3/2013izdanja „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ tiskanog 1974. godine. Prigodnu marku možete...

Gl asilo hrvatskoG fil atelističkoG saveza

3/2013

ISSN 1331-1093

www.posta.hr

ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA

Malen kao lakat, veseo kao ptica..., šegrt Hlapić proslavio je svojih prvih stotinu godina. Hrvatska pošta pridružila se slavlju izdavanjem prigodne poštanske marke s motivom ilustracije iz izdanja „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ tiskanog 1974. godine.

Prigodnu marku možete kupiti u poštanskim uredima od 4. rujna 2013. godine.

1

3/2013 HRVATSK A FIL ATELIJA

“Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza. Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30 riječi.Cijena u maloprodaji: 20 kuna. Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne predstavljaju nužno uredničku politiku “Hrvatske filatelije”.

Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković, Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France, Ivan Martinaš, Damir Novaković, Stela Prislan-Fujs, Željko Stefanović, Mladen Vilfan, Zoran Vlahović, Jurica Vučetić, Radovan Vukadinović.

h r v a t s k af i la te l i ja

Sadržaj

2 OBAVIJEST FILATELISTIMA ČLANOVIMA HFS

4 MEĐUNARODNA I NACIONALNA FILATELISTIČKA IZLOŽBA “HRVATSKA U EUROpSKOJ UNIJI - SUSRET pRIJATELJA“ CROATICA 2013Mladen Vilfan

10 GOSpA OD KONAVALAZoran Vlahović

14 ZAJEDNIČKA IZDANJA - DVOSTRUKO pREDSTAVLJANJE DRŽAVEIvo Aščić

15 pOšTA NA TLU DANAšNJE REpUBLIKE MAKEDONIJE (2. DIO)Tomislav Trpkovski

19 INTERVJU S DIZAJNEROM H. šERCAROMStela Prislan-Fujs

20 BRODSKA SINAGOGABranislav Kujundžić

21 pRIČA O JEDNOJ DOpISNOJ KARTIMirko Kovačić

22 LOKALNA pRIVREMENA IZDANJA HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE 1918.-1944. (III. DIO)Mladen Vilfan

36 INTERVJU S DIZAJNEROM D. pOpOVIćEMStela Prislan-Fujs

38 NAGRADNA IGRA

Glasilo Hrvatskog filatelističkog savezaISSN 1331-1093

Izdavač: Hrvatski filatelistički savez 10000 Zagreb, Habdelićeva 2, ili PP 259

Za izdavača: Mladen Vilfan

Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić, dr. sc. Radovan Vukadinović,

dr. sc. Gordana Akrapv.d. glavnogurednika: Tihomir Bilandžić

Kontakt: [email protected]

Oblikovanje i priprema: Perković/Frank

Tisak: Intergrafika d.o.o.

2

HRVATSK A FIL ATELIJA 3/2013

Priprema monografije ,,Hrvatska kulturna baština – rijetkosti hrvatske filatelije“

U pripremi je izdavanje monografije pod gornjim naslovom u povodu proslave 75. obljetnice Hrvatskog filatelističkog saveza koju ćemo obilježiti 2015.

Cilj izdavanja ove monografije je sakupiti i objaviti u knjizi- monografiji velikog formata i na DVD sa opisima na hrvatskom i engleskom izbor najrjređih primjeraka filatelističkog materijala /maraka, pisama. cjelina itd./ iz Korpusa hrvatske filatelije / vidi na internetskoj stranici HFS/.

Izabrani primjerci koji se kvalificiraju za monografiju biti će izloženi na posebnoj izložbi u Zagrebu tijekom 2014.

Osnovni podaci o monografiji:

1. Format A4 full color

2. Urednik : Damir Novaković

3. Izbor materijala: Ekspertni tim HFS od 5 članova kojeg će imenovati Upravni odbor HFS

4. Predaja prijava s kratkim opisom i skenom materijala do 1.prosinca 2013. Skenovi trebaju biti u veličini 1/1 osim iznimno velikih primjeraka koji mogu biti umanjeni do 50%.Ukoliko pojedini vlasnik materijala ne može sam skenirati svoj materijal, može ga predati predsjedniku HFS pa će on organizirati skeniranje.

5. Predaja originalnog materijala za jednoobrazno skeniranje do 1.12.2013.

6. Izbor materijala od strane Ekspertnog tima HFS do 31.12.2013.

7. Materijal za tiskanje treba biti pripremljen za prijelom do 1.3.2014.

8. Izlazak monografije iz tiska travanj-svibanj 2014.

OBAVIJEST FILATELISTIMA ČLANOVIMA HFS

3


9. Urednik će pripremiti i otisnuti jednoobrazne izložbene listove do 15.4.2014.

10. Montaža materijala na izložbene listove biti će obavljena deset dana prije termina otvaranja izložbe.

11. Prodaja monografije i DVD će započeti na dan otvaranja izložbe

12. Glavni urednik predlaže slijedeći broj izložbenih listova za monografiju i izložbu:

- Predfilatelija 24 lista

- Hrvatska pod Austrijom 12 listova

- Hrvatska pod Mađarskom 12 listova

- Fiume 8 listova

- Bosna i Hercegovina do 1918. 24 lista

- SHS Hrvatska 24 lista

- SHS Bosna i Hercegovina 10 listova

- SHS Provizoriji 10 listova

- Kraljevina SHS/Kraljevina Jugoslavija 6 listova

- NDH 32 lista

- NDH lokalna i neslužbena izdanja 12 listova

- Provizoriji 1945 /Split,Mostar,Zagreb,Sarajevo/ 24 lista

- Provizoriji Pula,Trst.Rijeka, Zona B 24 lista

- STT VUJA 12 listova

- DFJ, FNRJ 24 lista

- Republika Hrvatska 12 listova

Konačan izbor materijala kao i broj listova po pojedinom području izvršit će Ekspertni tim uz konzultaciju sa urednikom nakon prikupljenih prijava.

13. Kod prijavljivanja materijala treba voditi računa o rijetkosti i kvalitetu materijala. Prihvaćat će se materijali na koje se može primjeniti skala rijetkosti :

RRRR / poznato 1-5 primjeraka/, RRR /poznato 5-10 primjeraka /, RR/ do 20 prim-jeraka/, R/do 50 primjeraka/.

Predsjednik HFS Mladen Vilfan

4


Kruna ovih , u svakom pogledu izuzetnih , aktivnosti bila je Međunarodna i nacionalna fi-latelistička izložba ,, Hrvatska u Europskoj Uniji – susret prijatelja“ održana u Zagrebu u Galeriji Klovićevi dvori na Gornjem gradu od 26. – 29. lipnja 2013. Sam povod organiziranja ove velike izložbe, pristupanje Republike Hrvatske u puno-pravno članstvo Europske Unije, dao je posebanu važnost ovoj međunarodnoj manifestaciji.

Uvijek je ljepše proslaviti sretni događaj u društvu prijatelja. HFS ima potpisane sporazume o međusobnoj suradnji sa šest zemalja članica Eu-ropske Unije : Austrijom, Češkom, Mađarskom, Portugalom, Slovačkom i Slovenijom. Sve te naše prijatelje smo pozvali da zajedno proslavimo taj važan trenutak i svi su se odazvali. Kao pravi pri-jatelji nisu u goste došli praznih ruku. Donijeli su nam izloške kojima smo popunili više od 200 izložbenih vitrina i pokazali dijelove filatelističke ali i kulturne baštine svojih zemalja. Trudili smo se, i nadam se uspjeli, da im budemo dobri domaćini.

To je izvrsno primijetio Predsjednik Republi-ke dr. Ivo Josipović, visoki pokrovitelj izložbe, napisavši u svojoj pozdravnoj riječi: ,, Obzirom na nacionalni i međunarodni značaj te sudjelova-nje velikog broja istaknutih filatelista iz zemlje i inozemstva, posebice susjednih zemalja, izložba na najbolji mogući način prezentira Republiku Hrvatsku, te pridonosi učvršćivanju odnosa i međusobnom povezivanju partnerskih zemalja i naroda Europske Unije.“ Lijepe riječi koje smo zaslužili, a nadam se i opravdali.

Pripreme za ovu izložbu trajale su punih šest mjeseci. Formiran je Organizacijski odbor koji je vodio predsjednik HFS Mladen Vilfan a sačinja-vali su ga zamjenik predsjednika odbora i tajnik HFS-a Tihomir Bilandžić, Damir Novaković,

U dva proljetna mjeseca ove godine hrvatski filatelisti su organizirali ili sudjelovali na šest filatelističkih izložbi u zemlji i inozemstvu. To se u povijesti Hrvatskog filatelističkog saveza još nije dogodilo.

Počelo je krajem travnja sa Hunfilom u Sze-kesfehervaru, Mađarska, nastavilo se sa Svjet-skom izložbom ,,Australija-2013“ u Melbour-nu, zatim je došla Nacionalna izložba mladeži u Šibeniku, pa ,,Alpe-Jadran“ u Eppanu, Italija i slovenska izložba „Firamla“ u Trbovlju.

Bio je to veliki napor kako za izlagače tako i za nacionalne povjerenike, suce i dužnosnike HFS-a. Savladali smo brojne prepreke, ne na po-sljednjem mjestu i finacijske, ali je posao odrađen za svaku pohvalu. Ne samo da su naši izlagači nagrađeni pregrštom visokih nagrada nego smo pokazali da se uspješno možemo nositi sa znatno snažnijim i brojnijim filatelističkim federacijama.

MEĐUNARODNA I NACIONALNA FILATELISTIČKA IZLOŽBA

“Hrvatska u Europskoj Uniji - susret prijatelja“CROATICA 2013.

Mladen Vilfan

5


svakoj poštanskoj marki, dragi su suradnici i prijatelji jer znaju da je poštansku marku važno sačuvati za buduće naraštaje kako bi i oni imali podsjetnik na događaje koji su obilježili povijest naše domovine. Hrvatski filatelistički savez i Hrvatska pošta uspješno surađuju u organiziranju nacionalnih filatelističkih izložbi pa se i ovaj put Hrvatska pošta aktivno pridružuje promociji filatelije i dobrosusjedskih odnosa.“ I stvarno, bez potpore Hrvatske pošte ova izložba bi bila teško ostvariva ili bitno osiromašena.

Ali pobrinuli smo se i za nove podupiratelje ili aktivirali u novoj formi neke već poznate. Zna-čajnu potporu pružili su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Grad Za-greb, Turistička zajednica grada Zagreba, Hrvatska pošta Mostar, tiskara Zrinski i tvrtka Intergrafika

d.o.o. Uz pomoć svih tih institucija i pojedinaca uspješno smo osigurali financiranje izložbe.

Problem osiguranja adekvatnog prostora bio je vrlo izražen od samog početka priprema izložbe. U Zagrebu nema puno prostora reprezentativ-nog izgleda gdje možete razmjestiti više od 400 izložbenih vitrina a da su u centru grada i lako dostupni posjetiteljima.Galerija Klovićevi dvori ispunjava sve te neophodne uvjete. Koliko je to točno pokazuje i činjenica da je u prostorima atrija te Galerije održana i svečana večera koju su Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske priredili za najviše državnike Europske Unije i zemalja regije u samo pred-večerje pristupanja RH u punopravno članstvo EU. Međutim problem, koji je bio vrlo ozbiljan od samog početka, jest činjenica, da se je ter-min naše izložbe poklapao s terminom velike

predsjednik Međunarodnog ocjenjivačkog suda, Ivan Drašković, potpredsjednik HFS i voditelj grupe za organizaciju izložbi u UO HFS, Ivan Li-brić, glavni povjerenik izložbe, Zdenko Krištafor, voditelj grupe za filatelističko obrazovanju pri UO HFS i nacionalni povjerenik za Hrvatsku, te dva vanjska člana Stela Prislan Fujs u ime Hrvatske pošte d.d. i ravnateljica Galerije Klovićavi dvori dr.sc.Marina Viculin. Svako je radio svoj dio posla uz stalne a kasnije i svakodnevne konzultacije. Na sjednicama smo kontrolirali izvršenje pojedinih zadataka i donosili najvažnije odluke.

Prvi put na jednoj međunarodnoj izložbi u Hrvatskoj Upravni odbor HFS formirao je i Ek-spertni tim pod predsjedanjem Mladena Vilfa-na i aktivnim sudjelovanjem članova Damira Novakovića i Julija Marasa.Zadaća tima bila je ocijena prijavljenih izložaka te izbor izložaka i dodjela broja vitrina kako zemljama sudionicama tako i pojedinim izlagačima.U prvoj fazi bio je to vrlo nezahvalan posao jer je Ekspertni tim morao odbiti izloške domaćih i stranih izlagača na više od 60 vitrina što je, kao što to uvijek biva, izazvalo nezadovoljstvo odbijenih izlagača. Neki su prijetili povlačenjem svojih izložaka a jedna od zemalja sudionica je čak zaprijetila potpunim povlačenjem s izložbe. Ipak, u dogovoru sa struč-nim službama Galerije, nađena je mogućnost razmještaja dodatnih četrdesetak vitrina, pa su i ta nezadovoljstva prevladana.

Naravno, kao i uvijek kod ovako velikih izlož-bi, pred HFS su se od samog početka postavljala dva najvažnija problema : osiguranje novaca i osiguranje adekvatnog prostora.

