3. tumačenje znakova neverbalne komunikacije

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku

Ljudevita Gaja 731000 Osijek

________________________________________

Pristupni rad iz kolegija: Poslovni informacijski sustavi_________________________________

Važnost kontaktne komunikacije u poslovanju

Izradili:

Ime i prezime Br.indeksa E-mail Vlastoručan potpis

Mentori: Prof. dr. sc. Maja Lamza - MaronićDoc.dr.sc. Jerko Glavaš

U Osijeku, 2013.

SADRŽAJ (Times New Roman – font 14pt)

1. UVOD.................................................................................................................................1

2. KOMUNIKACIJA OPĆENITO.........................................................................................22.1. POJAM KOMUNIKACIJE........................................................................................2

2.1.1. Verbalna komunikacija.......................................................................................22.1.2. Pismena komunikacija........................................................................................32.1.3. Elektronska komunikacija...................................................................................3

2.2. Neverbalna komunikacija...........................................................................................4

3. TUMAČENJE ZNAKOVA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE.....................................93.1. TUMAČENJA POJEDINIH POKRETA TIJELA.....................................................93.2. POKRETI I IZRAZI LICA I OČIJU........................................................................123.3. IZRAŽAVANJE EMOCIJA.....................................................................................133.4. NEVERBALNI ASPEKTI GOVORA ILI PARAJEZIK.........................................163.5. LJEPOTA..................................................................................................................163.6. KONTAKT OČIMA.................................................................................................173.7. USNE........................................................................................................................193.8. DODIRIVANJE NOSA............................................................................................203.9. ZNAKOVI KOJE ŠALJE TIJELO...........................................................................203.10. ZNACI ZAKLONA..............................................................................................203.11. ISKOPČAVANJE.................................................................................................213.12. SMJERAJUĆI POKRETI.....................................................................................213.13. KONTRADIKTORNI ZNACI.............................................................................213.14. AUTOKONTAKTNO PONAŠANJE ILI SAMODODIRIVANJE.....................22

4. PSIHOLOGIJA (BIOLOGIJA) NEVERBALNE KOMUNIKACIJE..............................23

5. PSIHIČKI PROCESI U NEVERBALNOJ KOMUNIKACIJI :.....................................275.1. Proces prerade informacija.......................................................................................275.2. Proces učenja............................................................................................................275.3. Proces promjene stavova i ponašanja.......................................................................285.4. Komunikacija u grupi i osobni utjecaji.....................................................................29

6. PSIHOLOGIJA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE......................................................30

7. NEVERBALNI ZNAKOVI I RAZGOVOR...................................................................347.1. Socijalne vještine......................................................................................................34

8. PRIMJENA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE U SPORTU........................................368.1. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U KOŠARCI.................................................39

9. ZAKLJUČAK...................................................................................................................42

10. LITERATURA.............................................................................................................43

Važnost kontaktne komunikacije u poslovanju_____________________________________________

1. UVOD (Times New Roman – font 14pt)

U prvom turnusu zimskog semestra dobili smo zadatak prijaviti se u grupama (najviše

četiri studenta) za obradu teme iz dijela gradiva koje smo učili na nastavi i detaljnije

pripremili za ispit. Temu koju smo odabrali je : „Neverbalna komunikacija.“.

Pošto smo svi četvero studenti 3. godine ekonomskog fakulteta odabrali smjer

menadžment u 5. semestru za zadaću imamo položiti dva predmeta kroz koja se proteže sve

ono što smo istraživali za ovaj naš pristupni rad i što ćete u daljnjem tekstu moći pročitati.

Odlučili smo povezati oba predmeta („Poslovni informacijski sustavi“ i „Poslovno

komuniciranje“) jednom vrlo zanimljivom temom koju još možemo nazvati i „kontaktna

komunikacija.“

Tijekom našeg obrazovanja na fakultetu koje traje već više od dvije godine uvidjeli

smo važnost komunikacije. To ne znači da o tome, prije no što smo krenuli na fakultet, nismo

ništa znali, nego komunikaciji veliki broj nas nije pridavao toliko važnosti. Kada govorimo o

tome mislmo na način komuniciranja i razvijanja komunikacijskih vještina.

Komunikacija je jako širok pojam i stoga smo mi odlučili obraditi jedan dio koji je

vrlo zanimljiv. Kako prolazimo kroz fakultet, kako se već počinjemo baviti nekakvim

poslovima uviđamo prisutnost neverbalne komunikacije, odnosno jedan univerzalni sustav

neverbalnih znakova. Tako spoznajući okolinu možemo zaključiti da jako puno toga možemo

otkriti na način da promatramo pokrete, raspoloženja, mimike, geste i druge oblike ponašanja

na ljudima.

U ovome seminaru bit će riječi o komunikaciji općenito, dakle u kojim smjerovima se

ona grana, te ponajviše o neverbalnoj komunikaciji u smislu tumačenja znakova te vrste

komunikacije. Uočit ćemo da je govor tijela vrlo bitan čimbenik u komunikaciji pomoću

kojega dobivamo povratne informacije od našeg sugovornika.

Proučavajući tako komunikaciju došli smo do zaključka da je mozak vrlo bitan u

svemu tome. Proučili smo zapravo psiholške aspekte komunikacije i istražili koji to dijelovi

mozga, žlijezde i živčani sustav djeluju paralelno sa procesom komunikacije. Shvatili smo da

su usko povezani i da sve polazi od toga.

Na kraju seminara primjerom ćemo potkrijepiti činjenice koje smo priložili u

pristupnome radu. Primjer će biti vrlo jednostavan i svatko tko bude čitao ovaj seminar

uvidjet će koliko je neverbalna komunikacija bitna i koliko je zapravo često koristimo.

______________________________________________________________________1


2. KOMUNIKACIJA OPĆENITO (Times New Roman – font 14pt)

Riječ komunikacija doslovno znači: učiniti nešto općim ili zajedničkim.

Komunikacija je vrlo važan dio poslovanja, organizacije i upravljačkog sustava.

Prenošenje poruka, vođenje korespodencije, razmjena i obrada informacija, izdavanje i

primanje naloga među strukturama u organizaciji, kontakti s poslovnim partnerima, javnošću,

itd. Sve to sačinjava sustav komuniciranja, bez kojega organizacija ne bi mogla poslovati.1

2.1. POJAM KOMUNIKACIJE (Times New Roman – font 12pt)

Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu,

najčešće putem jezika. Riječ komunikacija doslovno znači: učiniti nešto općim ili

zajedničkim. Komunikacija je obično opisana prema 3 glavne dimenzije: sadržaju, formi i

cilju. Zajedno, sadržaj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se šalju prema cilju. Cilj

može biti sam čovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet poput

tvrtke ili grupe.

Struktura komunikacije:

Usmeno ( govorno, verbalno ) izražavanje

Kontaktni ( neverbalni ) izričaj

Pismena komunikacija

Elektronska komunikacija ( e-komunikacija )

2.1.1. Verbalna komunikacija (Times New Roman – font 12pt)

Najčešći način prijenosa informacija, vijesti ili poruka u svakodnevnom životu je

upravo verbalna ( usmena ) komunikacija.

Usmena komunikacija se temelji na izgovorenim rječima, govorima tijela među

sugovornicima, može biti najmanje dvoje i sve više od toga.

1 Lamza – Maronić, M., Glavaš, J.: “Poslovno komuniciranje“, Studio HS Internet, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2008. str. 18.

______________________________________________________________________2

http://www.efos.hr/index.php?option=com_docman&task=doc_download&gid=757&Itemid=


Verbalna komunikacija je komuniciranje u kojem su sredstvo prenošenja poruke

izgovorene riječi uz govor tijela i čini oko 30% ukupne komunikacije.

Prednosti i nedostaci verbalne komunikacije:

Prednosti:

Brzina komuniciranja, te povratna informacija od sugovornika o razumijevanju poruke

tzv. feedback.

Nedostatci:

Mogućnost iskrivljavanja poruke, što više posrednika, veća vjeroatnost iskrivljavanja

poruke.

2.1.2. Pismena komunikacija (Times New Roman – font 12pt)

Pismena komunikacija je jedan od načina prijenosa informacija, vijesti ili poruka u

svakodnevnom životu, njome se može komunicirati na više načina: elektroničkim putem,

pismima, te raznim drugim pisanim oblicima. Jedna od pismenih komunikacija je i

e-komunikacija koja se sve više koristi i zamjenjuje tradicionalne načine komuniciranja.

Prednosti i nedostaci pismene komunikacije:

Prednosti:

opipljiva i provjerljiva, može se arhivirati i uvijek može poslužiti kao dokaz komunikacije

Nedostatci:

vrijeme potrebno za pisanu komunikaciju, u pisanoj komunikaciji nema feedback-a

2.1.3. Elektronska komunikacija (Times New Roman – font 12pt)

Elektronska komunikacija ili e-komunikacija je suvremeni oblik komunikacije u

organizacijama. Razvojem ICT tehnologije raste i mogućnost brzog i jednostavnog

svladavanja vremena i prostora. Suvremene poslovne organizacije zamjenjuju tradicionalnu

komunikaciju poštom, telefonom, telefaksom ili neposrednim sastancima elektronskom

______________________________________________________________________3


komunikacijom temeljenom na suvremenoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji uz

primjenu elektronskih sredstava. 2

Primjeri e-komunikacije: elektronička pošta, tekstualne poruke, www, komuniciranje

putem videokonferencija i telekonferencija, razni forumi, diskusijske grupe...

Prednosti i nedostaci elektronske komunikacije:

Prednosti:

primatelj i pošiljatelj ne moraju u isto vrijeme prisutni i aktivni u komunikaciji.

Mali troškovi primanja i slanja

Trenutna isporuka u roku nekoliko sekundi

Nedostaci:

Vrijeme primanja poruke se može produžiti, putem izgubiti, izmijeniti ili presresti

Nedostaju neverbalni komunikacijski znakovi – izraz lica, boja glasa, ponašanje

Mogućnost prijevare putem e-komunikacije i krađe identiteta

2.2. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA (Times New Roman – font 12pt)

Čovjek najveći dio svog vremena provodi komunicirajući sa drugim ljudima. Pri

govornoj komunikaciji, svaku poruku, osim samih riječi, čine još dvije komponente:

korištenje glasa ( njegova boja, glasnoća, izgovor, ton glasa, pauze u govoru, brzina govora ) i

korištenje tijela ( gestilukacija i mimika ). Te pokrete tijela i način govorenja nazivamo

neverbalnom komunikacijom.

Kontaktni – neverbalni izričaj nadopunjuje usmeno izražavanje komuniciranjem

...bez izgovorenih riječi... Najčešće prenosi emocije, stavove, trenutno raspoloženje, osjećaje,

mišljenja sugovornika koji u komunikacijskom događaju sudjeluju. Tijelo upotpunjuje

usmeno izražavanje pomoću brojnih nejezičnih i neverbalnih znakova kao što su zvukovi, ton

glasa, miris, okus, geste, izrazi lica, položaj, držanje, usmjerenost i različiti pokreti tijela,

fizički izgled osobe ( boja kose, odjeća, šminka, nakit ), okolina u kojoj osoba djeluje

( pokućstvo, osvjetljenje, temperatura, boje ), udaljenost između sugovornika... Nadalje...


