukupnom plasmanu
de~aci su bili {esti.
Ekstremni sportisti
iz ^a~aka Nenad Ba-
bi}, planinski bici-
klista i Dragan Mitro-
vi}, planinski trka~,
u~estvovali su pro{log
vikenda na Me|unarod-
noj avanturisti~koj tr-
ci “24 sata Koprena”.
Najspremniji takmi~a-
ri, fizi~ki i mentalno,
neprekidno su se 24 sata
takmi~ili ko }e vi{e
puta pre}i stazu od sta-
roplaninskog sela Doj-
kinci do vrha Koprena,
1.963 m nadmorske visi-
ne. Nenad je u svojoj kate-
goriji (30 - 40) u MTB-u
zauzeo tre}e mesto sa
pre|enih 114 km i 4.200
m visinske razlike (22 sata i 15 minuta - tri kruga), a
Dragan je u kategoriji 50+ (TRAIL - planinsko tr~awe)
bio prvi. On je za 20 sati i 27 minuta pre{ao 60 km i
2.500 mnv.
Uutakmici ~etvrtog
kola Prve srpske
lige An|eoski ratnici
su na svom terenu pobe-
dili Pirate iz Zemuna
sa 68:2. Slede}u utakmi-
cu Ratnici igraju sa po-
`areva~kim Pastuvima
za desetak dana.
Naredne sedmice su i
kadeti na ispitu. Mla|i
tim Ratnika u Kragujev-
cu igra polufinalni
turnir. Z. J.
ZA NAJSPREMNIJETRIJUMF
RATNIKA
TIJANA OBORILA
LI^NI REKORD
Ko{arka{i Bo-
rac Mocart
sporta savlada-
li su kod ku}e
OKK Beograd u posledwem
kolu Swisslion razvojne
lige. Osam pobeda omogu-
}ile su im tre}e mesto na
tabeli.
OKK Beograd je dobro
otvorio igru, poveo i u pr-
voj ~etvrtini bio ravno-
pravan protivnik, ali
ostali deo utakmice defi-
nitivno je pripao doma}i-
nu. Potvrda dobre igre bi-
li su im i burni aplauzi
publike.
Tre}a pozicija na tabe-
li Razvojne lige omogu}ila
je Borac Mocart sportu da
ne pla}a kotizaciju za u~e-
{}e u narednom prvenstvu.
Re~ je o sumi od 300 hiqada
dinara.
- ^estitam svim igra~i-
ma, koji su izneli najve}i
teret, rukovodstvu kluba i
stru~nom {tabu na postig-
nutom uspehu. Kada je po~e-
la Razvojna liga, takmi~e-
we nam nije bilo u prvom
planu, ve} da pru`imo
{ansu mla|im igra~ima
koji u sezoni nisu imali
ve}u minuta`u. Za nas su u
Razvojnoj ligi igrali i ko-
{arka{i Mladosti. Na
po~etku lige smo ostali
bez Kosanovi}a i Vasilije-
vi}a, kasnije su na pripre-
me sa reprezentacijim oti-
{li Jankovi} i Kne`evi},
ali se pokazalo da je i tako
podmla|en tim dobro
funkcionisao - ka`e tre-
ner Borac Mocart sporta
Ra{ko Boji}. Podmla|en
tim zabele`io je va`ne po-
bede i odli~no odigrao
protiv Tami{a i Radni~-
kog.
- Ono {to nam je svima
ostala velika `al je neza-
slu`en poraz sa FMP-om.
Apsolutno mo`emo biti
zadovoqni onim {to su na-
{i igra~i pru`ili u Raz-
vojnoj ligi. Junior Stefan
Mitrovi} je i neke senior-
ske utakmice dobro odi-
grao i pokazao da na wega
mo`emo ra~unati u nared-
noj sezoni. Vide}emo {ta
}e biti sa igra~ima Mla-
dosti koji su igrali Raz-
vojnu ligu. Izvesno je da }e
tri seniora ostati kod
nas, Nemawa Prolovi},
Miqan Radisavqevi} i
Nemawa Todorovi} - navo-
di Boji}.
Juniori Borac Mocart
sporta, danas i sutra, u~e-
stvuju na turniru u Ni{u
koga organizuje KK Junior.
Turnir je posve}en godi-
{wici potpisivawa Mi-
lanskog edikta. Prvog da-
na u polufinalu igraju Ju-
nior i Kraqevo, odnosno
Borac i rumunski Pite-
{ti. U subotu su utakmice
za prvo i drugo mesto. Z. J.
Udru`ewe sportskih ri-
bolovaca “Gradac” i
ove godine tradicionalno
organizuje sportsku manife-
staciju pod nazivom “Memo-
rijal Slavice Simovi}”. Je-
danaesto po redu nadmetawe
u pecawu ribe na plovak bi-
}e odr`ano na ribolova~koj
stazi u Me|uvr{ju u subotu,
1. juna.
Programom takmi~ewa
predvi|eno je da se u~esnici
okupe toga dana u 7 sati is-
pred bioskopa “Sutjeska”, a
polazak je planiran za 7,30.
Od 8 do 8,30 izvla~i}e se
takmi~arski brojevi na sta-
zi, a peca}e se od 9 do 12 sa-
ti, nakon ~ega sledi merewe
ulova i progla{ewe najuspe-
{nijih ribolovac po kate-
gorijama.
Organizatori pozivaju
posebno u~enike osnovnih
{kola da se odazovu, jer }e se
u toj konkurenciji bodovati
i ekipni u~inak, a ekipe }e
biti sastavqene od po tri
~lana.
Za sve u~esnike USR
“Gradac” obezbe|uje bespla-
tan prevoz do staze i doru-
~ak.
Sve dodatne informacije
mogu se dobiti putem tele-
fona 064/ 19 119 58 Lazar
Marinkovi}.
JEDANAESTI RIBOLOVA^KI
“MEMORIJAL SLAVICE SIMOVI]”
SVI SU DOBRODO[LI
Dru{tvo srpsko-gr~kog prijateqstva ^a~ak i klub
“Deci s qubavqu” organizovali su pro{log vikenda
{ahovsku simultanku izme|u velemajstora Stanimira
Cana Nikoli}a i ovda{wih pasioniranih qubiteqa
ovog sporta. Simultanka je odigrana u Ivkovi}a ku}i.
Cane se borio protiv 15 igra~a. Uspeo je da dobije sedam
me~eva, {est je izgubio i tri odigrao nere{eno. Tom pri-
likom jednom od ~etiri najboqih ~a~anskih {ahista
Stanimiru Nikoli}u, dodeqeno je Blagodarje, kao pri-
znawe za sve {to je ovih godina dao {ahu. Z. J.
SAM PROTIV SVIH
BORAC TRE]I
BMS - OKK Beograd 83 : 73
Foto: M. Jekovi}
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
IZBEGNITE IH!
[TA JE VI[AK U DOMU PO FENG [UIJU
35[ARENA
Gotovo da nema `ene
kojoj raspolo`ewe
ne}e podi}i nova
frizura, pa iako se previ-
{e ne razlikuje od pret-
hodne. Nekada je dovoqno
samo isfenirati se. Me|u-
tim, ~esto gre{imo iako
imamo najboqe namere.
[i{ke
[i{ke }e naglasiti
o~i, ali mogu biti i zamka,
pa privu}i pa`wu na ne-
{to {to biste ustvari `e-
leli da prikrijete. Na
primer, ravne {i{ke isti-
~u o~i, ali i nos. “Ako ne-
mate pravilan nos, prepo-
ru~uju se stawene i nerav-
no, odnosno u pramenove
o{i{ane {i{ke jer }e one
ista}i samo o~i”, savjetuje
Oded Gabaj, frizer slavnih
i poznatih i vlasnik salo-
na Lovella u Wujorku.
.“Slavna” frizura
Dobra je ideja frizeru
pokazati sliku frizure ko-
ja vam se svi|a kako bi lak-
{e razumeo {ta ta~no `e-
lite. Me|utim, ne o~ekujte
da vas pretvori u dugokosu
plavu{u Xesiku Simpson
ako je va{a kosa kratka i
tamna.
“Mo`da nemate isti ob-
lik lica ili teksturu kose.
Bitno je prona}i frizuru
koja vama odgovara. Na
primer, mo`da }e vam se
svideti neka zvezda koja
ima strogu bob frizuru.
Ali, u dogovoru sa frize-
rom razmislite odgovara
li vam ba{ takva frizura
ili je treba, u nekoliko
sitnih detaqa, prilagodi-
ti va{em licu. Mo`da da
samo izostavite {i{ke
ili prilagodite du`inu i
oblik {i{aka svojim cr-
tama lica”, nagla{ava Ga-
baj.
Crna kosa
Izrazito crna kosa je
vrlo te{ka i mo`ete izgle-
dati bledo i naglasiti ne-
dostatke, kao {to su pod-
o~waci.
“Ten Kim Karda{ijan
izgleda dosadno kad joj je
kosa pretamna. Ko`a joj za-
blista kad kosu posvetli
nekoliko nijansi. Izrazi-
to crna kosa nadvlada sve
ostalo, dok tamno sme|a
daje toplinu boji ko`e”,
poja{wava Gabaj.
Pramenovi i ravnawe
“Do|ete li da radite
pramenove i ne ka`ete
svom frizeru da ste ravna-
li kosu pre tri meseca, to
bi moglo prouzrokovati
pucawe kose ili to da ~ak
10 puta br`e posvetli nego
{to bi se to dogodilo na
“netaknutoj” kosi. Hemij-
ski tretmani, poput ravna-
wa ili pramenova, mogu
oslabiti strukturu korena
koja se ne}e vratiti sve dok
ne izraste nova kosa. Zato
frizera trebate izvestiti
o svim tretmanima koje ste
radili”, upozorava Gabaj.
Feng {ui, kine-
ska ve{tina
ure|ewa pro-
stora i `ivqe-
wa u skladu s wim, nala`e
da nije sve samo u pozicio-
nirawu predmeta, jer svaki
od wih nosi svoju energiju.
Postoje i predmeti ~ija
energija u domu nije nima-
lo pozitivna.
Suvo cve}e
Suvo cve}e stvara lo{
feng {ui zbog toga {to
ostavqa nepokretnu ener-
giju. Kad negde ponosno iz-
lo`ite suvo cve}e postaje
te{ko `iveti u trenutku.
Mo`da }ete ~eznuti za de-
tiwstvom ili biv{im qu-
bavima. Mo`da }ete se ~ak
ose}ati kao da vas izdaje
snaga. Zato bi najboqe bi-
lo da se re{ite buketi}a
koje ~uvate jo{ od maturske
ve~eri i investirate u sve-
`i buket.
Nefunkcionalni apara-
ti
Stru~waci za feng {ui
smatraju da elektronske
sprave predstavqaju snagu
i mo}. Slomqeni, nefunk-
cionalni aparati ili
elektronika s vremenom }e
se manifestovati u va{em
`ivotu u obliku zdravstve-
nih problema, propale veze
ili gadne situacije na po-
slu. Ili popravite tu teh-
niku ili je bacite.
Uvenule biqke
Biqke u feng {uiju sim-
bolizuju rast, ali samo ako
rastu. Ako vam sobne biq-
ke umiru, stvori }e vam
probleme. Mo`da }e vam
biti te{ko ustati ujutru, a
na poslu }ete se mo`da ose-
}ati umorno i neproduk-
tivno. Mogu}e je i da }ete
biti suvi{e umorni i za
seks. Ako biqke pate zbog
va{e nemarnosti, bacite
ih i nabavite zdrave biqke
o kojima }ete se vi{e bri-
nuti.