Oba problema tražila su nove puteve rje-šenja. U punom se je opsegu pokazala važnost potpisanog Sporazuma o poslovnoj suradnji s Hrvatskom poštom. Ovaj Sporazum nam je omogućio dugoročno planiranje i sigurnost u organiziranju ovako velike akcije. Predsjednik Uprave Hrvatske pošte g.Alen Premužak je u svom obraćanju organizatorima i sudionicama izložbe objavljenom u izložbenom katalogu iz-među ostaloga istakao : ,,Drago mi je što imam priliku u svoje osobno ime, ali i u ime svih kolega iz Hrvatske pošte čestitati Hrvatskom filatelistič-kom savezu na ovoj vrijednoj izložbi. Hrvatski filatelisti koji posvećuju svoje znanje i stručnost

6


Posjetitelje i uzvanike je prvo pozdravila u ime domaćina izložbe Galerije Klovićevi dvori njena ravnateljica gđa Marina Viculin

Predsjednik FEPA g. Jorgensen je u svome govoru na otvaranju izložbe, ali i u pismu objav-ljenom u katalogu posebno istaknuo: ,, Zado-voljstvo mi je pozdraviti inicijativu Hrvatskog filatelističkog saveza da u teškim ekonomskim vremenima, koja nisu nikoga zaobišla, organizira ovako veliku međunarodnu filatelističku izložbu sa izlagačima iz sedam europskih zemalja. Želim veliki uspjeh Hrvatskom filatelističkom savezu i svim volonterima koji su uložili nevjerojatne napore u organizaciju ove izložbe.“

Predsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza Mladen Vilfan je u dužem obraćanju, dao histo-rijat HFS i njegovog uključivanja u europske i svjetske obitelji filatelista 15 godina prije nego je RH postala članica velike obitelji slobodnih i demokratskih država Europe. Naglasio je da smo bili jedna od izvidnica i prethodnica ovog povijesnog događaja u čiju čast organiziramo ovu izložbu. Izrasli smo u prihvaćenog i uvaženog člana europske i svjetske filatelističke obitelji o čemu svjedoči i prisutnost g.Jorgensena na ovoj svečanosti. Posebno je zahvalio Predsjedniku Re-publike dr Josipoviću na visokom pokroviteljstvu te svim institucijama i pojedincima na svesrdnoj pomoći i podršci.Obraćajući se gradonačelniku grada Zagreba g.Milanu Bandiću čestitao mu je na izboru za peti mandat gradonačelnika te završio svoj govor napomenom da se hrvatska filatelija već više od stoljeća odvija u znaku ,,od Milana do Milana“ jer je gradonačelnik Zagreba Milan Amruš 1907. otvorio prvu filatelističku izložbu a Milan Bandić otvara ovu stoljeće kasnije. Pozvao je gradonačelnika i na dijamantni jubilej HFS-a 75. obljetnicu osnutka HFS koja će se održati 2015.

Gradonačelnik g. Milan Bandić je u svome kratkom govoru naglasio važnost ovakvih izložbi za kulturni i turistički imiđ našeg glavnog grada, pohvalio HFS i sve institucije koje su pomogle i sudjelovale u organizaciji ovakve velike manife-stacije i obećao podršku HFS-u i u budućnosti, a zatim je proglasio izložbu otvorenom.

Po završetku svečanog otvaranja gradona-čelnik je pozvao uzvanike na prijem u Dverce, službeni prostor grada za svečane prijeme. Tamo

višemjesečne izložbe Pabla Picassa u Galeriji Klovićevi dvori. U trenutku pregovora s ravna-teljstvom Galerije još se nije ni znalo da će se glavna državna svečanost pristupa RH Europskoj Uniji održati upravo u toj Galeriji.

Pregovori su trajali više mjeseci i konačno smo dobili suglasnost ravnateljice Galerije dr.sc.Mari-ne Viculin da će nam Galerija staviti na raspolaga-nje čitav prvi kat Galerije sa ukupno 12 izložbenih prostorija, dok će se istovremeno Picassova izložba održavati na drugom katu. Ugovor je potpisan puno kasnije ali je ravnateljica u potpunosti održala svoje obećanje. Pri tome nam je dala ogroman poklon jer nam je prostor stavila na raspolaganje besplatno ! Ogromna hvala i njoj i njenom struč-nom timu na ovom velikodušnom daru.

Svečanost otvaranja izložbe bila je stvarno impresivna. U ispunjenom atriju Galerije pred velikim brojem zagrebačkih filatelista, ali i onih

iz drugih gradova, svečanost su, uz prisutnost nacionalnih povjerenika svih zemalja sudionica, veleposlanika Portugala i Slovačke, predstavnika Ureda Europske unije, Ministarstava europskih i vanjskih poslova, Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Hrvatske pošte i Hrvatske pošte Mostar, te brojnih elektronskih i tiskanih medija, posebno obilježili predsjednik Europske asocijacije fila-telističkih federacija FEPA g. Jorgen Jorgensen i gradonačelnik grada Zagreba g.Milan Bandić.

Izvedene su ,,Lijepa naša “ i himna Europske Unije ,,Oda radosti.“Svečanost otvorenja je vrlo uspješno vodila na hrvatskom i engleskom naša šarmantna Barbara .........

7


92 izloška filatelističkog materijala i 29 izložaka literature ili ukupno 121 izložak. Nikad brojnije i nikad kvalitetnije. Naravno bio je i manji broj izložaka koji trebaju biti temeljito dorađeni, ali općenito prosjek kvalitete je bio vrlo visok. Uz strane izloške, posebno one iz Portugala, Austri-je i Slovačke, važno je da su ovaj put izloženi najkvalitetniji izlošci hrvatskih izlagača i to ne samo onih koji žive i rade u Hrvatskoj nego i hrvatskih izlagača iz Velike Britanije, Njemačke, Austrije i Švicarske. Ukratko bilo je izloženo sve ono, uz rijetke iznimke, čime raspolaže hrvatska filatelija. Ukupni dojam je da smo napredovali i da imamo što pokazati Hrvatskoj i inozemstvu. Posebna atrakcija bio je razred Grand Prix po-bjednika u koji je svaka zemlja odredila jedan od izložaka koji su u svojim zemljama dobili ili nacionalni Grand Prix ili najmanje Veliku pozlaćenu medalju na svjetskim izložbama a bila

su i dva izloška sa velikom zlatnom i zlatnom medaljom sa FIP izložbi.

Ukupno je dodjeljeno 9 velikih zlatnih meda-lja ( 90 i više bodova) i to 6 stranim i 3 domaćim izlagačima. Dodjeljeno je 25 zlatnih medalja i to 17 stranim i 8 hrvatskim izlagačima. Naravno ukusi su kao i uvijek različiti pa se i ne poduda-raju uvijek s mišljenjima sudaca ali ovaj put nije zabilježen niti jedan oštriji protest.

Treba istaći i dobitnike Grand Prixa jer su oni kruna svake izložbe :

Grand Prix Winnerom proglašen je izlo-žak g.Armina Linda,Austrija pod nazivom ,,Österreich-Jubiläumsausbage 1908,“, Grand

su se pojavili i zvani i nezvani. Prijemu predvi-đenom za tridesetak uzvanika prisustvovalo je pedesetak ljudi, među njima i mnogi koji nisu bili pozvani, pa i oni koji su izbačeni iz HFS. Ljudska drskost ne poznaje granica. Prisutnima se je, uz čašu šampanjca, obratio gradonačelnik Milan Bandić i pročelnik Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport mr.sc.Ivica Lovrić .Jednosatno druženje je nastavljeno u pivnici u podrumu Dverca gdje je svaki prisutni dobio na poklon bocu prvoklasnog hrvatskog vina.

U radu Međunarodnog ocjenjivačkog suda su uz naša tri suca, Dražena Tomerlina, Mateja Glavića i Julija Marasa sudjelovali i međuna-rodni FIP suci Hadmar Fresacher, Austrija, Joao Soeiro, Portugal i Vojtech Jankovič,Slovačka a predsjednik je bio naš iataknuti filatelist i filateli-stički pisac Damir Novaković. Uzorna, unaprijed pripremljena shema i termini suđenja omogućila je kvalitetno i vremenski savršeno sinhronizirano suđenje i pravovremeno završavanje Palmaresa.

U sklopu izložbe održana su i dva seminara za suce i izlagače, koja su održali međunarodni FIP suci i poznati izlagači na svjetskim izložbama : dr Hadmar Fresacher, Austrija je predavao na temu ,,Kako prirediti i suditi izložak Poštanske povijesti“ a Vojtech Jankovič, Slovačka na temu ,,Kako prirediti i suditi izložak Tematske filateli-je“ . Na vrlo interesantnim izlaganjima i raspravi koja je uslijedila bio je nažalost mali broj naših sudaca i izlagača. Primjećena je odsutnost onih naših kolega koji najglasnije kritiziraju nedosta-tak filatelističkog obrazovanja u HFS.

Za inozemne goste i dio naših službenih oso-ba organiziran je vrlo lijepi izlet s ručkom na Sljemenu i posjetom Medvedgradu.

A sada o samoj izložbi i izlošcima. Prvo, zbog zahtjeva državnog protokola i sigurnosnih službi , izložba je skraćena za jedan dan ali je i četiri dana koliko je trajala bilo dovoljno za ocjenu da se radi o kvaliteti izložaka do sada neviđenih u Hrvatskoj. Ukupno je bilo 427 izložbenih vitrina i izložbenih ormara za literaturu, najveći do sada zabilježeni obujam jedne izložbe u samostalnoj Hrvatskoj.

Izlošci su bili podjeljeni u natjecateljske, ne-natjecateljske, počasne i službene razrede njih ukupno dvadeset. U svim razredima pokazana su

8


filatelista svim nagrađenim uručene su uz vrlo lijepe medalje i diplome i prigodni darovi.

Sve ostale nagrade navedenu su u Palmaresu izložbe.

Katalog izložbe objavljen je na hrvatskom i engleskom jeziku na 70 stranica u boji i osim podataka o samoj izložbi i njenom programu, izlagačima, pravilima izložbe sadržavao je i po-zdravne riječi Predsjednika Republike dr Josipo-vića, predsjednika FEPA Jorgensena, predsjedni-ka Uprave Hrvatske pošte d.d. Alena Premužaka i predsjednika HFS Mladena Vilfana. Posebno su interesantni stručni članci koji će imati trajnu vrijednost i pomoći filatelistima u raznim područ-jima filatelije.Katalog je prethodno objavljen na internetskoj stranici HFS-a.

Osim Palmaresa izrađen je i vrlo lijepi veliki plakat izložbe.

Elektronski mediji, među njima HTV i dvije druge TV postaje objavile su priloge kao i 5 radio postaja, među njima i jednosatna emisi-ja na Hrvatskom radiju, pa smo tako osigurali medijsko praćenje izložbe. Dva najveća dnevna lista Jutarnji i Večernji list objavili su posebne priloge s fotografijama.

Kao što to kod nas već postaje loša tradicija čitava organizacija izložbe pala je na brigu 7-8 ljudi, nekih manje, a rijetkih više.Svima zahva-ljujem ali dvojicu kolega moram posebno istaći.

Damir Novaković je nosio veliki teret u mje-secima prije izložbe, a kao predsjednik osigurao je savršen rad Međunarodnog ocjenjivačkog suda iako je prvi put u životu vršio tu dužnost.

Tihomir Bilandžić je obavio nemjerljivo naj-veći dio posla. Njegova ekipa je nevjerojatnom brzinom i točnošću montirala i demontirala vitri-ne i izloške, neke usput i popravljala, organizirao je besprijekornu suradnju sa tehničkom ekipom Galerije i obavio veliki posao uređenja, prije-loma i tiskanja kataloga i Palmaresa te izradu vrlo lijepih medalja.Sam je obavio posao kojeg na drugim međunarodnim izložbama obavljaju timovi ljudi.

I na kraju držim da je izložba bila istinski važan događaj za hrvatsku filateliju. Bila je uzor-no organizirana i uspješno provedena. Nakon izložbe dobili smo pisane i usmene pohvale ino-zemnih i domaćih posjetitelja i službenih osoba.

Prix International dobio je g.Joao Violante, Por-tugal za izložak ,,D.Luisi- Emissoes astampadas e de Provisorio“, a Grand Prix National dobio je svjetski poznati izložak Nikole Marakovića ,,Bosnia and Herzegovina- Postal History until 1900“. Ovaj izvanredni izložak, sasvim zasluže-no, proglašen je i ukupnim pobjednikom izložbe. Ocijenjen je sa 96 bodova.

Međunarodni ocjenjivački sud dodijelio je i 9 posebnih nagrada i to:

U Tradicionalnoj filateliji Rudolfu Rakovskom, Slovačka za izložak ,,Slovakia 1939- Definitive postage stamps with portret of Andrej Hlinka“

U razredu Poštanske povijesti dr Hermannu Dietzu za izložak ,, Die Post der Konzentrazi-onslager in Kroatien 1941-1942.“

U razredu Poštanske cjeline-Heimu Tscher-natschu, Austrija za izložak ,,Geheimsvolle Gelblinge“

U razredu Tematske filatelije Eduardu Sousa, Portugal za izložak ,, Sou o Rei da caca“

U razredu mladežne filatelije 10-15 godina Maši Lipovac za izložak ,,The Magic World of Colours“

U istom razredu posebna nagrada za ideju Ma-rion Plavec za izložak ,,Fauna- svjetska staništa.“

U mladežnom razredu 16-18 godina Ani Riti Gabriel Passos, Portugal za izložak ,, The Charm of Flowers“

U mladežnom razredu 19-21 godina Susani Ramos Pereira, Portugal za izložak ,,The Crib“

U jednovitrinskom razredu Eduardu Tkalčiću za izložak ,,Lokalna izdanja NDH“

Na Palmares večeri u prisutnosti više od 30

40


• ako želite obogatiti svoju zbirku• ako želite započeti novu• ako želite prodati staru zbirku

u Hrvatskoj nezaobilazna adresa:

Filatelija BokićTeslina , Zagreb

Radno vrijeme:

ponedjeljak-petak

.. i .. sati

Tel: + ()

Fax: + ()

E-mail: [email protected]

10


mljivo zašto je komisija bila podijeljena. Među-tim, u toj marci se ogleda mnogo više od onoga što se događalo na prostoru Hrvatske tih ratnih godina s početka devedesetih u XX. stoljeću. Slikom marke, okom kamere Damira Fabijanića, prikazana je sva tragičnost bezumlja kojim se željelo spriječiti osamostaljenje Hrvatske, ali i istovremeno je ta slika odraz dubokog pijeteta svim žrtvama Domovinskog rata kao i spomen na sve grozote kroz koje nisu morali proći samo građani i branitelji Hrvatske već i mnoga zna-menja njihove vjere i mnoga ostavština hrvat-ske kulturne baštine. Svoju mržnju dušmani su iskaljivali na svemu što je bilo hrvatsko pa su tako i skulpturi Bogorodice, tradicionalno zva-noj Kraljicom Hrvata, iskopali nemoćnoj oči i vandalski je pokušali uništiti. Pri tome je i sama glava na skulpturi bila otkinuta od tijela.

