30 GODINA DALJINSKOG GRIJANJA

U TUZLI

4

Pri izradi almanaha ‘’3o godina daljinskog grijanja u Tuzli’’ su učestvovali:

mr. sc. Amer Karabegović, dipl.ing.str.Hajrudin Hodžić, dipl.ing.str.Slaven Šaran, dipl.ing.el.

‘’3o godina daljinskog grijanja u Tuzli’’

Skupio i priredio: mr. sc. Amer Karabegović, dipl.ing.str.Izdao: ‘’Centralno grijanje’’ d.d. TuzlaDizajn: Dejan SlavuljicaLektor: Vildana MujkićFotografije: ‘’Printcom’’ d.o.o. Tuzla

Foto ‘’Blicko’’Arhiva ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla

Oblikovanje i prelom: ‘’Printcom’’ d.o.o. TuzlaŠtampa: ‘’Printcom’’ d.o.o. TuzlaNaklada: 500 primjeraka

5

30 GODINA TRADICIJE DALJINSKOG GRIJANJA – UMJESTO UVODA

Prije 30 godina je u gradu Tuzli počela prva energetska priča daljinskog grijanja u Bosni i Hercegovini nabazi kogeneracije. Tu naprednu energetsku i nadasve ekološki osviještenu ideju je pokrenuo grad Tuzla iTermoelektrana ''Tuzla''.

30-ta godišnjica je primjeren trenutak da se, prije svega, podsjetimo prošlog vremena, zaustavimo usadašnjem, ali i da predstavimo što realnije uspješnu poslovnu budućnost.

Ideja o daljinskom grijanju grada Tuzle definirana je davne 1967. godine Studijom o toplifikaciji grada Tuzleiz Termoelektrane ''Tuzla''. Sprovedba ideje se počela ostvarivati 1979. godine potpisivanjem Samoupravnogsporazuma o trajnom snabdijevanju grada Tuzle iz Termoelektrane ‘‘Tuzla‘‘ za potrebe grijanja stambenih idrugih objekata.

Dana 26.10.1983. godine u 9,00 sati počelo je zagrijavanje prvih objekata u gradu Tuzli. Od tada je prošlo30 godina, koje se mogu podijeliti u tri vremenska perioda: prvi, od početaka daljinskog grijanja do 1992.godine, drugi, od 1992. godine do 2001. godine i treći, od 2001. do danas. Svaki od ovih perioda ima određeneposebnosti i utjecaj na lokalnu zajednicu.

Energetski sistem daljinskog grijanja grada Tuzle čine naši korisnici toplinske energije, naš vlasnik OpćinaTuzla, preduzeće Centralno grijanje d.d. Tuzla, zahtjevne termoenergetske naprave, djelatnost rudnika''Kreka'', djelatnost Termoelektrane ''Tuzla'' i svi naši poslovni partneri.

Sadašnjost i budućnost pred upravu i kolektiv preduzeća ‘‘Centralno grijanje‘‘ d.d. Tuzla postavlja noveizazove koji su osim oštrih tržišnih zahtjeva i trenutne privredne krize sve zahtjevniji, ali savladivi, saodgovarajućim stepenom poslovne inventivnosti i odgovarajućom željom za dostizanje što boljih rezultataposlovanja.

I dalje želimo biti najveći i najuspješniji distributer toplinske energije u Bosni i Hercegovini, ali i šire.Dosadašnje postignute rezultate u oblasti daljinskog grijanja, tehničkog i tehnološkog razvoja priznaju icijene stručnjaci ostalih istovrsnih preduzeća, priznate stručne institucije u Bosni i Hercegovini i ne manjevažni, mnogi stručnjaci u regiji i Europi.

Poslovni i stručni rezultati koji su ostvareni u proteklih 30 godina nisu rezultat jednog ili više pojedinaca, većsu ostvareni timskim radom i odgovarajućim vođenjem, te učešćem svih članova termoenergetske i lokalnezajednice u općini Tuzla. Nedvojbeno je da su ukupni dostignuti rezultati značajno i vrlo pozitivno uticali nasve naše korisnike, kao i vlasnike infrastrukture daljinskog grijanja u općini Tuzla. Realizaciji svih ovih aktivnostiposebno je doprinio angažman i rad Finansijsko-ekonomskog i pravnog sektora ‚‘‘Centralno grijanje‘‘ d.d. Tuzla,koji blagovremeno obezbjeđuju sva neophodna novčana sredstva kako bi planovi i aktivnosti Tehničkog sektorapreduzeća bili uspješno okončani, a sve u cilju zadovoljenja potreba naših korisnika.

Strategija Općine Tuzla u oblasti daljinskog grijanja kao najefikasnijeg, najstabilnijeg, najpouzdanijeg inajkvalitetnijeg načina zagrijavanja, te uslova koji su prisutni na području općine Tuzla je spaljivanje ugljajedino u Termoelektrani ‘‘Tuzla‘‘. Program toplifikacije iz juna 2001. godine je završen i realiziran. Svikolektivni stambeni objekti, javne i druge ustanove, te privredni subjekti su priključeni na sistem daljinskoggrijanja. U aprilu 2011. godine je pokrenut novi program toplifikacije čiji je cilj priključenje svih individualnihstambenih objekata na sistem daljinskog grijanja. Producent ovih programa je Općina Tuzla, a režiserpreduzeće ‘‘Centralno grijanje‘‘ d.d. Tuzla.

Realizacija ovih programa toplifikacije je rezultirala pokretanjem projekata energetske efikasnosti i zaštitečovjekove okoline. Tuzla više nije samo najveći sistem daljinskog grijanja na bazi kogeneracije u Bosni iHercegovini, Tuzla je grad energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Sve mjere i aktivnosti koje se poduzimaju su u cilju zaštite čovjekovog okoliša i stanovanja, te što boljegživotnog komfora. Ovo je jedan od ciljeva Strategije razvoja Općine Tuzla. Ukoliko želimo neometan razvojnašeg društva uz očuvanje prirodnih resursa, moramo svoj način života i životne principe maksimalnouskladiti sa prirodom, a to znači da za naš rad i život moramo trošiti optimalne količine energetskih resursai što više koristiti obnovljive izvore energije. Drugim riječima moramo živjeti koristeći sve izvore energijemaksimalno efikasno.

Pouzdano snabdijevanje energijom, koja osigurava normalne uslove života, od ključnog je značaja za čovjekovugodan i zdrav život. Pri tome je važno naglasiti, da su sistemi za dostizanje tih ciljeva energetski učinkoviti,ekonomsko uspješni i okolini prihvatljivi.

Tuzla, septembar 2013. godine mr. sc. Amer Karabegović, dipl. ing. str.

6

7

Poznato je da se Tuzla početkom 21.stoljeća, razvija u skladu sa Strategijom razvoja do 2015.godine. Pošto je pomenuta Strategija razvoja u najvećoj mjeri ostvarena prije planiranog roka,mi smo 2012. godine usvojili novu, dopunjenu Strategiju, tako da danas realiziramo Strategijurazvoja Tuzle do 2026. godine. EU ima Strategiju razvoja do 2020.godine, a Tuzla do 2026.godine. Na to sam ponosan. U toku je i završna faza donošenja Prostornog plana Tuzle do 2030.godine.

U svim pomenutim dokumentima, kao i u našoj dosadašnjoj praksi, toplifikacija Tuzle jedanje od naših osnovnih strateških pravaca razvoja. Općina Tuzla, Elektroprivreda BiH -Termoelektrana ‘‘Tuzla‘‘ i ‘‘Centralno grijanje‘‘ Tuzla, osnovni su nosioci nekadašnjeg, sadašnjegi budućeg razvoja toplifikacije Tuzle. Sinergija pomenutih subjekata razvoja, omogućila nam je,da u prvoj deceniji dvadesetog stoljeća, oborimo višegodišnje rekorde u širenju mrežetoplifikacije u Tuzli. Zahvalnost dugujemo i međunarodnim organizacijama, među kojimaposebno mjesto zauzimaju UNDP i USAID.

Nadam se da ćemo početkom naredne godine saopštiti da smo u Tuzli uspjeli toplificirati svekolektivne objekte i da će slijedeća godina biti upamćena po velikom koraku, tj. po početkutoplifikacije individualnih objekata.

Centralno grijanje u funkciji je poboljšanja uslova života građana Tuzle. Oni građani, kojidobiju priključak na centralno grijanje imaju bolje i jeftinije grijanje od drugih, a svi zajedno,dobijamo čistiji zrak.

Ovaj važnan jubilej prilika je i da saopštimo, da je naš novi, Strategijom i drugimdokumentima, zacrtani cilj energetska efikasnost. Ka tom cilju napredujemo brže od drugih iveć sada imamo ugled regionalnog lidera energetske efikasnosti. Želimo učiniti maksimum urealizaciji Strategije EU do 2020. godine, kao i Povelje gradonačelnika, čiji sam potpisnik, tesmanjiti emisiju CO2, ne samo toplifikacijom, uvođenjem novih tehnologija i slično, nego iutopljavanjem zgrada, korištenjem solarne energije, štedljivih sijalica i svih drugih oblika štednje.Svaka adekvatno utopljena zgrada povećava nam mogućnost širenja mreže toplifikacije, a velikainvesticija u blok 7 Termoelektrana ‘‘Tuzla‘‘, za naše grijanje, velika je prilika. Iskoristimo je.

Energetska efikasnost je velika razvojna šansa, koju Tuzla neće propustiti. Naš krajnji cilj jeda Tuzla bude najljepši i za život najudobniji grad u Bosni i Hercegovini, a ostvarenje tog ciljane bi bilo moguće bez ovakvog, dobro organiziranog i efikasnog Javnog preduzeća ‘‘Centralnogrijanje‘‘ Tuzla.

Jasmin Imamović, dipl. pravnikNačelnik Općine Tuzla

POZDRAVNE RIJEČI

8

Mogao bih reći da je Općina Tuzla Strategijom razvoja definisala kao jedan od Strateških pravacaširenje vrelovodne mreže na području ppćine Tuzla i priključenje objekata kolektivnogstanovanja i objekata individualnog stanovanja na sistem daljinskog grijanja. Naš strateški ciljje utvrđen zonama toplifikacije i tu imamo 55 zona toplifikacije, čime su obuhvaćeni pojedinidijelovi jednog broja mjesnih zajednica, kao i naselja u tim mjesnim zajednicama.

Projekti su posebno provedeni kroz plan ‘‘Program kapitalnih investicija“, gdje su utvrđenisvi projekti za naredni period i shodno tom Programu, Općina Tuzla permanentno radi na izradiprojektne dokumentacije, pripremi urbanističko-tehničke dokumentacija i naravno, shodnobudžetskim sredstvima, realizaciji projekata.

Kako smo na sistem daljinskog grijanja priključili skoro sve objekte kolektivnog stanovanja,ovaj novi plan, odnosno zone toplifikacije vezan je za visinske zone, i tu će biti najviše aktivnostiza priključenje individualnih objekata na sistem daljinskog grijanja. U ovom urbanom dijeluopćine Tuzla vezane su sve mjesne zajednice gdje su visinske zone. Mogu navesti da su međuprvim projektima dijelovi mjesne zajednice Kula, gdje imamo kompletnu dokumentaciju iočekujemo da bi mogli početi sa radovima u ovoj godini, a onda ćemo ići tamo gdje ima višestambeno poslovnih objekata: dijelovi mjesnih zajednica Jala, Mejdan, Mosnik, Kreka, Bukinje,Šićki Brod, Batva, Solana, Tušanj, dijelovi mjesne zajednice Centar, Brčanska Malta, Slavinovićii zaokružujemo sa mjesnom zajednicom Ši Selo.

