OSNOVNE ZNA AJKE PODUZE A

POJAM PODUZE A, SASTAVNICE PODUZE A, VRSTE PODUZE A,

POJAM PODUZE A

samostalna gospodarska, tehni ka i društvena cjelina u vlasništvu odre enih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koriste i se odgovaraju im resursima i snose i poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva

.tržišna ograni enja

(uvjeti pod kojima poduze e kupuje i prodaje output )

tehnološka ograni enja

(svaki na in pretvaranja inputa u output što predstvlja tehniku proizvodnje)

…

Poduze e je složen sustav koji nastaje, djeluje, razvija se i nestaje ovisno o uspješnosti ostvarivanja gospodarskih i drugih društvenih ciljeva

Ono je:

ekonomski,

tehnološki,

pravni i

sociološki sustav

ekonomski sustav

poduze e je gospodarska cjelina u kojoj se obavlja odre ena djelatnost proizvodnje ili pružanja usluga

može biti podijeljeno na više manjih cjelina

financijski je samostalna organizacija, ali je poslovno povezano s drugim subjektima u okviru nacionalnog gospodarstva

na njegovo poslovanje utje e vanjska okolina (društvo, država i tržište)

tehnološki sustav

u kojem se obavljaju razli iti procesi transformacije proizvodnih imbenika (inputa) u proizvode i usluge (outpute), primjenom odgovaraju ih tehnologija i tehnika

pravni sustav

poduze e stje e odre ena prava i preuzima obveze u poslovnom i pravnom prometu s drugim subjektima društva

sociološki sustav

• poduze e je zajednica ljudi koji u njima rade

Sastavnice poduze a

Objektivna

sastavnica

Subjektivna

sastavnica

Ustrojbena

sastavnica

sredstva bez kojih poduze e ne može djelovati (zgrade, strojevi, materijali, proizvodi, novac i dr.).

znanja i stvarala ke ideje, kao i ljudi koji vode poslovanje i pokre u sredstva poduze a.

odre uje na in povezivanja sredstava i rada u jednu cjelinu, omogu uje uskla eni rad osoblja i vo enje poslovanja prema ostvarenju poslovnih ciljeva

Vrste poduze a

Prema djelatnosti

mogu se razlikovati poljoprivredna, šumarska, ribarska, rudarska, industrijska, gra evinska, trgova ka, prometna, turisti ka, ugostiteljska i komunalna poduze a

vrsta gospodarske djelatnosti kojom se poduze e bavi zna ajno odre uje ostala obilježja njegove ekonomske-tehni ke strukture i djelovanja

Prema veli ini

najpoznatiji su sljede i kriteriji: broj zaposlenika, vrijednost uloženog kapitala, veli ina ostvarenog godišnjeg prihoda, vrijednost ukupne aktive, vrijednost stalnih sredstava, veli ina ugra ene pogonske snage itd.

(veli ina poduze a u odre enim situacijama može biti njihova prednost ili nedostatak)

… Prednosti i nedostaci velikih poduze a:

+

-

Podrobna podjela rada i specijalizacija

Otežano obavljanje djelotvorne kontrole

zaposlenika

Masovna proizvodnja sa sniženim

Problemi komuniciranja i funkcioniranja

troškovima

organizacije

Lakše financiranje istraživa kog rada i

Rizik visokih troškova pri slabom

inovacija

iskorištenju kapaciteta

Isplativija amortizacija poslovanja

Smanjena motivacija zaposlenika za uspjeh

poduze a

inkovitije nabavljanje i prodaja

Sporost u prilagodbi poduze a tržišnim

velikih koli ina

promjenama

Bolje korištenje pomo nih djelatnosti

Pove ana odgovornost za promjene u

okolini poduze a

…

Ustrojbena sastavnica

odre uje na in povezivanja sredstava i rada u jednu cjelinu, omogu uje uskla eni rad osoblja i vo enje poslovanja prema ostvarenju poslovnih ciljeva