Hrvatska pošta je usprkos, na slici marke sablasno prikazanom liku Bogorodice, hrabro poslala ovu marku na međunarodno natjeca-nje za izbor najboljih maraka za 2001. godinu. Značaj i renome ovog natjecanja odražava i činjenica da se na njemu dobivene nagrade za umjetnička postignuća, u domeni filatelije, tre-tiraju kao alpari filmskim Oskarima. Natjecanje je bilo organizirano u Italiji, u Legnagou u rujnu 2002. godine, i tamo je ta marka dobila veliko priznanje. Za umjetničko rješenje je dobila na-gradu ‘San Gabriele’ kao najljepša poštanska marka svijeta u kategoriji religioznih tema na markama, a nije zgorega napomenuti da je svih

Prigoda desete obljetnice ponovnog rođenja Hrvatske, kao slobodne, samostalne i suverene države u svjetskoj zajednici država, obilježena je 08.10.2001. godine u poštanskom prometu Repu-blike Hrvatske prigodnom poštanskom markom. Šokantna slika na poštanskoj marci već je kao prijedlog rješenja podijelila komisiju, nadležnu za odabir motiva hrvatskih poštanskih maraka, i da su možda okolnosti bile drugačije pitanje je da li bi današnja marka izdana za tu prigodu izgledala tako kakova jest. Konačna odluka ko-misije ipak je bilo rješenje na kome je prikazan Bogorodičin lik iskopanih očiju, razderane povr-šine nosa i vidno oštećenog vrata. Autor rješenja je renomirani hrvatski dizajner Danijel Popović, a osnova za rješenje je bila slika oštećenog kipa Bogorodice iz crkve Sv. Nikole u Čilipima, iz Konavala, tridesetak kilometara udaljene od Du-brovnika. Sliku je, početkom studenog 1992., napravio profesionalni fotograf Damir Fabijanić prilikom obilaska netom oslobođenih dijelova hrvatske južno od Dubrovnika.

Na prvi pogled, s obzirom na sablasnost prika-za slike, nameće se pitanje kako s njom možemo obilježiti, za Hrvatsku, tako značajan povijesni trenutak. U njoj nije bilo ni ljepote, ni veselja, ni radosti već svega nasuprot tome. Stoga je razu-

GOSpA OD KONAVALAZoran Vlahović

11


Prema informacijama dobivenim od samog autora albuma, gospodina Danijela Popovića, tiskom je bilo predviđeno 19 albuma. Svaki od albuma je označen na zadnjoj stranici korica rednim brojevima od 1 do 19, međutim od ti-skanog i pripremljenog materijala napravljeno je samo 15 albuma.

Prema tumačenju autora, po principima izrade serigrafija, prvih 6 albuma bilo je au-torskih (AE primjerci). Spominjanje principa tiskanja serigrafije značajno je jer omogućava razumijevanje pojave albuma na kojima je na zadnjoj strani korica, uz oznaku naklade kao 13, otisnut i redni broj albuma veći od 13. Zapravo pomutnju oko broja napravljenih albuma unosi otisnuta naklada na zadnjoj strani korica i to odmah iznad otisnutog rednog broja albuma. Broj 13, otisnut kao oznaka naklade, bi u duhu tiskanja filatelističkih materijala označavalo broj ukupno tiskanih primjeraka. Međutim u duhu tiska serigrafija to je samo broj otisaka bez uključenih autorskih primjeraka. Zbog toga su neautorski primjerci albuma trebali na prvom listu u albumu imati posebno rukom ispisan redni broj albuma odvojen od broja naklade kosom crtom (npr. ‘7/13’), a što je trebalo imati funkciju rednog broja otiska serigrafije.

Prema autorovom objašnjenju autorski pri-mjerci, namijenjeni predstavnicima organiza-tora natječaja u Italiji, su prvotiskani primjerci rednih brojeva 1-6 u kojima na prednjoj strani prvog lista, na dnu, nije ručno ispisan redni broj albuma kao redni broj otiska serigrafije. Svi ostali primjerci albuma od brojeva 7 do 19 trebali su imati odbrojavanje na tom prvom listu kao redni broj od 1 do 13 kroz 13. Me-đutim vjerojatno nije sve tako i provedeno jer se album broj 15 pojavio bez oznake rednog

broja na prvoj stranici iako ima vlastoručni potpis autora i to samo njegovim imenom. Prema izjavi autora albuma, gospodina Danijela Popovića, albume je vlastoručno potpisi-vao ili samo imenom ili samo prezimenom, a redni broj na prvoj stranici nije uvijek sam upisivao.

jedanaest članova ocjenjivačke komisije jed-noglasno donijelo odluku. Bila je to nagrada ne njenoj ljepoti već rješenju koje podsjeća na sudbinu simbola vjere u mnogim ako ne i svim ratovima na ovom našem svijetu. Sudbinu ko-jom su djela ljudskih ruku nestajala u košmaru mržnje, osvete i razaranja i to samo zato jer su bila dio vjere ili jednih ili drugih.

Pri preuzimanju nagrade u Legnagou, uz pred-stavnike hrvatske pošte, bio je prisutan i autor dizajnerskog rješenja Danijel Popović. Za tu pri-godnu napravljeno je i nekoliko spomen albuma, nalik onima koje za neka izdanja, za prodaju, radi i sama hrvatska pošta. Ovi albumi bili su prezen-tacijske namjene i dijelom su uručeni osobama koje su bile organizacijski vezane uz natjecanje.

Tisak spomena albuma, kao nakladnik, orga-nizirao je i sproveo dizajnerski studio Danijela Popovića ‘POP & POP’, sa željom da se na pri-godan način zahvali organizatorima natjecanja na časti koja je dodijeljena ovoj marci. Albumi su rađeni nakon poziva u Legnago, ali zbog kratkoće vremena i nemogućnosti promptnog opremanja nisu bili odmah popunjeni svim materijalima. Poseban razlog tome je bila i želja autora da na prigodne omotnice i karte, poseb-no tiskane za prigodu preuzimanja dodijeljene nagrade, u Legnagou nalijepi talijanske marke i poništi ih prigodnim poštanskim žig tali-janske pošte koji je bio u uporabi u Legnagou na 29.9.2002. a posvećen upravo nagradi San Gabriele tj. na-gradi za kategoriju religioznih tema na poštanskim markama.

12


mjesto za ugaoni deveterac iz donjeg desnog ugla hrvatskog arka na kome se nalazi četverac vinjeta s uvećanom slikom marke. Trinaesta stranica bila je namijenjena za smještaj cijelog hrvatskog arka tog prigodnog izdanja. Album je dodatno uključivao dvije prigodne koverte i

Album je prigodno ilustriran slikama razru-šenih crkava u Nuštru, Vočinu i Brestu Podrav-skom, koje su stradale tijekom Domovinskog rata (1991.-1998.), slikom razrušenih Banskih dvora nakon raketnog napada na vladinu zgradu 08.10.1991., te slikom hrvatskih boraca na Srđu s panoramom dubrovačkih zidina u pozadini. U albumu su na nekoliko stranica bila predviđena mjesta za marke ovog izdanja. Na prvoj stranici predviđeno je mjesto za jednu marku, na trećoj mjesto za marku s vinjetom sa zastavom (par polja iz sredine arka) i ispod toga mjesto za četverac maraka. Na sedmoj stranici nalazi se

Zadnja stranica korica s otisnutim brojem nakla-de i rednim brojem albuma 0007

Prva stranica, s prvog lista, s potpisom autora ‘Popović’ s upisanim rednim brojem serigrafije

7/13 (album s rednim brojem tiska 0007)

Zadnja stranica korica s otisnutim brojem nakla-de i rednim brojem albuma 0015

(AE primjerak?)

Prva stranica, s prvog lista, s potpisom autora ‘Danijel’ i bez upisanog rednog broja serigrafije iza

oznake ‘No.’ (album s rednim brojem tiska 0015)

13


tri prigodne karte kojima je autor bio Danijel Popović.

Jedna od prigodnih omotnica bila je neusvo-jeno rješenje za službeni FDC Hrvatske pošte. Na ilustraciji te omotnice sporan je bio prikaz hrvatske zastave zataknute u raspelo ali s bijelim prvim poljem u grbu (peta stranica). Zasebna stranica bila je namijenjena dvjema kartama od kojih je jedna imala isto likovno rješenje kao neusvojeni FDC, a druga je prikazivala hrvatsku zastavu ali ovaj puta sa crvenim prvim poljem u grbu (jedanaesta stranica).

U Italiji su, po dolasku delegacije hrvatske pošte, kupljene različite talijanske marke koje su nalijepljene na prethodno spomenute i još u Zagrebu napravljene prigodne omotnice i kar-te. Te omotnice i karte, od kojih je za svaku postojao samo jedan tip, imale su na sebi oti-snut lik Konavoske gospe kakav je prikazan na samoj marci i prigodni tekst vezan uz dodjelu

nagrade San Gabriele. Talijanske marke su na njima potom poništene spomenutim prigodnim žigom talijanske pošte u Legnagou. Spomenuta omotnica trebala je biti smještena na sedmoj stranici, gdje i deveterac maraka, ali zbog njene veće veličine, od one koja se očekivala tije-

kom faze tiska albuma, omotnica nije imala dovoljno prostora da se smjesti ispod deveterca. Za prigodnu kartu bila je predviđena petnaesta stranica u albumu.

14


crkve Svetog Petra u Vatikanu.Zadnje zajedničko izdanje bio je prigodni po-

štanski blok s dvije marke „Rab – San Marino“ izdan u listopadu 2012. godine. Ovo zajednič-ko izdanje s poštanskom upravom San Marina prikazuje motiv Svetog Marina, osnivača Re-publike San Marino, koji je bio klesar s otoka Raba. Njime se obilježava 20 godina uspostave diplomatskih odnosa Republike Hrvatske i San Marina. Zanimljivo je da je naklada bloka San Marina veća za 20 000 primjeraka od naklade Hrvatske pošte. Budući da se u San Marinu po-štanske marke ne koriste u velikim količinama za plaćanje poštanskih usluga (San Marino ima samo 32 tisuće stanovnika), pretpostavlja se da će gotovo 55 tisuća blokova San Marina završiti u pomno čuvanim filatelističkim zbirkama. Obje su marke tiskane u čakovečkoj tiskari „Zrinski“,

što je veliko priznanje hrvatskoj tiskarskoj dje-latnosti i njezina promidžba.

Program izdavanja prigodnih poštanskih ma-raka Republike Hrvatske u 2013. godini pred-viđa novo zajedničko izdanje – sa Suverenim viteškim malteškim redom koji izdaje poštanske marke od 1966. godine. Sa 57 zemalja ima us-postavljen poštanski promet.

Također, u suradnji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode (engl. World Wide Fund for Nature – WWF), međunarodnom institucijom koja se bavi zaštitom ugroženih životinjskih vr-sta u svijetu, 1999., 2004. 2006. i 2012. godine nastale su prigodne poštanske marke Republike Hrvatske na temu faune.

Međusobnu povezanost dviju država, kada je riječ o kulturi, religiji, etnografskoj baštini i drugim područjima ljudskog življenja, nacional-ni poštanski operatori vrlo često ovjekovječuju zajedničkim prigodnim poštanskim markama, potičući tako međunarodnu suradnju s jasnom prisutnošću nacionalnog identiteta.

Prva poštanska marka Republike Hrvatske u takvu zajedničkom izdanju tiskana je s Au-strijskom poštom 1995. godine u povodu 100. obljetnice smrti skladatelja Franza von Suppéa (Franz von Suppé rođen je u Splitu, a živio je i radio u Beču). Druga, možda i najvažnija, bila je suradnja s Poštom Vatikana (Poste Vaticane) kada je 1998. godine, kao zajedničko božićno izdanje, odabran motiv „Poklonstvo pastira“ iz časoslova Officium Virginis Jurja Julija Klovića (zbog velikog zanimanja, ova je marka poo-

davno rasprodana). Treće izdanje, ostvareno 28. siječnja 1999. godine s Poštom Slovačke, marka je „Kardinal Juraj Haulik – nadbiskup zagrebački“. Slijede poštanske marke s Bel-gijom (motiv čipaka) i Češkom (motiv jedne slike Vlahe Bukovca) u 2002. godini te izdanje s Mađarskom „Ladislavov plašt“ iz 2003. go-dine. Godine 2009. tiskana su dva zajednička izdanja – s Poštom Crne Gore (Sveti Tripun – 1200. godina u Kotoru) i Poštom Slovenije (istarske pastirske kućice u poljima: kažun, slov. hiška). Godine 2011. ponovno je izdana zajed-nička marka s Vatikanom, a povod je bila 300. obljetnica rođenja Ruđera Boškovića. Motivi na marki su Boškovićev lik i rekonstrukcija kupole

Zajednička izdanja – dvostruko predstavljanje države

Ivo Aščić

Zajedničko izdanje Slovačke i RH iz 1999. s motivom kardinala Juraja Haulika

Zajedničko izdanje Bjelorusije i Suvere-

nog viteškog mal-teškog reda iz 2010.

izdano povodom uspostave poštan-

skog prometa 28. travnja 2009. između ove dvije

poštanske uprave

15


puteva koji vode s istoka na zapad,tj. iz Azije u Europu. U trenutku kad je Rusija pokušavala „stvoriti“ izlaz na topla mora, zapadnoeuropske države su pokušale osigurati komunikaciju iz Europe u Bagdad i dalje prema Aziji.

Stanje na Balkanu 1912. godine zorno prika-zuje karikatura, koja je objavljena u London-skim novinama 2. listopada 1912., nekoliko

dana prije izbijanja 1. balkanskog rata.

Najveće aspiracije na Balkanu imala je Ru-sija koja je već u drugoj polovici XIX. stoljeća potpirivala strasti, naročito kod Bugara. Zahva-ljujući Rusiji i njezinoj pobjedi nad Turskom u rusko – turskom ratu (1877. – 1878.) mirovnim sporazumom iz San Stefana (3.3.1878.) Bugar-ska je dobila samostalnost i državnost. Prema ruskim utjecajem nastala je velika Bugarska koja je zauzimala sva područja tadašnje turske

Balkanski ratoviNa početku XX. stoljeća političko stanje u

Europi a tako i na njegovom jugu bilo je „kipu-će“ i komplicirano. Dva velika carstva: Austro – Ugarsko i Otomansko pucala su po šavovima zbog unutrašnjih netrpeljivosti. Potlačeni narodi težili su nacionalnoj i stvarnoj slobodi. Na Bal-kanu su neki narodi još u drugoj polovici XIX. stoljeća uspjeli izboriti slobodu od Otomanskog jarma i osnovati svoje nacionalne države. Nastale u Grčka, Bugarska, Srbija te Crna Gora. No veći dio Balkana, uglavnom naseljen makedonskim narodom, ostao je pod turskom vlašću.