Lekovi kojima je pro{ao
rok trajawa
Osim {to se ne preporu-
~uje konzumacija lekova i
kozmetike nakon isteka ro-
ka trajawa, ~ini se da je
wihovo ~uvawe lo{e za
dom. Oni prema feng {uiju
sadr`e toksi~nu energiju
koja vam uveliko mo`e ote-
`ati opu{tawe, kako tele-
sno tako i psihi~ko, pri-
likom odmora. Zato pre-
gledajte ormari}e i kutije
i re{ite se svih lekova ko-
jima je pro{ao rok traja-
wa. Lak{e }ete se oslobo-
diti teskobe i vi{e }ete
u`ivati u slobodnom vre-
menu.
Stara hrana u fri`ide-
ru
Feng {ui hranu vidi
kao simbol sposobnosti da
primate i dajete qubav. Za-
to fri`ider pun stare, po-
kvarene hrane mo`e ozbiq-
no ugroziti va{u vezu.
Pregledajte ga jednom ne-
deqno, ali ne zaboravite
ormari}e i druga mesta na
kojima ~uvate hranu. Baci-
te sve {to nije jestivo.
Fotografije biv{ih
qubavi
^ak i ako ste u dobrim
odnosima s biv{im part-
nerom, nije zdravo izlaga-
ti wihove fotografije na
vidqivim mestima. Foto-
grafije same po sebi sadr-
`e sna`nu energiju i imaju
veliki uticaj na va{u pod-
svest. Ako `elite napravi-
ti mesta u `ivotu za trajnu
i zdravu qubavnu vezu, po-
spremite stare fotografi-
je u albume ili kutije. To
}e biti simbol va{e `eqe
za novom vezom koju }ete
onda i lak{e privu}i.
KUPA]I KOSTIMI
ZA OVO LETO
Pravo je vreme da po~nete da mislite o to-
me kako }ete ovoga leta izgledati na
pla`i, zato bi ve} trebalo da saznate sve o
tome kakvi }e kupa}i kostimi vladati ove se-
zone.
Obnavqawe garderobe za pla`u trebalo
bi da bude obavezno, posebno kada je u pitawu
kupa}i kostim. Naravno, ako jo{ uvek niste,
krajwe je vreme da po~nete sa ve`bawem i ob-
likovawem tela kako biste zablistali na
pla`i.
Visoki struk
Vru}i izgled za leto su kupa}i kostimi
visokog struka. Dvodelni kostimi sa retro
dezenima su me|u najpopularnijim trendovi-
ma za 2013. godinu.
Bikiniji inspirisani 1950-ima ista}i}e
va{e bokove i obline, a tako|e su dobra op-
cija za `ene koje vole konzervativniji iz-
gled.
Gorwi deo bez naramenica
Ovaj oblik gorweg dela kupa}eg kostima
trebalo bi da izbegavaju `ene bujnog poprsja,
ali su zato sjajna opcija za `ene sa mawim
grudima. Dolaze u svim veli~inima i obli-
cima, kao i sa jastu~i}ima za ekstra volumen.
Monokiniji
Jednodelni kostimi ni ove godine ne od-
laze u pro{lost, a svakako najpo`eqnija va-
rijanta me|u wima su monokiniji.
GRE[KE PRI IZBORU FRIZURE I BOJE KOSE
OSLOBODITE SE
LO[E ENERGIJE
36 PETAK 31. MAJ 2013. GODINESAOBRA]AJ
Ko krene automo-
bilom na put u
neku od dr`ava
Evropske unije
treba da se pri-
premi na ~esta
zaustavqawa i
kontrole saobra-
}ajne policije.
Eventualna vo`wa u
pripitom stawu se
drasti~no nov~ano
ka`wava, pa u Italiji, na
primer, kazna dosti`e i
do 6.500 evra. Obavezna
dokumenta za upravqawe
motornim vozilom van ze-
mqe su: nacionalna voza~-
ka dozvola (va`i samo u
zemqama [engen zone),
me|unarodna voza~ka do-
zvola i zeleni karton.
Me|unarodna voza~ka
dozvola izdaje se u Auto-
moto savezu, a rok va`ewa
je tri godine. Uz wu mora-
te imati i va`e}u nacio-
nalnu voza~ku dozvolu.
Dokaz da imate uredno
osigurawe kod doma}eg
osiguravaju}eg dru{tva
predstavqa zeleni karton.
Izdaje ga osiguravaju}e
dru{tvo i va`i do isteka
polise obaveznog osigura-
wa. Zelena karta ne va`i u
nekim zemqama (Rusija,
Azerbejxan, Kazahstan,
Gruzija).
Ako je va{e vozilo na
LPG pogon (naftni plin),
proverite ure|aj, jer su na
putevima u Evropskoj uni-
ji kontrole rigorozne. Ne
postoje ograni~ewa koli-
ko starim vozilom mo`ete
krenuti na put van zemqe.
Koga zaustavi saobra-
}ajna policija u bilo ko-
joj od zemaqa EU, izlazak
iz vozila nije dozvoqen!
Savet je da se policajcu
pru`e papiri i da se str-
pqivo ~eka provera koja
mo`e da potraje i dvadese-
tak minuta. Svaki poku-
{aj intervencije, ube|i-
vawa ili “~a{}avawa”
treba zaboraviti!
KAZNE
Motociklisti u EU
moraju da nose kacigu,
isto va`i za Hrvatsku i
Crnu Goru, ili }e im u su-
protnom dozvola biti od-
uzeta.
Od 50 do 100 evra ka-
`wava se bacawe bilo ka-
kvih otpadaka kroz pro-
zor tokom vo`we u Crnoj
Gori i Hrvatskoj. Bez do-
zvole ostaju oni koji na
putu do mora preti~u u tu-
nelu, krivinama, na ne-
preglednim deonicama.
Farovi treba da budu non-
stop upaqeni u Crnoj Go-
ri, Bosni i Hercegovini,
Hrvatskoj, Makedoniji i
Ma|arskoj, a kazne za neu-
kqu~ena svetla su od 30 do
60 evra.
Dobro je znati i kako i
gde se kazne napla}uju. U
Nema~koj je to mogu}e ura-
diti na licu mesta, u
Francuskoj se pla}a u
banci, a u Crnoj Gori, Bu-
garskoj i Ma|arskoj tako-
|e preko uplatnice. U Ma-
|arskoj se kazne napla}uju
iskqu~ivo u forintama.
PUTARINE
Putarina u Ma|arskoj
napla}uje se preko viwe-
ta. One se o~itavaju na na-
platnim rampama. Za naj-
jeftiniju ~etvorodnevnu
viwetu treba izdvojiti
4.30 evra, a za mese~nu
15.50 evra.
Naknada za kori{}ewe
puteva u Sloveniji napla-
}uje se tako|e putem viwe-
ta, a cena varira od 15
evra za sedam dana do 30
evra za mesec, dok je u Au-
striji 7.60 evra za 10 dana.
Za najjeftiniju deonicu u
Italiji, od Trsta do Ve-
rone treba izdvojiti 22
evra, a 37 evra od Trsta do
Rima. U Nema~koj se puta-
rina ne pla}a.
PROVERA
AUTOMOBILA
I naravno, to da na put
ne kre}ete sa “nesprem-
nim” automobilom ne tre-
ba posebno nagla{avati!
Ali, kako je ovaj element
naj~e{}i uzrok glavobo-
qa na{ih voza~a kada kre-
nu u inostranstvo, sasta-
vili smo listu priorite-
ta na {ta bi sve trebalo
obratiti pa`wu pre nego
se zaputite u daleke kraje-
ve:
- Provera svih te~no-
sti u automobilu (uqe,
rashladna te~nost, te~-
nost za prawe vetrobra-
na),
- Provera pritiska u
gumama (ispravne gume se
podrazumevaju),
- Provera svetlosne
signalizacije i akumula-
tora,
- Po`eqno je da odveze-
te automobil kod servise-
ra kako bi se na licu me-
sta mogli utvrditi ve}i
nedostaci na nekom od vi-
talnih delova va{eg ~e-
tvoroto~ka{a (ko~nice,
amortizeri, trapovi...),
- Obavezno pregledajte
kutiju sa priru~nim ala-
tom (svi je imamo), a ako
ne, obezbedite se dovoq-
nim brojem kqu~eva, “{a-
rafcigera”, ~eki}em, di-
zalicom....
- Proverite isprav-
nost rezervne gume,
- Trokut, prva pomo},
fluorescentni prsluk,
sajla za “{lepawe”...,
- Na put ne kre}ite bez
pitke vode, }ebeta i bate-
rijske lampe,
- I naravno, proverite
dokumentaciju da vas ne
vra}aju sa granice!
Ovo su samo neki od
elemenata na koje bi tre-
balo obratiti pa`wu, ne
samo prilikom priprema
za put, nego i u svakodnev-
noj eksploataciji automo-
bila. Ukoliko ne ispuwa-
vate neke od navedenih
elemenata, preporu~ujemo
da na put i ne kre}ete!
SAVETI ZA BEZBRI@NO
PUTOVAWE PO EVROPI
АМСС – Породицачланова ипријатељ возача.Породица штити,пријатељ помаже.
Ауто мото савез Србије,Управа саобраћајне поли-ције МУП-а РепубликеСрбије и Асоцијација технич-ких прегледа возила, тради-ционално, два пута годишње,организују превентивно-без-бедносну акцију “Исправновозило – безбедно возило”.Међу возачима врло попу-ларна, ова активност једна јеод најзначајнијих за повећа-ње нивоа безбедности саоб-раћаја, а организује се увекпред летњу, односно, зимскусезону.
С обзиром на то да сеакција пред летњу сезонуспроводи углавном у другојполовини јуна, у Пословнојјединици АМСС-а у Прељини
одлучили су да изађу усусрет и возачима који ћеове године кренути на одморпре почетка наведене акције.Наиме, сви возачи који имајунеки од чланских пакета, иливећ од данас постану новичланови Ауто мото савезаСрбије, у Ауто сервису овепословне јединице моћи ћепотпуно бесплатно да прове-ре стање свог возила преполаска на пут. У оквиругодишњих чланских пакетаАМСС-а постоје основни,који обухвата бесплатнеуслуге у Србији, и супер који,осим више бесплатних услу-га у нашој земљи, обезбеђује
и бесплатне услуге и уштедеу Европи.
По речима стручњака,веома је важно редовно одр-жавање возила чиме ће се, несамо избећи непријатнеситуације и скупљи кварови,већ пре свега допринетисвојој и туђој безбедности усаобраћају. Редовно одржа-вање је и услов за трајањегаранције на новим возили-ма. Интервал редовног одр-жавања варира од возила довозила, као и делови којетреба заменити или прове-рити.
На пређених 500 кмтреба контролисати нивоуља у мотору и притисак упнеуматицима;
На 5.000 км треба конт-ролисати стање електролитау акумулатору, да ли су окси-дисале клеме на акумулато-ру, стање кочница, дебљинудиск плочица, по потребипроменити уље у мотору,
проверити течност у рас-хладном систему;
На 10.000 км треба конт-ролисати стање уља у мења-чу, свећице, вентиле, клина-сти каиш, филтер за ваздух,стање пнеуматика, завртњена точковима, променитиуље у мотору и филтер зауље;
На 20.000 км треба конт-ролисати агрегате на моторуаутомобила, каишеве којипокрећу агрегате, за старијавозила карбуратор – евенту-ално га очистити;
На 30.000 км контроли-сати стартер – очистити га иподмазати, заменити уље умењачу и диференцијалу,као и кочионом систему;
На сваких 40.000 км пре-контролисати зупчасти каиши евентуално га заменити;
После сваких 60.000 км(или сваке друге године)проверити алтернатор изаменити течност у системуза хлађење.