Prema klju nom resursu

poduze a se prema klju nom resursu mogu razvrstati ovisno o tome koji resurs je najviše zastupljen i prema tome bitno utje e na uspješnost djelovanja poduze a

…

…Stalna sredstva = kapitalno intenzivna poduze a

automatizirana su i koriste u velikoj mjeri stalna sredstva (opremu) umjesto radne snage njihovi kapaciteti mogu biti ekonomski vrlo u inkoviti, omogu iti niske troškove, ali samo u uvjetima masovne proizvodnje

Obrtna sredstva

neka poduze a su intenzivna u korištenju obrtnih sredstava

u mnogim poduze ima najve i dio cijene koštanja njihovih proizvoda ini vrijednost potrošenog materijala ili energije

takva poduze a moraju posebnu pozornost posvetiti upravljanju materijalom i racionalnosti korištenja materijala u proizvodnji

Radna snaga = radno intenzivna poduze a

veliki broj zaposlenika, intenzivno koriste radnu snagu

poduze a koja u svojoj proizvodnji razmjerno više koriste radnu snagu u odnosu na koli inu drugih resursa proizvode dobra ru ne izrade s malim sadržajem materijala

(primjerice berba kave ili duhana sl.)

…Prema vlasništvu

Podjela poduze a prema vlasništvu bitna je zbog utvr ivanja na ina upravljanja poduze em.

ZADRUŽNA MJEŠOVITA

PRIVATNA JAVNA

…Privatna poduze a

u privatnom vlasništvu su poduze a pojedinih (individualnih) vlasnika i zajedni ka poduze a ve eg broja vlasnika (ortaštva i dioni ka društva)

poduze e u pojedina nom vlasništvu osniva jedna osoba (poduzetnik) i u njega unosi svoj kapital

zapošljava obi no manji broj radnika, a me u njima mogu biti lanovi njegove obitelji

(npr. trgovina na malo, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i sitna industrija...)

u privatna poduze a s više vlasnika ubrajamo sve oblike trgova kih društava koja se razlikuju po svom pravnom obliku

…Javna poduze a

mogu biti društvena (u vlasništvu sindikata, crkve, mirovinskih fondova i raznih udruga…) i državna (u vlasništvu i pod kontrolom države)

bave se proizvodnjom i uslugama od posebnog društvenog interesa, a ne služe stvaranju profita

djelatnosti u kojima postoje državna poduze a jesu:

veliki tehni ki sustavi (elektroprivreda, željezni ki i poštanski promet),

komunalne djelatnosti ( vodovod i kanalizacija, gradska isto a, javni prijevoz) i djelatnosti uvanja, održavanja i korištenja javnih dobara (šuma, nafte, ugljena i

dr.)

…Zadružna poduze a

• osnivaju zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zadrugara

poslovanjem zadružnog poduze a upravljaju zadrugari i radnici koji su u njima zasnovali radni odnos

sama zadruga nije poduze e, zato što joj nije cilj ostvarivati dobit ve unapre ivati djelatnost svojih lanova

lanovi zadruge u pravilu zadržavaju vlasništvo na sredstvima za rad koje unose u zadrugu

uglavnom se osnivaju u poljoprivrednoj proizvodnji, trgovini i kreditnoj djelatnosti

Mješovita poduze a

su u kombiniranom vlasništvu države i privatnih osoba ili nastaju nekom drugom kombinacijom vlasništva

mješovito je, tako er, poduze e nastalo udruživanjem kapitala doma ih i stranih subjekata

(korisna u zemljama u razvoju zato što omogu uju kontrolu djelovanja stranog kapitala, prilagodbu njihova djelovanja interesima zemlje u kojoj su osnovana, zapošljavanje doma eg stanovništva, korištenje stranih iskustava i sl.)

…

Prema pravnom obliku

Javno trgova ko društvo (j.t.d.)

Komanditno društvo (k.d.)

Društvo s ograni enom odgovornoš u (d.o.o.)

Jednostavno društvo s ograni enom odgovornoš u (j.d.o.o.)

