3. Pravopisna Norma

11

PRAVOPISNA NORMAhrvatskoga standardnog jezika

prof. dr. sc. Bernardina [email protected]

Filozofski fakultet Sveuilita u ZagrebuOdsjek za kroatistiku

Katedra za hrvatski standardni jezik

HR -10000 Zagreb, Ivana Luia 3 + 38516120070 + 38516120252

http://www.ffzg.hr/kroat

22

Glasovi i glasovni skupovi

Znakovi pravopisni i interpunkcijskiinterpunkcijskipravopisni

Sastavljeno i nesastavljeno pisanje

Veliko i malo poetno slovo

Literatura: Frani Petrovi (2013)hrvatski pravopisi

O emu emo govoriti?

33

Pravopisna norma propisuje kako emo zapisati ono to govorimo.

Rije pravopis (ortografija) ima dva znaenja: 1.skup pravila za ispravno biljeenje rijei nekoga jezika koritenjem odgovarajuega sustava znakova 2.jezini prirunik u kojemu su ta pravila zapisana.

Pravopis se kao jezini prirunik sastoji od dvaju dijelova: 1.pravopisna pravila 2.pravopisni rjenik (nije opi rjenik standardnoga jezika s popisom svih njegovih rijei, nego popis rijei u kojima se pojavljuje pravopisna dvojba).

PRAVOPISNA NORMA

44

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

Pravopisna norma hrvatskoga standardnog jezika

55

Glas pojavljuje se:

1. u rijeima u kojima nije jasno prema emu je nastao:aa, etvrtak, itati, jeam, juer, raun, klju, rije, u

2. u oblicima i izvedenicama onih rijei ija osnova zavrava na k i c i u kojima dolazi do glasovnih promjena:

k> radnik radnie; radnik radniki; jak jai, najjai;vikati viem

c > stric strie; src(e) sran; ptic(a) ptiar; stjecati stjeem

3. u sufiksima, od kojih su najei:-a bera, igra,ogrta, pjeva, pokriva, prekida-aa cvjetaa, jabukovaa kuhaa, savijaa, udavaa-e kume, Cigane, siroe-ica granica, cjevica, stvarica, klupica-i aneli,balkoni, kameni, obrai, prozori-ina amarina, lopovina, romanina, kljunina, laovina-i brani, goni, ribi, vodi-iar higijeniar, kemiar, magiar, pantomimiar, satiriar-ian energian, harmonian, ironian, realistian, simpatian-iki ateistiki, idealistiki, puristiki, turistiki, urbanistiki

Glas

66

Glas pojavljuje se:

1. u rijeima u kojima nije jasno prema emu je nastao:elav, evap, ud, gae, kua, plea, no, ve, mo, pei, doi, rei, moi

2. u oblicima i izvedenicama onih rijei ija osnova zavrava na ti u kojima dolazi do glasovne promjene:

t > smrt smru, cvijet cvijee, ljut ljui, najljui, brat braa, kretati kreem, skratiti skraen

3. u sufiksima, od kojih su najei:-(a)i domai, brijai, crtai, igrai, pisai, ivai-ei purei, srnei, svinjei-i cvjeti, brodi, stoli, sloni, noi, kaputi, nosi-oa hladnoa, suhoa, istoa, gluhoa, bjesnoa, lakoa,

punoa, samoa

Glas

77

Glas d pojavljuje se:

1. u rijeima u kojima nije jasno prema emu je nastao, najee u: turcizama

damija, dezva, hoda, dep, patlidananglizama

deterdent, dip, dez, dem, demper

2. u izvedenicama onih rijei ija osnova zavrava na -- i u kojima dolazi do glasovne promjene:

> d jednaiti jednadba, svjedoiti svjedodba, naruiti narudba, uiti udbenik

3. u sufiksu dija (turskoga podrijetla)-dija galamdija, aljivdija, raundija, bundija, eirdija,

buregdija

Glas d

88

Glas pojavljuje se:

1. u rijeima u kojima njegov postanak nije vidljiv: aneo, avao, laa, lea, vjea, umbir

2. u oblicima i izvedenicama onih rijei ija osnova zavrava na d i u kojima dolazi do glasovne promjene:

d > glad glau, mlad mlai, najmlai, glodati gloem, obraditi obraen, graditi graa, osloboditi oslobaati

Glas

99


REFLEKSI JATA

ije/je/e/i/

10

Glagol sjeiLopovima su ipak ____________ ruke.

glagolski pridjev radni

Sjea li se sijeanjskoga ____________?glagolska imenica

Drugi mijeaju, ja ____________.prezent

Zato ih ____________ preko proroka.aorist, 1. lice jednine

Ipak juer ____________ drva.imperfekt, 3. lice jednine

____________ karte!imperativ, 2. lice mnoine

Izgubili glavu ____________ drva u minskom polju.glagolski prilog sadanji

sjekli

sijeem

sjekoh

sijecijae

Sijecite

sijekui

sjeenja

11

Glagol sjeiREFLEKS JE1. u infinitivu sjei2. u prvom licu jednine i prvom,

drugom i treem licu mnoine aorista

sjekoh, sjekosmo, sjekoste, sjekoe

3. u glagolskom pridjevu radnom sjekao4. glagolskom pridjevu trpnom sjeen5. u glagolskom prilogu prolom posjekavi6. u glagolskoj imenici sjeenjeREFLEKS IJE1. u prezentu sijeem, sijee, sijee,

sijeemo, sijeete, sijeku2. u imperfektu sijecijah, sijecijae, sijecijae,

sijecijasmo, sijecijaste, sijecijahu3. u drugom i treem licu jednine

aoristasijee

4. u imperativu sijeci, sijecimo, sijecite5. u glagolskom prilogu sadanjem sijekui

12

REFLEKSI JATAJat () je stari hrvatski glas koji se u hrvatskome standardnom jeziku u pismu ostvaruje (reflektira) kao ije, je, e, i. Te se ostvaraje naziva refleksima jata. O duini sloga ovisi koji e se refleks pojaviti.

U kratkim se slogovima ostvaruje:kratko je (rjenik, vjetar, mjesto), e (upotreba, napredak, poljoprivreda) ili i (dio, vidio, donio).

U dugim se slogovima ostvaruje dugo je, to se najee biljei troslovom ije (rije, mlijeko, dijete, tijelo, pijesak), a u nekim rijeima dvoslovom je (smjer, zamjerati, zasjedati, premjeati).

U oblicima i tvorenicama moe doi do kraenja dugoga i do duljenja kratkoga jata.

13

REFLEKSI JATA

Rijei koje sadravaju dugi refleks jata (ije) treba razlikovati od niza triju slova ije kojim se biljee tri glasa (i, j, e):

komparativ vedrijeglagoli lijem, ijem, sijempadeni oblici regije, upanijezamjenice ije, niije, neijetvorenice nijedanposuenice dijeta, higijena, hijena

14

1. Duljenje kratkoga jata (je>ije, e>ije, i>ije)Do duljenja kratkoga jata dolazi u oblicima i tvorenicama pojedinih rijei:

1. u tvorbi nesvrenih glagola od svrenih:presjei > presijecati, preletjeti > prelijetati, sazreti > sazrijevati, liti > lijevati, sporazumjeti se > sporazumijevati se, odoljeti > odolijevati, zastarjeti > zastarijevati, zapovjediti > zapovijedati

2. u tvorbi imenica od glagola s prefiksom pre-:prekoriti > prijekor, prelomiti >prijelom, prevoziti > prijevoz, prepisati >prijepis, prevoditi > prijevod

U pojedinim se imenicama ne dulji kratki jat:preletjeti > prelet, pretresti > pretres, prepjevati > prepjev.