Naravno da u realizaciji svih planova, kao i do sada, računamo na odličnu saradnju sa našimJavnim preduzećem ‘‘Centralno grijanje‘‘ Tuzla, sa svim njihovim stručnim kadrovima iefikasnom i dobro organizovanom upravom.

Kemal Kurević, dipl. ing. maš.Pomoćnik načelnika

Općine Tuzla

Općina Tuzla je davno osnovala Javno komunalno preduzeće ‘‘Centralno grijanje‘‘ Tuzla koje sebavi distribucijom tople vode i snabdijevanjem grada toplinskom energijom i kao takva bila jeupućena na jedini izvor energije, tada Termoelektranu ‘‘Tuzla‘‘.

Prošao je period od 20 godina u kojem je dobar dio grada bio snabdjeven toplotnomenergijom.

U zadnjih 10-ak godina proširila se ta saradnja i maksimalno iskoristio kapacitetTermoelektrane ‘‘Tuzla‘‘. U budućnosti će Termoelektrana ‘‘Tuzla‘‘ predstavljati jedan od važnihresursa za snabdijevanje grada i općine Tuzla toplotnom energijom i sa aspekta sigurnosti,trajnosti i dugotrajnosti, a pogotovo sigurnosnih aspekata snabdijevanja toplotnom energijomu doba najhladnijih dana. Općina Tuzla je sigurno jedna od najkvalitetnijih općina u Bosni iHercegovini u pogledu snabdijevanja toplotnom energijom, ali i što se tiče priključivanja novihobjekata na sistem daljinskog grijanja.

Sigurno da ćemo nastojati da i budućim generacijama ostavimo uslove za stvaranjemogućnosti za priključivanje na sistem daljinskog grijanja, ali i velikom investicijom koja seočekuje u krugu Termoelektrane ‘‘Tuzla‘‘ od strane Javnog preduzeća Elektroprivrede BiH, iOpćina Tuzla i njeno komunalno preduzeće ‘‘Centralno grijanje‘‘ Tuzla očekuju određene efekte.

mr. sc. Aid Berbić, dipl. pravnikPredsjednik Skupštine

‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla

9

Sistem daljinskog grijanja u Tuzli je nakon 30 godina eksploatacije i priključenja stambenih,poslovnih i javnih objekata došao u period kada su neophodne mjere i aktivnosti koje ćeomogućiti dalje pouzdano, efikasno i kvalitetno snabdijevanje toplinskom energijom svihkorisnika sistema.

Neophodne su dalje aktivnosti na samom sistemu daljinskog grijanja koji je u nadležnostinašeg preduzeća. S obzirom na rast trenda potreba za toplinskom energijom iz sistemadaljinskog grijanja a na osnovu planirane izgradnje u općini Tuzla, te Odluke Općinskog vijećao proširenju zona toplifikacije sa još 16 novih zona, preduzeće ''Centralno grijanje'' d.d. Tuzlaće pojačati aktivnosti na energetskoj efikasnosti sistema daljinskog grijanja i optimizaciji istog.

Nedvojbeno je da su ukupni dostignuti rezultati značajno i vrlo pozitivno uticali na sve našekorisnike, kao i vlasnike infrastrukture daljinskog grijanja u općini Tuzla. Realizaciji svih ovihaktivnosti posebno je doprinio angažman i rad Finansijsko-ekonomskog i pravnog sektora‘‘Centralno grijanje‘‘ d.d. Tuzla, koji blagovremeno obezbjeđuju sva neophodna novčana sredstvakako bi planovi i aktivnosti Tehničkog sektora preduzeća bili uspješno okončani, a sve u ciljuzadovoljenja potreba naših korisnika.

Sadašnjost i budućnost pred upravu i kolektiv preduzeća ‘‘Centralno grijanje‘‘ d.d. Tuzlapostavlja nove izazove koji su osim oštrih tržišnih zahtjeva i trenutne privredne krize svezahtjevniji, ali savladivi, sa odgovarajućim stepenom poslovne inventivnosti i odgovarajućomželjom za dostizanje što boljih rezultata poslovanja.

Nevres Arnautović, dipl. oec.Direktor preduzeća

10

11

Gdje se nalazi Tuzla

Tuzla se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obroncimaplanine Majevice, na prosječnoj nadmorskoj visini od 239 metara. Na površiniod 303 km² živi oko 165.000 stanovnika sa gustoćom naseljenosti od 545stanovnika na km². Povoljan geografski položaj omogućava Tuzli dobrupovezanost sa ostalim regijama u Bosni i Hercegovini, kao i sa susjednimdržavama, te gotovo podjednako sa regijama jugoistočne, centralne i zapadneEurope. Tuzla je prema sjeveru povezana saobraćajnicom prema Županji (Re-publika Hrvatska), gdje se priključuje na auto-put Zagreb-Beograd, te daljeprema većini europskih pravaca; prema Jadranu putem Sarajevo-Mostar-Jad-ranska magistrala, kao i željeznicom prema luci Ploče (Doboj-Zenica-Sarajevo-Mostar); prema istoku i zapadu postoje solidne cestovne komunikacije. Prekoluka u Splitu i Dubrovniku (Republika Hrvatska) postoji dobra povezanost satalijanskom jadranskom obalom. Preko rijeke Save, odnosno luke u DistriktuBrčko (oko 60 km od Tuzle) postoji veza riječnim (teretnim) saobraćajem sacijelom Europom.

Aerodrom ''Tuzla'' je oko pola sata vožnje udaljen od grada.

TUZLA GRAD DALJINSKOG GRIJANJA

Slika 1: Tuzla – grad udobnog življenja

12

Tuzla, grad na zrnu soli

Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Europi sa kontinuitetom življenja. U Tuzlije pronađeno najstarije sojeničko naselje u Europi, koje datira iz neolita (mlađekameno doba), za razliku od ostalih pronađenih sojeničkih naselja u Europikoja datiraju iz gvozdenog doba. U Tuzli je pronađen i veliki broj predmeta izdoba neolita a među njima posebno mjesto zauzimaju posude za isoljavanje,tj. posude za proizvodnju soli iz slane vode. Ovi arheološki pronalascipotvrđuju da su još neolitski stanovnici na ovom području eksploatirali slaneizvore. Najstarije europske kulture koje su koristile sol datiraju još iz bakarnogdoba, što znači da neolitski nalazi u Tuzli pomjeraju granicu poznavanjaupotrebe soli u ljudskoj ishrani iz doba eneolita u doba neolita. Treba istaći daje neolitsko naselje pronađeno u samom centru grada Tuzla, što je jedinstvenslučaj i dokaz da je to naselje bilo početak kontinuiteta življenja na prostorudanašnjeg grada, kroz sve povijesne periode, od neolita do danas.

Tuzla ima i posebnu geološku prošlost. Tuzlaci kažu da je Tuzla ''gradna zrnu soli''. To ''zrno soli'' su stotine miliona tona kamene soli i slane vode,koje je iza sebe ostavilo staro Panonsko more, kada se, prije više od desetmilijuna godina, povlačilo sa ovih prostora. Ime grada je, oduvijek, kroz svevrijeme njegovog postojanja i na jezicima svih putopisaca, kartografa,historičara, osvajača, bilo vezano za sol. Rijeka Jala, koja protječe kroz Tuzlu,nosi naziv koji potiče od grčke riječi Jalos, što znači sol, dok je grad krozsvoju povijest nazivan: Castron de Salenes, grad solana (grčki), Salnes(grčki), Ad Salinas (latinski), Soli (južnoslavenski), Memlehatejn (arapski),Memleha-i Zir (persijski), … sve do današnjeg imena Tuzla koje potiče izturskog jezika – tuz, što znači sa soli, poseljeno, solana…

Ime Tuzle je uvijek vezano za ime soli, a po dr Lajošu Talociju /LajosThalloczy/ i ime Bosne je vezano za ovu slanu zemlju koja se danas Tuzlomzove. U svom dijelu O značenju imena ''Bosna'' korijen imena Bosna nalaziu ilirskoj riječi Bos, što na albanskom označava mjesto gdje se ispire sol.Bosna bi po tome bila solna zemlja oko Tuzle gdje se ispirala sol.

Slika 3: Panonska jezera - slapovi

Slika 2: Panonska jezera - Sojeničko naselje

13

Talenat i tehnologije Tuzle

Tuzla je administrativno sjedište, te privredni, kulturni i obrazovni centar Tuzlanskog kantona, najnaseljenijeg i jednog od najrazvijenijihkantona u Bosni i Hercegovini. Na Univerzitetu u Tuzli studira oko 16.500 studenata. Brojni mladi Tuzlaci su potvrdili svoje talente ikreativnost u gotovo svim sferama života. Od pobjeda na matematičkim olimpijadama i takmičenjima mladih muzičara, do naučnih itehnoloških otkrića, pobjeda na sportskim i umjetničkim takmičenjima - mladi tuzlanski talenti dostigli su zvjezdane trenutke, uspeli sena pobjednička postolja i svjetske pozornice, ušli u hronike najboljih, ne samo na državnom nego i na međunarodnom nivou. Nastojećisačuvati to naše najveće bogatstvo, Općina Tuzla je, u saradnji sa drugim institucijama i partnerima iz zemlje i inostranstva, pokrenula nizinicijativa kako bi podržala programe za mlade i tu ogromnu energiju vezala za Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu. Među tim inicijativama izdvajase projekat realiziran uz pomoć Vlade Norveške. Izgrađen je Bussines Innovation and Technology Centre (Centar za poslovne inovacije inove tehnologije), čiji cilj je pružanje podrške mladim ljudima iz regiona i šire, kako bi svoj talenat i svoje znanje razvijali i realizirali usvome gradu i u svojoj državi, a istovremeno bili povezani sa međunarodnim tržištem rada i znanja.

Strategija razvoja Tuzle zasniva se na 3T – TOLERANCIJA, TALENAT, TEHNOLOGIJA.Toleranciju doživljavamo kao filozofiju ljubavi. Ljubav je uzrok nastanka i uvijek, svakoga trena, novog stvaranja svijeta, a tolerancija

je uslov fizičkog opstanka i razvoja grada Tuzle. Pod talentom podrazumijevamo korištenje svih mogućih talenata i korištenje ljudi kao faktora razvoja, prihvaćanje svih kreativnih

ideja koje su u interesu grada Tuzle.Tehnologija predstavlja naš put u budućnost, prihvaćanje novih tehnologija u svim oblastima života i rada.

Slika 4: Tuzla u razglednici

14

Tuzla preporođen grad

Tuzla je 2001. godine bila ugrožena slijeganjem tla, grad je biopresječen propalom i zapuštenom historijskom jezgrom, imala jeredukcije vode, poplave, zagađen zrak i bila opterećena divljimdeponijama. Imala je problem teške industrije na zalasku.

Zaustavljeno je slijeganje tla, nakon sedamdeset godina ukinutesu redukcije vode a regulacijom vodotoka otklonjene su poplave.Putem toplifikacije i adekvatne regulacije saobraćaja, povećanjempješačke zone i zone pod parkovima, izvan sezone grijanja, zrak jepotpuno očišćen.

Nekada, skoro propala historijska jezgra obnovljena je novimtrgovima, ulicama i zgradama.