U drugoj polovici XIX. stoljeća su velike sile obećavale autonomiju Makedonije, no na Berlinskom kongresu 1878 godine, kada su se krojile nove granice Europe, zbog raznih inte-resa zapadnih sila i Rusije popustili su Turskoj te odstupili od zahtjeva da Makedonija dobije autonomiju. Sve do početka XX. stoljeća je u Makedoniji kipjelo i nizali su se (neuspješni) ustanci za oslobođenje od Otomanske vlasti. Početkom XX. stoljeća u turskoj su se vojsci započele događati promjene koje su poticali na zapadu obrazovani časnici. Nastao je pokret Mla-da Turska, koji je doveo do liberalizacije turske vlasti i društva. S vojno-političkog stajališta vlast u Turskoj počela je „labaviti“. S druge strane su Balkanske države osjećale potrebu oslobođenja ostatka Balkana od turske vlasti. Da bi se mogla steći točnija slika odnosa na Balkanu, potrebno je uzeti u obzir i političke odnose u Europi tog vremena jer se nije radilo samo za oslobađanje podjarmljenih naroda na Balkanu od Otomanske vlasti. Početkom XX. stoljeća zapadna Europa proživljava ekonomsku i industrijski procvat što je stvaralo potrebu za novim izvorima siro-vina i energenata. Velike sile Velika Britanija, Njemačka, Austrougarska i Rusija su se trudile svaka na svoj način pridobiti balkanske države na svoju stranu te tako dobiti strateški nadzor

pOšTA NA TLU DANAšNJE REpUBLIKE MAKEDONIJE (2. dio)

Tomislav Trpkovski

16


oblasti (vilajeta) Rumelija u čijem je sastavu bilo i cijelo područje Makedonije. Međutim velike europske sile bile su uznemirene zbog tog dogovora jer ih je prestrašila mogućnosti da velika Bugarska zavlada na Balkanu te su na Berlinskom kongresu (lipanj – srpanj 1878.) izvršile reviziju Sanstefanskog sporazuma pri čemu su granice Bugarske značajno smanjene. Zbog toga su se Bugari počeli osjećati uskraćeni i prevareni jer im je oduzeta bilo pravo na uje-dinjenje svih makedonskih zemalja s maticom Bugarskom.

Slijedeći koji su polagali pravo na make-donska područja bili su Srbi koji su zagovarali tezu da je područje srpsko još iz vremena cara Dušana koji je za prijestolnicu svog carstva izabrao Skopje.

Istodobno su Grci iznosili tezu da je Make-donija još iz antičkih vremena grčka.

U takvom ozračju balkanske države Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska su 1912. godine osnovale Balkansku ligu, koja je za cilj imala protjerati Turke s balkanskih prostora, dok je skrivena namjera bila raskomadati Makedoniju i podijeliti je kao vojni plijen.

Zemljovidi koji prikazuju stanje na Balkanu poslije 1. balkanskog rata i potpisivanju

Londonskog sporazuma te stanje po 2. bal-kanskom ratu koji je završen potpisivanjem mirovnog ugovora u Bukureštu i dogovorom o podjeli Makedonije između Srbije, Grčke i

Bugarske

Prvi balkanski rat je obilježen povlačenjem Otomanskog carstva s Balkana. Rat je trajao od 8. listopada 1912. do 30. svibnja 1913. godine. U tom ratu su kombinirane vojske Balkanske lige (Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska) uspjele pobijediti brojčano slabiju i strateški slabo organiziranu vojsku Otomanskog car-stva. Saveznice nisu imale plan zajedničkog ratovanja pa je u početku svaka država vodila samostalno rat protiv Turske. Rat se vodio na četiri bojišnice. Članice koalicije su osvojeno

Propagandna razglednica, koja je izdana u Bugarskoj 1912. godine i prikazuje granice

država Balkanske lige pred početak rata protiv Turske

17


područje razdijelili. U Trakiji su Bugari po-bijedili glavninu turske vojske i potjerali do Carigrada (Istanbula) i Adrianopla (Edirne). U Makedoniji je srpska vojska odmah na početku rata izborila veliku pobjedu na kumanovskom bojištu, koji je omogućio neometan prodor srp-ske i crnogorske vojske do Skopja i dalje prema Bitoli. U međuvremenu su Grci napredovali prema sjeveru osvajajući Solun i napredujući dalje prema Janini (Ioannina). Na jugozapadu je crnogorska vojska zaposjela Skadar, a srpska vojska luku Drač.

Propagandna razglednica koja simbolično prikazuje pobjedu Balkanske lige nad Oto-

manskim carstvom 1912. godine

Bugarska, često nazivana „Balkanska Prusi-ja“, bila je među saveznicima vojno najmoćnija. Glavni cilj Bugara je bilo osvajanje Trakije i Makedonije. Prema predhodnom dogovoru Makedonija je trebala biti podijeljena između Bugarske, Srbije i Grčke. Međutim Bugarska se ipak nadala da će joj pripasti većina Makedo-

nije zajedno s važnim pomorskim pristaništem Solunom.

Bugarska pošta je u propagandne svrhe pri-premila seriju maraka s pretiskom „OCBOБ.

BOЙHA 1912 – 1913 (Oslobodilački rat 1912 – 1913.)“ i pustila ih u promet na kraju

2. balkanskog rata

No Bugarska nije bila uspješna u svojim voj-nim operacijama. Njihov napad na Adrianopel (Edrene) ubrzo je završio porazom, na što je Srbija priskočila u pomoć i poslala na to bojište svoju kompletnu 2. Armiju s približno 50.000 vojnika i topništvom. Pod takvim jakim vojnim pritiskom Turci su bili prisiljeni položiti oružje. Angažiranje srpske vojske u bitci za Adrianopel (Edrene, Jedrene) omogućio je Grcima da neo-metano i bez većih napora prvi dođu do Soluna i osvoje ga prije Srba, što se kasnije pokazalo sudbonosno za povijest Srbije. To je praktično značio kraj njihovih želja o izlasku na more.

Preporučeno pismo (filatelistički pripre-mljeno) s kompletom maraka „Osvobodilna vojna 1912-1913“ poslana iz grada Russe (PYCCE) (Bugarska) poslano u Nürnberg

(Bavarska)

18


Preporučeno pismo, poslano 13. lipnja 1913. iz grada Kavale tada pod bugarskom okupaci-jom (danas u Grčkoj), frankirano s bugarskim markama od 25 para i žigosano s poštanskim žigom „KABAЛA – KAVALA“ i cenzornim žigom „ЦАРСТВО БъЛГАРИя ВОЕННО

КОМАНДАНТСТВО ГРАД – КАВАЛА (TSAR-STVO BULGARIYA VOENO KOMANDAN-

STVO GRAD – KAVALA)“. Pismo je poslano u Bitolu, tada pod srpskom okupacijom i na pole-đini ima dolazni žig „БИТОЉ - BITOLJ BOJ-HA ПOШTA (VOJNA POŠTA)“, 13.7.1913.

Srbija se u tišini još prije pripremala za rat te je njezina vojska bila dobro opremljena i vr-hunski osposobljena. Mobilizacija je pokrenuta početkom rujna te su do kraja mjeseca sve četiri države bile spremne za rat. Rat je bio započet od strane Crne Gore 8. listopada napadom na Skadar. Ostale tri države su podržale Crnu Goru i 1. balkanski rat je službeno započeo.

Glavnina turske vojske se sukobila sa srp-skom Dunavskom i Drinskom divizijom 10. i 11. listopada u bitci kod Kumanova koja je za-vršila katastrofalnim porazom Turaka. Slijedeći dan je srpska vojska pobjednički ušla u Skopje.

Kumanovo: Tabor srpske vojske

Srpska vojska je nastavila svoje napredova-nje kroz Albaniju te došla na obalu Jadranskog mora.

Bitka za Bitolu

Srpska artiljerija pokraj sela Novaci

(okolica Bitole)


Slijedila je bitka za Bitolu početkom studenog, nakon čega je skoro sav teritorij koji je Srbija planirala osvojiti u ovom ratu bio osvojen. Pre-ma dogovoru s Bugarskom bilo je osvojeno područje pomorskih luka Drač (Du-razzo) i Skutari (Scutari). Na tu točku dogovora Austrija i Italija su izrazili protest. Za-padne sile su pritisnule Sr-biju koja je u travnju 1913. morala povući svoje snage iz navedenih gradova, te su omogućili uspostavljanje al-banske države pod patrona-tom Austrije i Italije.

Bitkom kod Adrianoplu (Edrene) između združenih bugarsko – srpskih snaga i turske voj-

ske koja je završila porazom Turske okončane su vojne operacije 1. balkanskog rata. U Lon-donu je 30. svibnja 1913. s potpisom mirovnog sporazuma službeno završen rat.

U svijetu je malo dizajnera koji se bave oblikovanjem poštanskih maraka. Odakle interes za poštanske marke? Što Vas njima privlači?Marke na malom prostoru zahtijevaju veliku izražajnost i jasnu, pre-ciznu poruku. To je izazov. Važnost marke dodatni je motiv. Marka je mali oblik suverenosti i identiteta domovine; poruka svijetu o ljepoti zemlje, o njezinu kulturnom blagu, o intelektualnim i sportskim dometima.

Kakvi su bili dojmovi nakon dobivene posebne nagrade za kulturu Olimpijske akademije iz Vicenze za marku Dan bijelog štapa? Koliko su filatelističke nagrade cijenjene i važne?Ta je nagrada u Asiagu u Italiji filatelistički „Oscar“. Dan bijelog štapa je čista ideja; tu je dizajn misao, to je prva marka na Brailleovu pismu dovoljno velika da je mogu čitati i slabovidne osobe. Nagrade su važne jer potvrđuju da ste bili na pravom putu, da ste poslali pravu poruku. Svojedobno sam dobio treću nagradu najprestižnijeg časopisa za filateliju u Europi za marku Karlo Veliki – stvaranje Europe. Također sam u tri navrata osvojio nagrade za najljepšu marku Republike Hrvatske.

Radili ste marke različitih tematika. Koliko vremena i truda treba za određenu temu?Marka je ideja, nadahnuće. To je najvažnije. Kada se crta ili slika, treba više vremena od računalnog rješenja.

Koja Vam je marka najdraža među onima koje ste dizajnirali?Trpimirova darovnica.

Je li hrvatski dizajn poznati brend u svijetu i što još treba napraviti da postane poznatiji?Bojim se da nije iako to hrvatske marke zaslužuju. Njih dizajniraju naši najpoznatiji, pa i svjetski priznati dizajneri (Boris Ljubičić, Orsat Franković), slikari (Zlatko Keser) i timovi dizajnera. Hrvatska pošta tre-bala bi napraviti agresivniji napor u promidžbi naših maraka i autora.

Intervju s dizajnerom H. Šercarom (2. veljače 2013.)Stela Prislan-Fujs

19

Prigodni poštanski blok 1150. obljetnica Trpimirove darovniceIzvor: www.posta.hr

Prigodna poštanska marka Dan bijelog štapaIzvor: www.posta.hr

Potpisnici Londonskog mirovnog sporazuma

20


Društvena aktivnostOno što je za nas filateliste jako zanimljivo to je što je grad

Brod 1896. godine imao filatelističku radnju s prodajom maraka i ostalog pribora u radnji gospodina Izidora Steinera, što govori i slovi kao prva trgovina maraka na području današnje Hrvatske, Slovenije, BiH, i drugih u okruženju.

Između ostalog naklada ove prikazane razglednice Brodske sinagoge je od Steinera iz 1915. godine! Sve je to omogučilo razvoj kvalitetnih izlagača iz Broda koji su se pojavili već 1907. godine u Zagrebu na filatelističkoj izložbi, te pored izlagača iz Europe i Hrvatske postigli zapažen utjecaj.

Veliki pozitivni gospodarski, kulturni, filatelistički utjecaj i razvojnu društvenu aktivnost samog grada su imali Židovi, kako u osnivanju ili sudjelovanju. Bavili su se ugostiteljstvom, raznim obrtima, umjetničkim sadržajima..

Nabrojati ću neke od mnogih di su Židovi bili osnivači i/ili sudionici: Dobrovoljno vatrogasno drušvo (1872), Hrvat-ski Radiša (1920), Hrvatsko Narodnodobrovoljačko kazalište (1886), Hrvatska čitaonica, Rotary klub, Esperantsko društvo i list „Espero“, Crveni Križ, osnivanje Filatelističkog Društva Brod na Savi, Židovi su bili i politički aktivni osobito su bili članovi Hrvatske Stranke Prava u gradu te utemeljuju i danas aktivan i nerazdvojivi list Slavonskog Broda „Posavska Hrvat-ska“ 1894. godine, športsko društvo „Makabi“ 1921. godine i mnogo ostalog.

Od poznatih umjetnika dali su: Rothmullera opernog pje-vača, Grabera slikara i crkvenog ilustratora, dr. Emanuel Kohn Kovačić – upravitelj bolnice i mnogi drugi.

U svom radu i opusu Židovi su koristili i služili se isključivo na Hrvatskom i Njemačkom jeziku

Kamen temeljac za sinagogu položen je 24. rujna 1895. godine. Sinagoga je dovršena 1896. godine, a uz nju su bili osigurani stanovi za rabina i kantora i prostorije za društveni život općine. Općina je tada imala 110 članova, a u okolici je živio znatniji broj žitelja.

Projekt sinagoge je bio u maurskom stilu, a radove je izvela građevinska tvrtka Hönigsberg i Deutsch iz Zagreba. U temelje sinagoge uzidana je povelja u kojoj se, osim uobičajenih za-hvala caru Franji Josipu, banu, županu i gradonačelniku Broda, posebno zahvaljuje Građevinskom odboru.

Mnogo vremena kasniije, povelja je pronađena prilikom raščišćavanja ruševina sinagoge i znatno je bila oštećena, a snimke njena 4 lista se čuvaju u Muzeju Brodskog posavlja.

Sinagoga je 14.travnja 1941. opljačkana i spaljena, a u toku rata 1944 je bombardirana.

Dana 3.studenog 1994. na mjestu sinagoge, u ulici kralja Petra Krešimira IV., gradonačelnik dr. Vukelić je otkrio spomen ploču, koja je postavljena na prijedlog predsjednice židovske općine Anđele Spicer.