3. u tvorbi glagolskih imenica na -e:dospjeti > dospijee, umjeti > umijee, prispjeti > prispijee

15

2. Kraenje dugoga jata (ije>je, ije>e)Do kraenja dugoga jata dolazi u oblicima i tvorenicama pojedinih rijei:

1. u mnoinskim oblicima s -ov i -ev veine imenica mukoga roda a sklonidbe:

snijeg snjegovi, svijet svjetovi, slijed sljedovi, lijeb ljebovi, brijeg bregovi i brjegovi

2. u nejednakoslonoj sklonidbi imenica srednjega roda (to su imenice koje u nominativu i vokativu imaju jedan slog manje nego u ostalim padeima):

dijete djeteta, vrijeme vremena, drijebe drebeta i drjebeta

3. u komparativu i superlativu pridjeva:lijep ljepi, najljepibijel bjelji, najbjeljibijedan bjedniji, najbjedniji

16

2. Kraenje dugoga jata (ije>je, ije>e)4. u prednaglasnome poloaju (jer u hrvatskome standardnom jeziku ispred naglaska ne moe stajati dugi jat):

bijel bjelna, dodijeliti dodjeljvati, lijep ljepta, slijep sljepa

5. u imenica i pridjeva izvedenih iz glagola:lijepiti > ljepilo, cijepiti > cjepivo, plijeniti > pljenidba, lijeiti > ljeilite, ocijeniti > ocjena, pobijediti > pobjeda, rijeiti > rjeiv

6. u tvorbi nesvrenih glagola od svrenih: rijeiti > rjeavati, obavijestiti > obavjeivati i obavjetavati, primijeniti > primjenjivati, ocijeniti > ocjenjivati

Neke imenice zadravaju dugi jat (npr. lijek lijekovi, tijek tijekovi, brijest brijestovi), a neke imaju dvostruke oblike (npr. smijeh smijehovi i smjehovi, vijek vijekovi i vjekovi).

17

2. Kraenje dugoga jata (ije>je, ije>e)7. u rijeima izvedenim sufiksima, od kojih su najei:

-ad zvijer > zvjerad-a pripovijedati > pripovjeda-an zvijezda > zvjezdan, pijesak > pjean-ar cvijee > cvjear, mlijeko > mljekar-ast/-kast bijel > bjelkast, cijev > cjevast-i korijen > korjeni, mijeh > mjei-i cvijet > cvjeti, pijetao > pjetli-ina rijeka > rjeina, svijet > svjetina-it korijen > korjenit, rije >rjeit,

odrijeiti > odrjeit-iv/-jiv/ljiv rijeiti > rjeiv, dijeliti > djeljiv,

zamijetiti >zamjetljiv-oa blijed > bljedoa, bijes > bjesnoa-telj dijeliti > djelitelj, izvijestiti > izvjestitelj,

ocijeniti > ocjenitelj

svreni glagol nesvreni glagol glagolski pridjev trpni

dodijeliti dodjeljivati dodijeljenocijeniti ocjenjivati ocijenjenpobijediti pobjeivati pobijeen

REFLEKSI JATA

infinitiv glagolski pridjev radnji

glagolski pridjev trpni

glagolska imenica

glagolski prilog proli

(po)sjei (po)sjekao (po)sjeen (po)sjeenje (po)sjekaviaorist imperfekt prezent imperativ glagolski

prilog sadanji

posijee sijecijah (po)sijeem (po)sijeci sijekui

REFLEKSI JATASmjenjivanje ije/e:pokriveno r : suglasnika skupina u kojoj je drugi suglasnik r

K + r + je > K + r + e (ali! ogrjev)Smjenjivanje ije/je:ispred pokrivenog r prefiks (razrjeivati) prefiks + r + je

BabiMogu

ije > e

vrijeme > vremenaprivrijediti > privredaupotrijebiti > upotrebanaprijed > napredak

BFM BMM BMpogreka pogreka pogrjekarazrjeivati razrjeivati razrjeivati

REFLEKSI JATA

Glagoli na -jeti:postati, postajati kakav

Glagoli na -iti:initi, uiniti koga ili to kakvim

bijeljeti postati bijel bijeliti initi to bijelimmodrjeti postati modar modriti initi to modrimopustjeti postati pust opustiti initi to pustim

Prema osnovnomu tei dolazi -tjecati

Prema osnovnomu taknuti dolazi -ticati

Voda moe dotjecati. Doticati se moe obala.Vrijeme moe istjecati. Isticati se moe zastava.Rijeka moe u more utjecati. Uticati se moe konac u iglu.

Razlikujte!

2121


ZNAKOVI

22

ZNAKOVIInterpunkcijski znakovi

(reenini znakovi, razgodci, razgoci)Pravopisni znakovi

Reenini i tekstni znakovi kojima se pisani tekst razdjeljuje, rastavlja te se njima uspostavljaju sintaktiki odnosi unutar reenica i teksta.Funkcija: kako napisano valja razumjeti, a onda i proitati, ili kako govoreno valja zapisati.

Znakovi reenine granice:toka, upitnik, usklinikpiu se na kraju reenice, a iza njih dolazi veliko poetno slovo.Znakovi nereenine granice:zarez, tokazarez, crta, dvotoka, zagradepiu se izmeu istovrsnih dijelova reeninoga ustrojstva jednostavne reenice ili izmeu sureenica u sastavu sloene reenice.

Oznauju kako napisano treba itati.Biljee se uz pojedine rijei ili umjesto njih.

U te se znakove na osobit nain ubrajaju i:a)veliko poetno slovo na poetku naziva;b)razliiti tipovi slova;c)bjelina (prazno mjesto) meu rijeima.

23

ZNAKOVI

24

ZNAKOVI

3. Pravopisni znakovi

znak paragrafa*, 1 znakovi za biljeke

& i-znak@ pri-znak znak za autorsko pravo zatitni znak znak za robnu marku

, $, znakovi za novane jedinice krii

:-) :-( emotikoni

25

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOKA kao interpunkcijski znak

- na kraju izjavne reenice: Studiram informatiku.

-u bibliografskim biljekama: Badurina, Lada Markovi, Ivan Mianovi, Kreimir.Hrvatski pravopis. Matica hrvatska. Zagreb. 2008.=> umjesto toke moe se pisati i zarez iz bibliografskih podataka

- iza naslova ili podnaslova kada se tekst nastavlja u istom retkuUmijee pripovijedanja. Ogledi o hrvatskoj prozi.

Toka se kao INTERPUNKCIJSKI znak pie:

26

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOKA kao interpunkcijski znak

- iza naslova: Majstor i MargaritaTeorijski model poduzetnike karijere

- ako je naslov reenica: Do kraja godine tvrtke nee vraati svaki trei kredit

Toka se kao INTERPUNKCIJSKI znak ne pie:

27

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOKA kao pravopisni znak

iza rednih brojeva pisanih i rimskim i arapskim brojkama (toka napisana iza brojke znai da brojku treba itati kao redni broj: 4. it. etvrti/etvrta/etvrto, 4 it. etiri):

II. svjetski rat10. 11. 2012.ili 10. XI. 2012.

iza jednostavnih kratica:prof.dr. sc.itd.npr.

u oznaavanju sata kao dijela dana (moe i dvotoka): Predavanje poinje u 17.00 sati. u internetskim (mrenim) adresama:www.vlada.hrwww.mup.hr

Toka se kao PRAVOPISNI znak pie:

28

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: TOKA kao pravopisni znak

u elektronikim adresama:[email protected]

Ako na kraju reenice toki kao interpunkcijskomu znaku prethodi toka kao pravopisni znak, pie se samo jedna toka:Dogodilo se u rujnu 2012.Reviziju je potpisala Ivana Horvat, dipl. iur.

Toka se kao PRAVOPISNI znak pie:

29

ZAREZ kao interpunkcijski znak

Zarez je najei interpunkcijski znak kojim se obiljeuje nereenina granica, odnosno razgraniuju reenini dijelovi.

Pravila pisanja zareza svode se na etiri osnovna naela: 1. nizanje2. naknadno dodavanje3. suprotnost4. isticanje.

30

1. Nizanje

nabrajanje triju ili vie uzastopnih dijelova

Nosio je skije, tapove, cipele, hlae...

nezavisno pisanje imena mjesta i datuma

Zagreb, 8. studenoga 2011.(U Zagrebu 8. studenoga 2011.)

pisanje bibliografskih podataka BadurinaMarkoviMianovi,Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.

vokativ Ne mogu vjerovati, draga moja, da si napokon dola.

rijei i izrazi s isticajnim esticama ili intenzifikatorima (i, ni, ili, bilo)

Mjesecima se nisam dao slikati, a pokuavali su i mama, i tata, i djed.

pisanje prezimena ispred imena Horvat, Ivan

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao interpunkcijski znak

31

Reenice s veznicima i, pa, tekojima se oznaava uzronoposljedini odnos:

Ti su majstori zidali crkve i ostale umjetnike zgrade, pa se pretpostavlja da su gradili i kue.Kada se ne oznaava takav odnos, ispred veznika pa ne dolazi zarez.