______________________________________________________________________4



''govorno ponašanje – brzina, ritam, jačina, boja glasa, artikulacija, melodija, jasnoća,

smijanje, glasovi bez verbalnog sadržaja'' također čine tjelesni i neverbalni izričaj pomoću

kojeg tijelo, bilo svjesno ili nesvjesno, iskazuje odnos prema izgovorenom sadržaju, iskreno

komunicira stavove, osjećaje i mišljenja. Znakove je izuzetno korisno razumijeti kako bi se

pravilno interpretirala primljena poruka ukoliko je nedovoljno nedorečena i nepotpuna.

'' Body language ima veliki utjecaj na prenošenje informacija i stvaranje dojma o osobi'' kroz

pravilno usmeno izražavanje dodatno upotrebljeno tjelesnim i neverbalnim izričajem.3

Kontaktno – neverbalno izražavanje doprinosi ukupnoj komunikaciji segmente koji su

vrlo bitni za uspješnu komunikaciju i za uspješno interpretiranje poruke i dobitka feedback-a.

Ti segmenti su:

1. Odijevanje

Prvo što vidimo na čovjeku je njegov fizički izgled. U taj fizički izgled spada i način na koji

je odjeven. Odjeća je važan dio informacija o osobi, iz nje možemo zaključiti kakva je ta

osoba, njezin socijalni status, uspjeh u životu, financijsko stanje, te njezin stav prema

sugovornicima. Osobu se ne bi trebalo prosuđivati po fizičkom izgledu ili načinu odijevanja,

ali to ima velik utjecaj na naš dojam o osobi. Važan dio kontaktne komunikacije je

usklađivanje osobnog izgleda sa komunikacijskom situacijom, jer ne zaboravimo, onako kako

smo obučeni takvu poruku šaljemo svojim sugovornicima.

2. Komunikacija pogledom

Čovjek više od 80% informacija primi izravno očima. Kontakt očima i pogled su vrlo moćni

neverbalni znakovi: smještaj i duljina pogleda ukazuju na interes i emocije, te nam pomažu u

usklađivanju komunikacije s drugom osobom, širom otvorene oči i proširene zjenice

pokazatelj su sviđanja, skrivanje pogleda često je znak neiskrenosti, ali može biti i znak

neugode.

3. Osjećaji

U komuniciranju sa sugovornicima osjećaje najčešće pokazuju lice i tijelo, ovisno o spolu i

karakteru sugovornika. Lice svojim grimasama i gestama pokazuje svoje osjećaje dok pokret

držanje tijela izražavaju te osjećaje. Najčešći znakovi koje lice izražava su trenutno


______________________________________________________________________5

http://hr.wikipedia.org/wiki/Emocije



raspoloženje ( veselje, tuga, dosada, agresivnost, razočaranost... ), pozornost, odbacivanje,

ugoda, neugoda, opuštenost, napetost...

4. Aktivno slušanje

Aktivno slušanje je usmjeravanje pažnje na ono što osoba govori i osjeća i uzvraćanje

vlastitim rječima kako smo razumjeli govornikovu poruku ( i riječi i osjećaje ), tj. uzvraćanje

feedback-a. Aktivno slušanje je oblik komunikacije u kojem je sugovornik potpuno

usredotočen na ostale sugovornike i pokušava shvatiti njihova stajališta, razmišljanja, vizije...

Pravila aktivnog slušanja:

Ne prekidajte drugoga

Ne nudite savjete

Ne prosuđujte, ne raspravljajte o ispravnosti i ne namećite svoje vlastito mišljenje

Slušajući aktivno pokazujete svoju empatiju i šaljete sljedeće poruke:

"Razumijem što mi govoriš."

"Prihvaćam te kao osobu takvu kakva jesi."

"Poštujem tvoja razmišljanja."

"Ne vrednujem te i ne pokušavam te promijeniti."

5. Šutnja

Šutnja kao pasivan oblik komunikacije tijelom koji simbolizira mističnost znakom je

razmišljanja, umora, neprijateljstva, nezadovoljstva i kontrole. Ponekad šutnja može imati

negativan utjecaj na druge sugovornike. S druge strane šutnja je poželjna na nekim mjestima

kao što su crkva, muzej, biblioteka... ponekad je šutnja potrebna kako bi se uspješno

interpretirao komunikacijski događaj.

6. Govor tijela

Tijelo pokazuje odnos prema sugovorniku i samom procesu komunikacije. Otvoreni položaj

tijela priklanja se slušatelju i slaže s njim, komunicira otvorenost, dobronamjernost,

spremnost na komunikaciju. S druge strane, zatvoreni stav pokazuje zatvorenost prema

sugovorniku, gdje odmaknuti gornji dio tijela od sugovornika, prekrižene ruke, isprepleteni

prsti, prekrižene noge, nesvjesno pokazuju obrambeni stav ili rezerviranost.4


______________________________________________________________________6



Primjeri govora tijela:

Dosadu odaju besmisleni pokreti, gledanje u prazno, bubnjanje prstima po stolu,

zijevanje...

Strah ili zbunjenost odaju prekrižene ruke ili noge, te spuštena ramena.

Sigurnost u sebe i entuzijazam izražavaju otvorene ruke pored sebe ili opuštene u

krilu, jačina stiska pri rukovanju, te ruke okrenute prema sugovorniku i uspravno

sjedenje

Varku, sumnju, nesigurnost ili otvoreno laganje iskazuje dodirivanje nosa, trljanje oka,

trljanje uha, češkanje vrata, povlačenje okovratnika, prst u ustima, izbjegavanje

direktnog kontakta očima itd.

Sumnjičavost odražava gledanje pored sugovornika, odmicanje, dodirivanje i trljanje

nosa, zakopčavanje kaputa, prekrižene ruke ili pogledi iskosa

Zaključno o neverbalnoj komunikaciji možemo reći da ona čini većinski dio svakodnevne

interakcije s ljudima koju ostvarujemo komunikacijom. Iz grafa koji slijedi vidljivo je da

komunikaciju čini 55% govor tijela, 7% riječi i 38% govorna intonacija.

Slika 1. Struktura komunikacije

Izvor: (www.google.hr/slike)

od 16.11.2009.god.

______________________________________________________________________7

http://www.google.hr/slike


U većini slučajeva ljudi pridaju premalo važnosti govoru tijela, zaboravljajući pritom

da svojim gestama, mimikom, pa čak i stilom odjevanja sugovorniku govore više nego

rječima. Često dolazi do situacija u kojima dobivamo drugačije reakcije sugovornika od

očekivanih iako rječima nismo iznijeli ništa što bi rezultiralo takvom njihovom reakcijom.

To je posljedica našeg nesvjesnog komuniciranja koje smo ostvarili govorom tijela i

zbog toga je izuzetno važno da komunikacijske vještine, pri čemu je najvažnije istaknuti

govor tijela, razvijamo cijeli život. Tek tada ćemo biti u mogućnosti izražavati svoje misli,

osjećaje, prijedloge i sl. na način da dobijemo najbolju reakciju sugovornika.

______________________________________________________________________8


3. TUMAČENJE ZNAKOVA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE(Times New Roman – font 14pt)

Istraživanja su dokazala kako se čak 80% naše komunikacije odvija govorom tijela i

mimikom lica. Razumijevanjem svojeg govora tijela shvatit ćemo kakve signale šaljemo

okolini. Tijelom ljudima odajemo što razmišljamo i osjećamo, a da toga nismo ni svjesni.

Osvještavanjem govora tijela drugih ljudi možemo shvatiti kad nam netko laže ili nam

upućuje signale da ga privlačimo. Čak i kod ljudi koji su u vezama, uspješnost odnosa može

ovisiti o sposobnosti slanja i primanja signala. To je zbog toga što je partnerima nekad puno

lakše na neke probleme ili želje ukazati neverbalnim načinom nego govorom.

3.1. TUMAČENJA POJEDINIH POKRETA TIJELA (Times New Roman – font 12pt)

Kretanje adamove jabučice (Times New Roman – font 12pt)

Kretanje adamove jabučice predstavlja nesvjestan signal emocionalne anksioznosti,

straha, srama ili stresa. Npr. kada na poslovnim sastancima vidimo pomicanje adamove

jabučice kod slušatelja, on ili ona se zasigurno ne slaže sa sugestijama govornika.

Ruke prekrižene preko grudi (Times New Roman – font 12pt)

Ruke prekrižene preko grudi je stav koji predstavlja samostimulirajući i odmarajući

položaj ruku, a nesvjesno se koristi da ublaži anksioznost i socijalni stres. Premda se ovaj stav

redovno dekodira kao obrambeni stav tijela, prekrižene ruke predstavljaju odmarajuću

poziciju za relaksaciju ramena. Ukoliko su ramena i laktovi čvrsto stisnuti i priljubljeni uz

tijelo ovaj pokret može otkrivati nervozu ili kroničnu anksioznost osobe. Ukoliko se ruke drže

manje čvrsto nasuprot grudima i sa laktovima usmjerenim od tijela, prekrižene ruke

predstavljaju stav sličan stražarskom, izražavajući aroganciju, nesviđanje ili neslaganje.

Njihanje ramenima (Times New Roman – font 12pt)

Njihanje ramenima je tjelesni pokret kojim pokrećemo ruke u ramenima, obično dok

hodamo. Opušteni pokreti njihanja ramena na sastancima predstavlja nesvjesnu želju da se

„odšeta“ sa sastanka.

______________________________________________________________________9


Povijanje tijela (Times New Roman – font 12pt)

Povijanje tijela je vrlo jak znak i ovaj stav predstavlja jak signal našeg trenutnog

raspoloženja. Ukoliko osoba koja sjedi nasuprot nas, npr. tijekom nekog sastanka, napravi

ovaj pokret, to je pouzdan znak nesviđanja, neslaganja ili srama.

Isprsivanje (Times New Roman – font 12pt)

Isprsivanje je znak pokazivanja moći tj. akt pokazivanja tjelesne veličine kako bi se

dominiralo, prijetilo ili zavaralo protivnika.

Ruka iza glave (Times New Roman – font 12pt)

Ruka iza glave je pokret koji se može protumačiti kao potencijalni znak nesigurnosti,

konflikta, neslaganja, frustracije, ljutnje ili društvene averzije.5

Ruke na bokovima ili akimbo stav (Times New Roman – font 12pt)

U komunikaciji u kojoj obje osobe stoje, položaj akimbo biva upotrijebljen više prema

osobama koje nam se ne sviđaju. Ovaj stav znači „drži se dalje od mene" .

Nagnuta glava (Times New Roman – font 12pt)

Nagnuta glava može pokazivati znak submisivnosti, prijateljstva ili osjećaja slatkoće

prema nečemu. Istraživanja pokazuju da se ova poza redovito viđa kod žena kao udvaranje.

Ovaj se pokret kod djece i odraslih tumači kao znak srama.

Nesigurnost (Times New Roman – font 12pt)

Nesigurnost je osjećanje neodlučnosti i sumnje. Nesigurnost druge osobe mi možemo

vidjeti po: mrštenju, pozama ruka iza glave, kretanjem glave sa jedne strane na drugu, po

stisnutim usnama, napućenim usnama, po usmjeravanju očiju na stranu.