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
ЛЕТЊА АКЦИЈА У АУТО МОТО САВЕЗУ У ПРЕЉИНИ
Супер члански пакет који кошта 2.000 динара и важигодину дана од дана учлањења обезбеђује следеће услу-ге и уштеде у било којој држави у континенталном делуЕвропе:
- шлеповање возила у случају саобраћајне незгоде допребивалишта члана,
- поправка возила на путу и/или превоз до најближегсервиса,
- рефундација трошкова хотелског смештаја (до 300еура) у случају саобраћајне незгоде,
- правни савет у кореспондентном ауто клубу (до 50еура),
- кредит за поправку, шлеповање возила или превозпородице по гаранцији уз депозит (до 1.000 еура)
- попусти у систему show your card на 28.000 про-дајних места, 600 партнера (хотели, ресторани, рентакар ...)
ЗА 2.000 ДИНАРА УШТЕДА ДО 5.000 ЕУРА
Све информације о чланским картама АМСС-а,неопходним документима за пут у иностранство, као икомплетним услугама предузећа у систему АМСС-а,могу се добити на сајту www.amss.org.rs, водичу за чла-нове који можете бесплатно преузети у Пословној једи-ници АМСС-а у Прељини, као и на телефон 032/381-127.
Породица штити, пријатељ помаже.
АУТО-МОТО САВЕЗ СРБИЈЕ – ПОРОДИЦАЧЛАНОВА И ПРИЈАТЕЉ ВОЗАЧА
37
marketing 032/342-276
SAOBRA]AJ
СИГУРНОСТ И БЕЗБЕДНОСТСА СУПЕР ЧЛАНСКОМ КАРТИЦОМ
38 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 39OGLASI
P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura
P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura
P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura
P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura
P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura
P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura
P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura
P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura
P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura
P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura
P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura
P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura
P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura
P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura
P-47.5 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura
P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura
P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura
P-53m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura
P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura
P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura
P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura
P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura
P- 56 m2, 4. sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura
P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura
P-57 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura
P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura
P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura
P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura
P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura
P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura
P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura
P-66.5 m2, 7. sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura
P-67 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura
P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura
P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura
P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura
P-73 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000 eura
P-74 m2, 5. sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura
P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura
P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura
P-78 m2, 6. sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura
P-80 m2, 1. sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura
P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura
P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura
P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura
P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura
SSTTAANNOOVVII
KKUU]]EE
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura
P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura
P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura
P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura
P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura
P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura
P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura
P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura
P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura
P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura
P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura
P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura
P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura
P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari placa, centar. Cena 125.000 eura
P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura
P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura
P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura
P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura
P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura
STANOVI
MEWAM ili prodajem
apartman 31.5 m2, 3.
sprat, CG, terasa, lift.
Zgrada gra|ena 2007.godi-
ne, nalazi se iznad pijaca
u Vrwa~koj Bawi. Prodaje
se kompletno name{ten.
Mogu}a zamena za stan u
^a~ku, mawi, dvosoban.
P- 37 m2, Hotel Morava,
3. sprat, CG, terasa. Cena
24.000 eura
P-46 m2, ulica Nemawina,
CG, terasa, lift.
P-40 m2, centar, 5. sprat,
CG, lift.
P-40 m2, Avenija 2, CG,
lift. Cena 18.000 eura.
P-55 m2, 1. sprat, starija
gradwa, centar. Cena
20.000 eura
P-55 m2, Q.Kej, nov, use-
qiv od 01.07.2013, dve
spava}e sobe, lift, terasa.
Cena 38.500 eura / sa
PDV/
P-58 m2, ulica Svetog Sa-
ve , 1. sprat, CG, terasa,
lift. Cena 34.000 eura
P-63 m2, 3. sprat, dvoipo-
soban, CG, kod {kole Fi-
lip Filipovi}. Cena
28.000 eura
P- 62 m2, ulica Svetog
Save, 9. sprat, lift, CG,
terasa. Cena 32.000 eura
P- 28 m2, nov, 2. sprat,
gas, {iri centar. Cena
15.000 E
P- 26 m2, nov, 3. sprat,
CG, centar. Cena 23.000 E
/PDV/
P- 30 m2, noviji, 4. sprat,
CG, H.Morava. Cena 22.000
E
P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej.
Cena 23.000 E
P- 38 m2, 3. sprat, CG,
lift, Avenija 1. Cena
26.000 E
P- 34 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 25.000
E
P- 34 m2, 4. sprat, CG,
lift, centar. Cena 22.000
E
P- 36 m2, 6. sprat, CG,
lift, Hotel Morava. Cena
25.000 E
P- 45 m2, 2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 33.000 E
P- 43 m2, 4. sprat, TA,
Centar. Cena 29.000 E
P- 46 m2, VP, CG, Avenija
1. Cena 29.000 E
P-45 m2, 5. sprat, CG,
Medicinska {kola.Cena
23.000 E
P- 50 m2, 1.sprat, TA,
Balkanska. Cena 27.000 E
P- 52 m2, 3. sprat, gas,
centar. Cena 34.000 E
P- 52 m2, 6. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
31.000 E
P- 52 m2, 6.sprat, CG,
lift, Kalu|erice. Cena
34.000 E
P- 55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Q.Kej. Cena 36.000 E
P- 57 m2, 3. sprat, CG,
centar. Cena 40.000 E
P- 58 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 33.000
E
P- 63 m2, 1. sprat, TA,
Hotel Morava. Cena
40.000 E
P- 60 m2, nov, 3. sprat,
CG, Balkanska. Cena
46.000 E
P- 60 m2, 4. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
42.000 E
P- 66 m2, 1. sprat, CG,
lift, Hotel Morava. Cena
45.000 E
P- 69 m2, 4. sprat, CG,
Avenija 1. Cena 45.000 E
P- 68 m2, 1. sprat, gas +
gara`a, centar. Cena
47.000 E
P- 70 m2, 2. sprat, CG,
lift, Q. Kej. Cena 47.000
E
P- 77 m2, 4. sprat, CG,
lift, Centar. Cena 50.000
E
P- 76 m2, 5. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
42.000 E
P- 75 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 47.000 E
P- 80 m2, 4. sprat, CG,
Q.Kej. Cena 47.000 E
P- 92 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 70.000
E
P- 80 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 70.000 E
/ PDV /
P- 83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 60.000 E
P- 77 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 65.000 E
/PDV/
P- 103 m2, 1. sprat,
dupleks, cg, Nemawina.
Cena 80.000 E
P- 120 m2, 3. sprat,
dupleks, CG, Hotel Morava.
Cena 75.000 E
P-25 m2, 1. sprat, TA,
Alvaxinica / name{tena
ili nename{tena/ .Cena
dogovor.
P- 23 m2, 1. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
19.000 E.
P- 28 m2, 5. sprat, TA
/gas/, Hotel Morava. Cena
19.000 E
P-38 m2, VP, CG, terasa,
Avenija 1. Cena 25.000 E
P-35 m2, 4. sprat, TA, Q.
Kej. Cena 22.000 E
P- 40 m2, 4. sprat, CG,
terasa, centar, renoviran
sa name{tajem. Cena
36.000 E
P-48 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Nemawina. Cena
28.000 E
P-45 m2, VP, nov / u
izgradwi, useqiv u maju /,
centar 800 e/ m2. Povra}aj
PDV.
P-47 m2, 2. sprat, CG,
ulica Obili}eva, noviji .
Cena 36.000 E
P-49 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2,
name{ten. Cena 32.000 E
P-57 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2. Cena
32.000 E
P-52 m2, 3. sprat, TA,
terasa, Qubi} kej. Cena
28.000 E
P-54 m2, 9. sprat, CG,
terasa, lift, centar. Cena
31.000 E
P-58 m2, 7. sprat, CG,
terasa, lift, Qubi} kej /
pogled na Moravu /. Cena
po dogovoru
P-65 m2, 1. sprat, CG,
terasa, renoviran, Hotel
Morava. Cena 45.000
P-50 m2, 4. sprat, gas,
terasa, noviji / sa stvari-
ma /, Hotel Morava. Cena
32.000 E
P-60 m2, 4. sprat, CG,
nov, Balkanska. Cena
33.000 E
P-90 m2, CG, lift, terasa,
gara`a, Hotel Morava.
Cena 53.000 E
P-26 m2, nova garsowera,
centar. Cena 22.000 eura
KU]E
P- 92 m2, plac 5 a, {kola
R.Mitrovi}. Cena 50.000 E
P- 120 m2 / P+PK/ ,
plac 2 ara, Obili}eva.
Cena 50.000 E
P- 70 m2, plac 4.13 ari,
Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000
E
P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha
/ vo}wak, {uma /, Teo~in.
Cena 15.000 E
P- 100 m2 /P + 1 /, plac
12 a, Prijevor. Cena
18.000 E
P- 30 m2, plac 25 a.
Trnava. Cena 11.000 E
P-250 m2 + 120 m2, plac
28 ari, Qubi}. Cena
80.000 E
LOKALI
P- 20 m2, nov, centar, CG.
Cena 30.000 E
P- 25 m2, Car Lazar, CG.
Cena 22.000E
P- 71 m2 /P+1/, centar,
plac 1 a. Cena 80.000 E
P- 134 m2, dva nivoa, cg,
Nemawina. Dogovor.
P- 105 m2 /SU+PRIZ/,
CG, H.Morava. Cena 60.000
E
P- 49 m2, Alvaxinica, CG.
Cena 38.000 E
P- 61 m2, Hotel Morava,
CG. Cena 45.000 E / PDV/
P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena
20.000 E
PLACEVI
P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa
glavnog puta. Cena 70.000
E
P- 40 a, kod Bolnice.
Dogovor
P- 1 ha, 10 a, Preqina /
kru`ni tok/. Dogovor.
P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa
glavnog puta. Cena 400
e/ar
HITNO
PRODAJEM DVOSOBAN STAN NA
BEDEMU 3. SPRAT, GAS, U DOBROM
STAWU, POVOQNO
www.stannekretnine.rs
40 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEOGLASI
NEKRETNINE
- PRODAJA
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 45 m2, u Nemawinoj
ulici . Cena 26.000 eura.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM jednosoban stan
33 m2, 2. sprat, CG, kod Hotel
Morave. Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM jednoiposoban
stan 53 m2, centar grada. Ce-
na 650 eura/ m2. Tel. 061/
115-9-863
PRODAJEM jednoiposoban
stan 37 m2, u Beogradu, ulica
B. Cvetkovi}a. Tel. 064/ 665-
3-399
PRODAJEM jednosoban stan
od 42 m2 u ulici Bate Janko-
vi}. Tel. 064/ 288-1-716
PRODAJEM jednosoban stan.
Cena povoqna. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM jednosoban stan
od 33 m2 na drugom spratu,
CG, kod Hotel Morave. Cena
25.000 eura. Tel. 224-590,
063/ 735-0-260
PRODAJEM dvosoban stan od
46 m2, 1. sprat, ulica Nema-
wina. Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM dvosoban stan na
Alvaxinici, 2. sprat. Tel.