Suprotne reenice (a, ali, nego, no, ve, dok):

To sam ja rekla, a ne ti!Htio sam doi, ali nisam stigao.

Zakljune reenice(dakle, stoga, zato):

Poslao sam ti sve podatke, stoga mi odmah odgovori.

Iskljune reenice (samo, samo to, tek, tek to, jedino):

Mnogi nisu doli, samo se on ispriao.

Gradacijske reenice nekorelativnoga tipa povezane veznicima a kamoli, a nekmoli:

U toj kakafoniji prijedloga sve se tee snai, a kamoli nai rjeenje da zdravstvo preivi.

Nezavisnosloene reenicePravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao interpunkcijski znak

32

Nizanje zavisnosloenih reenica:

Htio je znati kakvo e biti vrijeme, kako e doi do tete, gdje e kupiti kartu i kada e se moi vratiti.

Zavisnosloena reenica u inverziji:

Ako potroim sve novce, moram ii do bankomata.

Glagolski prilog ispred glavne reenice:

itajui novine, saznao sam za njihov koncert.

Glagolski prilog s desne strane glavne sureenice kad s njom nije u izravnoj znaenjskoj vezi:

Sloila sam se s njezinim prijedlogom, nemajui vie snage za raspravu.

ZAVISNOSLOENE REENICEPravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao interpunkcijski znak

ODVAJA SE ZAREZOM NE ODVAJA SE ZAREZOMIstovrsni lanovi reeninog ustrojstva:Plakat su zalijepili u knjinicu, u banku, u kolu.

Istovrsni lanovi reeninog ustrojstva povezani veznicima i, te, ili:Nazonost ili nenazonost objekta ovisi o kontekstu ili situaciji.

Meusobno neovisni pridjevski atributi:Bogovi Grkoj najprije dadoe kamenit, kvrgav poluotok, drhtav od potresa, suhu, ustegnutu zemlju masline i borova.

Pridjevski atributi koji se odnose na skup atributa i imenice:Danas Leksikografski zavod nosi ime poznatoga hrvatskoga knjievnika Miroslava Krlee.

Gradacijske reenice nekorelativnoga tipa povezane veznicima a kamoli, a nekmoli:U toj kakafoniji prijedloga sve se tee snai, a kamoli nai rjeenje da zdravstvo preivi.

Gradacijske reenice korelativnogatipa s veznikim izrazima ne samo... nego i, ne samo... ve i:Ovo zanima ne samo one koji se bave time nego i one koji u kolama to nisu uili.


34

ODVAJAJU SE ZAREZOM NE ODVAJAJU SE ZAREZOM

modalne rijei i izrazi kojima se iskazuje stav prema sadraju reenice:naravno, uostalom, ipak, u svakom sluaju, tovie, sigurno, jednostavno, dakako, doslovno...Dakako, neki misle drugaije.U toj raspravi, bar po mom sudu, ima pretjerivanja.Naravno, postoji i ona neto tamnija strana interneta koja je danas, naalost, sve prisutnija.

Modifikatori znaenja glagola:

To jednostavno nije tono!Naravno da ti tako to ne bi mogao uiniti!

Tekstni veznici ili kontektori:

Naposljetku novi je kontinent prozvan imenom Ameriga Vepuccia. To meutim jednostavno nije tono.


TEKSTNI KONEKTORINE ODVAJAJU SE ZAREZOM

MODALNI IZRAZIODVAJAJU SE ZAREZOM

dakleisto takoistodobnoiz tih razlogak tome/k tomumeutimna osnovi/na temelju togana taj nainnadaljenaimenaposljetkunaprimjer/kao primjerno

osim toga

pakpod tim uvjetompotom prema tomeprimjerices jedne strane/s druge stranes obzirom na to das tom namjeromshodno tomustogasve u svemu

tadatakoertolikou isto vrijeme

ini sedakakodapaedoduedoistadoslovnodrugim rijeimaipakistini za voljuizmeu ostalogiznimnojednostavnokonanona kraju krajeva

na neki/svaki nainnaelnonapokonnaprostonaprotivnaravno

navodnonaalostnedvojbenoneospornonesumnjivoodistaopenitopo mom miljenjupo svemu sudei

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao interpunkcijski znakTEKSTNI KONEKTORI

NE ODVAJAJU SE ZAREZOMMODALNI IZRAZI

ODVAJAJU SE ZAREZOMu neku rukuu skladu s timu tom sluajuunato tomeustouza sve to

za razliku odzatim zato zbog toga

po svoj priliciprije svega sigurnosreom

sve u svemu

svejednotovieuistinuukratkouostalom

ustvarivaljdavjerojatnovrlo vanozabogazacijelozaistazaluduzamalozapravo

TEKSTNI KONEKTORI ODVAJAJU SE ZAREZOM

bilo kako bilokao to je reeno/najavljenoalu na stranuto se toga tie

to je tu jeprvo/kao prvo/u prvom redudrugo/kao drugo


Pravopisni i interpunkcijski znakovi: ZAREZ kao pravopisni znak

Zarez se kao PRAVOPISNI znak:

pie u decimalnim brojevima (decimalni zarez) i njime se bez bjelina odvaja dio koji oznauje cijeli broj s lijeve strane od decimalnoga dijela s desne strane:

Teaj eura klizi prema 7,6 kuna.

Da bi se izbjeglo preklapanje zareza kao pravopisnoga i interpunkcijskoga znaka, moe se kao interpunkcijski znak uporabiti toka-zarez:

1,25; 2,57; 3,84; 4,25; 5,12

U pojedinim se strukama uvrijeilo pisanje decimalne toke (3.54) umjesto decimalnoga zareza, to nije u skladu s hrvatskom tradicijom.

DVOTOKA najavljuje dio reenice, odnosno teksta koji dolazi s desne strane toga znaka

1. nabrajanje esto popraeno rijeima ovaj, sljedei, idui i sl.:

Dativu otvaraju mjesto ovi prijedlozi: k(a), nasuprot, prema, unato, usprkos.

Ne pie se: a) ako se nabrajane jedinice prema reenici koja prethodi, odnose kao njezini izravni lanovi,

b) ako se nabrajane jedinice uvode rijeima to jest (tj.), odnosno i sl.

2. navoenje teksta u kombinaciji s navodnicima:

Sokrat je rekao: Znam da nita ne znam.

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: DVOTOKA

1. odnos oddo ili do (vremenski, prostorni, koliinski i sl.)Babi Mogu Badurina Markovi - Mianovi

s razmakom(bjeline s obiju strana)

bez razmaka (ne odvaja se bjelinama ni s lijeve ni s desne strane)

Radno vrijeme: 8:00 20:00listopad 2008. oujak 2009. str. 22 35 autocesta Zagreb Split trajekt Prizna igljenlet Zagreb Frankfurt

Radno vrijeme: 8:0020:00listopad 2008.oujak 2009. str. 2235 autocesta ZagrebSplittrajekt Priznaigljenlet ZagrebFrankfurt

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTA

2. Ako se prvi lan odnosa oznauje prijedlogom od, umjesto crte valja pisati prijedlog do:

TREBA: od 8:00 do 10:00NIJE DOBRO: od 8:00 10:00

3. Odnos privremene ili povremene zdruenosti:Newton Leibnizova formula

Drugo su sloena prezimena u kojih se umee crtica:iin-ainBrli-Maurani


CRTA ()

s razmakom: ispred dijelova teksta u okomitu nizanju (nabrajanju)

Za izradu osobne iskaznice (prvi put) potrebno je sljedee: domovnica izvod iz matine knjige roenih (ne stariji od 6 mjeseci) dvije fotografije 3,5 cm x 4,5 cm obrazac broj 2 uplata na raun MUP-a 48,50 kn (posebnom uplatnicom)


42

PRAVOPISNI ZNAKOVI: CRTICACRTICA (-) je kraa od crte i pie se bez bjelina sa strane.

dijelovi jednopojmovne sloenice koji su u neravnopravnom odnosu, a nisu povezani spojnikom i:

strip-junak, fond-menader

dijelovi sloenice od kojih je prvi iskazan brojkom, slovom, kraticom ili simbolom:

e-pota, e-uenjeBMM: ECTS-sustav, LCD-projektor, SMS-poruka

dvije dvopojmovne sloenice koje zadravaju ravnopravan odnos:

Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenoga nazivlja

dijelovi frazeolokih izraza koji se nalaze u nekoj vrsti suprotna ili gradacijskog odnosa:

tjedan-dva, godina-dvije, pet-est, gore-dolje, navrat-nanos

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTICA

43

CRTICA (-) je kraa od crte i pie se bez bjelina sa strane. izmeu dijelova sloena imena:

Rua Pospi-Baldani, Ana-Marija Horvat-Juki

tvorbeni i oblini (gramatiki) nastavci kada se dodaju broju koji je zapisan brojkama:

50-ica, 60-ero posjetitelja, 90-ih godina (NE: 90-tih), 60-e, n-ta potencija, nova generacija PC-a(N. B. svakog 20. u mjesecu : svakog 20-og u mjesecu)

izmeu pojedinih skupina brojki koje zajedno ine duu brojanu oznaku i ne oznauju raspon od do:

telefon 01/4635-291mobitel 091/3895-111iro-raun 23600934-11938-5767555

Pravopisni i interpunkcijski znakovi: CRTICA

44

Interpunkcijski znakovi: UPITNIK

- obiljeava se kraj upitne reenice u kojoj pitanje moe biti iskazano upitnom rijeju ili, u govoru, uzlaznom intonacijom:

Zato nisi doao na veeru?Idemo na veeru?

- u zagradama unutar reenice upitnikom se iskazuje sumnja u tonost podatka koji je iznesen u reenici ili neslaganje sa sadrajem reenice:

U muzeju se uva i Bogorodica s djetetom, renesansa reljefna slika Antonia Rossellina (?).

- kada je naslov upitna reenica:Kako se na hrvatskome kae WWW?

45

Interpunkcijski znakovi: USKLINIK- obiljeava se kraj uskline reenice kojom se izraava zabrana, zapovijed ili poticaj:

Zabranjeno unoenje aa i alica u predavaonicu!Ne, molim te, priaj dalje!

- pie se iza izravna obraanja (vokativa), iza izraza s uzvicima, zaklinjanima i proklinjanjima:

Marko!Zaboga! Pokreni se!

Moe i zarez iza obraanja, uzvika, zaklinjanja i proklinjanja:Zaboga, pokreni se!

- u zagradama unutar reenice ima ulogu isticanja ili upozorenja (moe se iskazati i latinskim izrazom sic!):

Na njihovoj mrenoj stranici jo uvijek stoji estitka iz 2004. (sic!) godine.

- na poetku pisma: Potovani profesore Radiu!Umjesto usklinika moe se staviti zarez: Potovani profesore Radiu, 46

Interpunkcijski znakovi: TOKA-ZAREZ

TOKAZAREZ (TOKA SA ZAREZOM)

- kao znak hijerarhijski vii od zareza, a nii od toke

1. pri nabrajanju raznovrsnih dijelova:Kupio je mandarine, banane; cigarete, novine; pastu za zube i gel za tuiranje.

2. pri razdvajanju relativno samostalnih reenica od kojih je barem jedna sloena:Kad nas neto boli, osjeamo tugu; a kad nas preplavi bijest, to je zato to smo ljuti.

NAVODNICI

- dvostruki znakovi kojima se obiljeava tui (iznimno, i vlastiti)

- interpunkcijski znakovi koji ne pripadaju navoenu tekstu,

piu se izvan navodnika:Dragi moj, obratila mu se slatkim rijeima, vrati mi moje stvari!

Poslije upravnoga govora reenica se odvaja zarezom samo ako upravni govor zavrava tokom:

Nisam zavrila., pripomenula mu je.Hoe li doi? pitala ga je.Ne vii na mene! uzviknula je.

- tri toke u zagradama (...) znak da je dio navoenoga teksta isputen

Da bi se tekst gramatiki i/ili znaenjski uklopio u reenicu, autor moe unijeti dijelove koji ne pripadaju izvornom tekstu. Tada se ti dijelovi ili komentari piu u uglatoj zagradi, npr. [ i nije].

PRAVOPISNI ZNAKOVI: NAVODNICIInterpunkcijski znakovi: NAVODNICI

4848


SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO

PISANJE

49

Imenice. Piu se SASTAVLJENO: osnova rijei i njezini prefiksi, sufiksi, sufiksoidi i nastavci u domaim i

stranim (pravopisno neprilagoenim) rijeima:neslonost, itatelj, kua; geografija, ontologijaBruce Lee Brucea Leea (ne Bruce-a Lee-a ili Bruce Lee-a), Bordeaux Bordeauxa (ne Boredaux-a), mobbing mobbinga (ne mobbing-a), PlayStation Play Stationa (ne Play Station-a)

prefiksoidi auto-, disko-, eko-, etno-, foto-, kino-, makro-, mikro-, piro-, polu-, pseudo-, radio-, vele-, video- i dr. kao prvi dio sloenice

autocesta, diskoklub, ekoproizvod, etnoglazba, fotostudio, kinodvorana, makroekonomija, mikroestica, pirotehnika, polumjesec, pseudoznanost, radiodrama, veletrgovina, videoigra

imenike sloenice sa spojnikom -o-:jednopojmovne

glavobolja, krvotok, petoboj, srednjokolac, pedesetdvogodinjakinja, Starograanin (prema Stari Grad), Veloluanin (prema Vela Luka),

dvopojmovnebogoovjek (bog i ovjek), kupoprodaja (kupnja i prodaja), sjeverozapad (izmeu sjevera i zapada), Euroazija (Europa i Azija)

50

Imenice. Piu se SASTAVLJENO: imenike sraslice

babaroga, blagdan, desetljee, imendan, nalivpero, stranputicaOena, Josipdol, Novigrad, Starigrad, Svetvinenat, arengrad, Tomislavgrad

imenike sloenice s glagolskim prvim dijelomcjepidlaka, kaiprst, pazikua, tuibaba, vadiep, visibaba, vrtirep

imenike sloenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne sklanja:

jednopojmovne imenike sloenice sastavljene od sloene kratice i imenice

DNK analiza, ECTS bodovi, KV radnik, LCD ekran, MP format, NBA liga, PET ambalaa, PVC stolarija, SMS poruka, SOS telefon, TV pretplata

51

Imenice. Piu se S CRTICOM: padeni oblici sloenih kratica

CD, CD-a, CD-u, CD-om; INA, INA-e, INA-i, INA-u, INA-om imenike sloenice (bez spojnika -o-):

jednopojmovne sloenice sastavljene od dviju imenica od kojih se prva ne sklanja:

baka-servis, dobo-torta, ekspres-lonac, fitness-centar, general-bojnik, gol-razlika, kamp-kuica, kesten-pire, klima-ureaj, rang-lista, remek-djelo, rock-opera, rochbau-izvedba, ton-majstor, tu-kabina, web-stranica

U takvim je sloenicama uvijek bolje prvu imenicu zamijeniti pridjevom ako se on moe izvesti: ekspres-lonac > ekspresni lonac; klima-ureaj > klimatizacijski ureaj.

jednopojmovne imenike sloenice sastavljene od simbola i imenicea-sklonidba, B-kategorija, C-dur, c-mol, e-adresa, e-pota, e-Hrvatska, Rh-faktor, V-izrez

dvopojmovne sloenice sastavljene od dviju imenica sa znaenjem i, s, izmeu kada obje imenice ravnopravno sudjeluju u stvaranju znaenja pojma

grad-drava (i grad i drava), lovac-bombarder (i lovac i bombarder), din-tonik (din s tonikom), sjever-sjeveroistok (izmeu sjevera i sjeveroistoka) 52

Imenice. Piu se S CRTICOM:Sveze dviju imenica od kojih jedna atributno dopunjava drugu piu se nesastavljeno:

automobil bomba, ban puanin, lan suradnik, franjevac treoredac, grad heroj, grad domain, kamen temeljac, ptica pjevica, rak samac, ila kucavica.

dvopojmovne sloenice sastavljene od prefiksoida i sloenice s prefiksoidom

audio-videooprema (i audiooprema i videooprema), bio-bibliografija (i biografija i bibliografija), radio-televizija (i radio i televizija)Kad se takve sloenice niu ili povezuju veznicima i, ili treba pisati obje sastavnice obiju sloenica:

audiooprema i videooprema (ne audio- i videooprema ili audio i videoprema)mikroekonomija i makroekonomija (ne mikro- i makroekonomijaili mikro i makroekonomija).

jednopojmovne i dvopojmovne sloenice s istim ili razliitim (esto oprenim) sastavnicama

rizi-bizi (jelo), ping-pong (sport), a-a-a (ples), gumi-gumi (igra)mladost-ludost

sveze dviju rijei s imenicom kao obveznom sastavnicom i brojem dva ili prilogom pol(a) kojima se izrie koliinska gradacija:

dan-dva, rije-dvije, korak-dva; pola sata-sat, sat-sat i pol

53

Vlastita imena: ANTROPONIMISastavnice antroponimijske formule (osobno ime, prezime i nadimak) piu se nesastavljeno (Ante Topi Mimara).