Spušten pogled (Times New Roman – font 12pt)

5 Def. averzija = nesviđanje

______________________________________________________________________10


Spušten pogled je stav povijanja i spuštanja glave tako da oči gledaju u pod. Stav

spuštenog pogleda može odražavati krivnju, sramotu ili submisivnost, a u situacijama kada

neka osoba laže i kada kaže „nevin sam“, a u isto vrijeme spusti pogled to govori da možda ne

govori istinu. Istinite izjave se obično daju sa samouvjerenošću i stavom licem u lice tj.

pogledom koji može trajati duže od tri sekunde

Dodirivanje (Times New Roman – font 12pt)

Dodirivanje je znak fizičkog kontakta. Znakovi dodirivanja se širom svijeta koriste

kao signali izražavanja emocija u situacijama njege za djecu, kod udvaranja i u prijateljskim

odnosima.

Međusobna udaljenost i važnost osobnog prostora (Times New Roman – font 12pt)

Međusobna udaljenost koju zauzimaju osobe u interakciji ima nekoliko ciljeva.

Mijenjanje te udaljenosti signalizira početak i kraj neke konverzacije. Ta udaljenost također

signalizira o tome koliko su osobe u interakciji međusobno intimne te koliko zajedničkog

iskustva i zajedničkih tema one dijele. Fizička udaljenost koju držimo u odnosu na druge i

naša reakcija na to kako nam neki ljudi prilaze, ima veliki uticaj na naše rasprave i veze s tim

ljudima. Količina osobnog prostora kojeg tom prilikom koristimo, ima također veliku

povezanost sa kulturom kojoj pripadamo. Ukoliko nam se netko približi više nego što smo mi

to navikli, to može u nama stvoriti osjećaj nelagodnosti. Iz takve se situacije izvlačimo

pomjeranjem tijela unazad i vraćanjem u naš originalni osobni prostor u kojem se osjećamo

ugodno. Zaključak je da svaki čovjek treba neki optimalni osobni prostor kako bi se u

interakciji sa drugima osjećao dobro.

______________________________________________________________________11


3.2. POKRETI I IZRAZI LICA I OČIJU (Times New Roman – font 12pt)

Lice predstavlja važan kanal neverbalne komunikacije. Mi izraze lica koristimo u

velikom broju socijalnih situacija pa čak i onda kada želimo pokazati svoje emocije, osobine

naše ličnosti, inteligenciju, narav i slično .

Osmijeh govori ljudima da nam je doista drago što ih vidimo, mrgođenje ih odbija,

pogled u pod im daje do znanja da naše raspoloženje nije baš na zavidnoj razini, a podignuta

glava i izvijene usne ukazuju da smo raspoloženi za šalu. Iz ovoga postaje jasno da je glavna

uloga lica u našem korištenju govora tijela izražavanje emocija.

Govor lica se ne ograničava samo na izraze lica. Ovdije je važno istaći i ulogu

pojedinih njegovih dijelova, a to su usne, oči, obrve, ljepota, pa i boja lica koja ovisi o stupnju

uzbuđenosti našeg organizma ili našeg zdravstvenog stanja.

Moguće je tumačiti osobine ljudi na osnovu izgleda njihove glave. Tu se uključuju

oblici i pozicije glavnih područja lubanje i obilježja lica, kao što su čelo, obrve, nos, obrazi i

usta, zatim boja i tekstura kože, tjelesna dlakavost, brkovi, brade, naočale, naušnice, frizura i

način nanošenja šminke, kao i detaljne osobine ostalih dijelova tijela.6 Na primjer, brkovi i

brada će često ukazivati na veću starost nego obrijana gornja usna, što može biti razlog

tedencije nekih mladih ljudi da je puštaju. Naočale često doprinose da se osobama pripisuje

veća inteligencija od one koju posjeduju. Svi se ovi dijelovi pomalo mijenjaju tijekom

vremena.

Istraživanje izraza lica nije samo otkrilo njihovu ulogu u izražavanju emocija, već nam

je pružilo uvid u njihovu ulogu u otkrivanju tipova ličnosti, stavova prema drugima,

seksualnoj privlačnosti, želju za komunikacijom i stupanj izražajnosti tijekom komunikacije.

Također, kada prvi put sretnemo nekoga i pogledamo ga u lice vjerojatno je prvi sud koji

donesemo da li nam se sviđa ili ne, da li nas privlači ili ne, ljepota lica druge osobe.

6 npr. mesnati obrazi, punije usne i sl

______________________________________________________________________12


3.3. IZRAŽAVANJE EMOCIJA (Times New Roman – font 12pt)

Osnovni kanal izražvanja emocija su pokreti, izrazi lica i očiju kojima se izražavaju

različite emocije. Dva američka istraživača, Ekman i Friesen, otkrili su da postoji šest glavnih

izraza lica koji se koriste da pokažu sreću, tugu, ljutnju, strah, gađenje i iznenađenje.

Sreća (Times New Roman – font 12pt)

Izražavanje sreće je univerzalno i lako prepoznatljivo, a interpretira se preko poruka

koje se povezuju s uživanjem, zadovoljstvom, pozitivnim osjećanjima i prijateljstvom.

Osmijeh se lako može upotrijebiti u manipulatorske svrhe i često smo u prilici da kod ljudi

vidimo lažno osmjehivanje. Tako je lažni osmijeh moguće prepoznati po krajevima usana

zakrivljenim nadolje i prema očima koje ostaju u pozi pravog osjećanja, odnosno rubovi očiju

se ne zatežu nagore zajedno sa krajevima usana i licem u smijeh čitavog lica. Slika gore

pokazuje iskreni osmijeh koji karakterizira podizanje usna i očiju tako da se „čitavo lice

smije.“

Slika 2. SrećaIzvor: (http://www.donjadubrava.com/zupa/images/srecu.jpg)

od 15.11.2009.god.

______________________________________________________________________13

http://www.donjadubrava.com/zupa/images/srecu.jpg


Tuga (Times New Roman – font 12pt)

Mišljenje koje dijeli većina psihologa je da emocije tuge predstavljaju formu lica koje

plače, ali umanjenog intenziteta. Premda su i suze zajednička pojava svim tužnim stanjima

one nisu indikator neke posebne emocije jer mogu biti viđene i u stanjima velike sreće.

Slika 3. Tuga Izvor: (http://static01.dernek.ba/blogslikevelike/2240592-255952.jpg)

od 15.11.2009.god.

Ljutnja (Times New Roman – font 12pt)

Znakovi ljutnje uključuju namrštene obrve, ukrućeno tijelo, stisnuta usta i „oči koje

sijevaju“. Ljutnja se jasno vidi u donjem dijelu lica i području obrva. Ovi pokreti i izrazi lica i

očiju javlja se kod dojenčadi između tri i četiri mjeseca.

Slika 4. Ljutnja Izvor:

(http://www.24sata.info/thumbnail.php?file=news/2009/july/ljutnja_410671739.jpg&size=article_medium) od 15.11.2009. god.

______________________________________________________________________14

http://www.24sata.info/thumbnail.php?file=news/2009/july/ljutnja_410671739.jpg&size=article_medium

http://static01.dernek.ba/blogslikevelike/2240592-255952.jpg


Strah (Times New Roman – font 12pt)

Emocija straha se kod nekoga može prepoznati po povećanoj udaljenosti, po

pojačanom znojenju, ubrzanom disanju, plakanju, po češćem treptanju očima, reakcijama

ukočenosti, po znojnim dlanovima, po sušenju usta, nakostriješenim dlakama, pročišćavanju

grla, po proširenim zjenicama i zaprepaštenom izrazu očiju. Strah se jasno vidi u području

očiju.

Slika 5. StrahIzvor: (http://media.photobucket.com/image/strah/aquaria_photos/Madjarska/fear.jpg)

od 15. 11.2009. god.

Gađenje (Times New Roman – font 12pt)

Gađenje je ekpresija koja prati tjelesni odgovor na objekte koji nam se gade, koji nas

tjeraju na povraćanje i koji nas uznemiruju. Karakterizira ga iskrivljeni izraz lica.

Iznenađenje (Times New Roman – font 12pt)

Izraz koji se skoro uvijek javlja u situacijama kada se dogodi nešto neočekivano.

Karakteristike iznenađenja su otvorena usta, raskolačene oči, trenutna ukočenost lica i tijela,

ubrzan puls i gubitak daha.

______________________________________________________________________15

http://media.photobucket.com/image/strah/aquaria_photos/Madjarska/fear.jpg


3.4. NEVERBALNI ASPEKTI GOVORA ILI PARAJEZIK (Times New Roman – font 12pt)

Mnoge stvari zaključujemo iz nečijeg glasa. Sudimo o starosnoj dobi, spolu,

privlačnosti, socijalnoj klasi i obrazovanju. Također, koristimo govorne karakteristike da bi

odredili profesije, odlučili da li nekome vjerujemo ili imamo povjerenja, i one nam pomažu da

odlučimo da li nam se netko dopada ili ne. Većina ljudi je nekada u životu bila u situaciji da

vidi nekog privlačnog stranca kome bi se rado približili, a onda bi bili potpuno odbijeni kada

mu čuju glas. Poruka može biti dodata riječima koje koristimo u izgovorenoj rečenici

korištenjem intonacije u našem glasu.

3.5. LJEPOTA (Times New Roman – font 12pt)

Ljepota je izgleda ljudskog lica koji izaziva estetsko divljenje, požudu i privlačnost.

Iako se možemo držati izreke da je ljepota u očima posmatrača postoje neke kvalitete i

proporcije za koje se smatra da su obilježje univerzalne ljepote. To su tzv. mladenačke odlike

i proporcije odnosno popularno nazvani baby face7 koje se jednako sviđaju pripadnicima oba

spola.

Lice bez izraza (Times New Roman – font 12pt)

Lice bez izraza predstavljen neutralnim licem bez emocija. Kroz svoju bezizražajnost

ovaj znak šalje jaku emocionalnu poruku „ne uznemiravaj“.

Crvenilo lica (Times New Roman – font 12pt)

Crvenilo lica je jak emocionalni znak fizičke aktivnosti, srama ili ljutnje. Crvenilo lica

je rijetko znak čiste agresivnosti pojedinca, kako se popularno vjeruje, već je češće znak

moguće ili trenutne odbrane.

7 engl. bebino lice čije su karakteristike široko razmaknute i krupne oči, pune usne i mekana, glatka koža

______________________________________________________________________16


3.6. KONTAKT OČIMA (Times New Roman – font 12pt)

U svakodnevnim ljudskim interakcijama postoji nekoliko situacija ili načina na koji se

gledamo sa drugim ljudima i na osnovu načina gledanja između ljudi mi možemo zaključiti u

kakvom se međusobnom odnosu oni nalaze.

U prijateljskim susretima, u društvu, kontakti očima traju nešto duže nego obično.

Ukoliko nam se svidi neka osoba, mi nesvijesno duže zadržavamo pogled na njoj iz kojega

ona može pročitati naše nakane.

Izravan pogled u oči ukazuje na vrlo aktivna osjećaj ljubavi, neprijateljstva ili straha,

dok je skrenut pogled iskaz stidljivosti, indiferentnosti, nadmoćnost ili potčinjenost.