060/ 506-5-511
PRODAJEM dvosoban stan
od 55 m2, u Nemawinoj ulici.
Cena 28.000 eura. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM dvosoban stan
40 m2 u Aveniji 2, CG, lift,
terasa. Cena 18.000 eura.
Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM dvosoban stan od
58 m2 na Keju. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM dvosoban stan od
55 m2 u Aveniji 2. Cena
31.000 eura. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM dvosoban stan od
60 m2 na Alvaxinici , lift,
CG. Povoqno. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM dvosoban stan
46 m2 u Nemawinoj . Tel.
011/ 237-9-031, 061/ 291-6-
355
PRODAJEM dvosoban stan
kod H. Morave, noviji, sa na-
me{tajem. Cena 25.000 eura.
Tel. 064/317 -1 -701
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 64 m2, kod H. Mora-
ve, CG. Cena 40.000 eura.
Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM trosoban stan
69 m2, nov, 2. sprat, CG, kod
Merkatora. Tel. 060/ 349-8-
490
PRODAJEM trosoban stan
68 m2 sa CG, u Nemawinoj
ulici. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM trosoban stan od
80 m2, CG, 1. sprat, ulica
Nemawina. Tel. 032/ 372-131
PRODAJEM trosoban stan ,
povr{ine 76 m2, CG, 2 tera-
se, podrum. Cena 47.000 eu-
ra. Tel. 064/ 317-1-701
PRODAJEM ~etvorosoban
renoviran stan u ^a~ku, Bule-
var Oslobo|ewa. Mogu}a za-
mena. Tel. 065/ 216-1-345
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 89 m2 , nov, lift,
centar. Telefon: 063/ 735-0-
260
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 129 m2 na Gradskom
{etali{tu. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM garsoweru od 27
m2 , nova, ulica Svetozara
Markovi}a. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM garsoweru na
Gradskom {etali{tu. Cena do-
govor. Tel. 066/ 366-235
PRODAJEM garsoweru od
29 m2, 3. sprat, nova, lift,
CG, Avenija 2. Tel. 064/ 158-
9-363
PRODAJEM garsoweru od 26
m2, visoko prizemqe, Qubi}
kej. Tel. 063/ 349-333
PRODAJEM stan od 62 m2,
ulica Svetog Save ,1 sprat,
CG. Cena 46.000 eura. Tel.
032/ 348-927
PRODAJEM stan od 35 m2 sa
CG, Qubi}ska ulica. Cena
24.000 eura. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM stan kod [ipa-
da od 53 m2, ima tapija. Mo-
gu}nost zamene kroz kredit.
Cena 33.000 eura. Tel. 061/
115-9-863
PRODAJEM stan od 43 m2 u
Qubi}skoj ulici. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan 32 m2, na 6.
spratu, kod Simpa. Cena
19.800 eura. Tel. 064/ 137-
4-137
PRODAJEM stan od 28 m2, 5.
sprat, kod Hotel Morave. Ce-
na 16.000 eura. Tel. 064/
146-8-732
PRODAJEM stan od 41 m2, 4.
sprat, kod Medicinske {kole.
Cena 31.000 eura. Tel. 064/
137-4-137
PRODAJEM stan od 43 m2, 2.
sprat, ulica Qubi}ska. Cena
31.000 eura. Tel. 064/ 146-
8-732
PRODAJEM stan od 88 m2, 5.
sprat, ulica K.V.Popovi}a.
Cena 62.000 eura. Tel. 064/
137-4-137
PRODAJEM nov stan od 47
m2 na 3. spratu, kod Merkato-
ra. Cena 35.000 eura. Tel.
063/ 735-0-260
PRODAJEM stan od 36 m2,
CG, noviji, lift , u Qubi}skoj
ulici. Cena 22.500 eura. Tel.
063/ 127-5-630
PRODAJEM stan od 61 m2 u
centru grada, u Amixinoj uli-
ci, na 1. spratu. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan od 43 m2,
ulica Nemawina, CG, 4.
sprat. Cena 28.000 eura. Tel.
228-457
PRODAJEM nov stan od 60
m2 u strogom centru grada.
Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM stan 27 m2, na
Gradskom {etali{tu. Cena do-
govor. Tel. 066/ 366- 235
PRODAJEM stan od 40 m2, 2.
sprat, Qubi} Kej. Cena
29.000 eura. Tel. 064/ 137-
4-137
PRODAJEM stan od 49 m2, 2.
sprat, Avenija 1. Cena
29.000 eura. Tel. 064/ 146-
8-732
PRODAJEM stan 37 m2, Beo-
grad, [umice, CG, 4. sprat,
ukwi`en. Cena 50.000 eura.
Tel. 061/ 228-8-961
PRODAJEM stan od 47 m2, u
Beogradu, lokacija TC “ Zi-
ra”, lift, CG, nova gradwa,
podzemna gara`a. Tel. 063/
735-0-260
PRODAJEM stan 65 m2, 1.
sprat, kod Hotel Morave. Ce-
na 34.000 eura. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM stan od 41 m2, 4.
sprat, kod Medicinske {kole.
Cena 31.000 eura. Tel. 064/
137-4-137
PRODAJEM stan od 43 m2, 2.
sprat, ulica Qubi}ska. Cena
31.000 eura. Tel. 064/ 146-
8-732
PRODAJEM nov stan od 70
m2, Qubi} Kej, CG, lift. Po-
voqno. Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM stan od 45 m2.
Cena 28.000 eura. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM stan od 34 m2, 5.
sprat, Avenija 1. Cena
22.000 eura. Tel. 064/ 137-
4-137
PRODAJEM stan od 23+20
m2, 5. sprat, Stari Autopre-
voz. Cena 25.000 eura. Tel.
064/ 146-8-732
PRODAJEM stan 28 m2 kod
Hotel Morave. Cena 18.500
eura. Tel. 348-927, 060/
348-9-270
PRODAJEM stan 37 m2, 3.
sprat, CG, bez posrednika.
Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM nov stan od 62
m2, dupleks, centar, useqiv,
CG, terasa. Tel. 060/ 349-8-
490
PRODAJEM stan od 42 m2, u
^a~ku, u ulici Bate Jankovi}.
Tel. 062/ 200-482
PRODAJEM stan od 60 m2, 5.
sprat, Alvaxinica. Cena
38.000 eura. Tel. 064/ 137-
4-137
PRODAJEM stan od 48 m2,
VP, Qubi} Kej. Cena 31.000
eura. Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM ku}u u Pigovoj
11/2. Tel. 032/ 345-543
PRODAJEM ku}u kod kamenog
mosta od 60 m2 sa 10 ari
placa, ukwi`ena. Cena
28.000 eura. Tel. 063/ 735-
0-260
PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2
ara placa, kod bioskopa
Prag. Tel. 064/ 139-4-468
PRODAJEM ku}u u Gori~ani-
ma, useqiva, sa placem od 50
ari. Cena po dogovoru. Tel.
061/ 188-0-429
PRODAJEM ku}u 35+13 m2,
1 ar zemqe, u ulici Vojvode
Stepe. Cena 30.000 eura.
Tel. 032/ 228-457
PRODAJEM dve posebne
stambene jedinice / ku}e / od
75 m2 i125 m2 na Alvaxinici
sa placem od 4 ara. Povoqno.
Vredi pogledati. Tel. 063/
843- 0- 214
PRODAJEM ku}u od 100 m2 u
Ko{utwaku. Tel. 064/ 864-7-
271
PRODAJEM lokal 30 m2, kod
Solida. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM ku}u u varo{ici
u Kotra`i, sa 2 objekta, 40
ari placa, vo}wakom, {umom
i livadom. Tel.
0033604179475
PRODAJEM imawe sa 2 ku}e
u Pakovra}u, blizu ^a~ka, as-
faltni prilaz. Vredi videti.
Tel. 064/ 196-4-705
PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa
2 ara placa kod Bioskopa
Prag. Tel. 011/ 394-0-872
PRODAJEM odli~nu vikend
ku}u, 15 kilometara od ^a~ka.
Tel. 060/ 558-9-296
PRODAJEM kamp ku}icu u
Ro{cima. Tel. 060/ 033-2-
354
PRODAJEM vikendicu od 20
m2 sa strujom na jezeru u Me-
|uvr{ju, u blizini Plave Ste-
ne. Cena 5.000 eura. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM vikendicu na Je-
lici sa 10 ari placa. Cena
6.000 eura. Tel. 065/ 344-9-
428
PRODAJEM vikendicu od 20
m2 i 12 m2 pomo}ni objekti
na 20 ari placa u Loznici.
Cena 6.000 eura. Mo`e dogo-
vor. Tel. 063/ 691-761
KU]U U U@EM DELU GRADA
ILI STAN U NOVOGRADWI
MEWAM ZA STAN U BEOGRA-
DU. TEL. 223-116 OD 9-18
PRODAJEM KU]U U U@EM DE-
LU GRADA, ILI MEWAM ZA
STAN U BEOGRADU. TEL: 223-
116 OD 9-18
NEKRETNINE
- IZDAVAWE
- POTRA@WA
IZDAJEM ure|enu ku}u u Ko-
{tuni}ima za letwi boravak ,
na du`e ili kra}e vreme. Ce-
na dogovor. Tel. 712-198,
061/ 723-3-080
IZDAJEM name{tenu garso-
weru, na Qubi} Keju, ulica
Danice Markovi} br. 80. Tel.
032/ 354-285, 063/ 525-888
IZDAJEM name{tenu garso-
weru u Sin|eli}evoj ulici
broj 83/1. Tel. 032/ 700-957,
063/700-0-425
IZDAJEM garsoweru. Tel.
060/ 419-0-348
IZDAJEM jednosoban stan ,
ulica 609/10, Loznica kod
Po{tinog magacina. Tel. 032/
374-951, 064/ 530-2-178
IZDAJEM dvosoban nename-
{ten stan, poseban ulaz, nova
gradwa, ku}a. Tel. 032/ 332-
671
IZDAJEM dvosoban name-
{ten stan na Gradskom bede-
mu. Tel. 011/ 266-5-938,
063/ 876-4-189
IZDAJEM prazan jednosoban
stan u zgradi u Nemawinoj
ulici. Tel. 063/ 844-2-574
IZDAJEM nov stan od 54 m2
u centru. Tel. 063/ 735-0-
260
IZDAJEM dvosoban name-
{ten stan u Beogradu, u bli-
zini Hotela Srbija. Tel. 062/
977-0-228
IZDAJEM poluname{ten tro-
soban stan, CG, na Alvaxini-
ci. Tel. 064/ 145-1-062
IZDAJEM name{ten stan od
64 m2 u U~iteqskoj ulici. Tel.
063/ 844-2-791
IZDAJEM cve}aru prema No-
vom Grobqu, kompletno opre-
mqena.Tel. 373-529, 064/
070-4-155
IZDAJEM lokal od 40 m2, u
strogom centru grada. Tel.
225-431, 063/ 711-0-511
IZDAJEM poslovni prostor
od 60 m2 u centru grada. Tel.
225-431, 063/ 711-0-511
IZDAJEM lokal od 50 m2 u
^a~ku. Tel. 064/ 229-9-952
IZDAJEM lokal od 81 m2 u
strogom centru grada u Gor-
wem Milanovcu. Tel. 063/
885-6-610
IZDAVAWE privatnog sme-
{taja - soba, blizu pla`e ,
Crna Gora, Bar, [u{aw .