Antroponimijske sastavnice mogu biti: jednorjene (Anamarija, Pavii, iro) i dvorjene (Ana Marija, Tresi Pavii, Snjena Kraljica), a samo nadimakemogu biti i vierjene (aka sa Srednjaka). Nadimak nije sastavnicom slubene antroponimijske formule. Dvorjena osobna imena i prezimena mogu se pisati nesastavljeno ili s crticom, ali to ne propisuje pravopis, nego o tome odluuje osoba nositelj.

Dvostruko ime i dvostruko prezime pie se onako kako je zapisano u matinim knjigama roenih i vjenanih (Ana Marija, Ana-Marija, ilaimpraga, ila-impraga).

Dvolana prezimena povijesnih enskih osoba tradicionalno se piu s crticom: Ivana Brli-Maurani, Marija Ruika-Strozzi.Prezimena dviju osoba ili vie njih kojima se oznauje kakav oblik veze ili suradnitva piu se s crticom: vlada Cvetkovi-Maek, sporazum Tuman-Izetbegovi.Strana imena sa sastavnicama aga, beg, au, efendija, hoda, kan, paa piu se s crticom iza imena: Smail-aga, Rizvan-beg, Sinan-au, Edhem-efendija, Nasredin-hoda, Dingis-kan, Mehmed-paa.

54

Pridjevi. Piu se SASTAVLJENO: osnova rijei i njezini prefiksi, sufiksi, sufiksoidi i nastavci

prigradski, hrvatski, mnogostruk

prefiksoidi a, anti-, bez-, bi-, dis-, ekstra-, hiper-, infra-, inter-, ispod-, iznad-, izvan-kontra-, meu-, meta-, nad-, poli-, pred- poslije-, super-, trans-, ultra-, vele- i dr. kao prvi dio sloenice

atipian, antialergijski, bezvoljan, biseksualan, disfunkcionalan, ekstradjevianski, hiperaktivan, infracrven, interdisciplinaran, ispodprosjean, iznadprosjean, izvanbranni, kontraproduktivan, meustranaki, metajezini, nadnaravan, polifunkcionalan, predzadnji, poslijediplomski, supersenzibilan, transsibirski, ultraljubiast, veleuen

jednopojmovne pridjevne sloenice sa spojnikom -o-:donjogradski (prema donji grad), dvosmjeran (prema dva smjera), imovinskopravni (prema imovinsko pravo), kratkodlak (prema kratka dlaka), niskonaponski (prema nizak napon), visokokolski (prema visoka kola), prologodinji (prema prola godina)

55

Pridjevi. Piu se SASTAVLJENO: pridjevne sraslice

jednopojmovne s imeninom, pridjevnom ili brojevnom osnovnombogomdan, dandananji, hvalevrijedan, svrsishodan, tisugodinji

jednopojmovne prilono-pridjevneopepoznat, raznorazni, takozvani, visokoobrazovantamnosme, plavozelen, tamnocrven, utosme

dvopojmovnedanononi, gluhonijem

pridjevi od vierjenih imena nastali razliitim tvorbenim nainimatoponima (zemljopisnih imena)

marijobistriki (prema Marija Bistrica), novomarofski (prema Novi Marof), svetojanski (prema Sveta Jana), velikogoriki (prema Velika Gorica), junoameriki (prema Juna Amerika), ivanigradski(prema Ivani Grad), njujorki (prema New York)

antroponimi kaimioievski (prema Kai Mioi), francjozefovski (prema Franz Joseph), montipajtonovski (prema Monty Pyton)

56

Pridjevi. Piu se S CRTICOM: padeni oblici pridjeva sloenih kratica

INA-ina crpka, HINA-in novinar, UN-ov strunjak, IBM-ovo raunalo jednopojmovne pridjevne sloenice s brojkom u prvome dijelu

2-sobni stan, 5-dnevni izlet, 18-godinja djevojka, 24-karatno zlato, 48-satni radni tjedan, 42-postotna otopina, 47%-tna otopina

dvopojmovne i viepojmovne pridjevne sloenice sastavljene od dvaju pridjeva ili vie njih sa znaenjem i, izmeu kada sve sastavnice ravnopravno sudjeluju u stvaranju znaenja pojma

muko-enski odnosi (izmeu mukaraca i ena), popularno-znanstvena knjiga (i popularna i znanstvena), hrvatsko-slovenska granica (i hrvatskai slovenska), zrinsko-frankopanska urota (i Zrinskoga i Frankopana), talijansko-hrvatsko-latinski rjenik (i talijanski, i hrvatski, i latinski), akovako-osjeka nadbiskupija (i akovaka i osjeka), Primorsko-goranska upanija (i primorska i goranska), Rudarsko-geoloko-naftni fakultet (i rudarski, i geoloki, i naftni)

sveze dvaju znaenjski ravnopravnih pridjeva s frazeologiziranimznaenjem:

kakav-takav, reeno-uinjeno, strpljen-spaen

Pridjevske sveze tvorene od prezimena dviju osoba ili vie njih kojima se oznauje kakav oblik veze ili suradnitva piu se s crticom:

Broz-Ivekoviev rjenik, Boyle-Mariotteov zakon, Newton-Leibnizova formula.

57

Pridjevi. Piu se NESASTAVLJENO: posvojni pridjevi na -ov/-ev, -ljev, -in od vierjenih koja se piu bez crtice

Hajda Donievi suradnici, Simi Bodroieva pria, Poli Kamovljevroman, Car Eminova proza

sveze nesklonjiva pridjeva (najee posuenice ili pravopisno neprilagoene strane rijei) i imenice

be haljina, jumbo plakat, drap majica, gala predstava, re kruh, uniseksodjea, cool profesor, gay parada, online prodaja

58

Zamjenice. Piu se SASTAVLJENO:zamjeniki gramatiki nastavci, prefiksoidi i sufiksoid -god.

to G ega, neto, nita, togod

Zamjenice sa sufiksoidom -god (tkogod, togod, kojigod, ijigod) treba razlikovati od sveze zamjenice i estice god (Tko god to kae, lae. to god napisao, bit e dobro. Kreni kojim god putom eli. ije god pogreke uoi, zapii ih.).

Zamjenice. Piu se NESASTAVLJENO:

itko Drui li se i s kim od kolskih kolega?ita Jesi li ti i s im zadovoljan?nitko Ni u koga nemam povjerenja.nita Sve za Hrvatsku, a Hrvatsku ni za to!nikoji Ni u kojemu sluaju ne kupujte njihov proizvod.niiji Sukob nije ni u ijem interesu.

sveze prijedloga i neodreene zamjenice koja poinje s i- ili ni-; prijedlog dolazi izmeu poetnoga i- ili ni- i drugoga dijela zamjenice i sve se tri rijei piu odvojeno

59

Brojevi. Piu se SASTAVLJENO: glavni brojevi od 0 do 19, desetice (od 20 do 90), stotice (od 100 do 900), 1000, 1