Gledanje je važan aspekt svakog oblika ljudske komunikacije i možemo u

svakodnevnom životu naići na različite varijacije u gledanju ovisno od situaciji i osobnosti

pojedinca pojedinca. Emocije se također mogu izražavati kroz ponašanje očiju.

Slika 6: Dijelovi ljudskog okaIzvor: (http://www.monokl.hr/cms_upload/upload/thumbs/anatomija_oka.jpg)

Od 16.11.2009.god.

______________________________________________________________________17

http://www.monokl.hr/cms_upload/upload/thumbs/anatomija_oka.jpg


Širenje i skupljanje zjenica (Times New Roman – font 12pt)

Na veličinu naših zjenica ne utječe samo promjena svjetlosti. One su podložne i

ujetcaju naših emocionalnih promjena. Emocionalne promjene mogu mijenjati veličinu naših

zjenica pri nekom stalnom svjetlu. Povećavanje i smanjivanje zjenica su također znaci koji

govore o čovjekovom raspoloženju. Tako npr. ugledamo li nešto što nas uzbuđuje, na

pozitivan ili negativan način, naše zjenice se prošire više nego pod određenim svjetlosnim

uvjetima. Ove se promjene normalno događaju bez našeg znanja i izvan naše kontrole. One

nam pomažu kako bi otkrili istinske ljudske osijećaje. Zjenični signali se nesvjesno emituju i

nesvjesno primaju.

Usmjeravanje očiju na stranu (Times New Roman – font 12pt)

Usmjeravanje očiju na stranu je pokret koji se javlja kao reakcija na postavljeno

verbalno pitanje. Ovaj pokret se naročito javlja kada neko rješava postavljeni zadatak koji

zahtijeva razmišljanje i signalizira procesiranje informacije i razmišljanje. Utvrđeno je da je

pomicanje očiju na desnu stranu povezano sa razmišljanjem, dok je pomicanje očiju na lijevu

stranu povezano sa vizualnim mišljenjem. Ljude koji češće pomču oči na lijevu stranu pri

razmišljaju se smatraju kreativniji, od onih koji pomiču oči na desnu stranu pri razmišljnju.

Treptanje (Times New Roman – font 12pt)

Treptanje je pokret brzog spuštanja i podizanja očnih kapaka, a promatranje brzine tih

pokreta može biti sredstvo za pomoć detekcije laži. U normalnim situacijama ljudsko

treptanje svodi na oko 20 treptaja, a kada je pristno uzbuđenje i emocionalni stres količina

treptaja se znatno povećava. Kod mentalnih bolesnika, dolazi do povećanog treptanja očima

kada se govori o anksioznim i napetim temama, kao i kada se započinje nova tema.

Mrštenje obrva (Times New Roman – font 12pt)

Podizanje obrva je izraz lica koji se može javiti u različitim situacijama. Može se

javiti kao bljesak obrvama prilikom pozdravljanja, kao pojačavanje dominantnosti ili kao

naglašavanje submisivnosti.

______________________________________________________________________18


3.7. USNE (Times New Roman – font 12pt)

Usne pružaju puno znakova o nečijim unutrašnjim osjećanjima i raspoloženjima.

Nesvjesna napetost u području usana odražava naša stvarna osjećanja. Tako, samo lagano

spuštanje krajeva usana, može odražavati našu tugu ili razočarenje, a podizanje krajeva usana

prema gore sreću i veselje.

Kompresija usana (Times New Roman – font 12pt)

Kompresija usana je obično negativan znak koji izražava trenutnu ljutnju, nesviđanje,

tugu ili nesigurnost.

Durenje usnama (Times New Roman – font 12pt)

Donja se usna izboči prema gornjoj. Tako se izražava razočarenje, tugu,

nezadovoljstvo ili nesigurnost. Ovaj izraz viđamo kod djece koja se dure, a ukoliko kod

odraslih vidimo ovaj izraz on predstavlja neslaganje sa .

Napućene usne (Times New Roman – font 12pt)

Napućene usne viđamo kod postojanja neslaganja, intrigiranja ili proračunatog

razmišljanja. Zato što je pućenje usana signal mentalnog otpora, govornik bi odmah trebao

upitati svog slušatelja da li se slaže sa njim, prije nego nastavi s pričom.

______________________________________________________________________19


3.8. DODIRIVANJE NOSA (Times New Roman – font 12pt)

Dodirivanje nosa je radnja vezana za trenutni stres. Kada čovjekove misli nisu u

skladu sa njegovom prividnom smirenošću, on svoj nos dodirne, protrlja ili pritisne. Ovaj

signal se smatra prikrivenim ili premještenim pokrivanjem usta jer lažljivac izbjegavajući

pokrivanje usta pokriva nos koji je odmah iznad.

3.9. ZNAKOVI KOJE ŠALJE TIJELO (Times New Roman – font 12pt)

Govor tijela je poseban kanal neverbalne komunikacije koji je najviše proučavan,

kojem se daje najveća praktična vrijednost i koji u više slučajeva predstavlja sinonim onoga

što je neverbalna komunikacija. Govor tijela se bavi proučavanjem pokreta tijela i

dekodiranjem tih značenja.

Kada se kao komunikacijski sustav promatraju pokreti i stavovi tijela, to se odnosi na

sve njegove dijelove i to: na pokrete glave, ruku, nogu, na stavove tijela i na pokrete koji se

prave bilo licem ili rukama. Svaki čovjek tokom svoje komunikacije sa drugima zauzima

različite stavove tijela, a svi ti stavovi imaju određeno značenje i predstavljaju znak na

temelju kojih drugi ljudi mogu zaključivati o nama, a i mi o njima. Znakovi koje šalje tijelo

mogu pokazivati nečiju dominantnost, submisivnost, nesvjesnu želju za zaštitom, nervozu,

agresivnost, nesigurnost, a ukoliko su ti znaci kontradiktorni, i naša osjećanja koja

pokušavamo sakriti.

3.10. ZNACI ZAKLONA (Times New Roman – font 12pt)

Su sve one radnje kojima čovjek štiti svoje tijelo u društvu. Naime, kada se u nađu u

nekoj stranoj situaciji, a u kojoj se na bilo koji način osjete ugroženima, ljudi oko sebe

naprave neke vrste fizičke barijere. Tako npr. prekrižene ruku na grudima nesvjesno šalje

poruku „Ne približavaj se više!“. Ovakav stav možemo vidjeti i kod tjelohranitelja koji

nekoga čuvaju. Prekrižene noge koje su okrenute u pravcu suprotnom od sagovornika, ili

često viđeni položaj

prekriženih ruku između nogu psihološki vrlo jak. Djevojke koje nose oskudne haljine koje

im otkrivaju noge često daju specijalne odbrambene znakove sa prekriženim rukama

______________________________________________________________________20


postavljenim između nogu. Ovaj djevojački znak predstavlja prenaglašavanje radnje

sakrivanja svoj intime, naime kada neki muškarac sjedi nasuprot djevojci koja sjedi

prekriženih nogu i tako ih jako stišće to je isto kao da ih je skroz raširila, jer ona samo

naglašava ono o čemu razmišlja, a to je seksualni kontakt sa muškarcem peko puta nje ili

strah od tog muškarca.

3.11. ISKOPČAVANJE (Times New Roman – font 12pt)

Iskopčavanje je način na koji ljudi tokom konverzacije nalaze načina da se na tren

isključe i odlutaju u svoj svijet, odnosno da se odmore ukoliko osjete preveliki pritisak od

strane društva u kojem se nalaze. Svakodenevne oblike iskopčavanja vidimo kada osoba koja

s nama razgovara zatvori oči ili okrene glavu na drugu stranu ili pokrije oči ili ima tzv. mucav

pogled (dok nas gleda on stalo spušta trepavice kao da će da zatvori oči). To su trenutci u

kojima naš sagovornik ne želi reći otvoreno da mu je potrebno malo mira i tišine.

3.12. SMJERAJUĆI POKRETI (Times New Roman – font 12pt)

Pod ovom skupinom pokreta Morris podrazumijeva sve one pokrete koji ukazuju na

naše buduće namjere. Npr. kada želimo da ustanemo mi svjesno ili nesvjesno možemo na

stolici napraviti smjerajući pokret ka ustajanju i taj stav često djeluje drugoj osobi kao znak

potrebe da prekinemo razgovor.

3.13. KONTRADIKTORNI ZNACI (Times New Roman – font 12pt)

Kontradiktorni znaci su oni znaci kada se istovremeno daju dva potpuno suprotna

znaka. Kontradiktorni znaci javljaju se kod osoba čije je raspoloženje suprotno od od verbalih

poruka te osobe. Imajući ovo na umu, moguće je izraditi ljestvicu vjerovtnosti za različite

vrste radnji. Kada se počne od najvjerovatnijih do najmanje vjerovatnih, to će izgledati ovako:

1. Autonomni znaci.

Oni su najpouzdaniji. Iako smo ih svijesni, ne možemo ih kontrolirati. To su

primjerice crvenilo ili bljedilo lica.

______________________________________________________________________21


2. Znaci nogom i stopalom.

Npr. u situaciji kada razgovaramo sa čovjekom koji nas sluša, a koji u isto vrijeme

pomiče svoje stopalo gore dolje, usprkos tome što je njegovo lice i gornji dio tijela mirai,

noge i stopala odaju njegovo pravo raspoloženje.

3.Znaci trupom

Uzrujanom je čovjeku vrlo teško održati tijelo opušteno , ma koliko on to pokušavao.

4. Neindetificirane gestikulacije

Ako rukama pravimo pokrete dok govorimo mi ih vidimo ispred sebe. Mi smo ih

„polusvjesni“. Tako, političar koji dok govori o potrebi i neophodnosti miroljubivnog

razrješenja situacije, a istodobno bijesno prstom bocka zrak, daje jedan potpuno

kontradiktoran znak.

5. Izrazi lica.

Mi smo toliko svjesni naših izraza lica da ovisno od situacije možemo da odglumimo

nešto što stvarno ne osjećamo. Značajan je primjer lažnog osmjeha za koji je karakteristično

krivljenje krajeva usana ma koliko se mi trudili da taj smijeh izgleda istinski. Kontradiktoran

je i tzv. lažni stid , kada osoba pored pravog znaka stida, spuštanja glave, podiže pogled i

pravo nas gleda u oči.

3.14. AUTOKONTAKTNO PONAŠANJE ILI SAMODODIRIVANJE (Times New Roman – font 12pt)

Kada dodirujemo sam i sebe, ne razmišljamo punim intenzitetom o tome, jer to

smatramo normalnim, pa je to nesvijestan čin. Samododirivanje može biti putokaz za naše

ponašanje. Najčešći oblik je samoprisnost, a može se definisati kao niz pokreta koji nam

pružaju ugodnost, jer oni su naši nesvjesni mimički činovi koji nam pružaju osjećanje da nas

neko drugi dodiruje.