RazglednicaZasigurno od svih drugih povjesnih razglednica Broda,

upravo razglednica s motivom Brodske sinagoge zauzima jednako mjesto među najznačajnijim i najcjenjenijim fila-telističkim objekatima proučavanja tog područja, kulturno povjesnih pečata i baštine grada. S obzirom na manjak drugih izvora, upravo su motivi s razglednice važan i rijedak izvor informacija te slikopisa! Nažalost i sama postojanost takovih razglednica je minimalna, stoga i cijene na tržištu su dosta visoke, pogotovo u boljoj kvaliteti očuvanosti.

Brodska sinagogaBranislav Kujundžić

21


koji je bio mobiliziran kao đak-vojnik sa boravkom u vojnom učilištu u Zagrebu.Sadržaj poruke ,brižno ispisan uobičajeni dan u obitelji Zebec u Vukovaru,“...ja samo radim do podne u ljekarni,mamica kuha i pomaže omami u heklanju Mirna isto pokušava štrikati nešto.Nešto je čudno ...vlada neuobičajena tišina.Ali ja neidem više u vinograd...“Puno mislimo na Tebe,pa Te pozdravljamo i grlimo –Tvoji:omama,mamica,Mija i tata. V.11.4.945. (Vukovar 11.4.945 nadnevak pisanja dopisnice)

Dpisna karta (DOPISNICA) bila je uručena sinu Hrvoju 14.travnja u jutarnjim satima u vojarni Černomerec a otpo-slana 7 sati prije „pada – oslobođenja“ Vukovara sa otpremnim žigom pošte 12.IV.45-9 sati Vukovar.(razvidno na slici ) Priču o ovoj dopisnoj karti nemožemo završiti samo sretnim uručenjem sinu Hrvoju. I2.travnja već u večernjim satima komunisti uz pomoć, naoružanih „ratnika“,odvode gospodina Nikolu Zebeca i još 62 građana hrvata u prvoj „turi“odvode na smaknuće. U slijedećem danu, 13 i danima koji su dolazili ukupno je ubijeno 1o2 građanina, itelektualaca, posjednika i trgovaca. Cilj je jasan, konsfikacija imovine i pljačka svega što je pripadalo ubijenima. Sav ovaj pohod na nevine žrtve, izvršen je bez suđenja i dokaza o njihovoj krivnji. Jedina krivnja je bila, jer su bili hrvati.

Ova dopisnica potvrđuje discipliniranost poštanske službei na područjima,kao i ekspeditivnost u zadnjim trenucima nekih doga-đanja, što je slučaj i od 12.travnja 1945 godine u Vukovaru. Poslije 46 godina,od travnja 1945, takođe je bio rat u dijelu R.Hrvatske trebao sam dobiti čestitku iz Češke –Praga a koja je poslana 3.12.1991,kolega Blaha je dobio „Retur“ uz vraćenu poruku „VUKOVAR NE POSTOJI“. O ovoj pošiljci drugi puta,jer je sramotno djelovao centar poštanske službe u susjednom gradu Osijeku. Informacije za izbjeglice su bile u Zgrebu ili Crvenom križu, bile su dakako dostupne??U posjedu sam ove čestitke od 1994 godine sa zlokukim žigom da „Vukovar ne postoji“!?

U jednom gradu, baš u jednom gradu,ostale gradove znam po imenu i prostoru koji nisu imali teške i prelomne nadnevke i stoljetne neizvjesnosti u svojemu postojanju kao Vukovar..Grad, koji će u dolazećih 10 godina obilježiti 800 godina posto-janja je grad Vukovar.No,da potvrdimo istinu napisanu u prvoj rečenici ,vratimo se u knjige povijesti i starih zapisa:Do 12-tog stoljeća naselje uz rijeku Dunav plavljeno je i požarom paljeno više puta, ribarski i lončarski zanati uz nešto zemljoradnje održavali su svakodnevni život, bila je to teška svakodnevi-ca.Veći dio 15 i 16 stoljeća pripadao je turskom okupiranom vladanju.Odlaskom turske vladavina, ne zadugo, pojavila se kuga koja je znatno umanjila broj stanovnika.Sedamnaesto i osamnaesto stoljeće,donosi reforme u vladanju europskim na-rodima.Reforme i ratovi mijenjaju način života,velike su seobe naroda,gube se indentiteti pojedinih krajeva a k tome i razne revolucije do 19 stoljeća imaju veliki utjecaj na naše krajeve. Ratovima dolazi se do vladavine; careva,kraljeva, diktatora, kvislinga i komunistićkih vođa.U tom na kratko, nabrojenom više stoljetnom vremenu Vukovar je ipak imao svoju posebnost,

naučio je trpjeti ali isto toliko možda i više volio je svoj grad na ušću svoje dvije rijeke Vuke i Dunava,dakako ovdje je rijeć o građanskom vukovaru, žiteljima grada.

12. travanj 1945 godine, u popodnevnim satima,točnije, u ondašnjim vojnim obavijestima je zapisano „......probojem sremskog fronta u smeru napada Vukovar naše snage ušle su u Vukovar u 16 sati i 35 min. i zauzele ga u celosti....“ Uo-bičajena vojmo-ratna obavijest koja je slijedećeg dana čitana ili slušana putem ondašnjih medijskih sredstava,vijest kao vijest tko ju je htio poslušati ili pročitati.? Sedam sati prije zauzeća grada, pada, kakav je bio partizanski vokabular, jedna je dopisna karta iz Vukovara putem poštanskih službi i prenosa putovala za Zagreb. Primatelj je bio Hrvoje Zebec,najmlađi sin magistra Nikole Zebeca

priča o jednoj dopisnoj kartiMirko Kovačić

22


Lokalna privremena izdanja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 1941-1944

Nezavisna Država Hrvatska (NDH), osno-vana je 10. travnja 1941. pod zajedničkim protektoratom Hitlerovog Trećeg Reicha i Mussolinijeve Italije. Formirana je na terito-rijima sadašnjih Republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine , ali bez vitalnih dijelova svog nacionalnog ozemlja na pretežitom dijelu jadranske obale i otoka, koje je anektirala Italija.

Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. NDH je proglasila priključenje hrvatskih teri-torija na Jadranu .Stvarnu vlast u NDH imala je njemačka vojska i policija, ali je Nezavi-sna Država Hrvatska imala punu poštansku suverenost tijekom čitavog svog postojanja i u travnju 1942. je primljena u članstvo Svjet-skog poštanskog saveza.

Predmet ovog članka su samo lokalna privremena izdanja NDH koja su se pojavila u dva razdoblja i to :

- pri samom proglašenju NDH u travnju 1941.

- nakon kapitulacije Kraljevine Italije u razdoblju od rujna 1943. do ožujka 1944.

Treba razlikovati situaciju u dijelovima NDH koje su zauzele okupatorske vojske Njemačke, Italije i Mađarske, gdje su pošte neko vrijeme bile zatvorene i ostale dijelove NDH gdje se je poštanski promet uglavnom normalno odvijao a pošte su radile.U tim di-jelovima primjenjuju se u početku poštarine , a i poštanske vrijednosnice Kraljevine Jugo-slavije. Oko 130 poštanskih ureda na područ-jima, koje su anektirale okupacijske vojske Italije i Mađarske, brisano je sa popisa pošta NDH.

Lokalna privremena izdanja NDH su pri-ređena pretiskivanjem maraka Kraljevine Ju-

goslavije u prvom razdoblju u travnju 1941. i maraka Kraljevine Italije u 1943-1944.

Osim ovih izdanja na početku su građani ili poštanski službenici označavali zatečene marke i vrijednosnice Kraljevine Jugosla-vije ručno, pisaćim strojevima ili raznim pretisnim formama tekstom ,,NDH“, ,,Drža-va Hrvatska“ ili samo Hrvatska .Poznato je više od 40 mjesta gdje su na ovaj način na-cionalizirane jugoslavenske marke. Ovakve prepravljene vrijednosnice nemaju karakter izdanja jer su se nastale sporadično i samo-inicijativno.

Obrađena su dva lokalna izdanja u Banja Luci i Belišću.

Među sabiračima vrlo popularno izdanje u Čakovcu nije obrađeno jer ga smatram privatnim proizvodom. Nije bilo prodava-no na poštama i nije korišteno u poštanskom prometu u Međimurju,području za koje je bilo namjenjeno.

3.1. Lokalno privremeno izdanje Banja Luka 1941.

Banja Luka, najveći grad u sjevernoj Bosni bila je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije re-gionalna poštanska direkcija. Nakon izbijanja rata poštanski promet nije prekidan. Proglaše-njem NDH grupa lokalnih pristalica formirala je privremenu upravu grada, odlučila izdati regionalno izdanje i koristiti ga u prometu do pojave regularnih maraka nove države.

Nova uprava odlučuje pretiskati marke Kraljevine Jugoslavije iz 1939. od 1 din., što je odgovaralo poštarini za dopisnice, i 2 din., poštarini za pisma. Pretiskane marke su 21.travnja 1941. puštene u promet. Izdanje je službeno priznato od strane Ministarstva pro-meta i javnih radova NDH, a marke su povu-čene iz prometa 30.travnja 1943. iako su ra-sprodane davno prije.

LOKALNA pRIVREMENA IZDANJA HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE

1918.-1944. (III. dio)Mladen Vilfan

23


PretisakIzrađena je pretisna forma sa 25 klišeja i

pretisnuto je knjigotiskom po tisuću primjera-ka od svake nominale.. Prije pretiskivanja arci od 100 maraka razdijeljeni su na po 4 mini arčića od 25 komada i odstranjeni su rubovi araka što govori da je preša za pretiskivanje bila malih razmjera. Pretisak je izveden samo u crnoj boji. Meni su poznata samo tri kom-pletna arčića od 25 maraka iako je moguće da ih postoji i više.

Rađeni su probni otisci na tankom tzv. ,,cigaretnom papiru“ (engl. Tissue paper). Na njih me je upozorio M.Wieneke i u vri-jeme pisanja članka nisu mi bili poznati.

Poštanska upotreba

Postoje dopisnice i pisma, uredno frankira-ne i putovale poštom. Poznavatelji se razilaze u ocijeni broja sačuvanih objekata. Osobno sam vidio 2 dopisnice i tri pisma iako neki ko-lege smatraju da ih je sačuvano desetak.Ništa manje rijetke nisu ni žigosane marke, većinom uslužno poništene.

Sl. 26 a,b Pretisnute marke Kraljevine Jugoslavije pretiskom ,,Slobodna Bosanska Hrvatska

Sl. 26cProbni otisak (iz zbirke M. Wie-neke) iz gornjeg reda sa širokom marginom

Sl. 27 Originalni preti-sak (povećanje 200 %)

SL. 28 Jedini registrirani žigosani četverci sa tipičnom greškom pretiska ,,Basanska“ umjesto ,,Bosanska“ (marka desno dole)

24


Falsifikati

Poznata su dva falsifikata pretiska. Jedan je neuspio i označen je na slici sa ,,falsifi-kat I.“Drugi je vrlo uspio i neki filatelisti su smatrali da je to ,,probni pretisak“. Na slici je označen sa ,,falsifikat II.“. Tri slova u pretisku ga odaju: ,,o“ u ,,Slobodna“, ,,k“ u ,,Bosan-ska“ i ,,H“ u ,,Hrvatska“.

Iako su marke a pogotovo pisma vrlo traže-ni i skupi, interesantno je da je registriran mali broj falsifikata na tržištu. Nisam do sada vidio marku sa uspjelim falsificiranim pretiskom na pismu ili dopisnici.

Za Falsifikat II. M.Wieneke smatra da se radi o originalnom pretisku s polja 17. ali ilegalno upotrebljenom jer je njime pretiskana čitava serija ,,Veliki Petar“. Ne isključujući tu mogućnost ipak se radi o falsi-

fikatu jer nikada nije bilo planirano pretiskati tu kompletnu seriju. Zato je i pokušaj da se taj čin nazove ,,probnim otiskom“ samo drugi naziv za falsifikat.

3.2. Lokalno privremeno izdanje Belišće / Nacionalizirana pošta tvrtke S.H.Gutmann/ 1941.

Velika drvna industrija S.H.Gutmann u istočnoj Slavoniji izvozno vrlo aktivna, imala je prije rata opširnu korespondenciju sa par-tnerima u čitavoj Europi.

Dolaskom NDH u tvrtku je postavljen dr-žavni kontrolor koji je naredio pretiskivanje zatečenih maraka franko i avio niza Kraljevine Jugoslavije pretiskom ,,NDH“ i stupcem pre-ko imena države.

Do sada je registrirano 12 nominala iz fran-ko serije ,,veliki Petar“. od 0,25 din do 16 din, puštenih u promet 1939-1940. na kredastom papiru. Kod avio niza izdatog 1937. na kreda-stom papiru poznato je 6 maraka . Poznate su i marke nominale od 0,25 i 30 din franko niza ,,mali Petar“ izdate 1935.

Naklade pretisnutih maraka nisu poznate pa su specijalisti i sabirači upućeni isključi-

Sl. 30 Usporedni pregled originalnog i oba po-znata tipa falsificiranog pretiska

Sl. 31 Dvije najrjeđe visoke nominale franko serije ,,Veliki Petar“ i visoka nominala od 20 din avio serije. Poznata 1-2 primjerka od svake. Jedi-ni do sada poznati primjerak nominale od 30 din iz serije ,,Mali Petar“.

Sl. 29 Hitno,preporučeno pismo, pravilno franki-rano ( 4 marke od 3,50 kuna na poleđini), jedino do sada poznato u kojem je marka lokalnog banjalučkog izdanja korištena izvan Banja Luke. Poslano iz Zagreba 29.travnja 1943. i stiglo slije-deći dan u Banja Luku

25


vo na svoja opažanja i opažanja svojih ko-lega.Mnogo godina i specijalisti su sma-trali da ne postoje neponištene marke pa je to smatrao i veliki hrvatski stručnjak prof. V.Ercegović. Međutim, kao i često u povijesti filatelije, naročito kod lokalnih izdanja, izne-nađenja su uvijek moguća! Pronađeno je 5 nominala neponištenih maraka, tri iz fran-ko nizova ,,Veliki i mali Petar“ i dvije iz avio niza ! Logično je da su otkrivene uglav-nom marke visokih nominala obzirom da su one korištene za daleke ili avio destinacije, koje su s početkom rata bile onemogućene. Sve marke malih nominala su utrošene od kraja travnja do kolovoza 1941.odnosno do pojave redovnih franko markaka NDH iz se-rije krajobrazi

Iz svibnja i lipnja 1941. poznate su i vrlo rijetke mješane frankature privremenih izda-nja maraka NDH i maraka s pretiskom tvrtke Gutmann. Redovite marke NDH su i dalje bile perforirane ali više nije bilo potrebe za preti-skivanjem.