000 000, 1 000 000 000 i od njih izvedeni redni brojevi piu se kao jedna rijenula, jedan, dva, sedam, devet; nulti, prvi, drugi, sedmi, devetijedanaest, etrnaest, sedamnaest; jedanaesti, etrnaesti, sedamnaestidvadeset, pedeset, sedamdeset, osamdeset; dvadeseti, pedeseti, sedamdeseti, osamdesetisto (stotina), tisua, milijun, milijarda; stoti, tisuiti (tisui), milijunti, milijarditi (milijardni)

kao jedna rije mogu se pisati i vie stoticedvjesto (dvjesta), tristo (trista), etiristo, petsto, eststo, osamsto

redni brojevi godine ponekih povijesnih dogaaja koji imaju imeniko znaenje: ezdesetosma (1968., studentski nemiri), sedamdesetprva (1971., hrvatsko proljee)

brojevne izvedenicebrojevne imenicedvadesetdevetorica,tridesettroje, ezdesetosma, osamdesetpeterobrojevni pridjevi

tridesetjedni, osamdesetetveri, dvokratan, stostrukjednorjene pridjevne sloenice s brojevnim prvim dijelom

estogodinje dijete, eststogodinja tradicija, troipolsobni stan, dvodnevni izlet, devedesetminutni film, dvadesetpostotni invalid

brojevni prilozi sa sufiksoidom -putjedanput, nijedanput, dvaput, petput, stoput

60

Brojevi. Piu se S CRTICOM: nastavci rednoga broja i sufiksi brojevne imenice i brojevnoga pridjeva

napisani brojkomRoen je sredinom 60-ih godina prologa stoljea.Proslavljena je 200-ta obljetnica Opine Tisno.Nezaposlenost se smanjila u kasnim 1990-ima.Izlobu je posjetilo 70-ak studenata.Priznanje su dobila 16-orica iz njegove brigade.

sveze dvaju brojeva ili dviju brojevnih izvedenica kojima se oznauje priblina vrijednost

Napiite dvije-tri stranice osvrta na knjigu.Svaki dan s nastave izostaje dvoje-troje uenika.Jedanput-dvaput godinje treba ii lijeniku.

61

Brojevi. Piu se NESASTAVLJENO: vierjeni glavni i redni brojevi

dvadeset (i) etiri, sto pedeset (i) devet, tisuu (i) osamnaest, dvije tisue, etiri tisue tristo osamdeset (i) osamdvadeset (i) etvrti, sto pedesest (i) deveti, tisuu osamnaesti, dvije tisuiti, etiri tisue tristo osamdeset (i) osmi

sveza broja i estice pt (uz redne brojeve) ili pta (uz glavne brojeve i koliinske priloge)

prvi put, drugi put, deseti put, stoti putdva puta, deset puta, sto puta, dvadesetak puta, x puta (iks puta)

62

GLAGOLI. Piu se SASTAVLJENO:

nijeni oblici prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu nijeni oblici prezenta glagola htjeti: neu, nee, nee, neemo, neete, nee

BM: ne u, ne e, ne e, ne emo, ne ete, ne e nijeni imperativni oblik nemoj, nemojmo, nemojte glagoli nedostajati, negodovati, nemati, nenavidjeti, nestati, nestajati i njihovi

oblici

GLAGOLI. Piu se S CRTICOM:

nijeni oblici prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu frazemske sveze dvaju glagola s razliitim (esto oprenim) sastavnicama

hoe-nee, idi mi-doi mi, peri-deri, povuci-potegni, rekla-kazala, stani-pani

GLAGOLI. Piu se NESASTAVLJENO:

sve sastavnice sloenih glagolskih oblikaradio sam, bio sam radio, bio bih radio, radit u, budem radio

nijenica ne u svim glagolskim oblicima osim u nijenim oblicima prezenta glagola biti i htjeti te imperativa glagola moi

ne dam, ne znam, ne pii, ne nauivi, ne bih kupio

63

PRILOZI

Piu se NESASTAVLJENO: Piu se SASTAVLJENO:

Ovisan je o igrama na sreu.Daleko od oka, ali ne i od srca.Pazi na glas!Na veliko iznenaenje svih okupljenih pobijedila je gostujua momad.Vjerujem u autoritet istine, a ne u istinu autoriteta.

U ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga!Neki vjeruju u brzo rjeenje problema.

Nasreu nitko nije stradao.Odoka dodajte eera.Proitajte zadatak naglas.Naveliko se govori o korupciji.

Postoje li uistinu proli ivoti?

Zahvalio se uime svih nagraenih.Hoemo li se ubrzo moi teleportirati?

64

PRILOZI. Piu se SASTAVLJENO:

prilozi nastali srastanjem reeninih i frazeologiziranih izrazaakobogda, bogme, bogtepitaj, bogzna, dabogda, dozlaboga, aliboeisuvie, itekako, kudikamo

U nekim se normativnim prirunicima propisuje nesastavljeno pisanje tih izraza: ako bog da, bog te pitaj, bog zna, da bog da, do zla boga, i suvie, i te kako, kud i kamo.

prilozi sa sufiksoidom -god i -putgdjegod, kadgod, kakogod, kolikogodjedanput, nijedanput, nekiput, vieput

Priloge sa sufiksoidom -god (gdjegod, kadgod, kakogod, kolikogod i sl.) treba razlikovati od sveze priloga i estice god:

Sakrij to gdje god hoe. Kad god zovem, uvijek je zauzeto. Kako god okrene, oni uvijek nau opravdanje za troenje naega novca. Ruit e se koliko god bude trebalo.

PRILOZI. Piu se S CRTICOM:

sveze dvaju znaenjski ravnopravnih priloga s istim ili razliitim (esto oprenim) sastavnicama

bre-bolje, gore-dolje, jedanput-dvaput, jedva-jedvice, lijevo-desno, malo-malo, navrat-nanost, plus-minus, poto-poto, tako-tako, vie-manje

65

VEZNICI. Piu se SASTAVLJENO:

veznici sa sufiksoidom -likadli, kamoli, negoli, nekmoli

Veznike sa sufiksoidom -li (kadli, kamoli, negoli i sl.) treba razlikovati od sveze veznika i upitne estice li:

Kad li emo zavriti posao? Kamo li je nestao?

VEZNICI. Piu se NESASTAVLJENO:

sveze dviju ili vie rijei (priloga, veznika, estice) u slubi veznikaa kamoli, budui da, dokle god, jedino to, kao da, kao to, nakon to, prije nego, prije nego to, tako da

Nemaju ni za kruh, a kamoli za ita drugo.Budui da ste izvrsno rijeili test, osloboeni ste usmenoga ispita.Sporazum je potpisan prije nego to je to itko oekivao.Samo to smo krenuli, probuila nam se guma.

66

USKLICI. Piu se SASTAVLJENO:

usklici nastali srastanjem nenaglaene i naglaene rijei ili pozdravabestraga, dakako, doavola, kvragu, pobogudovienja, zbogom, uzdravlje, nazdravlje, upomo, uslast

USKLICI. Piu se NESASTAVLJENO:

USKLICI. Piu se S CRTICOM:

usklici koji se ponavljaju vie putaav-av, bla-bla, in-in, ha-ha-ha, mljac-mljac, pa-pa, z-z-z

usklici sastavljeni od naglaene rijei (najee imenice) i nenaglaene zamjenice

majke mi, svega mi, ti bokca pozdravi i usklini izrazi sastavljeni od dviju naglaenih rijei

dobro jutro, dobar dan, dobra veer, laku no, hvaljen Isusdobro doli, dobar tek, hvala lijepa, Bogu hvala

reenini izrazi prisezanja, zazivanja i sl.Boe pomozi! Tako mi Bog pomogao, Blaena Djevica Marija i svi sveci Boji! Isuse Kriste!

67

ESTICE

estice se uvijek piu odvojeno od drugih rijei.Zar e sve to pojesti?Ba smo se lijepo odmorili.Hoe li vlak stii na vrijeme?Sit gladnu ne vjeruje.