______________________________________________________________________22


4. PSIHOLOGIJA (BIOLOGIJA) NEVERBALNE KOMUNIKACIJE (Times New Roman – font 14pt)

Pri svakoj interakciji odašiljemo emicionalne signale, a ti signali utječu na osobe oko

nas. Kako bi ta interakcija bila što učinkovitija potrebno je razumijeti bazne procese koji se

događaju u čovijekovom organizmu za vrijeme razmjene signala, te adekvatno cilju djelovati

na iste u svrhu dobivanja najkvalitetnijh efekata. Što smo društveno umješniji, to bolje

nadziremo.

Psihološki procesi uvijek imaju svoju organsku osnovu. Uvijek su neki fiziološki

procesi koji se odvijaju u organizmu prisutni kad imamo psihičke procese. Kada god se

nečega sjetimo, nešto učimo, o nečemu mislimo, nešto osjećamo, o nečemu odlučujemo,

uopće kada god imamo neki doživljaj, mora se odvijati i nekakva fiziološka promjena u

organizmu.

Njaznačajniji organi za psihički život su receptori (čulni organi), efektori (mišići i

žljezde) i, prije svega, živčani sustav. Možemo reći da živčani sustav čovijeka ima tri osnovne

funkcije od kojih su dvije za nas od veće važnosti:

Reguliranje rada pojedinih organa i usklađivanje rada organizma u cijelosti

Omogućavanje veze organizma sa vanjskim svijetom – pomoću živčanog

sustava sprovode se živčani podražaji iz čulnih organa do centralnog živčanog

sustava. Ovaj ih povezuje i sređuje i na taj način dobivamo osjete i opažaje o

podražajima koji su djelovali na čulne organe. Tako saznajemo o vanjskom svijetu.

S druge strane, iz centralnog živčanog sustava sprovode se živčani impulsi u

efektore pomoću kojih mi djelujemo na vanjski svijet. Na taj način mi ostvarujemo

promjene u vanjskom svijetu.

Predstavljanje glavne fiziološke osnove za cijelokupan čovijekov psihički život

– posebno kod čovijeka moždana kora predstavlja fiziološku osnovu za vrlo

složene psihičke procese, ne samo za osjete i opažaje nego i za učenje, mišljenje,

zaključivanje i plansko djelovanje čovijeka

Čitav živčani sustav čovijeka izgrađen je od neurona. Neuron se sastoji od živčane

ćelije i njenih produžetaka – živčanih vlakana, preko kojih se primaju i odašilju informacije

______________________________________________________________________23


(podražaji) iz periferije prema centralnom dijelu živčanog sustava, i obrnuto. Neuron ima

dvije osnovne osobine:

Osjetljivost – sposobnost reagiranja na vanjske podražaje živčanim uzbuđenjem i

Provodljivost – sposobnost prijenosa živčanog uzbuđenja

Kada neka vanjska promijena djeluje npr. na organ vida, u njemu se stvara živčano

uzbuđenje ili živčani impuls koji se živčanim vlaknima prenosi do centralnog dijela živčanog

sustava gdje se taj impuls zaprima, i mi tek tada vidimo sliku.

Živčani sustav kao takav je izuzetno složen, i sastoji se od više različitih struktura

neurona koji čine posebne dijelove živčanog sustava.

Slika 7: Živčani sustav

(http://mapmf.pmfst.hr/~simvis/slike/slika4.jpg )

od 15.11.2009.

Periferni živčani sustav čine neuroni koji leže van lobanjske šupljine i van leđne

moždine, oni su ti koji su zaslužni za prijenos informacija sa periferije u centralni dio. Čine

ga neuroni u čulima i neuroni koji se nalaze između čula i leđne moždine. U njegov sastav

ulaze i živčana vlakna nekih motornih i senzornih neurona čije se živčane ćelije nalaze u

mozgu i leđnoj moždini.

Leđna moždina smještena je u šupljini kralježnice i njena glavna funkcija je

provođenje živčanih impulsa između mozga i periferije, te reguliranje jednog broja refleksa.

______________________________________________________________________24

http://mapmf.pmfst.hr/~simvis/slike/slika4.jpg


Preko nje provode se živčani impulsi senzornim živčanim vlaknima od čulnih organa prema

centru; npr. kada vanjski podražaj djeluje na organ za dodir, živčano uzbuđenje se živčanim

vlaknima provodi preko leđne moždine dalje, do određenih dijelova moždane kore. Isto tako

preko nje provode se i motorni impulsi iz centra u mišiće pojedinih organa; tako npr. kada

želimo pokrenuti prst, motorni impuls od moždane kore ide preko leđne moždine pa dalje

živčanim vlaknima do mišića u prstu.

Uz leđnu moždinu, mozak je drugi glavni dio centralnog živčanog sustava. Njegovi

glavni dijelovi jesu zadnji, srednji i prednji mozak. Zadnji mozak čine produžena moždina i

mali mozak. Mali mozak je centar, iako ne isključivi, za usklađivanje pokreta, za održavanje

ravnoteže i za održavanje napregnutosti (tonusa) mišića.

Srednji mozak je važan za funkcioniranje živčanog sustava organizma u cijelini. U

njemu se nalazi i dio retikularne formacije koja je važna za aktivaciju mišića, kontrolu

automatiziranih pokreta, ali i za aktivnost moždane kore uopće. Kada dođe do oštećenja iste,

zakoči se aktivnost cijeloga mozga, čovijek postane neosjetljiv za podražaje i pada u dubok

san. Najvažniji dio mozga je prednji mozak. Njega čine međumozak i veliki mozak. U

međumozgu posebno su značajni:

Talamus - predstavlja mjesto gdje se skupljaju aferentni živci, odakle se dalje šire

živčani impulsi ka moždanoj kori, ili do različitih efektornih centara.

Hipotalamus – je centar za kontrolu mnogih reakcija u utrobi i ima veliku važnost

u emocionalnom reagiranju. Preko njega se povezuju i usklađuju različite tjelesne

funkcije karakteristične za emocionalno ponašanje.

Najznačajniji i najrazvijeniji dio mozga je veliki mozak ili moždana kora ili korteks i

ona predstavlja najviši rezultat evolucije. Ona je kao takva nositelj najsloženijih oblika

ponašanja čovijeka. Podjeljena je u tri zone:

Prva zona - nazivamo je senzornom zonom u njoj završavaju senzorna živčana

vlakna i njegovo se uzbuđenje ovdje pretvara u osjete i opažaje.

Druga zona – naziva se motornom zonom, iz nje polaze motorna živčana vlakna

koja prenose živčano uzbuđenje u mišiće.

Treća zona – čine je asocijacijske zone, sastavljene od živčanih ćelija i vlakana

koje nisu neposredno povezane ni sa čulnim organima ni sa mišićima, nego koje

______________________________________________________________________25


povezuju različite dijelove moždane kore i tako omogućavaju različite složene

oblike ponašanja. Obično se razlikuju četiri glavna režnja moždane kore: frontalni

ili čeoni dio, temporalni ili sljepoočni dio, parijetalni ili tjemeni dio i okcipitalni

ili potiljačni dio.

Da bi neki živčani proces izazvao doživljaj i postao svijestan proces, on mora zahvatiti

moždanu koru, iako ni svi fiziološki procesi u moždanoj kori nisu uvijek praćeni svijesnim

doživljajima. Međutim, kada se odvijaju određeni fiziološki procesi u moždanoj kori, mi to

doživljavamo kao određenu vrstu psihičkih procesa. U zavisnosti od toga koji dijelovi

moždane kore su u akciji, u kojem obimu i na koji način, mi imamo različite vrste doživljaja:

različite osjete i opažaje, različite predstave i misli, zaključke i odluke. Što znači da je

moždana kora dio koji se dugo razvija i stalno mijenja, u njoj su organski osnovi različitih

psihičkih osobina: navika, karakterne crte ličnosti, stavovi i razni motivi .

______________________________________________________________________26


5. PSIHIČKI PROCESI U NEVERBALNOJ KOMUNIKACIJI : (Times New Roman – font 14pt)

5.1. Proces prerade informacija (Times New Roman – font 12pt)

Proces prerade informacija ima za cilj na osnovu stimulansa stvoriti pozitivan odnos

(mišljenje, stavove) i usmjeriti ponašanje potrošača na određeni proizvod (uslugu, marku …).

Proces prerade informacija može se podijeliti u pet faza, a to su:

izloženost - predstavlja proces približavanja stimulansima kako bi ih primatelj mogao

osjetilno percipirati. Izloženost se događa kada fizička blizina omogućuje jednom od

čula da percipira stimulans.

pažnja - je alociranje ljudskog procesnog mehanizma na određene sadržaje;

razumijevanje - proces interpretiranja primljenih stimulansa;

prihvaćanje - stupanj do kojeg primljeni stimulansi utječu na znanje potrošača i/ili

njegove stavove;

zadržavanje - predstavlja prijenos interpretiranih stimulansa u dugoročnu memoriju.

5.2. Proces učenja (Times New Roman – font 12pt)

Učenje je aktivnost pojedinca koja rezultira usvajanjem određenih znanja, vještina i

navika. Rezultati učenja mogu biti vezani uz razvoj sposobnosti na spoznajnom

(kognitivnom), doživljajnom (afektivnom) i praktičnom (psihomotornom) području. Učenje je

širi pojam od obrazovanja i poučavanja. Znatan dio učenja pojedinca, koji nije predmet

didaktike, jest slučajan, nesvjestan, nesvrhovit i neorganiziran. Ipak, i slučajni ili nesvjesni

procesi učenja pridonose ukupnom znanju i odgoju pojedinca. Učenjem se stječe određeno

znanje, ali i stavovi i vrijednosti. Stavovi su stečene tendencije reagiranja na određeni način

prema nekome ili nečemu. Vrijednosti su duboka uvjerenja koja usmjeravaju ponašanje,

mišljenje i doživljavanje pojedinca prema nekim temeljnim obilježjima njegove okoline.

Vrijednosti su vezane uz materijalno i duhovno područje socijalnog života pojedinca, prirodni

okoliš, etiku i moral i sl. Na primjer, polaznik nastave može imati određene stavove prema

______________________________________________________________________27


učenju, a također i na određeni način vrednovati obrazovanje kao više ili manje bitan činitelj

njegovog/njenog osobnog razvoja.

5.3. Proces promjene stavova i ponašanja (Times New Roman – font 12pt)

Proces promjene stavova i ponašanja sagledan je s aspekta marketinške nevrerbalne

komunikacije i modela vjerojatnosti elaboriranja persuazivne komunikacije. Prema tom

modelu vjerojatnost utjecaja pojedinih komunikacijskih sadržaja ovisit će prije svega o

stupnju uključenosti primatelja istih. Tako, ako je riječ o visokom stupnju uključenosti, radi se

o središnjem putu elaboracije komunikacijskih sadržaja koji rezultira uključivanjem

novih sadržaja u misaonu strukturu potrošača, te samim tim i utjecaj na stavove i ponašanje je

vjerojatniji. Kada je riječ o niskom stupnju uključenosti potrošača, komunikacijski sadržaji

prolaze sporednim (perifernim) putem. U oba slučaja i u visokom i u niskom stupnju

uključenosti postoje tri ključna čimbenika procesa komunikacije, koji utječu na ishod

komunikacije:

utjecaj izvora komunikacije ( kredibilitet, pouzdanost, autoritet … ),

utjecaj poruke ( kvaliteta argumenta, komparativnost poruke, ponavljanje, redoslijed

… )

utjecaj primatelja ( motivacija, nagon, znanje, prethodni stavovi, raspoloženje,

obilježja ličnosti ).