Tel. 0038230350562,
+38267852878.
IZDAJEM sobu sa upotrebom
kuhiwe i kupatila, za dve u~e-
nice. Tel. 060/ 540-4-037
IZDAJEM stan, Bau{i}i kod
Herceg Novog, za letovawe.
Povoqno. Tel. 032/ 341-948,
066/ 346-288
IZDAJEM poslovni prostor
od 60 m2. Tel. 032/ 225-431,
063/ 711-0-511
IZDAJEM stan u u strogom
centru grada , odmah useqiv.
Cena od 130 -150 eura. Tel.
061/ 115-9-863
IZDAJEM noviji dvosoban ,
poluname{ten stan sa CG. Tel.
063/ 735-0-260
IZDAJEM name{ten stan
kod Solida. Tel. 061/ 115-9-
863
IZDAJEM u strogom centru
grada ku}u. Tel. 064/ 102-2-
759
MEWAM stan od 64 m2, 1.
sprat, CG, kod Gradskog Parka
u ^a~ku, za odgovaraju}i stan
u Beogradu. Tel. 063/ 844-2-
791
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
MALI OGLASI
IZDAJEM
POSLOVNI PROS-
TOR, POVR[INE 250
m/2, U STROGOM CEN-
TRU GRADA. MOBIL-
NI: 063/609 784.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA,
UKWI@EN
POSLOVNO STAM-
BENI OBJEKAT U
TRNAVI (kod Trnavske
reke uz regionalni put)
600 m/2, NA DVA
NIVOA, POGODAN ZA
SVE DELATNOSTI I
ZA STANOVAWE.
Telefon: 032/221-
400, mob. 064/12-41-
806, preko celog dana.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA, STAN U
STROGOM CENTRU
^A^KA, 92 m/2, TRE]I
SPRAT. Telefon:
032/221-400, mob.
064/12-41-806, preko
celog dana
PRODAJEM STAN
DVOIPOSOBAN,
60M2, SOLITER
„PROSVETA“,
POVOQNO, BEZ
POSREDNIKA.
063/611-497
OD 17-20 ^ASOVA.
PRODAJEM malo
kori{}enu fiskalnu
kasu Galeb MP 55 sa
GPRS.
tel:060/388-22-99
PRODAJEM RENOVI-
RAN ^ETVOROSOBAN
STAN OD 96 m2,
B.OSLOBO\EWA. MO-
GU]A ZAMENA ZA MAWI
STAN UZ DOPLATU.
TEL. 065/ 216-1-345
VR[IM usluge mu{ko
`enskog frizirawa, po
najpovoqnijim cenama u
gradu. Zakazivawe na
telefon:
060/ 322-4-355
PRODAJEM DVE UGOJE-
NE SVIWE.
TEL. 385-396
PRODAJEM KU]U U
DQINU / LU^ANI / OD
230 M2 SA 7 ARI PLA-
CA I POMO]NIM
OBJEKTIMA.
TEL. 032/ 556-2-644
KUPUJEM MAWI STAN
OD 0.5-1, NI@E SPRAT-
NOSTI.
TEL. 064/ 141-4-324
SAMAC, PENZIONER,
VSS, STAMBENO I FI-
NANSIJSKI OBEZBE-
\EN, VITALAN, NEPU-
[A^, NE PIJE, @ELI
UPOZNATI @ENU RADI
BRAKA, OKO 60. GODI-
NA. TEL. 069/ 181-7-
446, 817-446
PRODAJEM dve ku}e -
posebne stambene
jedinice od 75 m2 i125
m2 na Alvaxinici, plac
od 4 ara. Povoqno.
Mo`e zamena za stan, uz
doplatu.
Vredi pogledati.
Tel. 063/ 843-0-214
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN
PROLE]NI POPUST.
TELEFONI: 032/800
200 i 063/606 979.
DE@URNI
STOMATOLOG
de`urni telefon
062/8617 988
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN BEHARA
^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1
radnim danom
9 -12 i 15 -19 ~
subotom
9 - 12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom, ~ekovi-
ma, platnim karticama,
gotovinski.
POTREBNA FINANSIJSKA POMO] ZA LE^EWE
DETETA PETRA XOKOVI]A IZ KOWEVI]A
/2006.GODI[TE/ KOJI IMA USPOREN PSIHO-
MOTORNI RAZVOJ.
KONTAKT TELEFON 060/ 0127206. TEKU]I
RA^UN 160-5700100712245-26
UNAPRED ZAHVALNA MAJKA SNE@ANA
UGRADWA KLIMA
URE\AJA VE] OD 45
EURA.
TEL. 064/ 301-7-450
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 41OGLASI
PLACEVI
PRODAJEM plac 15 ari u
Miokovcima, sa objektom od
10 m2, ima struja i voda. Po-
stoji mogu}nost i zamene za
auto. Povoqno, cena 1.900
eura. Tel. 063/ 843-0-214
PRODAJEM parcelu od
30.64 ari , na putu za Gu~u,
kod Restorana Petrovi}. Na
placu voda i struja. Tel. 032/
366-163
PRODAJEM plac od 5 ari uz
asfalt / ima struja i voda /,
na Topalovom Brdu. Tel. 374-
663, 064/ 335-1-637
PRODAJEM plac od 4 ara na
Suvom Bregu. Tel. 032/ 554-
9-204
PRODAJEM plac u Qubi}u
od 5.5. ari. Tel. 061/ 111-6-
439
PRODAJEM plac u ^a~ku,
kod Trnavske reke, povr{ine
5 ari. Tel. 060/ 600-3-323
PRODAJEM plac od 10 ari
pored autobuske stanice Pqo-
{ta u Viqu{i. Telefon 064/
210-9-284
PRODAJEM plac od 10 ari,
voda i vajat, kameni most Tr-
bu{ani. Tel. 060/ 754-5-011
PRODAJEM plac od 25 ari u
Preqini. Tel. 064/ 126-8-
507
PRODAJEM placeve od 16
ari / deqiv / i 6 ari u cen-
tru Kotra`e, pored puta. Tel.
064/ 118-8-485
PRODAJEM povoqno livadu
u Rtarima , pored seoskog pu-
ta, povr{ine 40 ari. Tel.
064/ 124-1-806
IZDAJEM plac od 15 ari sa
objektom od 80 m2, u Parmen-
cu do puta. Cena povoqna.
Tel. 064/ 250-7-493
PRODAJEM zemqu, povr{ine
63 m2, u Prislonici , Vaso-
vi}a kosa. Tel. 032/ 554-9-
204
RAZNO
PRODAJEM o~uvan biber
crep, 2.000 komada. Tel. 712-
198, 061/ 723-3-080
PRODAJEM vi{e livenih ra-
dijatora, u pola cene. Tel.
069/ 161-0-777
PRODAJEM ugostiteqsku
prikolicu sa pred{atorom.
Povoqno. Tel. 065/ 411-2-
390
PRODAJEM ~uvalicu za sto-
ku. Tel. 064/ 238-3-761
PRODAJEM pokretnu pe} na
struju, za pe~ewe prasi}a i
jagwi}a. Tel. 065/ 411-2-390
PRODAJEM bojler “Termo
Rad” od 50 l, bojler “ Meta-
lac” od 5 litara, rashladnu
vitrinu staklenu od 100 lita-
ra. Tel. 064/ 127-4-512
PRODAJEM gramofon TO-
SKA 21, vrlo malo kori{}en.
Cena 5.000 dinara. Tel. 060/
481-2-144
PRODAJEM zamrziva~ sandu-
~ar od 410 litara, povoqno.
Tel. 062/ 856-0-561
PRODAJEM ~etvorodelni re-
gal. Tel. 064/ 272-0-585
PRODAJEM samohodnu kosa-
~icu , italijanska, ispravna.
Tel. 032/ 841-674
PRODAJEM biciklu sa 21
brzinom Skot. Cena 175 E.
Mo`e zamena za laptop. Tel.
063/ 749-4-846
PRODAJEM satelitski tawir
sa motorom i pozicionerom.
Cena 90 E. Tel. 063/749-4-
846
PRODAJEM mini elektri~ni
{poret, “Slobodin “ elek-
tri~ni {poret i ve{ ma{i-
nu. Tel. 064/ 127-4-512
PRODAJEM vitrinu sa sta-
klenim vratima, o~uvana.
Cena povoqna. Tel. 371-685
PRODAJEM cirkular, motor
trofazni, dizalica na izduv-
ne gasove. Di`e tri tone.
Tel. 064/ 174-2-629
PRODAJEM mawi trofazni
cirkular, metalni. Tel. 064/
238-3-761
PRODAJEM dva sportska
internet domena cacak.foot-
ball, borac.football. Tel. 060/
558-9-296
PRODAJEM |a~ki radni sto
KOMARAKT. Cena 85 eura.
Tel. 061/ 297-9-521
PRODAJEM Zepter vi{ena-
menski profesionalni ure-
|aj za brzo ~i{}ewe i dezin-
fekciju. Tel. 066/ 401-690
PRODAJEM me{alicu za
beton. Tel. 032/ 366-163
PRODAJEM komplet karbu-
rator servis, mogu}nost obu-
ke. Klima Panasonik, kori-
{}ena, dobra. Tel. 064/
174-2-629
PRODAJEM balirano seno.
Povoqno. Tel. 032/ 712-
264, 063/ 614-586
PRODAJEM hranu za pse i
ma~ke, mlevena piletina i ju-
netina, izuzetnog kvaliteta.
Cena 60 din / kg. Tel. 060/
536-7-852
PRODAJEM baliranu lu-
cerku, 220 bala. Zvati posle
19 ~asova. Tel. 032/ 548-1-
044
PRODAJEM prikolicu za
putni~ki auto. Tel. 062/
755-020
PRODAJEM mesing u {ipka-
ma fi 12, 6. kg. Cena 48 E.
Mo`e zamena. Tel. 063/
749-4-846
PRODAJEM motor Piaggio
Libertu 125, registrovan,
vlasnik, servisiran. Posedu-
je kofer i vetrobran. Cena
750 eura. Tel. 066/ 352-044
PRODAJEM motor 4 kw ,
1400 obrtaja u minutu. Tel.
064/ 238-3-761
PRODAJEM kotao za parno
grejawe, ispravan, povoqno.
Tel. 371-685
PRODAJEM kotlove na ~vr-
sto gorivo, ekonomik, kvali-
tet i u{teda ogreva. Li~na
izrada. Tel. 065/ 590-0-
651, 032/ 391-964
PRODAJEM kotao-{poret
za eta`no grejawe Gorewe .
Cena 30.000 dinara. Tel.
060/ 481-2-144
PRODAJEM povoqno polov-
nu ve{ ma{inu. Tel. 032/
712-264, 063/ 614-586
PRODAJEM nove drvene `a-
luzine, raznih veli~ina. Ce-
na povoqna. Tel. 371-685
PRODAJEM pe} na ~vrsto
gorivo BUDERUS 4000 kcal/h
, 70/55/40 m3. Cena 10.000
dinara. Tel. 060/ 481-2-144
PRODAJEM uqnu zup~astu
pumpu , motor Sever.Cena 80
eura ili zamena za cerova
drva. Tel. 353-016
PRODAJEM dva nova drvena
prozora sa ukrasnim lajsna-
ma. Tel. 065/ 216-1-345
PRODAJEM novu traktorsku
korpu. Cena 120 eura. Tel.