Pretisak i perforiranjeDa bi se zaštitila od krađe i neovlašte-

nog korištenja poštanskih maraka tvrtka je u svome otpremnom odjelu primjenjivala perforiranje nerabljenih maraka kraticom tvrtke ,,S.H.G.“. Perforiranje je vršeno od-mah po prispjeću maraka u ekspedit tvrtke posebnim strojem koji se i danas nalazi u gradskom muzeju Belišća. Arak bi se pre-savio po redovima i bušilo odjednom ne-koliko redova.Na taj način bi marke iz su-sjednih vodoravnih parova dobile zrcalnu perforaciju. Kod perforacija postoje dvije verzije slova ,,S“: sa 10 ili 14 rupa. Slovo ,,G“ uvijek ima 15, a slovo ,,.H“ 16 rupa.Očito su se tijekom bušenja 4 igle kod slova ,,S“ slomile. Poznato je okomito i vodorav-no perforiranje.

Pretiskane marke kupljene su na pošti Be-lišće još za vrijeme postojanja Kraljevine Ju-goslavije. Nema podataka o količinama per-foriranih maraka zatečenih u ekspeditu u mo-mentu dolaska povjerenika Vlade NDH koji je naredio pretiskivanje maraka.

Pretisna forma je izrađena od gume u dva dijela. Posebno slova ,,NDH“ a posebno stu-pac kojim je precrtan naziv bivše države. Da je to tako potvrđuje postojanje vrlo rijetkih maraka na kojima je propustom izostavljen pretisak slova NDH i pretisnut samo stupac kojim je precrtan naziv ,,Jugoslavija“.On je izrađen u tri dimenzije obzirom na veličinu maraka ,,mali Petar“, ,,veliki Petar“ i marke za avionsku poštu..

Druga potvrda o pretisku iz dva dijela je da su neki od pretisaka slova udareni u koso .Po-stojala je dvojba jeli bilo više pretisnih formi slova NDH. Kod ručnog pretiskivanja osobito mekšom gumom gotovo da ne postoje dva tden-tična pretiska. Oni se uvijek razlikuju u ovisno-sti o snazi pritiska, kutu pod kojim se pretisna forma pritisne na marku te o količini nanesene boje. Često pojedina slova izgledaju oštećena ili neuobičajeno tanka ili debela. Uvjeren sam da su postojale najmanje dvije pretisne for-me. Uvjetno sam ih nazvao : pretisak s kosim D i pretisak s ravnim malo upuštenim D.Ne može se ustanoviti jesu li obje forme korištene isto-vremeno ili je jedna zamjenjena drugom nakon što se jedna istrošila ili bila zagubljena.

Sl. 32 Originalni pretisak i perforacija

Sl. 33 Slučajno korišten samo stupac, a izostala kratica ,,NDH“

26


Poštanska upotrebaPrema registriranim objektima prvi datum

primjene maraka ovog lokalnog izdanja je iz zadnjeg tjedna travnja, a zadnji viđeni objekt s pretiskanim markama nosi datum iz kolo-voza 1941. Sva do sada viđena pisma su na službenim kovertama tvrtke Gutmann što je svakako dokaz da su izostale bilo kakve fila-telističke špekulacije. To je vrlo rijetka poja-va kod ratnih lokalnih izdanja kada su takove špekulacije više pravilo nego iznimka. Vrlo rijetke marke za zračnu poštu su korištene za običnu poštu. Osobno sam registrirao tride-setak sačuvanih pisama (iskusni član Zbora ispitivača HFS P.Zrinjšćak smatra da ih je re-gistrirao oko 50) i najviše 60-70 poništenih maraka. Poznata su i dva pisma upućena za Njemačku.

Pisma i isječci sa mješovitim frankaturama sa privremenim izdanjima NDH koja su važi-la na cijelom teritoriju NDH su vrlo rijetka. Osobito su rijetke te frankature s Gutmanno-vim markama za zračnu poštu.

Sl. 35 Poznato je desetak pisma s posebnim rukovanjem, preporučenih ili hitnih.Preporučeno pravilno frankirano pismo III.težin-ske kategorije iznad 50 gr (2 din tarifa za pismo + 2 din. za III.težinu iznad 50 grama+ 5 din pristoj-ba za preporuku). Vrlo rijetka upotreba 2 para na istom pismu

Sl. 36 Jedino do sada poznato hitno preporučeno pismo frankirano s nominalom od 12 din druge težinske kategorije od 21 do 50 gr. ( 2 din obično pismo + 1 din dodatak za II.tež.kategoriju +5 din pristojba za preporuku + 4 din pristojba za hitnu dostavu ). Iz atesta P.Zrinjšćaka: Izvanredna rijet-kost i prvo takvo pismo kojeg sam do sada vidio.“

Sl. 38 Marka od 5,50 din otkrivena je tek 2009. godine !

Sl. 34 Dva tipa pretiska: ,,NDH“: kosi ,,D“ lijevo, upušteni ,,D“ desno Verzije slova ,,S“ u perforaciji: lijevo 10 rupa, desno 14 rupa

Sl. 37 Mješovita frankatura I. privremenog Izdanja NDH i avio izdanja s pretiskom. Jedina do sada poznata!

27


FalsifikatiNisam do sada vidio ni jednu marku ili

pismo ovog izdanja za koje bih ustanovio da je u bilo kojem detalju falsificirano. Ra-zlog je komplicirana izrada perforacije što je odvraćalo falsifikatore.

Isto tako nisam vidio nijedan filatelistički inspiriran poštanski objekt.

Lokalno privremeno izdanje tvrtke Gu-tmann je svakako jedno od najinteresantnijih lokalnih izdanja u hrvatskoj filateliji, i za ra-zliku od većine drugih nije bilo kontamini-rano filatelističkim manipulacijama. Sva sa-čuvana pisma imaju isključivo komercijalni karakter.

Lokalna izdanja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u Dalmaciji 1943-1944.

8. rujna 1943 kapitulirala je Kraljevina Ita-lija., koja je pripojila gotovo čitavu istočnu obalu Jadrana oslanjajući se na Rimske ugo-vore koje je potpisala sa NDH u svibnju 1941. Do kapitulacije Italije grad Šibenik je bio dio talijanske provincije Dalmacija.

Odmah nakon kapitulacije Italije for-malnu vlast, civilnu i vojnu, u Dalmaciji je preuzela NDH, ali je stvarnu vlast imala njemačka vojska. Njemački zapovjednik je imao pravo veta na sve odluke lokalnih vla-sti sve do povlačenja njemačke vojske u li-stopadu 1944. Veze grada s kontinentalnom

Sl. 39 Rijetko hitno preporučeno pismo u mješanoj frankaturi s II. privremenim izdanjem NDH pravilno frankirano sa 11 din ( 2 din pismo+5 din preporuka + 4 din hitna isporuka) upućeno 23.lipnja 1941 u Zagreb i stiglo slijedećeg dana

Sl. 40 Jedino poznata upotreba marke iz niza ,,mali Petar“ na pismu pravilno frankiranom sa 8 maraka od 0,25 din= 2 din upućeno 6.svibnja 1941 u Zagreb. Primjenjena je pretisna forma sa ,,kosim D“, zbog malog formata marke udarena koso. Pretisni stupac pokriva dvije marke i jedini je tih razmjera koji sam vidio. Jedno od dva naj-rjeđa pisma lokalnog izdanja Gutmann

28


Hrvatskom bile su vrlo otežane ili u prekidu, naročito željezničke. Njemačka vojska je za svoje potrebe održavala promet vojnim auto kolonama pod snažnom oružanom pratnjom. Te kolone su sporadično prenosile i poštu hrvatskih vojnika i civila.Vlasti NDH su od-mah zabranile uporabu talijanskih poštan-skih vrijednosnica, ali su se sve do travnja 1944.koristili talijanski žigovi jer hrvatskih nije bilo.Po prispjeću novih žigova NDH talijanski žigovi su povučeni u Poštansku direkciju Split.

Obrađena su dva lokalna izdanja u Šibeni ku kao i skradinska lokalna nacionalizacija.

Splitsko izdanje predviđeno kao regional-no za područje Dalmacije, iako službeno pre-tiskano, nije pušteno u promet pa ne zadovo-ljava kriterije ovog članka.

3.3. Lokalno neslužbeno privremeno izdanje Šibenik 1943.

Sve do danas za ovo izdanje postoje mi-šljenja da se radi o privatnom izdanju izda-tom na inicijativu upravitelja šibenske pošte bez suglasnosti poštanskih vlasti u cilju ob-mane filatelista. Dva osnovna kriterija opo-vrgavaju ovakav stav i opravdavaju njegov tretman kao neslužbenog lokalnog izdanja:

Sl. 41 Primjeri svih vrsta pretiskanih maraka

marke ovog izdanja, barem veći dio, pro-davane su građanstvu na šibenskoj pošti o čemu postoje vjerodostojni svjedoci iz toga vremena, koji su kupovali te marke na pošti iako tamo nije bilo najrjeđih maraka u nizu kao ni onih u visokim nominalama od 5 i 10 lira. Postoje bez sumnje komercijalne po-štanske pošiljke koje je pošta prihvaćala na otpremu i isporučivala adresatima iako su vrlo rijetke.

Do danas nije jednoznačno utvrđeno sastoji li se ovo izdanje od 31 ili 32 pretiskane marke. Sporna je pretiskana marka od 1 lire iz tali-janske serije ,,Imperiale“ s likom Julija Ceza-ra za koju neki izvori (Catalogo Enciclopedico Italiano) tvrde da postoje 2 primjerka a jedan tadašnji cjenik za marke ovog izdanja navodi samo 1 komad. Nitko od renomiranih specija-lista u zadnjih 40 godina nije vidio tu marku s originalnim pretiskom..

Pretiskano je 13 (14?) franko maraka iz ta-lijanskog niza ,,Imperiale“, 3 marke za zrač-nu poštu, 2 marke za hitnu poštu, 1 marka za hitnu zračnu poštu, 4 marke sa privjescima za propagandu rata i 8 porto maraka.

Podaci o broju pretiskanih nizova kreću se iz raznih izvora od 17 do 30 kompletnih nizo-va od 31 marke. Točan broj neće nikada biti

Franko marke hitna hitna avio

Avio marke porto marke propagandne marke


29

doka još u proljeće 1944. originalna pretisna forma nije bila uništena pa su nakon što su sve marke u Šibeniku pretiskane nabavljene manje količine nekoliko nominala talijanskih maraka iz serije ,,Imperijale“ iz Splita, ali ,,majstor“ nije mogao pogoditi boju pretiska. Marke s tim bojama susreću se uglavnom na filatelističkim loko pismima iz travnja 1944. žigosanim novim žigom NDH koji je u me-đuvremenu izrađen u Šibeniku ili dobiven iz Zagreba.

Pretiskan je i vrlo mali broj talijanskih do-pisnica od 30,50 i 75 centi istim pretiskom na marki i s ,,NEZAVISNA DRŽAVA HRVAT-SKA“. Naklada je nepoznata ali su sve vrlo rijetke, naročito upotrebljene.Poznato je i ne-koliko talijanskih dopisnica bez pretiska upo-trebljenih lokalno u Šibeniku, vrlo vjerojatno filatelistički inspiriranih.

Poštanska upotrebaNakon pojave ovih maraka polovinom ruj-

na 1943. , pa sve do proljeća 1944. koristila su se dva tipa talijanskih žigova, jer drugih nije bilo.

moguće ustanoviti. Bliži sam prvoj navedenoj brojci iako i najveći poznati sabirači ovog iz-danja rijetko posjeduju kompletan niz. I broj od 17 kompletnih nizova od 31 marke izgleda mi prevelik. jer najrjeđa marka, ona od 5 centi porto je poznata, barem meni, u 2-3 primjer-ka pa je brojka od 11 primjeraka te marke, pa time i kompletnog niza, koju navodi talijanski katalog možda vjerojatno najbliža istini.

Marke su skupljane osim na poštama u Šibeniku i Mandalini i na 4 kioska u gra-du koji su imali ovlasti prodavati marke. Poštanski depo je komisijski otvoren tek nekoliko mjeseci kasnije pa on nije mogao biti korišten kao izvor maraka korištenih za pretiskivanje.

Pretisak

Iako neki izvori govore o pretisnoj formi načinjenoj iz drva skloniji sam povjerovati jednom svjedoku iz toga vremena (akademik prof.dr. M.Zorić) koji je tada bio učenik za-vršnog razreda gimnazije i koji tvrdi da je u tadašnjoj tiskari Kačić u Šibeniku izrađen gumeni pečat sa slovima ,,N.D.H.“ u dva reda.Ovaj podatak preuzeo je i hrvatski PS Katalog.

Najviše rasprava u stručnim krugovima vodilo se o boji pretiska. U početku je bilo pretiskivano crnom bojom koja je bila razj-ređivana najvjerojatnije petrolejem pa se je boja povlačila prema rubovima slova. Boja je sigurno priređivana u više navrata i kreće se od crne, sivo-crne do plavkasto crne. Rubovi slova često izgledaju tamniji a sredina slova svjetlija.

Naravno da, kao kod svih ručnih pretisaka, svaki pretisak izgleda drukčije.

To je naročito uočljivo kod sačuvanih ve-ćih komada araka gdje su pretisci na nekim markama razmazani i točke iza slova spojene s njima, a drugi su jedva vidljivi, siromašni bojom. Neki izgledaju kao dvostruki jer se je pretiskivaču pomakla ruka.Drugi pretisci u ta-kvim većim komadima su vlo pravilni i jasno obrubljeni.

Sumnjive su ljubičasta i ljubičasto-crven-kasta boja pretiska. Prema tvrdnjama svje-

Sl. 42 Originalni pretisak (povećanje 100%)

Sl. 43 Dva tipa talijanskih žigova korištenihU Šibeniku od rujna 1943-travnja 1944.

30


Komercijalna pisma frankirana samo s markama lokalnog neslužbenog šibenskog iz-danja iz 1944. su vrlo rijetka jer su tada pre-vladavale pošiljke frankirane ili mješovitim frankaturama prvog i drugog izdanja i maraka NDH ili su pisma frankirana samo markama drugog izdanja.