Većina istraživanja o utjecaju komunikacije na promjenu stavova i ponašanja, u

uvjetima visokog stupnja uključenosti odnosi se na spoznajno procesiranje primljenih

informacija i poruka. Što se tiče emocionalne prerade informacija, u teoriji ponašanja

potrošača, vrijedi pravilo da u slučaju emocionalne uključenosti potrošač doživljava određene

osjećaje za poruku (strah, ljutnja, radost …), a ti osjećaji utječu na stavove, a zatim i na

ponašanje. Visok stupanj emocionalne uključenosti potiče se emocionalnim apelima, kao što

je roditeljska ljubav, dobrotvorni rad (empatija, altruizam), očuvanje okoliša, ali i seksualnim

apelima i sl.

______________________________________________________________________28


5.4.Komunikacija u grupi i osobni utjecaji (Times New Roman – font 12pt)

Komunikacija u grupi ili međuosobna komunikacija odvija se komunikacijom dvoje

ili više ljudi. Razmjena u procesu komunikacije uključuje prenošenje stvari i/ili simbola

između dvije ili više osoba. Osobni utjecaj se odnosi na konceptu da jedna osoba može

utjecati na drugu s ciljem promjene njezinih vjerovanja, stavova, intencija i ponašanja.

______________________________________________________________________29


6. PSIHOLOGIJA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE (Times New Roman – font 14pt)

Neverbalna komunikacija vrši tri funkcije. Jedan dio našeg neverbalnog ponašanja

usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije, drugi dio se odnosi na

izražavanje stavova, a treći je vezan za izražavanje emocionalnih stanja. Mnogi socijalni

psiholozi smatraju vizualnu komunikaciju jednim od najvažnijih kanala ako ne i najvažnijim

kanalom neverbalne komunikacije.

Vizualna komunikacija odnosi se ne samo na gledanje i kontakt očima, nego i na

viđenje dostupnih i korisnih socijalnih znakova. Kontakt očima se događa kad oboje ljudi

gledaju jedno drugo u područje očiju. Obično su razdoblja kontakta očima vrlo kratka. Kad su

produžena, ili kad jedna od osoba počne buljiti u drugu, može doći do pojave tjeskobe i to se

može protumačiti kao prijetnja. Izbjegavanje pogleda i gledanja u oči povezuje se s

nepostojanim ponašanjem, što navodi na prepredenost, pa čak i na nepoštenje. Ta se gesta

može smatrati neprijateljskom željom jedne osobe da se socijalna interakcija prekine.

Pokazalo se da su gledanje i kontakt očima sinhronizirani s govorom, posebno s izmjenama

govornika između dvoje ljudi.

Kod bilo koje interakcije dvoje ljudi licem u lice moguće je uzeti tri mjere gledanja.

To su trajanje pogleda, broj pogleda i prosječna duljina pogleda, mjere koje se mogu uzeti i

kod kontakta očima. Te se mjere često uzimaju posebno za gledanje i posebno za slušanje.

Ustanovilo se da gledanje i kontakt očima variraju s temom razgovora (manji su kad je tema

intimnija), fizičke bliskosti (manji su kad je osoba blizu druge), spolom osoba u interakciji i

značajkama ličnosti. Dokazano je da se dvostruko duže gleda pri slušanju, nego što se gleda

pri govorenju. Kontakt očima je obično vrlo kratak, u prosjeku traje jednu sekundu, dok je

prosječna duljina pogleda oko tri sekunde.

Veza između dvoje ljudi rezultira različitom količinom gledanja i kontakta očima,

individualne varijacije su velike. Prijatelji manje gledaju i kontaktiraju očima od stranaca.

Ipak, ako je dvoje ljudi zaljubljeno, gledanje i posebno kontakt očima puno su češći nego kod

bilo koje druge socijalne veze. Također, pri istraživanju submisivni ispitanici gledali su manje

pri slušanju od dominantih ispitanika. Isto tako, ekstraverti gledaju više i pokazuju više

kontakta očima od introverata. Međutim, kontakt očima manje je funkcionalan nego što se to

mislilo. Predviđa se da je stupanj vizualnog pristupa drugoj osobi, nazvan "viđenje", važniji

______________________________________________________________________30


od specifičnih pojedinih znakova. Dakle, što više neverbalnog ponašanja druge osobe

možemo vidjeti, to će nam više socijalnih znakova biti dostupno.

Izražavanje emocija izrazima lica bilo je proučavano znatno prije svih vidova

neverbalne komunikacije. Lice je najizražajnija i najprepoznatljivija značajka svih ljudskih

bića. Njime se izražavamo, a da ne upotrebljavamo riječi. Pomnim promatranjem facijalne

espresije moguće je saznati mnogo o ljudima iza nestalne maske kojom namjerno ili

nesvjesno iskazuju svoje reakcije na događaje i i podražaje oko sebe. Većina socijalnih

psihologa tvrdi da običo svi mogu prepoznati šest osnovnih emocija: sreća, tuga, strah, bijes,

iznenađenje, gađenje. Sreća se izražava smijehom pri čemu se donji kapci uzdižu i nabile se

koža oko vanjskog kuta oka. Kad je osoba iznenađena širom otvara oči, obrve joj se uzdignu i

zakrive, a donja čeljust padne i usne joj se rastave. Kod straha se oči također otvore, ali donji

kapci su napeti; obrve se uzdignu i približe. Usne se povuku u vodoravnom položaju.

Za gnjevan izraz lica karakteristično je spuštanje obrva, izravan pogled i intenzivno gledanje

u oči, gornji kapci su spušteni, a donji su napeti i sužavaju pogled. Zgađeno lice ima

podignute donje kapke i stisnute čeljusti ili otvorene čeljusti i često ga prati boranje nosa.

Izrazi lica se pojavljuju u nizu, u kontekstu i okviru cjeline ponašanja, tako da se promatrač,

obično ne mora oslanjati isključivo na njih. On tumači nečije emocionalno stanje kroz

konfiguraciju znakova. Međutim, facijalni izražaji pod većom su kontrolom nego tjelesni

pokreti. Ljudi često potiskuju emocije i maskama zatvaraju socijalnu okolinu.

Govor tijela pokriva znakove dodira, orijentacije tijela, držanja tijela, gesti rukama i

kimanja glavom. Dodir ili općenito tjelesni kontakt, varira sa stupnjem intimnosti koji postoji

između dvoje ljudi. Kad se to događa, onda je ono što vidimo proces međusobnog povlačenja

u privrženosti koja savlađuje prirodnu težnju svakog pojedinca da štiti svoj osobni prostor.

Pošto u osnovi postoji konflikt između "držanja na udaljenosti" i "uspostavljanja kontakta"

posljedica je toga da se javljaju mnoge varijante i različiti stepeni prijateljskog dodirivanja.

Najuobičajeni oblik dodira pojavljuje se kad se sretnemo ili se opraštamo. Najčešće dolazi do

rukovanja, koje je očekivana formalnost pri pozdravljanju. Toplina pozdrava često se izražava

prenaglašavanjem te radnje na različite načine. Ona se progresivno amplicira hvatanjem šake

objema rukama, hvatanjem za nadlakticu, hvatanjem za rame i zagrljajem oko ramena.

______________________________________________________________________31


Potreba da se pri konverzaciji ograniči sugovornikovo kretanje, često se pokazuje

spuštanjem obuzdavajuće ruke na njegovo rame, dok ga dodirivač nastavlja uvlačiti u

razgovor. Grljenje predstavlja snažan doživljaj u djetinjstvu, a kod odraslih osoba je

rezervirano za duboko emocionalne trenutke. Mladi ljubavnici čine taj znak prisnosti češće

nego drugi. To je jedan od najjačih pokazatelja intimnosti. Poljubac kao javni znak veze

prikazuje varijacije od jedne kulture do druge. U većini zemalja češće je ljubljenje u obraz na

javnim mjestima, nego ljubljenje u usta koje se, opet, pripisuje ljubavnim parovima.

Orijentacija tijela i držanje tijela važni su za socijalnu interakciju. Obično orjentiramo svoje

tijelo prema osobi s kojom pričamo, tako da okretanje od osobe zahtjeva pokret tijela. Kad se

spremamo izvesti neku radnju, često radimo pripremne pokrete. Oni djeluju kao nagovještaji

onog što namjeravamo učiniti.

Činjenica je da se služimo pokretima nakane i da reagiramo na njih kod drugih u

mnogim situacijama, a da toga nismo svjesni. Primjerice, smatra se da smjerajući pokret ka

ustajanju sa stolice često djeluje kao nagovještaj naše potrebe da prekinemo razgovor. Držanje

tijela također može biti dobar pokazatelj je li osoba napeta ili opuštena. Geste rukama

usklađene su s govorom i predstavljaju važnu dopunu emocionalnim izrazima lica. One su

toliko integralan dio našeg verbalnog iznošenja da ponekad gestikuliramo čak i kad

razgovaramo s nekim preko telefona. Nezavisno od razlika između grupa i razlika između

pojedinaca, postoje varijacije u učestalosti gestikuliranja, od prilike do prilike, kod istog

pojedinca. Naglašavanje, ili precizniji opis sadržaja koji verbalno iznosimo popraćeno je

čestom gestikulacijom. Kimanje glavom služi kao povratna informacija govorniku, upućujući

na to da se razumije ono što se govori, i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. Uz to,

kimanje i odmahivanje glavom dva su najrasprostranjenija znaka za "da" i "ne". Međutim,

odmahivanje glavom često se zamjenjuje mahanjem kažiprstom i pobočnim mahanjem

šakom.

Osobni prostor pretpostavlja stupnjeve fizičke blizine koji su dozvoljeni zavisno od

intimnosti odnosa s osobom s kojom smo u interakciji. Postavljaju se nevidljive granice

unutar koje "uljezi" ne smiju ući. Intimni i dobri prijatelji ne čine nam neugodu ako nam priđu

blizu, dok poznanike i strance s kojima razgovaramo obično držimo na većoj udaljenosti.

Društveni kontekst može promjeniti te udaljenosti. U velikim gužvama u svoj intimni, osobni

prostor prisiljeni smo pustiti neznanca što izaziva negodovanje. Učinci narušavanja tog

"nepisanog pravila" nastoji se drastično smanjiti izbjegavanjem pogleda. Isto tako, ako je riječ

o prevelikoj udaljenosti, potreba za intimnošću nadoknađuje se čestim i dužim vizualnim

______________________________________________________________________32


kontaktom. Dakle, kod ljudi, kao i kod životinja, narušavanje osobnog prostora predstavlja

narušavanje onoga što netko smatra vlastitim teritorijem. Narušavanje teritorija smatra se

prijetećim i na njega se reagira borbom ili bijegom, ili tjeskobom. Čak i kad nam je sasvim

jasno da nečiji motivi nisu ni neprijateljske ni seksualne prirode, teško nam je potiskivati

reakcije na njegovo primicanje, dolaženje u našu neposrednu blizinu. Kad postoje problemi u

konverzaciji, onda je jasno da su teškoće još veće kad ljudi moraju obavljati svoje privatne

poslove u nekoj zajedničkoj prostoriji. U nekim slučajevima oni podižu male fizičke barijere

kao što su zakloni i pregrade koje materijaliziraju nevidljive granice njihovih osobnih

prostora.