Dioni ko društvo (d.d.)

Javno trgova ko društvo osnivaju dvije ili više osoba na temelju ugovora. Svi lanovi (ortaci) odgovaraju (jam e) za obveze društva neograni eno cjelokupnom svojom imovinom.

…

Komanditno društvo (tal. accomandante= dioni ar) smatra se društvom osoba (personalnim društvom), ali ima i neka obilježja društva kapitala.

• Uvijek se udružuju dvije vrste lanova:

Komplementari (javni ortaci, unutarnji lanovi) koji za obveze društva odgovaraju neograni eno, tj. cjelokupnom svojom imovinom i oni upravljaju poslovima društva

Komanditori (tajni ortaci, vanjski lanovi) koji za obveze društva odgovaraju samo do visine kapitala koji su unijeli u društvo, a obi no ne sudjeluju u radu društva, ali imaju pravo na razmjeran udio dobiti koju ostvari društvo

…Društvo s ograni enom odgovornoš u (d.o.o.) ubraja se u trgova ka društva kapitalnog oblika, premda ima neka obilježja društva osoba.

lanovi društva su suvlasnici koji u imovini društva, odnosno u osnovnoj glavnici sudjeluju s odre enim ulogom.

Društvo za svoje obveze odgovora cjelokupnom imovinom, a lanovi društva (ulaga i) imaju ograni enu odgovornost.

lanovi odgovaraju (jam e za obveze društva) samo do visine uloženog kapitala. Ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima izraženim u nov anoj vrijednosti. Visina uloga pojedinih ulaga a ne mora biti jednaka.

Jednostavno društvo s ograni enom odgovornoš u (j.d.o.o.) je kao što i sam naziv govori pojednostavljeni oblik društva s ograni enom odgovornoš

u. Ono je novina, te je ina ica klasi nog društva s ograni enom odgovornoš u. Na j.d.o.o., izuzev kad se izri ito Zakonom nešto drugo predvi a, na odgovaraju i na in primjenjuju odredbe koje vrijede za klasi no društvo s ograni enom odgovornoš u. Ovaj oblik društva kreiran je za nove poduzetnike s ciljem što manjih po etnih troškova osnivanja.

…Dioni ko društvo (d.d.) je društvo kapitala koje sredstva za osnivanje, poslovanje i razvoj pribavlja izdavanjem dionica. Dioni kim društvom (korporacijom) nazivamo takvo trgova ko društvo koje je odvojeni pravni subjekt od pojedina nih vlasnika (dioni ara).

Osobna odgovornost vlasnika ograni ena je na iznos njihova pojedina nog ulaganja u društvo.

Osniva i mogu utemeljiti dioni ko društvo na dva na ina:

Otkupom svih dionica pri osnivanju (simultano ili istodobno osnivanje) i

Upu ivanjem javnog poziva na otkup odnosno prodaju dionica (sukcesivno ili postupno osnivanje)

Ugovorom o osnivanju utvr uje se osnovna glavnica, tj. iznos sredstva koji je potreban za osnivanje i rad društva . Osnovna glavnica dijeli se na odre en broj dionica ije su nominalne vrijednosti jednake.

…

Dionice su priznanice o uloženom kapitalu i vrijednosni papir koji predstavljaju dio osnovne glavnice d.d. mogu se izdavati na ime ili na donositelj. Prava dioni ara ovise, ne samo o broju, nego i vrsti dionice koje drže . Dionice se tradicionalno dijele na dvije tipi ne vrste a to su:

obi ne ili redovne dionice, i

povlaštene ili peferencijalne dionice

Za ponavljanje

•Što je poduze e i koje su njegove zna ajke ?

•Koje su bitne sastavnice poduze a?

•Koje vrste poduze a postoje?

•Koje su prednosti i nedostaci velikih poduze a?

V 2

ZADATAK 1.

Odaberite jedno poduze e i napišite o kojoj je vrsti poduze a rije i to prema:

djelatnosti veli ini

klju nom resursu vlasništvu

pravnom obliku