Zahvaljujući savremenom tretmanu smeća nestale su divljedeponije a na mjestu močvare u centru grada su Panonska jezera –najveća turistička atrakcija u Bosni i Hercegovini.

Tuzla je danas najveći proizvođač električne energije u Bosni iHercegovini i istovremeno najveći centar za razvoj malih i srednjihpreduzeća, kao i centar tehnoloških parkova i novih tehnologija.

Slika 5: Tuzla – preporođen grad

Slika 6: TE ‘’Tuzla’’ – najveća fabrika električne energije u BiH

15

Tuzla grad daljinskog grijanja

Tuzla je danas, ali i zadnjih 30 godina najveći sistem daljinskoggrijanja u BiH i jedan od najvećih u jugoistočnoj Europi na bazikogeneracije.

Kako je počelo?

U periodu od 1979. do 1983. godine definiran je i realiziranprogram toplifikacije grada Tuzla sa izvorom toplinske energije uTermoelektrani ''Tuzla'' i distribucijom vrele vode do grada, komeje prethodila studija toplifikacije tj. snabdijevanje grada toplinskomenergijom iz Termoelektrane ''Tuzla'', izrađena od strane ''Institutaza studije i projektovanje'' Tuzla još 1967. godine.

Iz sredstava dobivenih od Svjetske banke za obnovu i razvoj, ana inicijativu tadašnjih gradskih vlasti općine Tuzla, Termo-elektrane ''Tuzla'' i ''Centralnog grijanja'', realizirana je početnafaza programa toplifikacije grada Tuzle. Dana 25.10.1983. godineu rad je pušten sistem daljinskog grijanja, sa izgrađenomizmjenjivačkom stanicom u Termoelektrani ''Tuzla'' kapaciteta174 MWt, magistralnim vrelovodom NO 600, ukupne dužine 9.800 mi 16 novih izmjenjivačkih toplinskih podstanica u naselju Sjenjak.U jutarnjim satima 26.10.1983. godine je počelo zagrijavanjestambenih objekata u naselju Sjenjak.

Gdje smo danas?Trenutno priključena toplinska snaga iznosi 221 MWt u instalacijigrijanja, 288 MWt u toplinskim podstanicama, na sistemu je 847toplinske podstanice i 132 km vrelovodne mreže. Toplinskomenergijom se snabdijeva 21.283 korisnika i zagrijava ukupno1.564.140 m2 površine.

Slika 7: Tuzla – Gradski park

Osnovni podaci- kapacitet, dužina mreže, broj i tip toplinskih podsta-nica, broj korisnika:

• Instalisani kapacitet 221 MWt• 10 km magistralnog vrelovoda (DN600-DN250) i 132 km distribu-

cione mreže• 847 toplinskih podstanica (703 sa pločastim izmjenjivačima i 144

sa spiralnim izmjenjivačima)• 17 tačaka na daljinskom nadzoru i upravljanju• 39 toplinskih podstanica na daljinskom nadzoru i upravljanju• 21.283 korisnika (19.075 domaćinstva, 142 ustanove i 2.066

poslovnih objekata)• Površina koja se zagrijava: 1.564.140 m²

16

Historijat nastanka snabdijevanja grada Tuzle toplinskom energijom

Specifičnost razvoja svih gradskih cjelina je da usporedo sa razvojem gradske cjeline počinje i interesovanje za razvojem infrastrukturekoje će poboljšati uslove življenja. Nakon razvoja komunalne infrastrukture gdje se prvenstveno misli na vodovodnu i kanalizacionu mrežu,dolazi do razvoja i toplifikacijskih mreža. Toplifikacija u gradu Tuzla započela je davne 1955. godine kada su se počele graditi prve kućnekotlovnice. Taj trend je nastavljen tako da je razvojem grada došlo do inicijativa gradnje kotlovnica većeg kapaciteta koje su tadaobezbjeđivale toplinsku energiju za veća područja grada. Razvoj u ovoj oblasti se ubrzano odvijao, ali i do danas snabdijevanje grada Tuzletoplotnom energijom za potrebe grijanja objekata stanovanja i ostalih objekata–potrošača se vrši na dva načina:

a) Proizvodnjom i distribucijom toplotne energije iz lokalnih izvora (kotlovnica–većih i manjih),b) Proizvodnjom i isporukom toplotne energije iz Termoelektrane (TE) ‘‘Tuzla’‘ preko sistema daljinskog grijanja.

Karakteristični periodi izgradnje:• 1955. – 1965. kolektivni stambeni objekti i drugi sa lokalnim i kućnim kotlovnicama bez filtera;• 1959. – 1964. izgradnja Termoelektrane ‘‘Tuzla’‘;• 1967. godine urađena prva Studija o toplifikaciji grada Tuzle ( Institut Tuzla, prof. dr. A. Biščević i saradnici – Snabdijevanje grada

Tuzle iz Termoelektrane ‘‘Tuzla’‘);• 1965. – 1968. blokovske i reonske kotlovnice sa boljim stepenom djelovanja tj. boljim iskorištenjem energenata (goriva) ugalj, lož

ulje i sl.;• 1970. – 1990. Generalni urbanistički plan (GUP) pretpostavlja i obavezuje usaglašavanje daljnje urbane gradnje sa sistemskim

snabdijevanjem grada toplinskom energijom.Karakteristični lokaliteti i kapaciteti:

• 1964. godine naselje Bulevar i kotlovnica ‘‘Bulevar’‘ sa 4 toplovodna kotla 6,5 MWt;• 1964. godine pokrenuta I etapa Termoelektrane ‘‘Tuzla’‘ 2 x 32 MWt.• 1967. godine naselje Solinska cesta I faza i kotlovnica ‘‘Stara Skojevska’‘ sa 2 kotla (TPK-Zg)• 1974. godine naselje Solinska cesta II faza i kotlovnica ‘‘Solinska cesta’‘ 3 vrelovodna kotla 14,6 MWt (TPK-Zg)• 1975. godine objekti ‘‘Amalija 3 i 4’‘, Irčeva ulica i kotlovnica sa 2 toplovodna kotla 0,8 MWt.• 1976. godine objekti KG 1, 2 i 3 Pašabunar, sa dva toplovodna kotla 1,3 MWt; (CVG _ TPK-ZG)• 1970/71 – 1978/79 naselje Slatina iz TE ‘‘Tuzla’‘, para kroz parni vod TE ‘’Tuzla’’ –Fabrika soli Tuzla -TIS-a ‘‘Slatina’‘ i početak

realizacije naselja Irac-Rudarska ulica, 12-18 MWt;• 1979/80 – 1984 toplana ‘‘Miladije’‘ 25,6 MWt sa 2 parna kotla (Đuro Đaković, Slavonski Brod) i parni vod Miladije – Fabrika soli Tuzla - TIS-a ‘‘Slatina’‘, zagrijavanje naselja Slatina i Irac-Rudarska.

Želje i potrebe za zagrijavanjem toplotnom energijom su i tada imala i druga gradska naselja.

HISTORIJAT

17

Opšta konstatacijaGrad Tuzla je prije početka savremene toplifikacije imao veliki broj toplinskih izvora (113 kotlovnica u gradu i Termoelektrana ‘‘Tuzla’‘),različitih tehničko-tehnoloških karakteristika i kapaciteta, kao i različitih tipova potrošačkih instalacija i uređaja (radijatori, konvektori,kaloriferi i sl.), a sve u nadležnosti različitih subjekata (stambeni pogoni Kreka, Tuzla, Stambeno preduzeće Tuzla i drugi).

Savremeni način toplifikacije - daljinsko grijanje grada TuzleSavremeni način toplifikacije grada Tuzle definiran još davne 1967. godine Studijom o toplifikaciji grada Tuzle iz Termoelektrane ''Tuzla’’.

Međutim, počeo se ostvarivati tek 1979. godine potpisivanjem Samoupravnog sporazuma o trajnom snabdijevanju grada Tuzle toplinom iz Ter-moelektrane ''Tuzla'' za potrebe grijanja stambenih i drugih objekata. Samoupravni sporazum je predefinisan 1980. godine izgradnjom novogTE-TO bloka 100 MW u Termoelektrani ''Tuzla''. Tada je potpisan Sporazum o udruživanju sredstava za zajedničku izgradnju i korištenje objekataza proizvodnju električne energije, tehnološke pare za industriju i vrele vode za grijanje grada. Po planovima Elektroprivrede BiH u tzv. ‘‘... izgradnjaobjekata kontinuiteta u sistemu EP ...’‘ova opcija izgradnje TE-TO bloka je izbačena, pa je 1981. godine usmjerenje išlo na rekonstrukciju Bloka3 snage 100 MW. U tom periodu je ta opcija bila tehno-ekonomski opravdanije i racionalnije rješenje, što je ostalo i do danas.

Da bi se proces toplifikacije uradio određeni su:• ciljevi programa toplifikacije,• subjekti realizacije programa toplifikacije,• nosioci realizacije programa toplifikacije,• izvori financiranja programa toplifikacije.Ciljevi Programa toplifikacije:

• poboljšanje ekoloških uslova življenja,• bolji urbani standard,• racionalnije korištenje energije, kvaliteta i sigurnost.Subjekti realizacije Programa toplifikacije:

• Opština Tuzla,• Termoelektrana ‘’Tuzla’’,• SIZ stanovanja Opštine Tuzla,• SIZ komunalnih djelatnosti Opštine Tuzla,• SIZ za uređenje i korištenje građevinskog zemljišta Tuzla,• Fond slijeganja Tuzla (zastupani administrativno tehničkim poslovima putem Direkcije za obnovu i razvoj Tuzla),• Kompred OOUR ‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla..

PROGRAM TOPLIFIKACIJE GRADA TUZLE

18

Nosioci realizacije Programa toplifikacije su bili:

• Termoelektrana ‘‘Tuzla’‘ predefinisana kao ‘‘izvršni investitor’‘ u inženjering opciji za rekonstrukciju Bloka 3 i• KRO ‘‘Kompred’‘ OOUR ‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla kao nominalni nosilac investicije distribucije topline za grad.

Izvori financiranja Programa toplifikacije su zamišljeni kao dio ‘‘vlastitog učešća’‘ grada, a sastojali su se iz:1. sredstva iz Fonda slijeganja,2. sredstva SIZ za uređenje i korištenje građevinskog zemljišta,3. kreditni dio – Međunarodna banka za obnovu i razvoj,4. amortizacija postojećih kotlovnica (osnovna sredstva) OOUR-a ‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla,5. prodaja opreme, objekata i zemljišta kotlovnica koje se gase (u principu osnovna sredstva OOUR-a ‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla) i6. dio iz cijene grijanja tj. dohotka OOUR-a ‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla.

Slika 8: TE ‘’Tuzla’’ – izvortoplinske energije za grad Tuzlu

19

Realizacija Programa toplifikacije

Realizacija Programa toplifikacije pretpostavljena je u četiri faze:• I faza - izgradnja magistralnog vrelovoda od Termoelektrane ''Tuzla'' do

istočnog dijela grada,• II faza - izgradnja distributivne mreže na području istočnog dijela grada Tuzle,• III faza - rekonstrukcija postojećih distributivnih mreža i njihovo proširenje,• IV faza - nastavak proširenja distributivne mreže i u ostalim dijelovima grada.