68


VELIKO I MALO POETNO SLOVO

69

MATICA HRVATSKAPRVA SUAKA HRVATSKA GIMNAZIJA, RIJEKAEUROPSKA UNIJABOSANSKA POSAVINAPRVI PROGRAM HRVATSKOGA RADIJAOSNOVE ELEKTROTEHNIKE (nastavni predmet)LIJEPA NAA (himna)LIJEPA NAA (Republika Hrvatska)ZAKON O IZMJENI ZAKONA O OSNOVNOM KOLSTVUHRVATSKO ZAGORJEBANSKI DVORIGRADSKO POGLAVARSTVO GRADA ZAGREBANOVA GODINA (1. sijenja, praznik)ENSKA OPA GIMNAZIJA DRUBE SESTARA MILOSRDNICA, ZAGREBDVOR NA UNI (naselje)SVETI PETAR U UMI (naselje)

70

Matica hrvatskaPrva suaka hrvatska gimnazija, RijekaSveta tri kraljaEuropska unijabosanska PosavinaPrvi program Hrvatskoga radijaOsnove elektrotehnike (nastavni predmet)Lijepa naa (himna)Lijepa Naa (Republika Hrvatska)Zakon o izmjeni Zakona o osnovnom kolstvuHrvatsko zagorjeBanski dvoriGradsko poglavarstvo Grada ZagrebaNova godina (1. sijenja, praznik)enska opa gimnazija Drube sestara milosrdnica, ZagrebDvor na Uni (naselje)Sveti Petar u umi (naselje)

71

Opa pravila: VELIKO I MALO POETNO SLOVO

Velikim se poetnim slovom piu:

1. vlastita imena2. prva rije u reenic3. rijei kojima se izraava potovanje rijei iz poasti

Malim se poetnim slovom piu:

1. rijei koje nisu u slubi vlastita imena2. apelativi (ope imenice) postale od imena ljudi, drava,

pripadnika naroda, stanovnika naseljenih mjesta, drava, regija

3. nazivi72

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA

PRAVOPISOM SE ODREUJE PISANJE VELIKOGA I MALOGA POETNOGA SLOVIMA U VLASTITIM IMENIMA, A NE ODREUJE SE KAKO VLASTITO IME GLASI NI TO SE NJIME IMENUJE.

Da bi se primijenila pravila o pisanju velikoga i maloga poetnoga slova, valja znati kako vlastito ime tono glasi.

Vlastita imena mogu imati dva oblika:a) slubeni: obvezatan u slubenoj komunikacijib) neslubeni: pojavljuje se u neslubenoj komunikaciji

Nositelj imena mora u slubenoj komunikaciji upotrebljavati onaj oblik imena kojim je upisan u matinu knjigu roenih i na koji mu glase slubeni dokumenti.

Imena su poseban podsustav hrvatskoga jezinog sustava, ija posebnost zahtijeva odstupanja od nekih normativnih obvezatnosti koje vae za neimenske rijei i nepodvrgavanje normativnim zahvatima istovjetnim onima koje primjenjujemo na ope imenice.

73

Veliko poetno slovo: 1. IMENA

Prema sastavu imena mogu biti:JEDNOLANA VIELANA (obino dvolana)

Ana, Marija, Anamarija, Ivan, Stjepan

Piu se velikim poetnim slovom.

Ana-Marija, Ana Marija, Ivan Bruno, Zvonimir-Zoltn

Pravopisno se dijele u dvije skupine:

1. imena u kojih se sve sastavnice imena piu velikim poetnim slovom: Republika Hrvatska,Lidija Horvat Dunjko;

2. imena u kojih se prva sastavnicaimena pie velikim poetnim slovom: Imotska krajina, Europska unija, Divlji zapad.

1. osobna imena, prezimena, pseudonimi, nadimci, umanjenice i odmiliceosobnih imena

Hrvoje, Edita, Anii, SlavoljubEduard Penkala, Ivan Bez Zemlje, Bik Koji Sjedi (indijanski poglavica Tatanka Iyotake), George Orwell(pseudonim Erica Arthura Blaira), Crna Pantera (Naomi Campbell), eljezna Lady (Margaret Thatcher)

Dijelovi stranih prezimena da, de, del, de, di, y, yan, van, von, ben, al i sl. piu se onako kako se piu u izvornim jezicima.

Kad se pie samo prezime, prvi se lan takvih dijelova pie velikim poetnim slovom.

Adriaan van Roomen, Louis de Broglie,Leonardo da Vinci

Van Roomen, De Broglie, Da Vinci

Nadimci se mogu pisati:a) iza imena i prezimenab) izmeu imena i prezimena

Ivan Lackovi CroataMiroslav iro Blaevi

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENAa) Vlastita imena u kojih se velikim poetnim slovom pie SVAKI lan

2. ime Bog u jednoboakim religijama, imena boanstava, apelativ u slubi vlastitog imena,

Bog, Bog Otac, Svemogui Bog, Isus Krist, Sin, Spasitelj, Mesija, Duh Sveti, Sveto Trojstvo, Jaganjac Boji, Jahve, iva, Perun, Alah, Zeus, Blaena Djevica Marija, Majka Boja Bistrika

3. sveci i blaeniciime sveca

naziv crkve

naziv blagdana

sveta Ana ili Sveta Ana

crkva sv. Ane Crkva sv. Ane Crkva Sv. Ane

Sveta Ana


BFM BMM (MH) BHMIme sveca: sveta Ana Sveta Ana sveta Ana

Naziv crkve: Sveta Anacrkva sv. Ane

Sveta Anacrkva Sv. Ane

Sveta Anacrkva svete Ane

Naziv blagdana: Sveta Ana Sveta Ana Sveta Ana

VELIKO I MALO SLOVO: NAZIV CRKVE, SVECA I BLAGDANA

4. mitoloka bia, knjievni, filmski i dr. likovi

Pegaz, Minotar, Harry Potter, Alan Ford, Onaj Koji Plee S Vukovima

5. ivotinje i ivotinjski likovi Garo, Dolly, Lajka, Pluton, Bijeli Onjak, Lassie, Ptica Trkaica, Runo Pae, Nemo

6. imena naroda i njihovih pojedinanih pripadnika

Hrvati Hrvat - Hrvatica, Nijemci Nijemac NjemicaJuni Slaveni, Afroamerikanci

7. imena stanovnika: planeta:

kontinenta:drave:

pokrajine:naselja:

dijelova naselja:otoka i poluotoka:

planina:

Zemljanin, MarsovacEuropljani EuropljaninSlovenci SlovenacSlavonci Slavonac Beanin BeaninTrenjevanin, GlogovaninSkandinavac, PeljeaninBiokovljanin



8. kolokvijalna (razgovorna) imena, nerijetko i pogrdna, kojima se nazivaju narodi i pripadnici naroda, stanovnici naseljenih, mjesta, regija i sl.

Dalmo, Purger, Bosaneros, Janez, Folksdojer, vabo

9. imena kontinenata, drava (1. slubena, 2. skraena ili preinaena, 3. opeprihvaena simbolina), naselja, otoka, federalnih i konfederalnih jedinica, nesamostalnih teritorija...

Europa, Azija, Juna Amerika,Republika Hrvatska, Hrvatska, Lijepa Naa, Zemlja Tisuu Jezera (Finska), Deela (Slovenija), Novi Juni Wales, Ovji Otoci

10. PRIDJEVIa) posvojni pridjevi na ov/-ev, -ljev, -in od vlastitih imena

Goranov, Paviiev, Juriin, Jakovljev

b) pridjev Boji (prema Bog), Gospodnji (prema Gospodin)

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENAb) Vlastita imena u kojih se velikim poetnim slovom pie PRVI lan

1. makroregije i mikroregije Bliski istok, Hrvatsko zagorje, Makarsko primorje, Gorski kotar, Europska unija

2. vode, otoci, poluotoci, planine, rtovi, pustinje, pilje, vulkani, kanjoni, doline, polja, ume, parkovi, nacionalni parkovi i parkovi prirode, ribnjaci

Tihi ocean, Jadransko more, Velika slana pustinja, Rt dobre nade, Lukina jama, Savudrijska vala, Boka kotorska, Mljetski kanal, Nacionalni park Krka

3. opeprihvaena imena kontinenata, regija, oceana

Stari kontinet, Crni kontinent, Divlji zapad, Stari svijet

4. administrativne jedinice Brodsko-posavska upanija, Zagrebaka nadbiskupija, Franjevaka provincija Bosna Srebrena, Vojna krajina

5. tijela zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, diplomatska predstavnitva i politike institucije, meunarodne organizacije

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, Gradsko poglavarstvo Grada Siska, upanijski sud u Gospiu, Europski sud za ljudska prava


6. ustanove, udruge, drutva, televizijske i radijske postaje, tvornice, klubovi, stranke... i njihove ustrojbene jedinice (zavodi, odjeli, odsjeci, katedre...)