066/ 910-9-889
PRODAJEM IMT 558 sa
ugra|enim servo upravqa~em
i dobo{ ko~nicama. Cena
4.000 eura. Tel. 060/ 481-
2-144
Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u
jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i
obradivo zemqi{te).
Telefon za informacije: 064/985-98-03
PRODAJEM
BALIRANO
SENO I SLAMU
FOTOKOPIRNICA „COPY STUDENT“, BATE
JANKOVI] 21, vr{i najjeftinije digitalno foto-
kopirawe i {tampawe, kao i kori~ewe maturskih,
seminarskih i diplomskih radova. Za |ake i studen-
te 10% popust. Tel. 343-145, 061/ 173-1-172
Telefon
za informacije:
032/385 - 950
STANOVI
P-35 m2, 4. sprat, TA,
sre|en, Kej. Cena 21.000
eura
P-36 m2, 4. sprat, CG,
noviji, lift, Qubi}ska.
Cena 22.500 eura
P-37 m2, 3. sprat, CG,
renoviran, H.Morava. Ce-
na 24.000 eura
P-42 m2, 2. sprat, CG,
noviji, {iri centar. Cena
28.000 eura
P-43 m2, PR, CG, noviji,
{iri centar. Cena
28.000 eura
P-42.5 m2, 2. sprat, CG,
noviji, Qubi}ska. Cena
dogovor.
P-54 m2, 1. sprat, EG,
Hotel Morava. Cena
33.000 eura
P-51 m2, VP, CG, Qubi}-
ska, nov. Cena 37.500 eu-
ra
P-55 m2, 3. sprat, TA,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-43 m2, 4. sprat, TA,
Kej. Cena 27.000 eura
P-64 m2, 4. sprat, CG,
Svetozara Markovi}a.
Cena 43.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska , nov. Cena
50.000 eura
P-63 m2, 4. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, cen-
tar. Cena dogovor.
P-55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Kej. Cena 36.000
eura
P-67 m2, 1. sprat, CG,
[etali{te. Cena 70.000
eura
P-62 m2, 1. sprat, CG,
centar, nov. Cena 57.000
eura
P-89 m2, 1. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, cen-
tar. Cena 80.000 eura sa
PDV
P-103 m2, VP, CG, nov,
luks, centar. Cena dogo-
vor.
P-130 m2, 2. sprat, CG,
nov, centar. Cena dogo-
vor.
P-80 m2, 4. sprat, CG,
Qubi} kej. Cena 46.000
eura
P-27 m2, 3. sprat, novi-
ji, garsowera, CG, centar.
Cena 22.000 eura
P-35.50 m2, 4. sprat,
lift, noviji, CG, centar.
Cena 24.000 eura
P-64 m2, 2. sprat, lift,
CG, Hotel Morava. Cena
42.000. eura
P-47 m2, lift, CG, nova
gradwa, podzemna gara`a.
Lokacija Beograd, TC
Zira.
P- 70 m2, nov, CG, lift.
Povoqno.
P- 86 m2, 2. sprat, CG,
Vinara.
P-64 m2, 1. sprat, CG,
kod Gradskog Parka
P-61 m2, 1. sprat, TA,
Amixina
P-33 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava, jednosoban.
Cena 25.000 eura
P-64 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava. Cena 40.000
eura
P-89 m2, 2.sprat, nov,
~etvorosoban, lift, cen-
tar.
P-46 m2, 1. sprat, CG,
dvosoban.
P-33 m2, jednosoban, CG,
2. sprat, kod Hotel Mora-
ve
P-64 m2, dvoiposoban,
CG, kod Hotel Morave.
Cena 40.000 eura
P-47 m2,3. sprat, nov.
Cena 35.000 eura
KU]E
P- 180 m2, 3.20 ari
placa, novo, Qubi}. Cena
36.000 eura
P-120 m2, 3 ara placa,
novija, Dom Zdravqa. Ce-
na 65.000
P-110 m2 / lokal 55 m2
+ stan 55 m2/, Dom Zdra-
vqa. Cena dogovor.
P- 80 m2, 4.5 ari placa,
kod Gradske Bolnice. Ce-
na 36.000 eura
P-250 m2 + 120 m2,
plac 28 ari Qubi}. Cena
77.000 eura
140 m2, 2.5 ari placa,
CG, kod O[ Milica
Pavlovi}. Cena 70.000
eura.
KU]A kod Kamenog mo-
sta, 60 m2, 10 ari placa,
ukwi`ena. Cena 28.000
eura
BEOGRAD
BEOGRAD, Slavija /De-
ligradska/ P- 90 m2, 4.
sprat, kompletno renovi-
ran. Cena dogovor.
BEOGRAD, Autokomanda,
garsowera 28 m2, nov.
Cena 1.800 e/ m2 sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda,
jednoiposoban 43 m2,
nov. Cena 1.700 e/ m2 sa
PDV.
BEOGRAD, Autokomanda ,
jednoiposoban 47 m2,
nov. Cena 1.700 e/m2
PRODAJEM stan u
Beogradu, lokacija TC
Zira, od 47 m2, lift, CG,
nova gradwa, podzemna
gara`a. Tel. 063/ 735-0-
260
AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE
^A^AK, ULICA FILIPA
FILIPOVI]A 2
/KOD GLAVNE PO[TE/
TEL. 032/ 224-590,
063/ 7350-260,
063/ 1275-630
CENA FOTO OGLASA
- ^etvrtina strane 500 rsd
- Osmina strane 250 rsd
- [esnaestina strane 150 rsd
42 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEOGLASI
STANOVI:
P=19 m2, Nemawina,
6.sprat, lift, CG, cena: 17
500 eura
P=23 m2, nova, ulica
Svetozara Markovi},
prizemqe
P=24 m2, Avenija 1, u
zgradama od fasadne cigle, CG
P=34 m2 sa CG u Nemawinoj
ulici, cena: 20 500 eura
P=30 m2, novija gradwa, gre-
jawe na gas, 2. Sprat, [iri
centar, cena: 21 000 eura
P=34 m2, u blizini
Nemawine, 2.sprat, cena: 17
000 eura
P=26 m2 sa stvarima, Qubi}
kej, 3.sprat, cena: 18 500
eura
P=30 m2, novija gradwa,
Topli~ka ulica, cena: 23 000
eura
P=36 m2, Avenija 1, CG,
prizemqe, cena: 22 500 eura
P=45 m2, Nemawina ulica,
4.sprat, CG, cena: 26 500
eura
P=43 m2, u blizini
Nemawine ulice, cena: 26
000 eura
P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat,
cena: 28 000 eura
P=43 m2 + 9 m2, [iri cen-
tar, lift, 6.sprat, CG, cena:
31 000 eura
P=38 m2, Alvaxinica,
4.sprat, sa stvarima,novija
gradwa, povoqno.
P=32 m2, 6.sprat, Svetozara
Markovi}a, cena: 20 000
eura (sa stvarima)
P=45 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, cena: 29 000
eura
P=48 m2, Obili}eva-nov,
prizemqe, cena: 800 eura/m2
+ PDV
P=48 m2, Obili}eva-nov,
3.sprat, cena: 800 eura/m2 +
PDV
P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat,
lift, CG, cena: 38 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat,
cena: 31 000 eura
P=58 m2, Centar, 2 lifta,
CG, cena: 31 000 eura
P=62,8 m2, Alvaxinica,
1.sprat, CG, cena: 31 000
eura
P=55 m2, u blizini
Nemawine ulice, 3.sprat,
cena: 31 000 eura
P=54 m2, Qubi} kej, u
zgradama od fasadne cigle,
4.sprat, CG, cena: 35 000
eura
P=59 m2 sa stvarima,
Industrijski prolaz, 1.sprat,
cena: 22 000 eura
P=60 m2, Alvaxinica,
2.sprat, novija gradwa, cena:
40 000 eura
P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat,
2 lifta, CG, cena: 34 000
eura
P=55 m2, Bate Jankovi}a,
3.sprat, cena: 36 000 eura
P=58 m2, Avenija 2, lift,
CG, cena: 36 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej u
zgradama od fasadne cigle,
renoviran, 1.sprat, CG
P=52 m2, Alvaxinica,
3.sprat, nov, cena: 30 000
eura
P=57 m2, nov, Qubi}ska
ulica, 3.sprat
P=63 m2, Centar-ulica
Gospodar Jovanova, 2.sprat,
cena: 50 000 eura
P=68 m2, Nemawina,
3.sprat, CG, cena: 41 000
eura
P=81 m2, [iri centar,
1.sprat, CG, cena: 50 000
eura
P=74,35 m2, Avenija 2,
1.sprat, CG, cena: 650
eura/m2
P=85 m2, Svetozara
Markovi}, 3.sprat, novija
gradwa, CG
P=76 m2, Balkanska ulica,
CG, 3.sprat, cena: 47 000
eura
P=73 m2, nov, [iri centar,
nov, 2.sprat, cena: 42 000
eura
P-78 m2 Stari Autoprevoz,
renoviran, CG, 1. sprat. Cena
50.000 eura
P-26 m2 u ulici Vojvode Ste-
pe , 1. sprat, EG. Cena 21.000
eura
P-64 m2, Stari Autoprevoz,
visoko prizemqe. Cena
39.000 eura
P-36 m2 sa CG, u blizini
Hotel Morave, 3. sprat.
P-44 m2, Nemawina ulica, 4.
sprat, CG, cena 26.500 eura
P-61 m2, centar, Amixina
ulica, 1. sprat.
P-55 m2, Avenija 2, prizemqe,
CG,. Cena 31.000 eura
P- 69 m2 kod Medicinske
{kole, 3. sprat. Cena 35.000
eura
P-63 m2 kod [kole F.
Filipovi}, 3. sprat. Cena
28.000 eura
P-27 m2 u centru grada.
P-41 m2 na Qubi} Keju.
P-60 m2, Alvaxinica, fa-
sadna cigla, CG, lift, inter-
fon. Cena 38.000 eura
032/222-552
064/158-93-63
063/691-761
^a~ak, Vojvode Stepe 46
060/34-33-290
064/137-41-37
064/146-87-31
064/146-87-31
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena
19.000 eura
P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500
eura
P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000
eura
P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Ce-
na 17.500 eura
P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena
21.500 eura
P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena
20.000 eura
P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500
eura
P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 19.000 eura
P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena
24.000 eura
P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000
eura
P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena
37.000 eura
P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov.
Cena 40.000 eura
P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena
34.000 eura
P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500
eura
P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|e-
wa. Cena 33.000 eura
P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
31.000 eura
P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
29.000 eura
P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena
32.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena
34.000 eura
P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000
eura
P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena
45.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
46.000 eura
P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000
eura
P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena
55.000 eura
P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
80.000 eura
P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
60.000 eura
P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena
48.000 eura
P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena
46.000 eura
P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Ce-
na 39.500 eura
P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000
eura
P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
65.000 eura
P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena
40.000 eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5.
ari. Cena 36.000 eura
P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena
24.500 eura
P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena
21.500 eura
P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
22.000 eura
P- 138 m2, Med. {kola,
plac 2.5 ari. Cena
70.000 eura
P- 340 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
60.000 eura
P- 230 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
78.000 eura
P- 125 m2, Centar, plac
2.6 ari. Cena 125.000
eura
P- 110 m2, Centar, plac
1.4 ara. Cena 75.000
eura
P- 105 m2, D. Gorevnica,
plac 6 ari. Cena 35.000
eura
P- 50 m2, Parmenac,
plac 3.5 ari. Cena
18.000 eura
P- 90 m2, Ri|age, plac
13 ari. Cena 30.000
eura
P- 62 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 35.000 eura
P- 80 m2, kod Bolnice,
plac 4.22 ara. Cena
37.000 eura
P- 210 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 150.000
eura
P- 100 m2, Kowevi}i,
plac 9.77 ari. Cena
41.000 eura
P- 50 m2 + 35 m2,
Kneza Milo{a, plac 3.70
ari. Cena 35.000 eura
P- 100 m2, Mojsiwe,
plac 10 ari. Cena
30.000 eura
P- 60 m2, S. Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000
eura
P- 200 m2, ^. Bataqon,
plac 6 ari. Cena 45.000
eura.