I faza • Izgradnja magistralnog vrelovoda NO600 do NO250 od Termoelektrane

‘‘Tuzla’‘ do istočnog dijela grada, točnije do ulice Šabana Zahirovića gdje je postavljena završna komora označena kao K.15. Dužina magistralnog vrelovoda iznosila je 10 km kapaciteta 220 MWt na temperaturnom režimu 145/75°C.

• Izgradnja distribucione mreža za naselje Sjenjak u dužini oko 3 km.• Izgradnja 16 toplinskih podstanica za naselje Sjenjak.• Rekonstrukcija Bloka 3 100 MW.• Izgradnja stanice pumpi mrežne vode u Termoelektrani ‘’Tuzla’’.• Izgradnja izmjenjivačke stanice nazivne snage 174 MWt, sa četiri zagrijača

mrežne vode u GPO Termoelektrane ''Tuzla''.• Izgradnja hemijske pripreme vode i to dvije linije demi-vode 2x90 m3/h i

dvije linije omekšane vode 2x90 m3/h.• Ugradnja armature ‘‘ADAMS’‘ na strani cjevovoda pare i vrele vode u

Termoelektrani ’‘Tuzla’‘ ( realizacija izvršena 1982/83. godine).

Projektanti i izvođači koji su izvršili radove I faze su:• Pred-projekat magistralnog vrelovoda, RO ‘‘ Elektroprojekt’‘ Zagreb;• Magistralni vrelovod i 16 podstanica, (projekti i izvedba) RO ‘‘Janko Lisjak’‘ Beograd;• Građevinski poslovi SOUR ‘‘Tehnograd’‘ Tuzla;• Stanica pumpi mrežne vode i izmjenjivačka stanica u Termoelektrani ‘‘Tuzla’‘,

’‘Energoinvest’‘ Sarajevo;• Cjevovodi i čelična konstrukcija u krugu Termoelektrane ‘‘Tuzla’‘, ‘‘Umel’‘ Tuzla.

Slika 9: Početak sistema daljinskog grijanja 25.10.1983.

20

Slika 11: Svečano puštanjesistema u rad 19.12.1983. II faza

Izgradnja distributivne mreže i podstanica za naselja u izgradnji: Stupine, Ušće, Sjenjak 2 i Staraželjeznička stanica (plan 1984. – 1986.). Razvoj distributivne mreže bio je u skladu sa početkomizgradnje pojedinih dijelova grada Tuzle.

III fazaIzgradnja distributivne mreže i podstanica za objekte u reonima sa grijanjem: Bulevar, Irčeva ulica,itd. radi priključenja postojećih objekta i gašenja lokalnih kotlovnica (plan 1985.–1987.). U periodu1983.-1990. godine se praktično istovremeno realiziraju faze II i III, što je rezultiralo gašenjem 41kotlovnice.

Slika 10: Početak rada sistema daljinskog grijanja 25.10.1983. iz TE ‘’Tuzla’’

21

IV faza

Adaptacija i priključenje postojećih toplinskih mreža i podstanica namagistralni vrelovod, kao i proširenje mreže na preostale dijelove gradaradi modernizacije postojećih stambenih objekata bez instalacijegrijanja.

Za prve tri faze bilo je predviđeno da se realiziraju financiranjemdjelomično iz sredstava međunarodne banke (IBRD), a IV faza samo izvlastitog učešća subjekata u gradu. Stvarna realizacija je išla saglasnomogućnostima i nužnim zahvatima u datim situacijama, a u cilju štobržeg dolaženja u ekonomsko održivu funkciju sistema grijanja.

Kredit (WB – Svjetska banka) za toplifikaciju je realiziran sa 1,8miliona $ (planiran sa 1,45 miliona $) i to:

• grace period 1983.-1986.,• otplata predviđena 1986. -1998. godine, tj. 24 polu-anuiteta,• kamatna stopa 12% godišnje,• 1% provizije WB,• 1,5 % za povlačenje (angažiranje) sredstava.

Otplaćeno je 2,67 miliona $ do 1991.godine sredstvima OOUR-a‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla. Otplata kredita je bila teška, a veliki problempredstavljale su kursne razlike u periodu inflacije. Svjetska banka (WB)je insistirala na cjenovnoj opciji koja uključuje otplatu kredita zainvesticiju tj. povučena sredstva. Po realizaciji investicije prijenososnovnih sredstava išao je saglasno organizacionoj nadležnosti(Termoelektrana ‘‘Tuzla’‘ i ‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla) bespovratno.Odluke o cijenama grijanja je donosio Izvršni odbor SO Tuzla.

Novija historijaU 2003. godini je završena 2. faza rekonstrukcije daljinskog grijanja gradaTuzle koja je obuhvatila rekonstrukciju bloka 4 (200 MW) i izgradnjutoplinske stanice u Termoelektrani ''Tuzla'', kapaciteta 220 MWt.

Slika 12: Blok 4 i strojarnica u TE ‘’Tuzla’’, 2003. godina

22

Period 2008-2012 je period najvećeg intenziteta aktivnosti i projekata na sistemu daljinskog grijanja (SDG) i to:• priključen JZU UKC TUZLA – bolnica Gradina, 10 MWt i 45.300 m², smanjenje emisije CO2 za oko 5.700 t/god;• priključen JZU UKC TUZLA – bolnica Slavinovići, 560 kWt i 3.325 m², smanjenje emisije CO2 za oko 1.700 t/god;• priključeni svi kolektivni stambeni objekti u naselju Tušanj i Dragodol, priključeno novih 711 stambenih jedinica;• završena toplifikacija svih kolektivnih stambenih objekata u MZ Mosnik;• sve osnovne škole u Tuzli obuhvaćene zonama toplifikacije priključene na sistem daljinskog grijanja (Tušanj, Solana,…);• ukupno priključeno 2.236 korisnika, 204.280 m², 28 MWt;• proširene zone toplifikacije na novih 16 zona (Miladije, Šički Brod, Bukinje, visinski dijelovi grada);• revitalizacija nadzemnog dijela magistralnog vrelovoda NO600 dužine trase 4.000 m;• projekti energetske efikasnosti: zgrada Općine Tuzla, O.Š. Pazar, toplinske podstanice u naselju Sjenjak, …;• zamijenjeno oko 7 km cijevi vrelovodne i toplovodne mreže sistema daljinskog grijanja.

Do sada realizirano preko 100 projekata toplifikacije na području općine Tuzla. Ukupna vrijednost navedenih radova je oko25.000.000,00 KM. Na sistem daljinskog grijanja je priključeno preko 8.000 stambenih i poslovnih jedinica.

Slika 13: Tuzla – Trg slobode

23

RATNI PERIOD 1992. – 1995.

Odvijanje poslovne aktivnosti JKP “Centralno grijanje” tokom trajanja ratnog stanja u razdoblju 1992-1995. godina bilo je uslovljeno svimonim elementima koje rat sa sobom donosi. Početak rata u maju 1992. godine se poklopio sa periodom početka remonta instalacija sistemadaljinskog grijanja za sezonu grijanja 1992/93. S obzirom na zatečenu visinu zaliha repromaterijala, remont je izvršen na zadovoljavajućinačin, tako da se sezona grijanja 92/93 smatra jednom od najkvalitetnijih. Međutim, promatrano sa ekonomsko-finansijskog aspektaposlovanja dolazi do prvih problema. Mogućnost nabavke potrebnog osnovnog i pomoćnog materijala se enormno smanjuje i ograničavase samo na postojeće zalihe kod dobavljača iz Tuzle.

Istovremeno, dolazi do promjene valute, što izaziva prve poremećaje u platnom prometu, odnosno u naplati usluga grijanja i shodno tomei plaćanju naših dobavljača. S prvom sezonom grijanja u ratu dolazi i do potpunog prestanka plaćanja usluga grijanja od strane građana. Kadse zna da fakture domaćinstvima participiraju sa oko 55% u ukupno fakturisanom prihodu od grijanja, onda je jasno do kakvih poremećajadolazi u poslovanju. Uslijed toga smo bili primorani da privremeno ukinemo Službu za naplatu grijanja od građana. Istovremeno dolazi dosmanjivanja, a u 1993. godini i do potpunog prestanka izmirivanja obaveza od strane korisnika koji svoju djelatnost financiraju izbudžeta Republike BiH i Opštine, kao što su: osnovne i srednje škole, fakulteti i druge obrazovne institucije, zdravstvene, sportske i kulturneustanove. Mobilizacija građana i stalno granatiranje grada dovodi i do znatnog zatvaranja objekata iz oblasti male privrede.

Sve navedeno dovodi do onemogućavanja naplate relevantnog djela fakturisanih usluga grijanja, a kao rezultat toga imamo situaciju da nemožemo izmirivati svoje dugovanje prema Termoelektrani ‘’Tuzla’’, dok je nabavka potrebnog repromaterijala svedena na minimalno potrebannivo. Funkcija grijanja grada u cjelini je održana i pored svih posljedica ratnih djelovanja u gradu, koje su bile evidentne i na našem sistemu.Tokom 1993. godine zbog redukcija u isporuci električne energije došlo je do poremećaja u distribuciji toplinske energije. Takvo stanjeuzrokovalo je enormna opterećenja elektro-distributivne mreže u objektima i naseljima pa je dolazilo do izgaranja kablova i trafo stanica.

Da bi se to izbjeglo i omogućilo kontinuirano snabdijevanje električnom energijom svih toplinskih podstanica, JKP ’’Centralno grijanje’’je u saradnji sa Elektrodistribucijom ’’Tuzla’’, ’’Unioinvest-elektromontaža,’’ ’’Umel-elektromontaža’’ i uz logističku podršku donatora ’’ODA’’izvršilo kabliranje od trafostanica do toplinskih podstanica. Također, tokom ratnog perioda je uz pomoć donatora (‘‘ODA’‘, ‘‘IRC’‘), a dijelomi vlastitim sredstvima i snagama JKP ‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla, vršena sanacija oštećenja i tekuće održavanje sistema, te priključenjeobjekata Dom Penzionera, Katolička crkva, O.Š. ‘‘Novi grad’‘, O.Š. ‘‘Centar’‘ i O.Š. ’‘Franjo Rezač’‘ i sl. Sistem daljinskog grijanja grada je uzpuno razumijevanje i napore Termoelektrane ‘’Tuzla’’ potpuno valorizirao svoju postojanost i kvalitetu, te tehnološki osigurao stabilnijirad Termoelektrane ‘’Tuzla’’ u ostrvskom radu, ali nije osigurao, iz objektivnih razloga, i ekonomsku održivost, odnosno:

• nije vršeno zaduženje i naplata grijanja objektima za kolektivno stanovanje,• istovremeno je JKP ‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla akumuliralo dug za neplaćenu energiju po računima Termoelektrane ''Tuzla'' za isti period.Funkcija daljeg postojanja, revitalizacije i gradnje novih kapaciteta sistema daljinskog grijanja i pored niza okvirnih projekcija nije imala

i sistematski podržanu donatorsku opciju.

24

U periodu 1992. - 1995. svoj doprinos u obrani grada Tuzle dalo je 25 uposlenika poduzeća.

Tri uposlenika su dala i svoj život:Sukanović Bajro, 1956.-1992.Lukić Slobodan, 1955.-1992.

Kremić Mehmed , 1944.-1994.