Žig na ovoj marki lokalnog neslužbenog iz-danja od 13.rujna 1943. upotrebljenoj na loko filatelističkom pismu ujedno je i najraniji meni poznati datum, samo 5 dana nakon kapitulaci-je Italije i ulaska hrvatskih postrojbi u grad.

Postoji podatak da je tijekom listopada i studenog 1943. iz Šibenika upućeno oko 90 pi-sama. Samo nekoliko je sačuvano. Treba znati da je grad bio izložen savezničkim bombardi-ranjima i većina građana je napustila grad.

Sl. 44 Dva komercijalna pisma pravilno frankirana prema talijanskoj poštarini za međumjesno pi-smo od 1 lire (2x 0.50 lira) upućena 10. i 18.stude-nog 1943 u Split.

SL. 45 Pismo žene hrvatskog vojnika mužu upućeno u Sarajevo 29.srpnja 1944.Najkasniji poznati datum pisma frankiranog samo sa dvije marke od 30 centi prvog neslužbenog šibenskog izdanja i obveznom markom za ratni doprinos koja se nije smatrala poštarinom. Primjenjen novi žig Šibenika , a pismo je cenzurirano po prispjeću u Sarajevo. Jedino poznato komercijalno pismo te vrste iz ovog raz-doblja.

Sl. 46 Preporučeno pismo frankirano mješovi-tom frnkaturom oba šibenska izdanja i upućeno 31.kolovoza 1944. u Zagreb gdje je stiglo tek na-kon 37 dana, 6.listopada iste godine što govori o neredovitosti poštanskog prometa s unutrašnjo-šću, koji je ovisio o njemačkim oružanim kolona-ma koje su uz njemačke vojne pošiljke povreme-no ptruzimale i civilnu poštu. Ne postoje podaci o tečaju kojim se je obračunavala talijanska lira u kolovozu 1944, pa time ni o pravilnosti frankatu-re. Odmah nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. tečaj je bio 1 lira=4 kune, ali se kasnije mjenjao na dnevnoj bazi. Ovo pismo je frankirano sa 2 lire+ 7 kuna što bi trebalo pokrivati poštarinu za preporučeno pismo od 12.50 kuna. Ratni dopri-nos od 10 kuna pravilno primjenjen.

31


FalsifikatiFalsifikati pretiska su brojni i vrlo opasni.

Studije falsifikata zahtjevaju veliki oprez. Naročito pažljivo treba pogledati slovo ,,D“ jer ono najčešće odaje falsifikat.

Poznata su i kompletna falsificirana pisma sa lažnim ili ukradenim žigovima. Nisam pri-mjetio falsificirane, nekorištene ili upotreblje-ne, dopisnice.

Na tržištu se još i danas, pa nažalost i na renomiranim aukcijama, podvaljuju njego-va ,,izdanja“ za ,,Huar“ ( čak je i ime otoka Hvara krivo napisao!) i ,,Korčulu“ naprav-ljena u Napulju krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća koja je, po njegovoj legen-di, izdala njemačka vojska četvrt stoljeća ranije. Ta vojska, kao uostalom ni hrvatska, uopće nije bila na otoku Hvaru u svibnju/lip-nju 1944.! Gospodin je priredio ,,vatromet“ pisama, isječaka, pretisaka na glavu i ostalih ,,specijaliteta“. I gotovo uvijek upotrebio, kao na gornjem pismu, njegov ,,ljubljeni“ žig ,,Cognorata“ (Konjevrate)! I na kraju je ta izdanja, kao točku na ,,i“, progurao u je-dan talijanski katalog u kojem je godinama surađivao!

Najžalosnije je da se, i pored napisanih knjiga i članaka u filatelističkim časopisima, još pronalaze naivčine, koji to ,,filatelističko smeće“ plaćaju tisućama eura kao velike fila-telističke raritete.

3.4. Lokalno privremeno izdanje Šibenik 1944.

Početkom ožujka 1944. vojni zapovjednik grada koji je ujedno bio i kotarski predstojnik, odlučuje uvesti red u do tada kaotične prilike u poštanskom prometu. Maraka i poštanskih vrijednosnica, kao ni žigova NDH još nema u Šibeniku pa postoji hitna potreba da se prire-di lokalno privremeno izdanje, kao i odstrane talijanski žigovi, dok ne pristignu svi potrebni materijali iz Zagreba,

Ovo izdanje nesumnjivo ima sve atribute službenog lokalnog privremenog izdanja. Iz-data je pismena naredba koja sadrži sve podat-ke od preciznih naklada da uništenja pretisnog sloga po izvršenom pretiskivanju . Također se izričito zabranjuje pretiskivanje maraka zate-čenih u malim količinama u poštanskom de-pou nakon komisijskog otvaranja istog da se spriječi špekulacija.

Naklada crvene marke od 20 centi je 4700 primjeraka, a ostalih maraka od 5700 do 24200 komada. Sve marke pretiskane su na novu no-minalu od 3.50 kuna što je bila poštarina za obično pismo.

Sl. 47 Tri tipa falsificiranih pretisaka koji se najčešće susreću.

SL. 48 Kompletan falsifikat poznatog talijanskog ,,majstora“ iz Napulja koji je falsificirao ne samo pisma i marke različitih ratnih izdanja nego i kompletna izdanja a zatim za njih izdavao ateste. Ne samo da je pretisak falš, nego je i marku smje-stio u selo gdje niti je pošta u to vrijeme radila niti se je tamo ikada pojavila ta marka, a ukradeni žig ,inače iz perioda talijanske uprave, kupio je u Šibeniku . Zbog nepoznavanja hrvatskog jezika je krivo napisao ime primatelja ( Andria umjesto Andrija ), a prema lokalnim poznavateljima sela ime je izmišljeno jer takav gospodin nikada nije živio u selu Konjevrati (tal. Cognorata).

32


Pretiskano je u knjigotisku i 16900 komada talijanskih dopisnica od 30 centi na 2 kune sa dodatkom 1 kune ratnog doprinosa

PretisakPretiskivanje 5 maraka talijanskog niza

,,Imperijale“ je izvršeno 12. ožujka 1944. knjigotiskom strojnim pretiskom, pločom od 100 klišeja jednakim za sve vrijednote, pa su sve pogreške ploče na svim markama jedna-ke. Postoji 11 tipičnih pogrešaka. Od slučaj-nih pogrešaka kod dvije vrijednote postoji pretisak na glavu, kao i pretisci na donjoj margini arka.

Poštanska upotrebaU prvom razdoblju uporabe koja se ot-

prilike podudara s periodom od 13.ožujka do polovine travnja 1944. u Šibeniku nema fran-ko maraka NDH kao ni maraka za ratni dopri-nos koje su u ostalom dijelu NDH u obveznoj

upotrebi od 1 siječnja 1944. Koriste se samo marke oba šibenska lokalna privremena izdanja. Žig koji se koristi je očito lokalno proizveden, izrađen od gume, dok se u NDH koriste isključivo čelični žigovi.

U drugom razdoblju od polovine travnja do kraja listopada 1944.stigle su redovite fran-ko marke NDH kao i marke za ratni doprinos. U ovom razdoblju koriste se mješane franka-ture lokalnog izdanja i franko maraka NDH uz obveznu upotrebu maraka ratnog doprinosa. Puno rjeđe su samo marke lokalnog izdanja uz marke ratnog doprinosa.

Sl. 50 Originalni pretisak (uvećanje 100%)

SL. 51 Komercijalno, pravilno frankirano pismo iz I.razdoblja poslano 15.ožujka 1944. u Split. Primjenjen lolkalno izrađeni gumeni žig. Nema obvezne marke ratnog doprinosa jer nisu stigle iz Zagreba.

Sl. 52 Komercijalno,pravilno frankirano preporu-čeno pismo upućeno 15. srpnja 1944. u mješanoj frankaturi tri marke lokalnog izdanja i dvije re-dovne marke NDH uz pravilnu upotrebu maraka ratnog doprinosa. Pismo je do Zagreba putovalo punih dvanaest dana što govori o neredovitosti poštanskog prometa.

Sl. 49 Kompletan niz lokalnog privremenog izdanja Šibenik 1944.

33


Ako za ovakav ,,proizvod“ treba reći da je nešto falsificirano onda je to sama ideja poštanske povijesti pa makar su sve marke i dopisnica originalne! Možda bi trebalo uvesti novi izraz: filatelističko smeće !

3.5. Improvizirana nacionalizacija talijanskih maraka u Skradinu

Posebno interesantan slučaj, koji neki u literaturi pogrešno nazivaju ,,skradinskim privremenim izdanjem“, je način na koji je pošta u malom gradiću Skradinu kraj Šibeni-ka nastojala, nakon kapitulacije Italije, izaći iz teške situacije u nedostatku maraka i žigo-va NDH.

Poštari nisu imali mogućnost napraviti niti provizorni žig u zamjenu za talijanski,

FalsifikatiPostoje samo na prvi pogled uspješni fal-

sifikati izrađeni u knjigotisku. Ipak iskusni-je oko ih odmah razlikuje od originala prije svega po dimenzijama slova N.D. , drugim slovo ,,a“ u Hrvatska i slovom ,,K“ u Kn. koja su očito iz sasvm različitog seta slova. Ovi falsifikati se vide dosta rijetko, rekao bih puno rjeđe od originalno pretisnutih maraka.

Iako se ne mogu nazvati falsifikatima postoji veći broj filatelistički totalno ma-nipuliranih dopisnica i pisama kod kojih su se manipulatori natjecali tko će poslo-žiti što nevjerojatniju i nepotrebniju fran-katuru.

Sl. 53 Vrlo rijetko komercijalno pravilno frankira-no pismo uz marku ratnog doprinosa od 10 kuna nakon povišenja ratnog doprinosa upućeno 10. listopada 1944. pred sam kraj prije ulaska Titovih partizana u Šibenik.

Sl. 54 Rijetka komercijalna primjena pretiskane dopisnice upućene 19.srpnja 1944. u Požegu kamo je stigla tek nakon 14 dana zbog čestih prekida prometa s unutrašnjošću zemlje.

Sl . 55 Originalni pretisak (lijevo) i falsifikat (desno)

Sl. 56 Pretiskana dopisnica lokaknog nesluž-benog izdanja u najfantastičnijoj kombinaciji talijanske hitne marke bez pretiska ( što je bilo izričito zabranjeno), marke lokalnog neslužbenog izdanja, marke službenog lokalnog izdanja i re-dovite marke NDH ! Uz to je prefrankirana. Jedino je marka za ratni doprinos pravilno primjenjena.Kakva neobuzdana mašta manipulatora !

34


pa su iz postojećeg talijanskog žiga uklo-njeni svi natpisi osim mosta s datumom u kojem je zacrnjen talijanski znak za broje-nje godina fašističke vlasti. Nije dolazilo u obzir pretiskivanje talijanskih maraka jer za to nisu postojale tehničke mogućnosti. Vje-rojatno iz dječje slagalice sa slovima (takvi slučajevi poznati su i u drugim mjestima na pr. Imotski) složeni su hrvatski naziv mjesta ,,Skradin“ i slova ,,NDH“ no jedan i drugi naziv su bili preveliki da bi stali na talijan-ske marke iz serije ;;Imperijale“, koje su vrlo malog formata. U toj maloj pošti mo-gli su koristiti samo zatečene marke jer nije bilo mogućnosti naručiti marke NDH ni iz Šibenika ni iz Zagreba.

Specifičnost ovakvog postupka je da su se marke prvo morale nalijepiti na pošiljku a za-tim bi poštar u poštanskom uredu u Skradinu preko ili pored marke udario dva pretisna žiga ,,Skradin“ i ,,NDH“, zatim slijepi poštanski žig s datumom i naplatio poštarinu u talijan-skim lirama, jer kuna NDH nije bilo..

U ovom slučaju ne radi o izdanju nego o improviziranoj nacionalizaciji. Na ovakav na-čin obrađene su samo talijanske marke od 50 centi jer vjerojatno drugih nije ni bilo. Postu-pak poštara u Skradinu, učinjen u namjeri da održe kakav takav poštanski promet, ostavio nam je u naslijeđe dokumente poštanske povi-jesti koji zaslužuju svaku pažnju.

Poštanska upotrebaPoznato mi je samo 4-5 pisama, bez svake

sumnje isključivo komercijalnih, uglavnom preporučenih. upućenih u Split i Zagreb u raz-doblju veljača-travanj 1944. Kao što znamo iz šibenskih izdanja polovinom travnja su već stigle marke NDH u Šibenik pa tada vjerojat-no i u Skradin.Interesantna je primjenjena poštarina, koja nije odgovarala ni onoj za vrijeme talijanske vlasti, ali niti onoj koja se je primjenjivala u NDH. Za obično pismo naplaćivalo se je na šalteru pošte 50 centi što je po službenom tečaju iznosilo 2 kune , a za preporučeno 2x50 centi ili 4 kune.

Sl. 57 Komercijalno obično pismo upućeno 21.veljače 1944. iz Skradina u Split. Primjenjeni linijski žigo-vi ,,Skradin“ i ,,NDH“ te slijepi talijanski žig s datumom.

35


lijanskog žiga Skradina Lahman je zakasnio jer su skradinski poštari već aptirali taj žig.Meni je poznato 27 pisama žigosanih talijanskim origi-nalnim žigovima raznih mjesta na obali i otocima Dalmacije. Sva ta pisma proizvedena su u Splitu i V.Lahman ih je ,,uputio“ na svoj vlastitu adresu. Jasno je da ni jedno od njih nije putovalo poštom.

Zaključak autoraAko netko od poznavatelja ovih izdanja

bude ponovo pisao o nekim aspektima ovih iz-danja kroz nekoliko godina siguran sam da će se pojaviti nove činjenice i materijali skriveni u nečijim zbirkama ili arhivima.