Korištenje osobnog prostora je neverbalno ponašanje koje uveliko varira među

kulturama. Razlikujemo nekoliko zona:

Intimna zona - do 45 cm

Osobna zona (obitelj i prijatelji) - do 1.20 m

Socijalna zona (društveni i poslovni odnosi) - od 1.20 do 3 m

Javna zona (nepoznati) - više od 3 m

Način na koji projektiramo sebe pruža ljudima informacije o društvenoj klasi, etničkoj

identifikaciji, bračnom statusu. Može se zaključivati i o karakternim crtama ličnosti.

Primjerice, vjerojatnije je da će ekstravertirani ljudi češće oblačiti izrazito jake boje od

introverata. Aktivirajući društvene stereotipe ljudi upravljaju dojmovima koje drugi o njima

stvaraju. Na taj način doprinosimo predvidljivosti socijalne interakcije, što je uvelike

olakšava.

______________________________________________________________________33


7. NEVERBALNI ZNAKOVI I RAZGOVOR (Times New Roman – font 14pt)

Prisustvovati u najjednostavnijoj društvenoj interakciji zahtjeva upotrebu složenog

niza znakova, međutim, jasno je da se razgovor između dvoje ljudi ne prekida kad se oni ne

mogu vidjeti. Tri su znaka važna za glatke izmjene govornika. To su verbalni znakovi

/završetak rečenice i izreke kao što su "znaš"), znakovi u intonaciji (otezanje zadnjih slogova i

pad u jačini) i geste (posebno geste rukama koje označavaju kraj izreke). Znači, i glasovni i

neglasovni aspekti spontanog govora doprinose glatkom naizmjeničnom preuzimanju riječi.

Uvijek kad je riječ o spontanom govoru, prisutno je i oklijevanje. Prazno oklijevanje je

tišina između riječi ili rečenica duža od 200 milisekundi. Postoje četiri vrste ispunjenih

oklijevanja. Prvo je ponavljanje istih riječi ili izraza. Uzgredne opaske su druga vrsta, zatim

stanke ispunjene glasoima na "aaa" ili "hm" i na kraju lažni počeci (pogrješke u govoru koje

govornik brzo ispravi). Ispunjeno oklijevanje pomaže govorniku da zadrži riječ jer ga je teško

prekinuti u takvim okolnostima, a prazno oklijevanje pomaže govorniku pri planiranju onog

što će reći. Istraživanja su pokazala da je vjerojatnije da se planiranje dogodi na početku

rečenice. Što je duža izjava, stanka će biti duža.

Kod spontanog govora česti su i prekidi koji upućuju na slom socijalne interakcije

budući da narušavaju pravila o izmjeni govornika. S težnjom prekidanja uvelike su povezane

značajke ličnosti ali i sposobnost iznošenja i prepoznavanja neverbalnih znakova. Česta je

prisutnost simuliranog govora ili nedostatak završetka izjave prvog govornika.

7.1. Socijalne vještine (Times New Roman – font 12pt)

Ponašanje koje se događa pri socijalnim interakcijama nazivamo socijalnim

vještinama. Međuljudska komunikacija bila bi nemoguća kad ne bismo mogli protumačiti

neverbalne znakove druge osobe i prikladno na njih reagirati. Razmišljanje o međuljudskoj

interakciji na ovaj način dovelo je do razumijevanja i razvoja terapijskih postupaka koji se

naziva Trening socijalnih vještina ili TSV. Michael Argyle opisao je glavne aspekte socijalnih

vještina.

One su usmjerene prema nekom cilju, kao što je ostavljanje dojma ili prenošenje

emocionalnih stanja, selektivne su i zahtjevaju kontrolu nad onim što se kaže i kako se kaže.

Od bitne je važnosti kako ono što se kaže i učini djeluje na drugu osobu, kao i usklađivanje

vremenskog rasporeda svojih reakcija kako bi pristajale sugovorniku. Svaka osoba neovisno

______________________________________________________________________34


djeluje na drugu osobu i sposobna je empatizirati s time što druga osoba misli i osijeća.

Naravno, druge ljude privlačimo ako smatraju da boravak s nama pruža nagradu. "Ukratko,

reći da je netko socijalno vješt znači da ta osoba posjeduje perceptivnu osjetljivost, "slaže se"

s neverbalnim ponašanjem drugih, kontrolira vlastito ponašanje i ima sposobnost da preuzme

ulogu drugoga" (Pennington, 1997: str.240).

______________________________________________________________________35


8. PRIMJENA NEVERBALNE KOMUNIKACIJE U SPORTU (Times New Roman – font 14pt)

Dakle kao što smo naprijed već naveli, neverbalna komunikacija sastoji se od mnoštva

znakova od kojih svaki ima svoje značenje, a mi svakodnevno komuniciramo tim znakovima,

a da toga nismo ni svjesni.

Kad je riječ o neverbalnom ponašanju znakovi predstavljaju društvene norme koje se

podrazumijevaju. No, pri tome je potrebna i prisutnost triju obilježja i to: pošiljatelj ili koder

sustav prijenosa poruke ili kod te primatelj poruke ili dekoder. To znači da u interakciji

između dvoje ljudi pošiljatelj tj koder prenosi poruku kroz «kod» tj. sustav koji zajednički

razumiju oba sudionika, a poruku tumači druga osoba tj. Dekoder.8

Mnoge geste neverbalne komunikacije prihvaćamo iz sredine u kojoj živimo, a sa

nekima se i rađamo. Neverbalna komunikacija puno je važniji i kompleksniji aspekt

međuljudske interakcije nego što se to na prvi pogled može učiniti. Ona se događa svugdje i

na svakom mjestu tj. u svim područjima življenja jer neverbalna komunikacija je sve

razvijeniji oblik komuniciranja među ljudima.

Naročito je oblik neverbalne komunikacije uvijek bio posebno izražen u sportu.

Naime i u sportu je prva i najvažnija stvar općenito komunikacija, kako verbalna, a čini mi se

neverbalna još i više, gotovo jednako u odnosu između trenera i sportaša, kao i međusobnom

odnosu između samih sportaša.

Bez dobre komunikacije nema niti dobrih rezultata tj. nema dobrih uspjeha. Jer ono što

znaju, kao i ono što žele naučiti svoje sportaše treneri neće uspjeti prenijeti na njih bez jako

dobre komunikacije bilo verbalne ili neverbalne. Zapravo sportaši ih neće razumjeti, niti

shvatiti što su oni željeli kao i obrnuto, te upravo zbog loše komunikacije izostat će potreban

uspjeh. Niti će biti uspješni treneri niti uspješni sportaši.

Nažalost loša komunikacija je poseban problem u sportu zato što se komunikacija

općenito pa i neverbalna smatra normalnom pojavom jer dolazi sama od sebe i zato joj se

pridaje vrlo malo pažnje.

8 (http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/Arhiva01_02/Tajana_Smolcic.htm) od 18.11.2009.god.

______________________________________________________________________36

http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/Arhiva01_02/Tajana_Smolcic.htm


Danas, sasvim je jasno da će odnos na relaciji trener-sportaš biti direktno zavisan o

trenerovoj komunikacijskoj vještini.

Smatra se da oko 75% ukupne komunikacije među ljudima, čini neverbalna

komunikacija a posebno je to izraženo u sportu. Zašto u sportu? Zato, jer je za vrijeme

natjecanja trener izvan igrališta ili borilišta te sportašu može najbolje i jedino neverbalnom

komunikacijom poručiti ono što želi od njega u tome trenutku.

Naime neverbalnom komunikacijom lakše se prenose poruke između igrača na terenu i

trenera izvan terena, te poruke između sudaca i igrača kao i poruke između samih sportaša

tijekom igre tj. tijekom natjecanja.

Neverbalna komunikacija se provodi kroz više vidova tzv. kanala komunikacije a u

sportu su najprisutniji i najznačajniji vidovi neverbalne komunikacije:

vizualne komunikacije ( odnosi se ne samo na gledanje i kontakt očima, nego i na

viđenje dostupnih i korisnih socijalnih znakova).

izrazi lica, ( koji izrazi nam otkrivaju emocije kao što su sreća, tuga, strah, bijes,

iznenađenje te gađenje.),

govor tijela (pokriva znakove dodira, držanja tijela, orijentacije tijela, gesti rukama i

klimanja glavom).

Stoga je jako važno upoznati sve aspekte neverbalne komunikacije i njeno

usklađivanje sa verbalnom komunikacijom. Također je vrlo važno da treneri shvate važnost

komunikacije za uspjeh u poslu tj. sportu.

Npr. ako trener smatra da neke stvari ne mora posebno naglašavati jer se to

podrazumijeva, ali sportaš to ne shvaća tako i nikada neće znati što trener zaista želi od njega,

dolazi do nesporazuma koji se teško ispravljaju.

Treba naglasiti da u sportu komunikacija općenito, a naročito neverbalna nije uvijek

dobra niti uspješna. Naime, neverbalna komunikacija za vrijeme natjecanja itekako može biti

neuspješna to se naročito događa ako trener za vrijeme natjecanja galami, viče na suce, maše

rukama i tako pokušava objasniti sportašu svoje zamisli, a možda bi bilo dovoljno samo

nekoliko pravih pokreta rukama pa da se trener i sportaš međusobno daleko bolje razumiju.

______________________________________________________________________37


Dakle bilo uspješno ili neuspješno u sportu je kao i u životu nemoguće ne

komunicirati. U svemu što kažete ili ne kažete, tonom svoga glasa, brzinom govora, stavom

svoga tijela svim pokretima vi uvijek komunicirate. Kada trener namjerno ili nenamjerno

ignorira svoga sportaša on komunicira. Dakle jasno je da uvijek komuniciramo.

To zapravo znači da riječi koje koristimo u svojim razgovorima pokrivaju samo 10

posto pravog značenja naše komunikacije, a pravo značenje naših riječi pokazuje upravo

neverbalna komponenta koja je često i sasvim nesvjesna. Kao dokaz nesvjesne komunikacije

poslužit ćemo se primjerom bilo u individualnom sportu ili kojem drugom sportu, gdje

nesvjesna neverbalna komunikacija može biti odlučujuća za sportaša i njegov konačan ishod

rezultata u natjecanju.

Natjecanje traje. Sportaš gubi. Tad mu je najpotrebnija trenerova podrška, jer samo

jedna sekunda odlučuje između pobjede i poraza. Sportaš traži ono malo motivacije koja mu

je potrebna da sve od sebe i zato gleda u trenera jer on je još jedini koji vjeruje u njega i koji

zna koliko ovaj želi tu pobjedu. No u trenutku kad je sportaš pogledao trenera vidio je da ovaj

odlazi. Sportaš tada osjeća i tu gestu shvaća kao da trener odustaje od njega, jer ga je

razočarao, jer misli da sportaš ne daje sve od sebe.