Slika 14: Spomen ploča poginulim braniteljima – uposlenicima poduzeća u direkciji poduzeća

25

NOVO DOBA – 21. VIJEKDistributivna mreža i toplinske podstanice – toplifikacija i razvoj sistema u slikama

Slika 15: Revitalizacija magistralnog vrelovoda sistema daljinskog grijanja

26

Distributivna mreža i toplinske podstanice – toplifikacija i razvoj sistema u slikama

Slika 16: Stare i nove toplinske podstanice

27

Distributivna mreža i toplinske podstanice – toplifikacija i razvoj sistema u slikama

Slika 17: Sistem daljinskog grijanja u slici

28

Distributivna mreža i toplinske podstanice – toplifikacija i razvoj sistema u slikama

Slika 18: Toplifikacija ali i remont sistema

29

Distributivna mreža i toplinske podstanice – toplifikacija i razvoj sistema u slikama

Slika 19: Toplifikacija ali i remont sistema

Slika 20: Sistem daljinskog grijanja u Tuzli, maj 2013. godine

30

31

32

TOPLIFIKACIJA

Sistem daljinskog grijanja u Tuzli je u pogonu punih 30 godina. Opština Tuzlaje 1981. godine odgovarajućima odlukama i aktima donijela odluku da jeobezbjeđenje snabdijevanja grada Tuzle toplinskom energijom putemjedinstvenog sistema daljinskog zagrijavanja trajno. U tom smislu je odlučenoi sa Termoelektranom “Tuzla” dogovoreno da se toplinska energija možeomogućiti rekonstrukcijom postojećih blokova 100 i 200 MW (Blok 3 i 4).

Iste godine je formirana radna grupa koja je utvrdila granice zonatoplifikacije sa 31 lokalitetom i ukupnim toplinskim kapacitetom za grad Tuzluod 300 MWt. Tada je planirano da daljinskim grijanjem treba obuhvatiti:

• sve buduće stambene objekte u društvenoj svojini,• sve postojeće stambene društvene i privredne objekte sa instalacijom

grijanja,• sve postojeće društvene stambene objekte bez instalacije (spratnost

P+4 i više).

Do kraja 2000. godine na sistem daljinskog grijanja je bilo priključeno 160MWt.

Ovakvim planom bili su isključeni individualni stambeni objekti bez obzirana lokaciju. Kako iz raznih razloga ovakav plan nije realiziran do rata, a u ratnomi poratnom periodu nije bilo planske izgradnje i priključenja objekata na sistemdaljinskog grijanja, neophodno je bilo utvrditi nove zone toplifikacije.

Tako je Općinsko vijeće Tuzla u junu 2001. godine dalo saglasnost naGranice zona daljinskog grijanja grada Tuzle koje je napravilo preduzeće''Centralno grijanje'' d.d. Tuzla. Tim dokumentom je sistem daljinskog grijanjapodijeljen na 39 zona toplifikacije.

Program toplifikacije iz juna 2001. godine je završen i realiziran. Svikolektivni stambeni objekti, javne i druge ustanove, te privredni subjekti supriključeni na sistem daljinskog grijanja.

Tabela 1: Zone toplifikacije, juni 2001.

33

Uzimajući u obzir analizu sistema daljinskog grijanja, izvor toplinskeenergije u Termoelektrani ‘’Tuzla’’ i distribuciju toplinske energije,Prostorni plan općine Tuzle do 2026. godine, te realne mogućnosti, kao ipretpostavke rezultata koji će se dobiti implementacijom svih planiranihmjera i aktivnosti na optimizaciji sistema daljinskog grijanja, urađen jenovi koncept proširenja postojećih zona toplifikacije. Ovim konceptom supredviđene dvije faze proširenja zona toplifikacije i to:

I faza, koja podrazumijeva proširenje sistema daljinskog grijanja nanovih 16 zona i

II faza, koja podrazumijeva dalje proširenje 16 zona iz prve faze.Ovakvim proširenjem bi se postojećih 39 zona toplifikacije povećalo

na 55 zona, s tim da je za novih 16 zona predviđeno određeno dalje širenjeu sklopu istih. Također, koncept je napravljen tako da se vrlo lako iz I fazegranica zone toplifikacija pređe u II fazu granica zone toplifikacija kadase za to stvore svi potrebni tehničko-tehnološki preduslovi.

Općinsko vijeće Tuzla je u aprilu 2011. godine svojom odlukom dalosaglasnost na proširenje postojećih 39 zona toplifikacija na dodatnih 16zona.

Tabela 2: Proširenje zona toplifikacije, april 2011.

Slika 21: Zone toplifikacije, april 2011. godine

34

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA (IT)

Uvođenje novih tehnologijaKratka povijest informacijske tehnologije u sistemu daljinskog grijanja grada Tuzle:

• 1986. godine prve aktivnosti na daljinskom nadzoru i upravljanju;• projekat 24 stanice na PLC i SCADA osnovi (10 za magistralni vrelovod i 14 za

toplinske podstanice);• operativni sistem je bio QNX sa DOS-om, programski jezikRSX-11;• 1995. godine urađena nadogradnja sa RealFlex SCADA i operativnim sistemom

QNX na Windows-u;• 2002. godine simultano se krenulo sa ELTEC SCADA sistemom;• do 2007. godine smo već imali 38 toplinskih podstanica na ELTEC SCADA

sistemu i 8 mjernih mjesta na mreži na REalFlex SCADA sistemu.Tokom 1986. godine vlastitim sredstvima OOUR ‘‘Centralno grijanje’‘ Tuzla počinje

realizaciju sistema NADZORA I UPRAVLJANJA procesa daljinskog grijanja grada urealnom vremenu (Real Time). Urađen je projekat od strane ‘‘Iskra-DELTA’‘ Sistemiza energetiku (Ljubljana, Slovenija) kojim se predviđala sukcesivna realizacija za 24tele-informacione stanice po tipu PLC-a i SCADA sistema (10 za magistralni vrelovodi 14 za toplinske podstanice). Centar vođenja i nadzora je bio procesni industrijskiračunar ‘‘TRIGLAV’‘, a programibilne stanice bile tipa DIPS. Programska podrška jeostvarena putem operativnog sistema QNX i programskog jezika RSX11.

1991. godine nabavljena je i urađena prva računarska mreža na bazi PC računara,tipa 386 kao server i terminala tipa WISE. Sve je bilo podržano operativnim sistemomUNIX. Mreža je bila prvenstveno namijenjena obradi podataka. 1995. godine sistemdaljinskog nadzora je inoviran i prebačen na platformu sa operativnim sistemom QNXi programom sa grafičkim načinom prikaza dobivenih podataka REAL FLEX. Ugrađenisistem iskoristio je dio tadašnjih DIPS-ova (‘’Iskra-Delta’’), dok je na pet značajnihtačaka na mreži ugrađeni PLC ‘‘Allen Bradley’‘ USA, industrijske izvedbe. Podaci kojisu dobivani ovim putem su bili od neprocjenjive vrijednosti, kako za analize, tako i zasamo vođenje sistema daljinskog grijanja.

U skladu sa svjetskim standardima ugradnje kompaktnih toplinskih podstanica usisteme daljinskog grijanja, decembra 2002. godine instaliran je sistem za daljinskinadzor i upravljanje kompaktnim toplinskim podstanicama SCADA ‘‘EL-TEC Mulej’‘. Slika 22: Stari i novi sistem DNU

35

Oba sistema su od početka svog instaliranja značajno uticali na vođenje sistemadaljinskog grijanja. Isti su dali značajne rezultate u načinu vođenja sistema kao ipovećanju ušteda na cjelokupnom sistemu.

SCADA i PLC omogućuju prijenos analognih i digitalnih informacija sa sistemagrijanja i to:

• radne parametre sistema (pritisci, temperature, protoci i mjerenje utroška energije);

• statusne i alarmne signale;• baze podataka omogućuju naknadne analize i obrade različitih podataka.Značajna rekonstrukcija sistema obrade podataka urađena je 1999. godine kada

su postavljeni osnovi za novu mrežu strukturno izvedenu. Postavljeni su serveri sa operativnim sistemima Windows, terminali su

zamijenjeni sa personalnim računarima. Sve ovo je doprinijelo bržoj i boljoj obradipodataka, a sve sa ciljem zadovoljena današnjih zahtjevnih korisnika našeg sistema.

Slika 23: IT – ugradnja mjerne i komunikacijske opreme

36

U period od 1997. do danas, IT sistem preduzeća ‘’Centralnogrijanje’’ d.d. Tuzla je u skladu sa razvojem tehnologije doživiopravu ekspanziju. Od prvobitnog AOP-a koji se sastojao od tri PC-a i jednog računara sa pet terminala koji je vršio funkciju serveraza ekonomsko financijske poslove, obračun i naplatu grijanja, u trietape se stiglo do veoma razvijene IT mreže koja danas sadrži:• server sobu sa tri serverske mašine na kojima je instalirano 10

virtualnih servera, modularnim HP Switchem i Netap storage;• 49 workstation i notebook mašina za rad sa svim instaliranim

aplikacijama;• pet umreženih lokacija (upravna zgrada, ‘’TISA’’, objekt Sektora

razvoja i Službe za odnose sa potrošačima, izdvojenom blagajnom u naselju Sjenjak i objektom ‘’Servis pumpi’’ u naselju Brčanska malta), sa kompatibilnim HP Switchevima i adekvatnim mrežnim razvodom;

• 15 kilometara optičke mreže i razgranatu UTP mrežu, koja se praktično svakodnevno uvećava za potrebe daljinskog nadzora i upravljanja;

• dva zasebna SCADA sistema za daljinski nadzor i upravljanje sistemom daljinskog grijanja;

• IP telefonsku centralu i više od 60 IP telefona;• internet bankarstvo;• video nadzor upravne zgrade i naplatnih punktova;• softwareski paket na SQL platformi sa zajedničkom bazom

podataka i svim modulima potrebnim za izvršavanje poslovnih procesa (finansijsko, naplata, materijalno, robno, osnovna sredstva, obračun plata, kadrovska evidencija, blagajne, kamate, tužbe, radni nalozi, podstanice);

• softwareski paket ‘’Lotus domino’’ kao program za mail i poslovno upravljanje;

• softwareski paket ‘’Termis’’ za tehničko-ekonomsku optimiza- ciju sistema daljinskog grijanja. Slika 24: IT – Server soba u poduzeću

37

Globalno povećanje cijena energenata i proizvodnih troškova,uvećani i nekontrolirani toplinski gubici, povećanje zahtjeva za novapriključenja sa jedne strane i prilagođavanje sve strožijimzahtjevima Evropske Unije u vezi s osiguravanjem nižih emisijagasova sa druge strane, predstavljaju faktore koji su suštinskiizmijenili i pooštrili uslove upravljanja sistemima daljinskoggrijanja uopće.

Uslijed ovoga nameće se potreba za definisanjem nove strategijerazvoja na osnovu koje se mogu za budući period postavitismjernice za optimalno upravljanje sistemima daljinskog grijanja.Cilj ovog koncepta je postizanje maksimalnog komfora saminimalnim troškovima, odnosno provođenje konstantneoptimizacije proizvodnje i distribucije toplinske energije praćenosmanjenom potrošnjom energije.

Da bi se sproveo ovakav koncept potrebno je instalirati efikasniprogramski alat koji će sakupljati potrebne podatke, obrađivati ih ikoristiti za efikasno upravljanje proizvodnim i distributivnimsistemom uz stalnu povratnu spregu.

Pri upravljanju sistemom daljinskog grijanja suočavamo se saizazovom kako doći do informacija u realnom vremenu o radnimparametrima stanja distributivne mreže i odziva krajnjih korisnika,kako bi dovoljno brzo reagovali na promjene tih parametara.