P- 60 m2, ulica Sveto-
zara Markovi}a, plac 3
ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg,
plac 2 ara. Cena 40.000
eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e
Mi{ovi}, plac 5. ari.
Cena 36.000 eura
STANOVI
KU]E
KU]E:
P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod
Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura
P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000
eura
P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25
000 eura
2 prizemne ku}e na 6 ari placa na
Alvaxinici, cena: 56 000 eura
Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari
zemqe, cena: 20 000 eura
P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog
puta, cena: 45 000 eura
2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa,
u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura
P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica,
cena: 67 000 eura
Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u.
Povoqno.
Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini
Slobodinog igrali{ta.
P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari
placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno
P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, uda-
qena 10 km od centra. Cena 33.000 eura
STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!
PRODAJEM dvobrazni plug
Lemind Leskovac, ispravan,
o~uvan. Cena 300 evra. Tel.
060/ 481-2-144
PRODAJEM gume za putni~ka
vozila- 175/65/14,
155/65/13,165/70/30 ,
155/80/13. Tel. 032/ 334-
218, 064/ 201-8-845
PRODAJEM prskalicu Mo-
ravaod 100 litara, na koli-
cima, nova. Tel. 064/ 120-6-
572
PRODAJEM satelitsku ante-
nu sa motorom i risiver
Strong SRP 1500. Tel. 374-
125, 064/ 294-2-141
PRODAJEM metalnu cister-
nu za vodu. Cena 220 eura.
Tel. 064/ 238-3-761
PRODAJEM metalnu cister-
nu za vodu od 2750 litara.
Tel. 062/ 755-020
PRODAJEM kvalitetnu ~ip-
ku, {irine 5 cm. Tel. 371-
685
PRODAJEM `ensku krznenu
{ubaru, nova, povoqno. Tel.
371-685
PRODAJEM prenosive dvo-
ri{ne su{ilice za ve{. Tel.
374-125, 064/ 294-2-141
PRODAJEM polovan crep,
400 komada, grede i blokove.
Tel. 060/ 418-3-333
PRODAJEM povoqno 2000
crepova Kontinental 22, Ka-
wi`a. Tel. 066/ 972-9-885
PRODAJEM kompresor za
farbawe, profesionalni,
Trudbenik Doboj, 80 litara
boca. Tel. 063/ 118-3-333
PRODAJEM motornu testeru
041 Stil. Cena 185 eura.
Tel. 032/ 353-016
ARMIRA^I, prodajem ma-
{inu za ispravqawe beton-
skog gvo`|a, remu, ma{inu za
savijawe, ma{inu za uzengije
i se~ku. Tel. 063/ 885-2-977
AUTOMOBILI
- PRODAJA
PRODAJEM Z-101, 1984.
godi{te, plin, dobar motor,
nove gume, neregistrovan.
Cena 250 E. Tel. 062/ 891-
3-191
PRODAJEM Skuter, 2012.
godi{te. Tel. 064/ 219-2-
587
USLUGE
NAJPOVOQNIJE kwigo-
vodstvene usluge, jedan mesec
gratis, osnivawe gratis. Tel.
064/ 196-4-705
VR[IM NADOGRADWU,
oja~avawe i izlivawe noktiju
sa kvalitetnim silikonskim
gelovima. Tel. 064/ 353-7-
871
VR[IM usluge mu{ko - `en-
skog frizirawa, po najpo-
voqnijim cenama u gradu. Za-
kazivawe na telefon: 060/
322-4-355.
VR[IM usluge hladne depi-
lacije, veoma povoqno i hi-
gijenski. Tel. 064/ 353-7-
871
IZRADA kotlovskih oxaka
od metalnih hilzni. Tel. 066/
910-9-889, 069/ 870-5-061
IZRADA ma{inskih cement-
nih ko{uqica, izvo|ewe svih
gipsanih radova, postavqawe
zvu~ne, termo i hidroizola-
cije. Izvo|ewe svih vrsta be-
tonskih radova. Tel. 064/
615-2-763
IZRADA i prodaja traktor-
skih korpi po `eqi. Cena po-
voqna. Tel. 066/ 910-9-889,
069/ 870-5-061
^ASOVI matematike za
osnovce i sredwo{kolce.
Povoqno. Tel. 060/ 558-9-
296
^ASOVI interneta i domen-
ske industrije. Mogu}nost za-
rade! Tel. 060/ 558-9-296
^ASOVI MATEMATIKE,
najboqi i najpovoqniji u gra-
du. Tel. 060/ 141-03-73
USLUGA kompletne instala-
cije Vindovs HP/ 7, sa svim
programima. Tel 061/ 165-0-
232
USLUGE popravke le|nih pr-
skalica. Tel. 064/ 120-6-
572
USLUGE ugradwe klima ure-
|aja ve} od 45 eura, Elektri-
ka Damqanovi}. Tel. 064/
301-7-450
@ENA 55 godina, izuzetno
kvalitetno i povoqno ~isti
va{e ku}e i stanove. Tel.
062/ 856-0-561
AEROBIK. fitnes, sve vrste
ve`bi, anticelulit, vibroma-
sa`er. Cena 1.200.00 dina-
ra mese~no. Tel. 063/ 656-
973
BRAVARIJA, gus, alumini-
jumsko zavarivawe. Tel. 066/
910-9-889
ZAPOSLEWE
POTREBAN posao ozbiqnoj
`eni, u trgovini ili pekari.
Tel. 064/503-1-260
POTREBNA frizerka sa
radnim iskustvom. Tel. 064/
218-0-327
POTREBNA frizerka za rad
u frizerskom salonu.Tel.
060/ 092-9-492
POTREBNA `ena za ~uvawe
starije, pokretne, `enske
osobe. Tel. 032/ 374-057
FRIZERSKOM SALONU
potrebna u~enica. Tel. 064/
218-0-327
TRA@IM `enu za pomo} u
ku}i. Tel. 727-026, 063/
885-6-610
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 43
marketing
032/342-276
OGLASI
GRADONA^ELNIK GRADA ^A^KA
@upana Stracimira br. 2.
Objavquje
DOPUNU OGLASA
ZA PRIJEM U RADNI ODNOS NA NEODRE\ENO VREME:
1) U Slu`bu za buxetsku inspekciju grada ^a~ka
1. Na~elnik Slu`be za buxetsku inspekciju
2) U Slu`bu za internu reviziju korisnika buxetskih sredstava grada ^a~ka
1. Na~elnik Slu`be za internu reviziju korisnika buxetskih sredstava grada
^a~ka
U javnom oglasu objavqenom u listu "^a~anski glas", dana 24. maja 2013. godine,
dopuwuje se tekst kako sledi:
"Polo`en dr`avni stru~ni ispit.
Rok za podno{ewe prijava je osam dana od dana objavqivawa oglasa u listu
^a~anski glas."
GRADSKA UPRAVA ZA OP[TE I ZAJEDNI^KE POSLOVE
GRADA ^A^KA
@upana Stracimira br.2
Objavquje
DOPUNU OGLASA
ZA PRIJEM U RADNI ODNOS U SVOJSTVU PRIPRAVNIKA NA
ODRE\ENO VREME U GRADSKU UPRAVU ZA OP[TE I ZAJEDNI^KE
POSLOVE
Slu`ba obezbe|ewa odr`avawa i pomo}no tehni~kih poslova
1. Jedan izvr{ilac radi osposobqavawa za poslove odbrane, protivpo`arne
za{tite i vanrednih situacija iz nadle`nosti lokalne samouprave.
U javnom oglasu objavqenom u listu "^a~anski glas", dana 24. maja 2013. godine,
dopuwuje se tekst kako sledi:
"Rok za podno{ewe prijava je osam dana od dana objavqivawa oglasa u listu
^a~anski glas".
44 PETAK 31. MAJ 2013. GODINEOGLASI / ^ITUQE
marketing 032/342-276
U ~etvrtak 6. juna 2013. godine poseti}emo grob na{eg dragog
oca, svekra i dede
JEROSLAVA JERA
VU^I]EVI]A
iz Je`evice
Pro{lo je dve godine od kada nisi sa nama. Bio si i ostao na{
veliki otac - vodi~ ka pravom i uspe{nom `ivotu.
Sledimo tvoj pravac i trudimo se da ispunimo sve tvoje
neostvarene snove. Ve~no }e{ nam nedostajati.
Sa velikom qubavqu ~uva}emo te u na{im srcima od zaborava.
TVOJI NAJMILIJI
^ITUQE
Tata,
Na{a qubav je snaga koja nas vodi kroz `ivot.
I kora~amo, zbog tebe, zbog nas...
Jelena i Nata{a sa mamom
16065
DRAGAN
PETKOVI]
2. 6. 1998 - 2. 6. 2013.
SLAVI[A
MIJAILOVI]
iz ^a~ka
OLGICE,
Dana 2. 6. 2013. navr{ava se GODINA DANA od kada
nije sa nama na{a draga majka, baka i svekrva
MILICA
TODOROVI]
MIRA
iz ^a~ka
1944 - 2012
Dana 24. maja 2013. godine, prestalo je da kuca ple-
menito srce na{eg dragog oca, svekra, dede i pradede
MILOQUBA
KRWI]A KRWA
1918 - 2013
Dana 28. maja 2013.
preminuo je
RADISAV
MILOVANOVI]
^OTAN
iz ^a~ka
ro|en 1953. godine
5. 6. 2009 - 5. 6. 2013.
SRE]KO
MIJAILOVI]
advokat
U utorak, 4. 6. 2013. godine u 12 ~asova na Macanskom
grobqu dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN
na{oj majci
S qubavqu i ponosom uspomenu na tebe ~uvaju sin
MILORAD i }erka MILENA.
fak.
VERI
RADULOVI]
1939 - 2013
Dana 24. maja 2013.
preminula je na{a draga
Sahrana je obavqena 26. maja.
Ako je `ivot morao stati, na{a qubav, ponos, uspom-
ena na tebe ve~no }e trajati. Te{ko je stisnuti srce da
ne boli, du{a da ne pati, suze da ne teku.
TVOJI: suprug MILOQUB, sin JOLE
i }erka VESNA sa porodicom.
upl.
RADMILA
KI]ANOVI]
iz Atenice
Na{ dragi
Uspomenu na wega s qubavqu i ponosom ~uvaju
wegovi QIQANA, KATARINA i SLAVKO
fak.
MILOQUB
@U]O
VASIQEVI]
1. 6. 1993 - 1. 6. 2013.
^ETRDESET DANA je pro{lo
a bol i tuga ne jewava
MIWA, PAVLE,
SLA\A I KU[O
RU@ICA
ANTONIJEVI]
Dana 2. 6. 2013. navr{i}e se pola
godine od smrti
Uspomenu na wega sa ponosom i
qubavqu ~uva
PORODICA RACKOVI]
upl.