Takva reakcija neverbalne komunikacije iako nesvjesna izaziva nagli pad

samopouzdanja, i to možda baš u trenutku kad je sportašu potrebna posebna motivacija i

gesta – možeš ti to. Ovako sportaš pomisli čak ni trener ne vjeruje u mene i to je dovoljno da

umjesto pobjede doživi poraz. Dakle, jako je važno da se neverbalna komunikacija pravilno

primjeni u svakom trenutku.

U nastavku teksta opisat ćemo nekoliko znakova neverbalne komunikacije koji se

koriste u sportu i to najprije u nogometu:

u nogometu je posebno važna neverbalna komunikacija između sudaca i igrača, jer za vrijeme

igre to je jedina komunikacija kojom se igra može pravilno voditi. Zato je vrlo važno da

igrači nauče pojedine znakove neverbalne komunikacije kako bi razumjeli i shvatili što sudac

pokazuje.

kruženje rukama glavnog suca ili podizanje zastavice sporednog suca

koja je podignuta poprijeko i visoko signalizira izmjenu igrača.

______________________________________________________________________38


U nogometu kada igrač podigne palac prema gore i uputi ga drugom

suigraču znači da je isti zadovoljan sa onim što je njegov suigrač pokušao, to se

najčešće odnosi na dobro upućenu loptu prema drugom igraču ili za neki dobro

izveden korner, dobro odigran pas i drugo.

Ukoliko je igrač nasmijanog lica on time izražava svoje zadovoljstvo,

a ukoliko je na njegovom licu ironični osmijeh znači da baš nije zadovoljan

učinjenim.

Signaliziranje rukom u nogometu primjerice kada igrači međusobno

jedan drugome pokazuju da ide lijevo ili desno očekujući da bi se tamo mogla

odigrati neka akcija ili da bi tamo nekom igraču mogla biti upućena lopta.

Ukoliko sudac nešto krivo dosudi igraču a ovaj se ne slaže sa njegovom

odlukom to nezadovoljstvo može iskazati hvatanjem za glavu kao odgovor na tu

njegovu odluku, ili pokretima ruku da se ne slaže sa njegovom odlukom.

Često i u nogometu igrači i sudac, kao i igrači međusobno, te sa

trenerom komuniciraju očima, i tako se sporazumijevaju za vrijeme igre, kao i

mnogi drugi znakovi koji se koriste.

8.1. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U KOŠARCI (Times New Roman – font 12pt)

Kao što smo i ranije naveli neverbalna komunikacija i u košarci ima veliku ulogu. U

nastavku navodimo najvažnije pokrete neverbalne komunikacije u košarci i objasnit ćemo

svaki od tih pokreta tj. znakova.

Jedini službeni znakovi u košarci su znakovi koje koriste suci i oni ih moraju

upotrebljavati na svim utakmicama. Posebno je važno da te znakove znaju i pomoćni suci.

Neki od najvažnijih znakova koji se upotrebljavaju u košarci su znakovi suca o pogocima,

znakovi vezani za vrijeme, administrativni znakovi, znakovi u vezi prekršaja tijekom

utakmice. Osim toga imamo i faze kada sudac prijavljuje pogreške zapisničkom stolu a one

se mogu prijavljivati u 3 faze:

Faza

Broj koji igrač nosi na dresu.

Vrsta pogreške

Broj dodijeljenih slobodnih bacanja

______________________________________________________________________39


Sada ćemo malo detaljnije opisati znakove sudaca prilikom postizanja pogodaka

odnosno kada jedna momčad da koš.

Kada momčad (ekipa) postigne jedan koš tada sudac pokazuje jedan prst nadolje iz

zgloba. Za dva poena sudac pokazuje dva prsta. Pokušaj za 3 poena moraju se pokazati 3 prsta

podignuta prema gore. Za uspješan pokušaj od 3 poena sudac pokazuje tri prsta na obje ruke

podignute prema gore. Ukoliko se želi pokazati poništavanje pogotka ili igre sudac mora

ukrstiti ruke jednom ispred tijela.

Znakovi vezani za vrijeme

Ukoliko sudac signalizira zaustavljanje vremena(zajedno sa zviždukom) ili ne puštanje

sata podiže otvoreni dlan prema gore.

Zaustavljanje sata zbog pogreške se signalizira sa stisnutom šakom i drugi dlan

pokazuje pojas krivca.

Ove znakove razumiju i svi igrači na terenu, a i treneri također to su standardni

znakovi koji se koriste u košarci.

Administrativni znakovi koje pokazuje sudac

Kada sudac želi pokazati zamjenu igrača on mora imati ukrštene podlaktice.

Dozvola ulaska sudac signalizira sa otvorenim dlanom kojim maše prema tijelu.

Kada se traži minuta odmora(time-out) sudac mora napraviti T kažiprstom što znači da

se odobrava minuta odmora i onda svi znaju o čemu se radi i igrači, treneri a i

zapisnički stol.

Komunikacija između sudaca i pomoćnika za stolom ( zapisnički stol ) odvija se tako

da sudac pokazuje palac gore, što znači da su ispunjeni svi uvjeti za igru ili da je sve u

redu te da se može nastaviti igra.

Neverbalni znakovi – Prekršaji (Times New Roman – font 12pt)

Koraci se u košarci signaliziraju na način da sudac mora kružiti šakama i kada to

napravi tada to znači da je neki igrač napravio korake.

Nepravilno vođenje lopte ili dvostruko vođenje

Pola zaokreta prema naprijed tako sudac pokazuje nošenje lopte.

Signaliziranje 3 sekunde-pruženom rukom sudac pokazuje tri prsta

______________________________________________________________________40


Pet sekundi-sudac mora dignuti ruku u zrak i pokazati pet prstiju

Kada se u košarci signalizira 8 sekundi pokazuje se 8 prstiju.

Prijavljivanje pogreške zapisničkom stolu (Times New Roman – font 12pt)

Kada sudac želi zapisničkom stolu pokazati broj igrača(koji nosi na dresu) on onda ora

dignuti odgovarajući broj prstiju od 4 do 15.

Navest ćemo neke od primjera vrste pogrešaka i kako se one pokazuju ili signaliziraju

Blokiranje- obje ruke se stavljaju na zglob

Guranje ili probijanje bez lopte-oponaša se guranje

Tehnička pogreška- Napraviti T pokazujući dlan

Nesportska-obuhvatiti zglob na ruci

Isključujuća- visoko ispružene oba dvije ruke prema gore

Ukoliko se nekoj momčadi dodijeli 1 slobodno bacanje sudac mora podići 1 prst i time

se točno zna koliko se slobodnih bacanja izvodi,ako su dodijeljena 2 onda podići 2 prsta a za

3 slobodna bacanja podići 3 prsta. Pokazivanje kod slobodnih bacanja pokazuje se tako da se

ispruži ruka sa jednim prstom vodoravno, 2 sa dva prsta vodoravno i 3 sa tri prsta vodoravno.

Osim neverbalnih znakova sudaca u košarci postoji i neverbalni znakovi između

igrača. Ukoliko igrač visoko digne ruku u zrak i pokaže prstima broj 2 znači da će se u tom

napadu izvesti akcija pod brojem 2, a da protivnik ne zna o kojoj se akciji radi jel je ta akcija

na treningu uvježbana.

Iz svega naprijed navedenog vidljivo je da komunikacija općenito, a naročito

neverbalna komunikacija u sportu između trenera i sportaša, između sudaca i sportaša te u

međusobnom odnosu sportaša mora biti jasna i razumljiva kako bi sportaši pravilno shvatili

poruku. Dakle komunikaciju ne samo da treba znati i učiti već znanje o njoj treba stalno

unaprijeđivati.

______________________________________________________________________41


9. ZAKLJUČAK (Times New Roman – font 14pt)

Na kraju našeg pristupnog rada u zaključku bismo htjeli reći još nekoliko stvari koje

su vrlo bitne za nas studente. Već smo spomenuli važnost komunikacije, kako verbalne tako i

neverbalne. Više puta tokom školovanja učili smo o tom procesu koji se počeo razvijati od

početka nastanka ljudskog roda. Mi ih učimo od samog početka našeg života i trebamo ih

razvijati kroz obrazovanje. Smatramo da je proces komunikacije veliki pokretač samog

razvoja ljudskog roda i kulturne civilizacije. Proces globalizacije koji traje već duže vrijeme

imao je više svojih faza i razina i mi smatramo da je upravo komunikacija zaslužna za

napredak globalizacije. Proučavajući literaturu koja je vezana za neverbalnu komunikaciju

vidjeli smo koliko je bitna neverbalna komunikacija. Ona nam daje ogromnu količinu

informacija koju ostali sudionici u komunikaciji mogu registrirati i prepoznati kao naše

karakteristike, emocije i stanja.

Postoji beskonačno mnogo primjera neverbalne komunikacije i stoga smo se za

primjer odlučili objasniti to pomoću sporta. Nemoguće je zamisliti svjet bez neverbalne,

odnosno kontaktne komunikacije. Zapitajmo se samo kako bismo se snašli u bez pravila i

znakova u prometu koje nam policija daje? Kako bi se odvijale sportske aktivnosti bez

neverbalnih dogovora sudaca ili igrača? Jedna od najbitnijh stvari skoro svakom čovjeku je

činjenica da neverbalna komunikacija uvelike odlučuje o stvaranju slike o samom sebi kada

nas netko prvi puta ugleda. Istraživajući ovu temu saznali smo da tijekom razgovora za posao

veći dojam ostavlja neverbalna komunikacija od riječi koje izgovarate. Dakle, shvatili smo da

na početku intervjua jednostavni osmijeh, pružanje ruke, prikladan pogled može uvelike

pridonijeti tome da stvorimo što bolji dojam o sebi i na taj način ostvarimo bolju

komunikaciju i kvalitetniji feedback.

______________________________________________________________________42


10.LITERATURA (Times New Roman – font 14pt)

Knjige i časopisi:

1. Bahtijarević – Šiber, F. : „ Management ljudskih potencijala“, Golden marketing, Zagreb, 1999.

2. Certo,S.C. , Certo, S.T. : “Moderni menadžment”, MATE, Zagreb, 2008

3. Lamza – Maronić, M., Glavaš, J.:“Poslovno komuniciranje“, Studio HS Internet, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2008

4. Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki-Vokić, N.:“Temelji menadžmenta“, Škoska knjiga, Zagreb, 2008

Internet:

1. http://www.ekonomskiportal.com/ (preuzeto 18.11.2009.)

2. http://www.centar-angel.hr/HR/articles/Neverbalna_komunikacija.php , (preuzeto 18.11.2009.)

3. http://www.efos.hr/ (preuzeto 18.11.2009.)

Baze podataka:

Ostali izvori:

Molimo Vas da pri izradi Pristupnog rada citirate sveukupnu literaturu korištenu pri izradi pristupnog rada.

Rad u digitalnom obliku poslati na e-mail:

[email protected]

te jedan potpisani konačni primjerak dostaviti predmetnim nastavnicima na pregled prije ili prilikom dolaska na pismeni dio ispita. Nakon navedenog rad ponijeti na usmeni dio ispita.

______________________________________________________________________43

http://www.efos.hr/

http://www.centar-angel.hr/HR/articles/Neverbalna_komunikacija.php

3. tumačenje znakova neverbalne komunikacije

Documents

Transcript of 3. tumačenje znakova neverbalne komunikacije