Drugi veliki izazov je smanjiti toplinske gubitke pri snabdijevanjutoplinskom energijom u distributivnoj mreži. Većina sistemadaljinskog grijanja (ovdje spada i sistem daljinskog grijanja u Tuzli)distributivnom mrežom upravlja ovisno o trenutnoj vanjskojtemperaturi zraka i reakcije potrošnje u promjenljivim vremenskimrazmjerama.

Slika 26: Savremeni pristup vođenja sistema

TEHNIČKO-EKONOMSKA OPTIMIZACIJA SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJA

Slika 25: Tradicionalni pristup vođenja sistema

38

Namjena uvođenja tehničko-ekonomske optimizacije sistemadaljinskog grijanja (TEOSDG) se sastoji od nekoliko elemenata.

Smanjenje toplinskih gubitakaToplinski gubici su posljedica prolaza topline sa vrele vode naokolinu, koje je moguće smanjiti, ali ne u cijelosti ukloniti. Smanjenjelako postižemo sa povećanjem debljine izolacije ili optimizacijomrada sistema. Povećanje debljine izolacije cjelokupne mreže nijeizvodljivo (ekonomski ili organizacijski), pa je smanjenje toplinskihgubitaka u najvećoj mjeri moguće sa optimizacijom dovodnetemperature vode. Zbog veličine sistema i dužine cjevovodatransportno vrijeme do najudaljenijih dijelova mreže je do 6 sati. Toznači da operater mora predvidjeti pravilnu temperaturu dovoda sapoštivanjem odzivnog vremena. U preduzeću ''Centralno grijanje'‘d.d. Tuzla podešavanje ove temperature se radilo na osnovu iskustvadispečera i Sektora distribucije. U većini slučajeva je ova temperaturabila previsoka, što je za posljedicu imalo veće toplinske gubitke zbogveće temperaturne razlike između vrele vode i okoline.

Kvaliteta i pouzdanost snabdijevanja toplinskom energijomOd velikog značaja je poznavanje trenutnog stanja u mreži, jer nataj način relativno lako otkrivamo greške i nepravilnosti u sistemui odgovarajuće djelujemo. Poznavanje trenutnog stanja omogućavakvalitetno snabdijevanje toplinskom energijom, jer u svakomtrenutku imamo informacije o osnovnim parametrima sistema(temperature, pritisci, protok).

Ostvarivanje konkurentne cijeneS mjerama smanjenja toplinskih gubitaka, optimalnog vođenjasistema i pravovremenog upozoravanja na probleme dobivamomogućnost smanjenja troškova rada sistema, što znači održavanjekonkurentne cijene daljinskog grijanja.

Slika 27: TEOSDG – optimalno upravljanje sistemom

39

Optimalno planiranje i projektovanje sistemaPrilikom širenja sistema, potrebno je mrežu optimalnodimenzionirati. U tom cilju potrebno je izvesti brojnesimulacije rada sistema prilikom projektovanja budućegširenja mreže kao što su: postavljanje novih izvora energije,stanice pumpi mrežne vode, akumulatora topline. Bezuvođenja TEOSDG to praktično nije moguće.

Smanjenje emisije CO2

Smanjenjem gubitaka se smanjuje i upotreba fosilnog goriva-uglja a time i emisije CO2. Smanjenje emisija je u skladu saprogramom razvoja grada Tuzle.

Povećanje stepena nadzora nad radom sistemaUvođenjem TEOSDG se značajno povećava stepen mogućnostianaliza i nadzora nad radom sistema daljinskog grijanja ipravovremenog izvođenja preventivnih mjera i otklanjanjakvarova na sistemu.

Povećanje stepena znanjaSa uvođenjem TEOSDG se također značajno povećava stepenznanja zaposlenih na području sistema daljinskog grijanja.

Slika 28: TEOSDG – optimalno upravljanje sistemom

40

Slika 29: TEOSDG – podaci u realnom vremenu

Što su rezultati implementacije TEOSDG:

• bolje poznavanje cijelog sistema;• otkrivanje problema u mreži;• prikupljanje potrebnih informacija kao što su pritisci, protoci i temperature u bilo kojem vremenskom periodu, u prošlosti ili budućnosti;• model je snabdjeven sa podacima iz realnog vremena preko SCADA sistema kao i vremenskom prognozom i vremenskim uslovima, što

osigurava modelu da predvidi buduću potrošnju čak i za vrijeme brzih vremenskih promjena ili ekstremnih vremenskih uslova; • različite varijable iz mreže, kao što su polazna i povratna temperatura, pritisci i protoci su vizualizirani;• polazna temperatura u sistemu je podešena na najmanju moguću vrijednost uzimajući u obzir zahtjev i potrebe korisnika.

41

IZVOĐENJE ENERGETSKIH PROJEKATA U SLICI

Slika 30: Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije

42

Slika 31: Nove tehnologije i suvremena oprema– toplifikacija JZU UKC Bolnica ‘’Gradina’’, decembar 2009. godine

43

RAZVOJNI PROJEKTI NA SISTEMU DALJINSKOG GRIJANJA U TUZLI

Projekat energetske efikasnosti na osnovu Studije energetske efikasnosti sistema daljinskog grijanja

Ovaj projekat je implementiran na osnovu Studije energetske efikasnosti sistema daljinskog grijanja, gdje je između ostalog urađeno 5 (pet)energetskih pregleda javnih objekata u vlasništvu Općine Tuzla i Vlade Tuzlanskog kantona. Na sistemu daljinskog grijanja je ovakve 34toplinske podstanice, ukupnog toplinskog kapaciteta od 35,21 MWt. Radi se o 1/6 ukupnog instalisanog toplinskog kapaciteta na sistemudaljinskog grijanja u Tuzli. Ugrađeni elementi u toplinskoj podstanici su u lošem stanju, dotrajali, odnosno nisu više u funkciji, a mnogi objektizahtijevaju građevinsku rekonstrukciju (zamjenu stolarije i fasade).

Slika 32: Energetska efikasnost – energetski pregled objekata

44

Cilj projekta je bio analizirati potrošnju toplinske energije u javnim objektima i dati osnovne mjere energetske efikasnosti u cilju poboljšanjai unaprjeđenja postojećeg stanja.

Vidljivo je da je provođenjem mjera energetske efikasnosti za navedenih pet objekata moguće smanjiti potrošnju toplinske energije za prosječno74%. Ova tabela predstavlja izračun koji se bazira na idealnim okolnostima, realna očekivanja su 40-60%, sa implementiranim svimpredviđenim mjerama.

Tabela 3: Analiza i mjere energetske efikasnosti u javnim objektima

45

Rekonstrukcija 16 toplinskih podstanica u naselju Sjenjak sa izmjenom postojećih cirkulacijskih pumpi sa novim, elektronskiregulisanim cirkulacijskim pumpama

Projekat je obuhvaćao cijelo naselje Sjenjak i za ukupno 16 toplinskih podstanica ušteda u jednoj sezoni je bila veća nego cijena nabavkecirkulacijskih pumpi. Ostvarene uštede i isplativost investicije kroz jednu sezonu grijanja pokazuju da je pokretanje ovog projekta, investiranjeu zamjenu cirkulacijskih pumpi, bilo potpuno opravdano.

Također ovaj projekat je pokazao kojim smjerom ići dalje. Ovdje smo postavili ideju projekta zamjene cirkulacijskih pumpi u tri naselja:Brčanska malta, Solina i Slavinovići (ukupno 52 cirkulacijske pumpe), ali s obzirom na njihov broj i potrebnu investiciju prijedlog je da se touradi etapno, odnosno naselje po naselje, sa detaljnom analizom tokom sezone grijanja 2013/2014 i točno definiranim cirkulacijskimpumpama.

U sklopu tog projekta potrebno je napraviti investicijski program sa detaljnom analizom trenutnog stanja (potrošnja, instalisana snaga istanje kvalitete grijanja) i predviđenog stanja nakon zamjene cirkulacijskih pumpi (potrošnja, instalisana snaga, očekivana ušteda i vrijemeisplativosti investicije), odnosno ukupni efekti koji bi se dobili predviđenom zamjenom. Ovo je potrebno uraditi za svako naselje ponaosob, teza sve 52 toplinske podstanice u navedena tri naselja.

Slika 33: Energetska efikasnost – ušteda električne energije

46

Ukupna postignuta ušteda zajednu sezonu grijanja u 16 obje-kata iznosila je 323.597 kWh (VT iNT), odnosno 57.450,31 KM.

Za 16 toplinskih podstanica se ujednoj kalendarskoj godini dobiorezultat koji pokazuje da je uštedaveća od investicije. Ako se gledajupojedini objekti vidi se da je negdjepovrat investicije (ROI) manji odjedne sezone, dok kod drugih to nijeslučaj, već im treba i do 3 sezone.

Osim navedenih rezultata, važ-no je napomenuti i to da jeinstalisana električna snaga sma-njenja za 65,4 kW.

Tabela 4: Rekapitulacija rezultata zamjene cirkulacijskih pumpi u naselju Sjenjak

47

Projekt toplifikacije visinskih dijelova grada

Ovim projektom se definiše priključenje svih zona toplifikacije koje se nalaze iznad 250mNV, a uglavnom se radi o individualnim stambenim objektima. Cilj je sa jedne stranezadovoljiti sve tehničko-tehnološke uslove za priključenje na sistem daljinskog grijanjaa s druge strane omogućiti stimulativan način priključenja individualnih stambenihobjekata na sistem i optimizirati troškove ovih radova, kako bi ukupna investicija bilašto manja.

U 10 godina programa toplifikacije (2001-2011) Općine Tuzla, svi kolektivni stambeniobjekti u 39 zona toplifikacije su priključeni na sistem daljinskog grijanja. Osim kolektivnihstambenih objekata priključen je i određeni broj individualnih stambenih objekata uurbanom području općine Tuzla a koji čine veliki procent načina stanovanja i gravitirajuprema sistemu daljinskog grijanja. Sljedeći korak u strategiji razvoja Općine Tuzla i radapreduzeća ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla je masovnije priključenje individualnihstambenih objekata na sistem daljinskog grijanja s ciljem osiguravanja što boljih uslovaživota za građane Općine Tuzla, kako sa aspekta komfora, tako i sa aspekta zaštitečovjekove okoline i zdravog okruženja.

Što se tiče tehničko-tehnoloških uslova potrebno je zadovoljiti sljedeće:• isključiti negativan utjecaj na hidrauliku sistema u djelu raspoloživih

pritisaka u cijelom sistemu daljinskog grijanja,• omogućiti efikasno praćenje sistema sa aspekta gubitaka u mreži i korištenja

toplinske energije i• uspostaviti jednostavno i efikasno upravljanje samim sistemom.

Što se tiče stimulativnog načina priključenja na sistem daljinskog grijanjaindividualnih stambenih objekata potrebno je zadovoljiti sljedeće:

• optimizirati investiciono ulaganje u sekundarnu vrelovodnu mrežu i• što više umanjiti investiciono ulaganje potencijalnih korisnika koji će se

priključiti na sistem daljinskog grijanja. Slika 34: Toplifikacija visinskih zona– grad ugodnog življenja

48

Minimalni tehnički uslovi u pogledu građevinske konstrukcije objekta za priključenje trebaju bit sljedeći:• koeficijent prolaska topline kroz vanjski zid k ≤ 0,5,• koeficijent prolaska topline kroz prozore k ≤ 1,4 i• toplinska izolacija δ ≥ 7 cm.