RADOSLAVA
RACKOVI]A OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO
12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 45
Mili na{ sine i brate,
pro|e DESET GODINA. A tebe nema. Odlepr{ale su
nade u nepovrat, odmaglio je osmeh u ve~itu tugu,
otr~ala je radost u beskrajan bol.
Ve~no s tugom, tvoji najmiliji
16064
Zauvek }emo ga ~uvati u srcu sa
qubavqu i po{tovawem, i se}ati
se wegove ~estitosti, neizmerne
bri`nosti i qubavi prema nama.
Zahvaqujemo se svoj rodbini,
kom{ijama i prijateqima koji su
ga zajedno sa nama ispratili na ve~ni po~inak.
Neka mu je ve~na slava i hvala.
O@ALO[]ENI: sin SLAVOQUB,
snaha GORDANA, unuke OLIVERA i IVANA, praunuk
LAZAR, zet PERICA.
16059
VREME VOQENE IZ SRCA NE BRI[E.
S' QUBAVQU TVOJI:
MIRJANA, \OR\E i RADIVOJE
16060
POSLEDWI POZDRAV
od porodice SIMEUNOVI]
upl.
Uvek si u na{im mislima i
`ive}e{ ve~no u na{im srcima.
Mi koji smo te voleli znamo koliko nam nedostaje{.
TVOJI NAJMILIJI:
sinovi PREDRAG i NENAD sa porodicama.
16057
Voqeni ne umiru dok `ive oni koji su ih voleli!
TVOJI: RADA i ANA
16056
GODINE BOLNIH SE]AWA,
TI[INE I SAMO]E.
TVOJA MILICA
16027
MILE
JA]IMOVI]
2006 - 2013
^ITUQE
TRNAVAC BUDIMIR
2008 - 2013
Dana 31. maja 2013. god. navr{ile su se TRI GODINE
od kada sa nama nije na{a draga
MILENA
[U[WAR
RADOVANKA VUJOVI]
11. 2. 1959 - 25. 5. 2013.
Se}awe na,
1. 6. 2008 - 1. 6. 2013.
QIQANA
]IROVI]
1952 - 2008
Dana 5. juna 2013. navr{ava se
DESET GODINA od smrti na{eg
dragog oca
Vreme koje je pro{lo nije izbrisalo
qubav i se}awe na wega.
Uspomenu ~uvaju wegovi najmiliji: sin MILISAV
i }erka GOLUBICA sa porodicama.
16061
MOMIRA SOKI]A
iz LipnicePOSLEDWI POZDRAV
voqenoj }erki
od majke TOMISLAVKE i oca @ELIMIRA.
OSTA]E[ ZAUVEK U NA[IM SRCIMA.
16066
RADOVANKA VUJOVI]
11. 2. 1959 - 25. 5. 2013.
POSLEDWI POZDRAV
voqenoj sestri
od brata RA[KA sa porodicom.
OSTA]E[ ZAUVEK U NA[IM SRCIMA.
16066
RADOVANKA VUJOVI]
11. 2. 1959 - 25. 5. 2013.
Na{e DOCE vi{e nema Na{a draga
DOBRILA DOCA ERI]
u~iteqica u penziji
iz ^a~ka
preminula je 24. maja 2013. godine.
Osta}e nepremostiva praznina, ali i ose}awe ponosa {to smo bili weni i {to
nas je nau~ila `ivotnim vrednostima dostojnim ~oveka.
Hvala joj na svemu.
Weni: suprug MLADEN,
sin DRAGAN,
snaja MILKA,
unuci FILIP i LAZAR
16062
46 PETAK 31. MAJ 2013. GODINE
DOBRILA ERI]u~iteqica u penziji
03. 08. 1929 - 24. 05. 2013.
Tvoja neodoqiva harizma koja te je krasila celoga `ivota nikoga nije
ostavqala ravnodu{nim.
Tvoja duhovitost, smeh, {arm, ulep{avali su svaki dan na{ih `ivota.
Tvoje gordo dr`awe i hod, uvek smo posmatrali sa divqewem.
Tvoja neiscrpna snaga i uvek prisutna `eqa za `ivotom, ispuwavale su nas
pozitivnom energijom.
Ostala je ogromna, ve~ita praznina bez tebe.
Mirno spavaj, zauvek te nosimo u na{im srcima.
Doco na{a,
neizrecivo ponosni {to smo tvoji,
suprug, }erka, unuke, zetovi i praunuci.
MLA\O, SEKA, IRENA, KA]A, VERKO, VLADE,
ANASTASIJA, DAVID i JAKOV.
16063
5. juna 2013. navr{ava se 5 godina
od kada nisi sa nama.
Vreme prolazi, tuga, se}awe i qubav zauvek ostaju u
na{im srcima.
Tvoji najmiliji koji }ete ve~no voleti.
16054
Iz na{ih srca te ni{ta ne}e
izbrisati. Ni vreme koje je
pro{lo, ni vreme koje }e pro}i,
ne mogu da ubla`e neizmernu
tugu i bol koji ose}amo za tobom.
Po~ivaj u miru.
Suprug STEVO, sin ALEKSANDAR, snaja OQA,
unuci NIKOLA i JOVAN.
16055
Pet godina je pro{lo od tvoje
borbe sa bole{}u, i ugasila se
tvoja velika borba za `ivotom, a
ostalo na{e ve~no pitawe za{to
je tebe takva sudbina morala zade-
siti. Sa ponosom te pomiwemo a
na{a qubav i se}awe na tebe osta}e zauvek.
Tvoji,
Sin Milan, sestra Ru`a, bra}a Dragan, \oko,
Mi{o i Pero sa porodicama
16053
POSLEDWI POZDRAV
voqenoj majci i supruzi
od }erki IVANE i IRENE i supruga DRAGANA.
OSTA]E[ ZAUVEK U NA[IM SRCIMA.
16066
POSLEDWI POZDRAV
voqenoj sestri
od sestre MICE sa porodicom.
OSTA]E[ ZAUVEK U NA[IM SRCIMA.
16066
RADOVANKA VUJOVI]
11. 2. 1959 - 25. 5. 2013.
^ITUQE
Dana 31. 5. 2013. god. navr{ava se
DESET GODINA
od smrti na{eg
BOBANA
TOMA[EVI]A
6. juna 2013. godine, navr{ava se [EST MESECI od
kada nije sa nama na{a voqena i nikad nepre`aqena
DU[ANKA
VU^I]EVI]
ro|. Parezanovi}
iz Viqu{e
Laku no} Majstore, laku no}. Lepo spavaj i lepo
sawaj.
HVALA ti za sve. Mnogo sam te voleo i uvek }u te
voleti.
Tvoj sin ZORAN
16051
VILIMAN
BIBA
RAJI^I]
(1930 - 2013)
16. maja u 17,25 Majstor sa Bedema izgubio je svoju
`ivotnu partiju.
Oti{ao je na{ suprug, otac, svekar, deda:
18. maja zauvek se vratio u svoju rodnu Prislonicu.
WEGOVI: MARA, ZORAN,
SLAVICA, TIJANA i STEFAN
16052
VILIMAN
BIBA
RAJI^I]
(1930 - 2013)
U nedequ 2. juna 2013. navr{ava se 36 godina
od prerane smrti na{eg dragog sina i brata
SLOBODANA
BOBANA
JEREMI]Au~enika II razreda Gimnazije
u ^a~ku
Dragi tata
40 tu`nih dana je pro{lo, ali
ne verujemo da te nema.
Bio si na{ uzor. Veliki radnik i ponos na{e ku}e.
Ni{ta vi{e nije kao {to je bilo, niti }e ikada biti.
Na{ doma}ine i savetni~e, kako daqe bez tebe.
Tvoji: JELA, DOBRINKA, MILAN,
SOFIJA i MARIJA
16047
TOMISLAV
VASIQEVI]
BRKU[A
SE]AWE
na na{e drage roditeqe
Sa po{tovawem i qubavqu uspomenu na wih ~uvaju
sinovi ANDRIJA i VLADIMIR sa porodicama.
16049
VU^KO
1995 - 2013
DESANKA
2005 - 2013
Dana 1. juna 2013. navr{avaju se TRI TU@NE
GODINE od kako je preminuo dragi i nikad
pre`aqeni mu`, otac, svekar, tast i deda
O`alo{}ene porodice
GLI[OVI] i SENI]
16028
LAZAR
GLI[OVI]
iz Trbu{ana
TU@NO SE]AWE
Sa tobom je pre dve godine nestao
na{ najve}i oslonac.
Postoji{ i traje{ u na{im srcima,
kroz uspomenu, koja }e nas ve~no se}ati
na tvoj mio lik, plemenitost i dobrotu.
Tvoje ime nas vezuje, hrabri i obavezuje.
PORODICA
STAMENKO DAI[EVI]
1. 6. 2011 - 1. 6. 2013.
Voqenom dedi
Dragi na{ deda, nikada ne}emo
zaboraviti tvoju nesebi~nu qubav i
brigu za nas. Bio si nam i otac i deda
i drug. Ulep{ao si nam detiwstvo.
Tvoje unuke: SOFIJA i MARIJA
16048
TOMISLAV
VASIQEVI] - BRKU[A
Godinu dana je od kada nije sa nama
na{a draga
S qubavqu i ve~nom setom ~uvaju je
od zaborava wena deca:
BO[KO, BOSA, NADA i @ARKA sa porodicama.
16031
KOVIQKA ALBIJANI]
iz Dru`eti}a
POSLEDWI POZDRAV
dragoj sestri i tetki
od sestre VESNE, sestri}a PETKA
i MILORADA i zeta RADUNA KALI^ANINA
16045
SLAVKI JELU[I]
1954 - 2013
1. juna navr{ava se
SEDAM GODINA
od kako nas je napustila
1. juna u 17 ~asova }emo posetiti
wen grob i polo`iti cve}e.
Weni najmiliji: suprug RADOQUB, sin DEJAN
i k}i DANIJELA sa porodicama.
16029
VERA ]OJBA[I]
OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI
BI]E OBJAVQENI U PETAK
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE 47
Uvek }emo sa ponosom izgo-
varati tvoje ime. Neka te na{e
misli zagrle, neka te na{e suze poqube, neka te u
ti{ini ve~nog mira prati na{a beskrajna qubav.
Suprug BRANKO, }erke MILKA
i RADOJKA s porodicama.
16053
koji nas je napustio u cvetu mla-
dosti, u 18-oj godini `ivota i
ostavio da ve~no oplakujemo pre-
rani rastanak sa wim.
Na{ dragi Boban bio je i ostao deo nas svih i zato su
na{a srca ve~no rawena za wim.
Toga dana poseti}emo Bobanov grob, okititi cve}em i
zaliti suzama.
VE^NO O@ALO[]ENI: majka EMILIJA,
otac BOGDAN i sestra SLOBODANKA
ANDRI]
Godina za godinom kora~a, se}awe na tebe je deo na{ih
`ivota u kojima nam mnogo nedostaje{.
Uvek se se}amo i se}a}emo se s po{tovawem.
PORODICA
16044
POSLEDWI POZDRAV
SLAVKI
SLAVICI
JELU[I]
1954 - 2013
od supruga MILOJA, sinova IVANA i MILO[A,
snaja: JASMINKE i ZORICE, unuke: MILICE
i DRAGANE i unuka: STEFANA i VEQKA.
16058
PETAK 31. MAJ 2013. GODINE