FalsifikatiNe postoje falsifikati pretisnih pečata ni po-

štanskog žiga, ali postoje falsificirana pisma izra-đena u Splitu u poznatoj ,,radionici“ Vladimira Lahmana, poštanskog inspektora koji je dola-skom vlasti NDH između ostalog bio zadužen za prikupljanje talijanskih poštanskih žigova u dijelovima Dalmacije pod dotadašnjom kontro-lom Kraljevine Italije i njihovu pohranu u depo Direkcije pošta u Splitu. On je s tim originalnim žigovima napravio falsificirana pisma sa gotovo svim tim žigovima koristeći talijanske marke franko i spomen izdanja koje je zatekao u split-skom depou nakon kapitulacije Italije. Kod ta-

Sl. 59 Falcificirano pismo Skradina V. Lahmana koji je zaboravio ili nije na-šao pretisak ,,NDH“. Pismo je naprav-ljeno u Splitu o čemu svjedoči ano-nimni R žig jer su za regularna pisma iz Skradina korištene R naljepnice za preporučene pošiljke sa ćirilično-lati-ničnim tekstom iz vremena Kraljevine Jugoslavije. Taj anonimni R žig vidio sam korišten i godinu kasnije u Splitu već za vrijeme privremenog splitskog izdanja Titove Jugoslavije

SL. 58 Prednja i stražnja strana službenog pisma upućenog 13.ožujka 1944. iz Skradina u Zagreb Glav-noj bratinskoj blagajni (Zavod za socijalno osiguranje), i stiglo 3. travnja 1944. nakon 20 dana što je bila uobičajena situacija obzirom na stanje u prometu. Primjenjene 2 marke od 50 centi kao poštarina za preporučeno pismo.


Issues of Croatia and Bosnia and Herzegovina 1918-1944“.Postiljonen A/S, Kobenhaven, 2012. 3. Vilfan M. SÜDOST–PHILATELIE No.120/Dezember 2012. na njemačkom jeziku pod naslovom:,, Provisorische Lokalausgaben Kroatien und Bosnien-Herzegovina 1918-1944.“ ArGe Jugoslawuien u.Nachfolgestaaten e.V. im BDPh, 2012.4 Dietz H. Zur Lokalausgabe von Šibenik 1943, Arge Jugo-slawien 39/92, 1992.5 Hughes P.J. Croatian Postal History-S.H.Gutmann Com-pany, Philatelie 92/20056 Wieneke M. Sugestions and remarks to the author concer-ning Banja Luka Issue, E-mail von November12, 20127. Ercegović V. Hrvatska filatelija, AKD, Zagreb , 1995.

Posao sabirača i poznavatelja provizor-nih, osobito lokalnih, izdanja nikada se ne može smatrati završenim! I zato ta izdanja i smatram najinteresantnijim područjima ukupne filatelije.

Literatura:1. Vilfan M. Hrvatska lokalna i neslužbena izdanja 1918-1919, 1941-1944, Priručnik HFS br.XVII,Zagreb 20072. Vilfan M. FAKES, FORGERIES, EXPERTS No.15 /April 2012 na engleskom jeziku pod naslovom: ,,Local Provisional

U svijetu je malo dizajnera koji se bave oblikovanjem poštanskih maraka. Odakle interes za poštanske marke i što Vas njima privlači?Studirao sam dizajn u Finskoj, daleko od svoje drage domo-vine, pa je u to vrijeme osim telefona, koji je bio skup način komunikacije, pismo bilo jedini oblik kontakta s najdražima. Naravno, kad vam poštar donese tako željenu kuvertu, prvo gledate odakle dolazi, a tada primijetite i prvi kontakt sa svojom domovinom – poštansku marku. Ona je već tada, kao i danas, prenosilac ljepote, kulture, povijesti... tvoje domovine.

Kakvi su bili dojmovi nakon dobivenih nagrada za najbolju stranu marku i najbolji tisak – u Kini (blok 200 godina Lujzinske ceste), nagrade njemačkoga filatelističkog časopisa „Deutsche Brief-marken Revue“ za najljepšu marku (blok NP Risnjak) i nagrade za najljepšu marku u kategoriji religioznih tema u Legnagu, Italija (za marku RH 1991. – 2001.) te nagrade za marku Expo 1998. (Gajeta falkuša), koja je osvojila treće mjesto u Europi u izboru najljepših maraka? Koliko su te nagrade cijenjene i važne?Nagrade su za Poštu i autora uvijek pokazatelj dobrog odabira teme i dizajnerskog pristupa temi. Zajedno s Hrvatskom poštom sretan sam što su i drugi izvan granica lijepe nam domovine shvatili poruku koju ona nosi.

Koliko vremena i truda treba za određenu temu?Tema je najvažniji element za vremenski tijek realizacije di-zajna marke, a ako se ona preklapa s mojim interesom za nju, trud i vrijeme su neznatni. Oni su u tom slučaju utkani u marku.

Koja Vam je „Vaša“ marka najdraža?Sve! Moram izdvojiti prvu – Smičiklas – koju sam napravio s mojim dragim tadašnjim studentima, Dubravkom Zglavnik i Orsatom Frankovićem, koji je danas zasigurno najbolji dizajner

poštanskih maraka. Tu su i marke iz moga rodnog kraja, Gorskog kotara, u kojem i danas živim: blok 200 godina Lujzinske ceste, blok NP Risnjak, marka za Vatikan, marka RH 1991. – 2001., marka posvećena Draženu Petroviću, Janici i Ivici Kosteliću, bo-žićne marke, serije Umjetnost, Kule i utvrde... ma zapravo sve!

Je li hrvatski dizajn poznati brend u svijetu i što još treba napraviti da postane poznatiji?Po nagradama i pristupu temama možemo ga nazvati brendom, ali s dizajnerskom čistoćom i jasnom porukom bit će prepoznatljiv i poznatiji u svijetu. Naša je zemlja prelijepa da to ne bi mogli ostvariti.

Još želim reći…Zahvalan sam svima s kojima sam surađivao i radio jer bez njih ne bih bio sretan i zadovoljan s onime što sam ostvario u dizajniranju maraka moje mi lijepe domovine.

Intervju s dizajnerom D. Popovićem (29. siječnja 2013.)Stela Prislan-Fujs

Prigodna poštanska marka Dražen Petrović, 1964. - 1993.Izvor: www.posta.hr

Prigodni poštanski blok 200 godina Lujzinske cesteIzvor: www.posta.hr

36

www.post.ba

20. obljetnica prve marke Hrvatske pošte MostarMarke HP Mostar jedan su od najvažnijih promidžbenih medija koji u svijet nose poruku o duhovnom, kulturnom i materijalnom bogatstvu ne samo hrvatskog naroda u BiH već cijele Bosne i Hercegovine. Pozivamo Vas na prelijepu šetnju svijetom poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar u proteklih 20 godina. Posjetite našu web stranicu: www.post.ba i uživajte u raznolikosti izdanja poštanskih maraka.

Hrvatska pošta Mostar, Sektor za marketing i odnose s javnošćuTvrtka Miloša b.b., 88 000 Mostar, BiH Telefon: 00387 (36) 445 094 / 00387 (36) 445 022, e-mail: [email protected]

Hrvatska pošta Mostar 20 godina s Vama

38


od 29. listopada 1931, stupila je na snagu 1. prosinca 1931. godine. Prema toj tarifi, pošta-rina za dopisnicu (razglednicu) u tuzemnom prometu iznosila je 75 para.

Na slici je vidljivo da je razglednica franki-rana nizom od tri marke po 25 para – jednostav-nom aritmetikom doći ćemo upravo do iznosa prema važećoj tarifi – 75 para!

„Zmazana“ razglednica izgleda ipak nosi neku misteriju koju ne možemo dokučiti.

Vjerojatno prvi poriv je da zaključimo kako je poštar u prijemnoj pošti greškom otisnuo žig „T“ – a da je poštar na dostavnoj pošti korektno ignorirao žig „T“ te nije naplatio dvostruku nedostajuću poštarinu i nalijepio porto marke. Doista nedostatak porto maraka ide u prilog ovoj „teoriji“. Nema sumnje da je jedan od po-štara „pogriješio“ jer uz T žig bi zatim trebala doći naplata porto poštarine te nalijepljene porto marke kao dokaz da je ista naplaćena.

Prije nego „osudimo“ poštara iz prijemne pošte, provjerimo jesmo li iscrpili sve moguće informacije? Novi pogled na problem dat će nam „biblija“ poštanske povijesti – poštanski pravilnik. Pogledao sam meni dostupno „Uput-stvo za vršenje unutrašnje pismonosne službe (UPS-1)“, izdanje Generalne Direkcije Pošta, Telegrafa i Telefona iz 1955 – no pravila su u tom segmentu nepromijenjena desetljećima, pa su vrijedila i 1936. godine.

U poglavlju „Portiranje pošiljaka“ piše sli-jedeće:

Portiranje običnih pošiljaka:1. Sve nefrankirane i nedovoljno frankirane

pošiljke izdvojene prilikom pregleda du-žan je da portira za to određeni službenik i to u visini dvostrukog iznosa nedosta-juće poštarine.

.........

U prošlom broju Hrvatske Filatelije objav-ljena je nagradna igra. Prisjetimo se, u vezi objekta na slici, nagradno pitanje bilo je zašto je otisnut žig „T“?

Redakcija HF primila je desetak odgovora od vrijednih čitatelja koji će svi biti nagrađeni za svoj trud filatelističkim edicijama HFS-a. Količina odgovora svakako daje nadu da nam poštanska povijest ipak nije „crna rupa“ hrvat-ske filatelije. No sami odgovori vrlo su (pre)šturi. Gotovo svi odgovori govore da „je T žig otisnut jer nije plaćena dovoljna poštarina“. I na tome odgovor ostaje.

Za poštanskog povjesničara – nezadovolja-vajuće, iako su odgovori u suštini točni. No svak bi trebao postaviti dalje pitanje „zašto“?

Da li je točno da poštarina nije plaćena u do-voljnoj mjeri – na to pitanje možemo odgovoriti tek ako saznamo kolika je bila poštarina. I to je ono „istraživanje“ (da ne koristim kolokvijalni izraz „kopanje“ ) koje se od sakupljača poštan-ske povijesti zahtjeva da bi otkrio razlog zašto je poštanski objekt – u našem slučaju „zmazana razglednica“, označena žigom terećenja „T“.

Odgovor ćemo naći dugotrajnim kopanjem po poštanskoj dokumentaciji – pregledom godišta „Poštansko-Telegrafskog Vesnika“ naći ćemo da je na dan slanja ove razglednice (20.12.1936) vrijedila pristojba za unutrašnji poštanski promet objavljena u PT Vesniku br 22, god. 1931. Pristojba označena brojem 102442

Nagradna igra br 1 – “tajna zmazane razglednice“

Dario Filjar

39


b) ako je veća od propisanih domenzijac) ako je zatvorenad) ako se na dijelu određenom za adresu

napiše ma šta drugo osim adrese, ili ako se nalepi ma kakva markica, nalepnica i dr. osim markica i vinjeta namenjenih u humanitarne i propagandne svrhe

e) .... Stavka d) člana 8 daje novu sliku na naš „pro-

blem“ i razrješuje „tajnu zmazane razglednice“ – kako je na desnoj, adresnoj strani napisan tekst, poštar prijemne pošte korektno je razgled-nicu tretirao kao pismo, te označio žigom „T“. Budući da je tretirana kao pismo, ispravna po-štarina bila je 1 din. Poštar u dostavnoj pošti tre-bao je naplatiti dvostruku nedostajuću poštarinu – dakle 50 para – od primatelja, a porto marke u dotičnoj vrijednost nalijepiti na dopisnicu. Razlog za odustajanja od naplate takve „kazne“ ne znamo, ali smo barem korektno protumačili razloge postojanja žiga „T“.

3. Smatraju se kao nedovoljno frankirane:a) dopisnice koje se po odredbi tač. 8 člana

ovog uputstva smatraju kao pisma – ako su prilikom prijema frankirane poštari-nom za dopisnice

b) ....

Točka br 8 objašnjava što su pismonosne pošiljke, točnije:

Dopisnice1. Dopisnica je pismonosna pošiljka sa

otvorenim pismenim saopštenjem2. Dopisnica mora biti izrađena od kartona

ili dovoljno čvrstog papira. ...3. Dopisnica mora biti u obliku pravokutni-

ka dužine najviše 15 cm a najmanje 10 cm i širine najviše 10.5 cm a najmanje 7 cm

4. ....5. Najmanje desna polovina prednje stra-

ne dopisnice mora biti namjenjena za adresu, a poleđina i najviše leva polo-vina prednje strane služe za pismena saopštenja.

6. ....7. ...8. Dopisnica se smatra pismom:a) ako je izrađena od kog drugo materijala

osim kartona ili čvrstog papira

Potaknuti iznimnim odazivom naših čitatelja na nagradnu igru br 1, redakcija je odlučila na-staviti s praksom, i tako nam evo nove nagradne igre. Kao i prvi put, svi oni koji pošalju točan odgovor na (poštansku ili elektronsku) adresu re-dakcije bit će nagrađeni nekom edicijom HFS-a.

No ovog puta očekujemo detaljnije odgovore za razliku od onih šturih iz prve igre.

Na slici su dva žiga pošte Bakar za vrijeme talijanske okupacije u drugom svjetskom ratu – Bakar se tad zvao Buccari.Dva su pitanja na koja trebate odgovoriti u okvi-ru ove nagradne igre:

1. što označava rimska brojka (XXI) u mostu žiga?

2. gdje su filatelisti još susreli tu brojku, osim kod žigova?

Da pitanje (pitanja) ne bude preteško, dat ćemo vam i „hint“: osim filatelističkog znanja, u prona-laženju odgovora pomoći će poznavanje povijesti.Vaše odgovore očekujemo na poštanskoj adresi i e-mail adresi redakcije.

Nagradna igra br 2 – “čudne brojke“

TOČNIM ODGOVORIMA NAGRADE SU OSVOJILI:1. Marta Piteša, Vinkovačka 33, 21000 Split2. Zlatko Pavlović, Glagoljaška 22, 32100 Vinkovci

www.posta.hr

PRIGODNI ALBUM „DVORCI HRVATSKE ll.“

Eltz (Vukovar), Odescalchi (Ilok), Pejačević (Virovitica) i Turković (Kutjevo) dvorci su istočne Hrvatske ovjekovječeni u novoj seriji hrvatskih poštanskih maraka te u prigodnom albumu „Dvorci Hrvatske ll“. Prigodni album sadrži seriju maraka, zajednički arak te prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

U prodaji na šalterima latelije Hrvatske pošte.

3/2013izdanja „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ tiskanog 1974. godine. Prigodnu marku možete...

Documents

Transcript of 3/2013izdanja „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ tiskanog 1974. godine. Prigodnu marku možete...