Maksimalno specifično opterećenje objekata koji se priključuju na način predviđen ovim Pilot projektom ne smije biti veće od 80 W/m².

U ovom Pilot projektu treba da budu implementirane sljedeće mjere energetske efikasnosti: • energetski pregled objekta,• prijedlog mjera na objektima nakon energetskog pregleda (toplinska izolacija objekata, zamjena stolarije i sl.), • novi koncept zagrijavanja objekata koji obuhvaća niži temperaturni režim 75/55°C, maksimalno ograničenje snage,

regulacija sistema grijanja, kao preduslove da se smanji potrošnja toplinske energije. Pozitivan rezultat ovog Pilot projekta treba da omogući veći broj priključenja s obzirom na optimiziranje dijela sistema daljinskog

grijanja kroz niže temperaturne režime, manju potrošnju toplinske energije i manju cijenu za usluge grijanja. Ovaj Pilot projekt treba da odgovori na pitanje prelaska obračuna toplinske energije sa paušalnog sistema na sistem stvarne količine

potrošene toplinske energije.

Slika 35: Toplifikacija visinskih zona – energetska efikasnost

49

Studija dugoročnog snabdijevanja toplinskom energijom iz Termoelektrane ‘’Tuzla’’

Savremeni način toplifikacije grada Tuzle definiran je još davne 1967. godine Studijom o toplifikaciji grada Tuzle iz Termoelektrane ‘’Tuzla’’.Međutim, počeo se ostvarivati tek 1979. godine potpisivanjem Samoupravnog sporazum o trajnom snabdijevanju grada Tuzle toplinom iz Ter-moelektrane ‘’Tuzla’’ za potrebe grijanja stambenih i drugih objekata.

Nakon 45 godina javila se potreba za novom Studijom dugoročnogsnabdijevanja toplinskom energijom iz Termoelektrane ‘’Tuzla’’, koja ćepratiti Plan razvoja Općine Tuzla za narednih 25-30 godina.

Cilj Studije je da izvrši analizu i ocijeni tehničke, ekonomske, ekološke iinstitucionalne aspekte dugoročnog snabdijevanja toplinskom energijomiz Termoelektrane ‘’Tuzla’’, uvažavajući postojeće i moguće nove sistemedaljinskog grijanja.

Predmet studije je sistem daljinskog grijanja iz Termoelektrane ‘’Tuzla’’,koji se trenutno sastoji od sistema daljinskog grijanja Tuzla i Lukavac, te ubudućnosti Živinica. Predmet Studije treba da budu svi elementi sistemadaljinskog grijanja iz Termolektrane ‘’Tuzla’’, odnosno izvor toplinskeenergije u Termoelektrani ‘’Tuzla’’, te sistemi daljinskog grijanja Tuzla,Lukavac i Živinice.

Studija treba razmotriti:• analizu postojećeg stanja sistema daljinskog grijanja iz TE ‘’Tuzla’’,• projekcija mogućnosti razvoja sistema daljinskog grijanja za

period od 25 godina svih sistema priključenih na izvor toplinske energije u TE ‘’Tuzla’’,

• utjecaj na okolinu,• tehničku izvodljivost,• troškove kapitala i pogona,• raspoloživost goriva,• zahtjeve za infrastrukturom,• regulatorne aspekte,• finansijske zahtjeve i• ROI (Return of Investment) predloženih mjera i aktivnosti koje će

dati Studija dugoročnog snabdijevanja toplinskom energijom iz TE ‘’Tuzla’’.

Slika 36: Novi izvor toplinske energije – TE Tuzla, blok 7

50

Uvođenje standarda ISO 50001:2011 (Sistem upravljanja energijom) u preduzeće ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla

Preduzeće ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla je u proteklih pet godina postalo prepoznatljivo na samo na lokalnom, već i na regionalnom nivoupo pouzdanosti sistema kojim upravlja, efikasnosti u radu i kvaliteti svojih usluga. Sistem daljinskog grijanja u Tuzli na bazi kogeneracijeiz Termoelektrane ‘’Tuzla’’ je nesumnjivo najbolji u državi BiH, ali i jedan od najboljih u ovom dijelu Europe.

Zajednički projekti sa Općinom Tuzla (toplifikacija grada), međunarodnim organizacijama (UNDP, USAID), te učešće na međunarodnimkonferencijama su pokazali dosljednost da su pouzdanost, efikasnost i kvaliteta prioritetni ciljevi u poslovnoj politici preduzeća.Posljednji primjer je manifestacija Energetski dani Tuzla 2012 i Međunarodna konferencija ENERGA 2012, gdje je još jednom potvrđenoda u oblasti daljinskog grijanja i upravljanju energijom naše preduzeće postaje prepoznatljivo kao jedan od lidera u regiji.

Preduzeće ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla je u proteklih pet godina pokrenulo nekoliko projekata na području efikasnog upravljanjasistemom i potrošnje toplinske energije, ali i električne energije. Studija energetske efikasnosti sistema daljinskog grijanja, implementacijatehničko-ekonomske optimizacije sistema daljinskog grijanja, projekt optimizacije toplinskih podstanica u naselju Sjenjak s ciljemracionalne potrošnje električne energije su najveći, ali ne i jedini projekti koji su za cilj imali optimizaciju rada sistema i ekonomičnostposlovanja.

Osim ovih aktivnosti i započete reorganizacije preduzeća plan je otići i korak dalje. Potrebno je institucionalizirati sve dosadašnje rezultatei buduće planove u poslovnoj politici preduzeća. Ovo podrazumijeva jedan organizacijsko-formalni okvir u kojem će se sve aktivnosti imjere u skladu sa poslovnom politikom i strategijom preduzeća obavljati planski, efikasno i sa najmanjim mogućim troškovima zapreduzeće. Rješenje je ISO 50001:2011 – Sistem upravljanja energijom. Rok za uvođenje standarda je maj 2014. godine.

ISO 50001:2011, Sistem upravljanja energijom je međunarodnistandard razvijen od strane ISO (Međunarodne organizacije zastandardizaciju). ISO 50001 daje organizacijama zahtjeve i potrebneelemente za sistem upravljanja energijom (EnMS – Energy managementsystems).

51

ENERGETSKA EFIKASNOST I VIZIJA EFIKASNOG KORIŠTENJA ENERGIJE U TUZLI

Općina Tuzla se dokazala kao regionalni lider i na planu postizanja rezultata u oblasti energetske efikasnosti. Interesovanju donatora i in-ostranih partnera prethodile su aktivnosti, kojima se Općina Tuzla pokazala kao istinski partner koji zavrjeđuje podršku u ostvarivanjusvojih ciljeva. Još 2003. godine, Općinsko vijeće je usvojilo Lokalni akcioni plan zaštite okoline (LEAP), u februaru 2010. godine Općinskinačelnik, Jasmin Imamović, potpisao je Sporazum gradonačelnika o lokalnoj energetskoj održivosti (Covenants of Mayors – Committed tolocal sustainable energy), čime je Općina Tuzla jedan od prvih gradova u BiH koji je pristupio ovom Sporazumu. Pristupanje Sporazumugradonačelnika je bio preduslov za nastavak aktivnosti na izradi Akcionog plana energetski održivog razvoja (Sustainable Energy ActionPlan – SEAP), kojeg je usvojilo Općinsko vijeće i koji je u avgustu 2011. godine poslan u Brisel. Pored toga, jedan broj uposlenika Službe zakomunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica, kao i uposlenika preduzeća ‘’Centralno grijanje“ d.d. Tuzla, prošao je niz obukai specijalizirao se u oblasti energetske efikasnosti. Sve ove aktivnosti predstavljaju odličnu i neophodnu pripremu za realizaciju projekataiz oblasti energetske efikasnosti, ali i za privlačenje interesovanja inostranih partnera, prije svega USAID-a i UNDP-a, koji su najznačajnijipartneri-donatori Općine Tuzla u ovoj oblasti. Sve međunarodne, vladine i nevladine organizacije, osim što traže partnere, traže i njihovustručnost, poštenje i poštovanje rokova, a Općina Tuzla se u svemu tome već dokazala kao pouzdan partner.

Najvažniji aspekti strategije Općine Tuzla i preduzeća ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla:

‘’Pouzdano snabdijevanje energijom, koja osigurava normalne uslove života, od ključnog je značaja za čovjekov ugodan i zdravživot. Pri tome je važno naglasiti, da su sistemi za dostizanje tih ciljeva energetski efikasni, ekonomsko uspješni i okolini prihvatljivi.’’

Koliki je potencijal implementacije mjera energetske efikasnosti u sistemu daljinskog grijanja Tuzla? – NEPROCJENLJIV

Bez definisanja prava i obaveza svih učesnika u procesu proizvodnje, isporuke i distribucije toplinske energije kroz sistem daljinskoggrijanja nije realno očekivati ispunjenje svih ciljeva. Svi učesnici moraju biti jednako odgovorni u ovom procesu kako bi rezultati bili prih-vatljivi za sve, i za davaoca usluga i za korisnika usluga. Svrha svih aktivnosti treba da bude ostvarivanje ciljeva održivog energetskograzvoja: smanjenje negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja toplinskom energijom, zado-voljavanje potreba potrošača energije i ispunjavanja međunarodnih obaveza u području smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ovo semože postići poticanjem mjera energetske efikasnosti u proizvodnji, distribuciji, kao i u sektorima neposredne potrošnje energije.

52

DJELATNOST I LIČNA KARTA

• 1969. godine kao ekonomska radna jedinica u sklopu firme ’’Instalater’’ Tuzla, kasnije prerastao u OOUR ’’Unioninvest’’ - mašinska montaža Tuzla.

• 1970. godine RJ u sklopu ’’Vodovod’’ Tuzla; • do januara 1977. godine RJ u Stambenom preduzeću Tuzla (koje je

nastalo spajanjem stambenih pogona Kreka i Tuzla).• Od 1977. godine OOUR-a u sklopu KRO ’’Kompred’’ Tuzla.• Od 1989. godine samostalno JKP ’’Centralno grijanje’’ Tuzla po

razdruživanju KRO ’’Kompred’’ Tuzla.• Tokom 2001. godine po zakonskoj obavezi završena je procedura

oko privatizacije javnih komunalnih preduzeća. Privatizirano je preduzeće kao cjelina u tzv.’’velikoj privatizaciji’’ u drugom javnom pozivu upisa dionica u strukturi 51% državni kapital i 49 % mali dioničari (radnici preduzeća i dio građana Tuzle).

• Nakon što je u januaru 2002. godine održana Osnivačka skupština, preduzeće je u augustu 2002. godine upisano u sudski registar kao "Centralno grijanje" d.d. Tuzla.

• 2005. godine – februar, na snazi je Zakon o javnim preduzećima koji definira da je djelatnost snabdijevanja grada toplinskom energijom od posebnog javnog interesa i da se organizacioni subjekti definiraju u strukturi d.d. ili d.o.o. za vršenje reprodukcije djelatnosti mora biti osigurano iz cijene.

• Poslovanje preduzeća i rad Uprave nadzire Nadzorni odbor ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla, koji je od 2009. godine u sljedećem sastavu:

1. mr. sc. Senad Arslanagić, dipl. oec., predsjednik2. Alida Hrustambegović, dipl. pravnik, član i3. Mirsad Alić, član.

Slika 37: Direkcija preduzeća ‘’Centralno grijanje’’ d.d.