Matica hrvatska, Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu, Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu, Zagrebako sveuilite (= Sveuilite u Zagrebu)

7. umjetnike, glazbene i dr. skupine

Zagrebaki solisti, Hladno pivo,

8. graevine, objekti i sl. Banski dvori, Palaa pravde9. prometnice i granini prijelazi Jadranska magistrala, Dravna

cesta D505, Paki most, Granini prijelaz Bajakovo

10. dijelovi naseljenih mjesta (etvrti, trgovi i ulice)

Gornji grad, Trg hrvatskih velikana, Ulica brae Radi


11. zatieni proizvodi Oujsko pivo12. prometna sredstva Marjan-ekspres13. slike, skulpture, glazbena

djela, knjige, udbenici, asopisi, novine, novinske rubrike, internetski portali, filmovi, radijske i televizijske emisije i programi, pjesme, himne, molitve, lanci, zakoni, deklaracije, nastavni predmeti i kolegiji...naslovi i podnaslovi

Zdenac ivota, Novi zavjet, Osnove automatizacije strojeva za proizvodnju odjee, Drugi program Hrvatskoga radija, Ustav Republike Hrvatske, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o izmjeni Zakona o osnovnom kolstvu, Tehniko crtanje i nacrtna geometrija, Osnove elektrotehnike

14. znanstveni, struni, kulturni, politiki i gospodarski skupovi, humanitarne i edukativne akcije, izlobe, projekti, festivali, javne tribine, natjecanja

Telemedicina u Hrvatskoj, Prvi hrvatski slavistiki kongres (1. hrvatski slavistiki kongres), Digitalna obrada govora u suvremenim informacijskimtehnologijama, Dajmo da uju, Svjetsko rukometno prvenstvo


15. blagdani, praznici, spomen-dani Nova godina, Stara godina, Sveta tri kralja, Svi sveti, Jomkimpur, Dan dravnosti, Dan zaljubljenih

16. povijesni dogaaji (ratovi, revolucije, bitke, ustanci), fronte, vojne i politike akcije, mirovne konferencije, sporazumi i reforme

Drugi svjetski rat, Domovinski rat, Seljaka buna, Krini put, Krbavska bitka, Oktobarska revolucija, Bartolomejska no, No dugih noeva, Srijemska fronta, Beki dogovor, Bolonjski proces

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA: SKRAIVANJE

SLUBENI NAZIV SKRAENO IMEZavod za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu

Zavod

Vlada Republike Hrvatske VladaHrvatski sabor SaborNadzorni odbor Zagrebake banke

Odbor

Peta gimnazija GimnazijaHrvatsko zagorje Zagorje

Vielana se vlastita imena esto skrauju na skup rijei ili jednu rijekoja se, kad je u slubi vlastitog imena, pie velikim poetnim slovom.

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA: SKRAIVANJE

Takve se rijei piu malim poetnim slovom kad nisu u slubi skraenoga vlastitog imena:

zaposlenici zavodaravnatelj gimnazijelanovi odboranezadovoljstvo u sindikatu

Velikim se poetnim slovom piu posvojni pridjevi izvedeni od skraenih vlastitih imena:

Vladina odluka = odluka Vlade Republike Hrvatskelanovi Zavoda = lanovi (npr.) Zavoda za primijenjenu fizikuzaposlenici Fakulteta = zaposlenici (npr.) Fakulteta elektrotehnike i

raunarstva

85

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA: Dvostruka osobna imena i prezimena

1. MUKA DVOSTRUKA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

VALJA RAZLIKOVATI:

Bon-Brujevievo sudjelovanje u izradi prvog lasera na staklu s neodimijem.

BabiFinkaMoguev pravopisBabi Finka Moguev pravopis

86

Veliko poetno slovo: 1. VLASTITA IMENA: Dvostruka osobna imena i prezimena

2. ENSKA DVOSTRUKA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

87

Veliko poetno slovo: RIJEI IZ POTOVANJA

Vi, VaTi, Tvoj

vi, va

88

Malo poetno slovo1. rijei koje nisu u slubi

vlastitoga imenaotoanin, kontinentalac, junjak

2. ope imenice nastale od osobnih imena ljudi

baraba, cepelin, beamel, tesla, poteromanija, penkala

3. ope imenice nastale od vlastitih imena drava, pripadnika naroda i stanovnika

kanada, virdinija, francuz, talijan, bjelovarac, podravec, maarica, bolonjac

4. imena uporabljena u opem znaenju

biblija (modernoga poslovanja), kukoi i rae

5. imenike izvedenice kad ne znae pripadnika naroda ili stanovnika

Ako se izvedenice piu s crticom, osnova se pie velikim slovom:

netalijan, turbohrvat, velikosrbin, nedalmatinac, nesplianin

ne-Europljanin, ne-Zadranin6. rase i pripadnici rasa bijelac, crvenokoac, negroid,

azijat, krapinski praovjek

89

Malo poetno slovo7. zanimanje, poloaj, dunost,

akademski stupanj, titula i sl.

Poasni naziv za papu:

kraljica Elizabeta II.fra Bonaventura Dudaprinc od WalesaDingis-kanakademik Hrvoje BabiLovro pl. Mataipapa Benedikt XVI.premijerka Jadranka Kosorpredsjednik Ivo JosipoviMehmed-paa Sokolovi

Sveti Otac Benedikt XVI.8. mitoloka bia sirena, vila, jeti, nimfa9. nazivi ivotinjskih pasmina doberman, doga, bjeloglavi sup,

smrdljivi martin, posavski goni10. nazivi biljaka gospina trava, lijepa kata,

neven, mauhica, ivanica11. nazivi novanih jedinica kuna, euro, dolar, vicarski

franak12. nazivi kemijskih elemenata i

mjernih jedinicavodik, duik, tesla, njutn, vat, bor, germanij, silicij 90

Malo poetno slovo13. nazivi:

povijesnih, arheolokih i geolokih razdoblja

stari vijek, srednji vijek, novi vijek, ledeno doba, kenozoik

drutvenih, kulturnih i politikih pokreta

humanizam, renesansa, hrvatsko proljee, barunasta revolucija, naranasta revolucija

religija kranstvo, katolianstvo, pravoslavlje, islam, budizam, judaizam, konfucijanizam

vjernika i pripadnika crkvenih redova

kranin, katolik, pravoslavac, musliman, salezijanac

uenja, znanstvenih podruja i disciplina

fizika, kemija, matematika, filologija, tehnike znanosti

lanova, predstavnika i pristalica politikih stranaka i doktrina, pokreta, narataja, kola, skupina, uenja, klubova, vojska i vojnih postrojba i sl.

hadezeovac, esdepeovac, liberal, prava, socijalist, komunist, simbolist, futurist, domobran, hosovac, tigar, ferovac (FER-ovac)

91

Malo poetno slovo

14. opi nazivi dokumenata domovnica, svjedodba o zavrnom ispitu, rodni list, potvrda o prebivalitu

16. odnosni pridjevi na -ski, -ni hrvatski, boini, latinini, beki, rijeki, njujorki, liki,

92

Veliko i malo poetno slovoBog, Boji, On / Njegov(ime u jednoboakim religijama)

bog, boji, on / njegov(apelativ)

Grad Zagreb(administrativna jedinica)

grad Zagreb(apelativ)

Ovan, Bik, Jarac(zodijaki /horoskopski/ znakovi)

ovan, bik, jarac(ivotinje)

Sunce, Mjesec, Zemlja(vlastito ime)

sunce, mjesec, zemlja(apelativ)

Grudnjak (naselje i ribnjaci) grudnjak (rublje)Sjever, Jug, Istok, Zapad(drutveni, politiki ili kulturni prostor)

sjever, jug, istok, zapad(strane svijeta)

Penkala (prezime)Tesla (prezime)

penkala (sredstvo za pisanje) tesla (jedinica SI sustava za magnetsko polje)

Veliko poetno slovo: RIJEI IZ POTOVANJA

Nazivi poglavara drava i zemalja kada se piu bez osobnoga imena u ijoj su slubi:

Predsjednik, Papa, Kralj, ah, eik, Emir, Sultan, Sveti Otac

Posvojni pridjevi izvedeni iz naziva tono odreenih dravnih i zemaljskih poglavara uporabljeni bez osobnog imena i prezimena:

Predsjednikov, Papin, Kraljev, ahov, eikov, Emirov, Sultanov

3. Pravopisna Norma

Documents

Transcript of 3. Pravopisna Norma