53

Osnivač preduzeća ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla je Općina Tuzla sa ciljem da preduzeće vrši zagrijavanje lokalnih stambenih jedinica.Način osnivanja preduzeća i obavljanjem djelatnosti od opšteg interesa svrstava ovo preduzeće u kategoriju Javnih preduzeća.

Poslovanje Javnog preduzeća obavezuje:• obezbjeđivanje trajnog obavljanja djelatnosti od opšteg interesa i urednog zadovoljenja potreba korisnika proizvoda i usluga, odnosno

obezbjeđenje kontinuiranog snabdijevanja vrelom vodom područja općine Tuzla sa ciljem zagrijavanja stambenih jedinica• razvoj i unapređenje obavljanja djelatnosti od opšteg interesa,• obezbjeđivanja tehničko – tehnološkog i ekonomskog jedinstva sistema i usklađenosti njegovog razvoja,• ostvarivanje drugog zakonom utvrđenog interesa.

Shodno obavezama veličina preduzeća je i definirana prema potrebama Tuzle za toplinskom energijom. Poslovi mimo osnovnedjelatnosti nisu predviđeni za obavljanje, što je omogućilo optimalno kreiranje preduzeća u smislu radne snage i njegovu održivost natržištu.

Od samog početka preduzeće ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla je trebalo biti zaduženo za razvoj vrelovodne i toplovodne mreže zaključnosa podstanicom. Preduzeće ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla ima stručni i tehnički kadar da razvoj toplifikacije može voditi u cijelosti za cijelopodručje općine Tuzle i šire. Ovaj potencijal je ostvaren nakon dugogodišnjeg postojanja i rada preduzeća. Cjelokupno stečeno znanje seuspjelo zadržati u okviru preduzeća, te je sistematično prenošeno na nove i mlađe kadrove.

NADZORNI ODBOR

DIREKTOR

POMOĆNIK DIREKTORAZA TEHNIČKE POSLOVE

POMOĆNIK DIREKTORAZA EKONOMSKO FINANSIJSKE POSLOVE

DISTRIBUTIVNI SEKTOR

TEHNI KI SEKTORČ

SEKTOR RAZVOJA

PRAVNI SEKTOR

SEKTOR ODNOSA SA POTROŠAČIMA

SEKTOR MARKETINGA

SEKTOR EKONOMSKO FINANSIJSKIHI PLANSKIH POSLOVA

SEKTOR ZA INTERNU REVIZIJUI KVALITET

INFROMACIONOTEHNIČKI SAKTOR

Slika 38: Organizacijska shema preduzeća

54

Direktor:Nevres Arnautović dipl. oec.

nevres.arnautovic@grijanjetuzla.ba

Pomoćnik direktoraza ekonomsko-finansijske poslove:

Meliha Dervišević dipl.oec.meliha.dervisevic@grijanjetuzla.ba

Pomoćnik direktoraza tehnička pitanja:

Hajrudin Hodžić dipl.ing.maš.hajrudin.hodzic@grijanjetuzla.ba

Rukovodilac Sektora razvoja:mr. sc. Amer Karabegović dipl.ing.maš

amer.karabegovic@grijanjetuzla.ba

Rukovodilac Pravnog sektora: Vildana Mujkić dipl.pravnik

vildana.mujkic@grijanjetuzla.ba

Rukovodilac Distributivnog sektora:Adnan Karahmetović dipl.ing.maš.

adnan.karahmetovic@grijanjetuzla.ba

Rukovodilac Tehničkog sektora:Suljo Sarić dipl.ing.maš.

suljo.saric@grijanjetuzla.ba

Rukovodilac IT sektora:Slaven Šaran dipl.ing.el.

slaven.saran@grijanjetuzla.ba

PREDSTAVLJANJE ZAPOSLENIH U PREDUZEĆU ‘’CENTRALNO GRIJANJE’’ d.d. TUZLAKolegij direktora preduzeća ‘’Centralno grijanje’’ Tuzla

55

Slika 39: Radni kolektiv, septembar 2013. godine

Preduzeće ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla – radni kolektiv

56

Slika 40: Tehnički sektor preduzeća, septembar 2013. godine

57

Slika 41: Ekonomsko-financijski i pravni sektor preduzeća, septembar 2013. godine

58

NAŠA PORUKA

Pouzdano snabdijevanje energijom, koja osigurava normalne uslove života, od ključnog je značaja za čovjekov ugodan i zdrav život.Pri tome je važno naglasiti, da su sistemi za dostizanje tih ciljeva energetski efikasni, ekonomsko uspješni i okolini prihvatljivi. Tosu najvažniji aspekti strategije razvoja Općine Tuzla i preduzeća ''Centralno grijanje'' d.d. Tuzla u narednom periodu.

Strategija u poslovnoj politici preduzeća će se zasnivati na slijedećih 10 tačaka:

Tako su najvažniji izazovi koji se nameću pred našim preduzećem u dolazećem vremenu: 1) stabilan i pouzdan sistem, 2) prilagođavanje promjenljivim zahtjevima, 3) uravnotežena raspodjela toplinske energije duž sistema – hidraulički balans, 4) zadovoljstvo krajnjeg korisnika, 5) ekonomično i efikasno poslovanje.

Sistem daljinskog grijanja u Tuzli je nakon 30 godina eksploatacije i priključenja stambenih, poslovnih i javnih objekata došao u periodkada su neophodne mjere i aktivnosti koje će omogućiti dalje pouzdano, efikasno i kvalitetno snabdijevanje toplinskom energijom svihkorisnika sistema. Neophodne su dalje aktivnosti na samom sistemu daljinskog grijanja koji je u nadležnosti našeg preduzeća. S obziromna rast trenda potreba za toplinskom energijom iz sistema daljinskog grijanja a na osnovu planirane izgradnje u općini Tuzla, te OdlukeOpćinskog vijeća o proširenju zona toplifikacije sa još 16 novih zona, preduzeće ''Centralno grijanje'' d.d. Tuzla treba pojačati aktivnostina energetskoj efikasnosti sistema daljinskog grijanja. Jedna od tih aktivnosti je i regulacija toplinskih podstanica, najprije u zapadnomdijelu grada, ali i na ostalim dijelovima sistema gdje za to postoji potreba.

Osim mjera na optimizaciji rada toplinskih podstanica u zapadnom dijelu grada vrlo je važna aktivnost i stavljanje u funkciju svih toplin-skih podstanica u kojima su neispravni osnovni elementi regulacijskog kruga (regulacijski ventil, elektronski regulator i mjerilo utroškatoplinske energije) ili ih nema.

Efikasno djelovanje i rad sistema daljinskog grijanja, kako na strani proizvodnje toplinske energije, tako i na strani distribucije toplinskeenergije, može smanjiti troškove i cijenu snabdijevanja korisnika toplinskom energijom. Isto može postati važan faktor u povećanju brojakorisnika sistema daljinskog grijanja i potražnji za toplinskom energijom, što u konačnici rezultira izgradnjom novih kogeneracijskih je-dinica, korištenje obnovljivih izvora energije i tehnologije toplinskih pumpi.

59

Strategija u poslovnoj politici preduzeća će se zasnivati na slijedećih 10 tačaka:

1. uspostavljanje dodatnih mjernih mjesta na magistralnom vrelovodu (implementacija nastavka aktivnosti na tehničko-ekonomskojoptimizaciji sistema daljinskog grijanja);

2. kontinuirana analiza sistema daljinskog grijanja kroz programski alat ''Termis''; 3. izrada specifikacije materijala i opreme za rekonstrukciju svih toplinskih podstanica na sistemu daljinskog koje nisu u regulaciji

(trenutno po evidenciji preduzeća ''Centralno grijanje'' d.d. Tuzla su ovakve 144 toplinske podstanice, 89 u nadležnosti preduzeća,a 55 u nadležnosti drugih);

4. izrada specifikacije materijala i opreme i hitna rekonstrukcija 15 objekata u nadležnosti Vlade Tuzlanskog kantona, te zamjena svihneispravnih elemenata mjerno-regulacijske opreme u toplinskim podstanicama u nadležnosti preduzeća ''Centralno grijanje'' d.d. Tuzla koje su već u regulaciji;

5. u periodu 2013-2015 rekonstrukcija svih ostalih toplinskih podstanica koje nisu u regulaciji kako u nadležnosti preduzeća ''Centralno grijanje'' d.d. Tuzla, tako i onih u nadležnosti Vlade Tuzlanskog kantona i Općine Tuzla (u 2013. planirana rekonstrukcija 28 toplinskih podstanica);

6. detaljni vizualni i fizički pregled pojedinih dionica magistralnog vrelovoda i glavnih vrelovodnih ogranaka sistema daljinskoggrijanja;

7. izrada Studije dugoročnog snabdijevanja toplinskom energijom iz Termoelektrane ''Tuzla'' u potpunosti prema usvojenom irevidiranom Projektnom zadatku,

8. kontinuirano provođenje mjera i aktivnosti energetske efikasnosti na cijelom sistemu daljinskog grijanja i u svim oblastima poslovanja,9. reorganizacija preduzeća u načinu rada i strukturalne organizacije i

10. kontinuirana edukacija i usavršavanje svih uposlenika preduzeća iz svoje oblasti, a u cilju implementacije novih znanja i tehnologija.

Ispravno djelovanje sistema daljinskog grijanja može osigurati poboljšanje energetske efikasnosti, smanjiti emisije, poboljšati energetskusigurnost i konkurentnost i kreiranje novih radnih mjesta. Sistem daljinskog grijanja se može smatrati energetski i ekonomski efikasansamo u slučaju rada pri optimalnim uslovima i minimalnim toplinskim gubicima. Jedna od mjera spomenutih u strategiji Europske unije''Energy 2020'' je povećanje broja sistema daljinskog grijanja sa visokim stepenom efikasnosti. Sistem daljinskog grijanja sa visokim ste-penom efikasnosti može biti samo ako se koncentriše na cijeli energetski lanac, od proizvodnje energije, preko distribucije do krajnjepotrošnje.

Danas je više od 5000 sistema daljinskog grijanja u Europi, snabdijevajući više od 9 % ukupne europske potrebe za toplinskom energi-jom. Možemo biti ponosni što smo dio te velike porodice, a posebno što ostvarujemo rezultate na europskom prosjeku.

KORIŠTENI IZVORI

Općina TuzlaTermoelektrana ‘’Tuzla’’ Tuzla‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla‘’Printcom’’ d.o.o. TuzlaFoto ‘’Blicko’’ Tuzla

SADRŽAJ

30 godina tradicije daljinskog grijanja – umjesto uvoda str. 05Pozdravne riječi str. 07Tuzla grad daljinskog grijanja str. 11Historijat str. 16Program toplifikacije grada Tuzle str. 17 Ratni period 1992.-1995. str. 23Novo doba – 21. vijek str. 25Toplifikacija str. 32Informacijska tehnologija (IT) str. 34Tehničko-ekonomska optimizacija sistema daljinskog grijanja str. 37Izvođenje energetskih projekata u slici str. 41Razvojni projekti na sistemu daljinskog grijanja u Tuzli str. 43Energetska efikasnost i vizija efikasnog korištenja energije u Tuzli str. 51Djelatnost i lična karta str. 52Predstavljanje zaposlenih u preduzeću ‘’Centralno grijanje’’ d.d. Tuzla str. 54Naša poruka str. 58Korišteni izvori str. 61

61