POGLAVLJE 6.: ZLOIN I DEVIJANTNOSTDEVIJANTNOST FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVAFunkcije devijantnosti umjesto da krene od pojedinca funkcionalistika analiza kree od drutva kao cjeline

svi se funkcionalisti slau da su mehanizmi drutvene kontrole (policija, sudstvo...) potrebni za obuzdavanje devijantnosti i zatitu drutvenog poretka

Emile Durkheim smatra da je zloin neizbjean i normalan aspekt drutvenog ivota

kako su svi izloeni razliitim utjecajima drutva normalno je da nisu jednaki

zloin je disfunkcionalan tek onda kad mu je stopa previsoka ili preniska

ako je zloin neizbjean koja je funkcija kazne? Durkheim tvrdi da njezina funkcija nije uklanjanje zloina iz drutva, nego odravanje kolektivnih uvstava na nunoj razini snage

funkcije devijantnosti:

1. devijantnost kao sigurnosni ventil, odnosno, izraavanje nezadovoljstva

2. devijantni postupci nam kazuju koji dio drutva ne funkcionira dobro

Robert K. Merton drutvena struktura i anomija

on polazi od toga da nemaju svi isti pogled prema vrijednostima jer se nalaze na razliitim poloajima

drutvena i kulturna struktura stvara pritisak u smjeru drutveno devijantnog ponaanja na ljude koji su na razliitim mjestima u toj strukturi

za doi do cilja postoje razliiti naini, a neki se za uspjeh bore svim raspoloivim sredstvima

kada pravila za dolazak do cilja prestanu vrijediti dolazi do situacije bez normi ili anomije u Americi se velika vanost pridaje uspjehu, ali ne i cilju kako doi do njega. To je tzv. ameriki san. Postoji nekoliko naina kako pripadnici amerikog drutva reagiraju na ciljeve uspjeha:

1. konformizam pokuaj dolaska do uspjeha uobiajenim kanalima

2. inovacija odbacuju normativna sredstva i okreu se zloinu za dolazak do cilja

3. ritualizam oni koji odbacuju zajednike ciljeve uspjeha

4. povlaenje vrijedi za one koje nisu kadri postii uspjeh (psihotici, pijanci, narkomani, i dr.)

5. pobuna ti odbacuju zacrtane ciljeve i postavljaju nove. ele promjeniti drutvo

Merton se kritizira jer zanemaruje odnosi moi u drutvu kao cjelini u kojemu nastaje devijantnost i konformizam

STRUKTURALNE I SUPKULTURALNE TEORIJE DEVIJANTNOSTI

strukturalne teorije devijantnosti sline su Mertonovoj teoriji. One podrijetlo devijantnosti objanjavaju poloajem pojedinca ili skupina u drutvu

supkulturalne teorije objanjavaju devijantnost supkulturom neke drutvene skupine. One dokazuju da odreene skupine razvijaju norme i vrijednosti koje se u odreenoj mjeri razlikuju od onih drugih pripadnika drutva

obe teorije esto se kombinirajuAlbert K. Cohen delikventna supkultura

on tvrdi za razliku od Mertona da je delikvencija kolektivna, a ne individualna reakcija

Merton nije objasnio neutilitarni zloin poput vandalizma ili krae

zaglavljeni na dnu stratifikacijskog sustava, gdje su im putevi ka uspjehu zaprijeeni, djeaci iz nie radnike klase pate od statusne frustracije. Oni zamjenjuju vlastite norme unutar kojih mogu postii uspjeh i stei ugled. Rezultat je delikventna supkultura Cohen kae da budui da nemaju svi iste mogunosti, neke skupine unutar drutvene strukture nalaze se pod veim pritiskom devijantnosti

kritika teorije: smatra se da Cohenova teorija vrijedi samo za malu manjinu delikvenata; takoer mu se zamjera selektivna uporaba pojma supkulture nie klase

Richard A. Cloward i Lloyd E. Ohlin Delikvencija i ansa devijantnost je objasnio u smislu strukture legitimne mogunosti, ali nije razmotrio strukturu nelegitimne mogunosti isto kao to varira ansa za uspjeh legitimnim sredstvima tako varira i ansa za uspjeh nelegitimnim sredstvima

tri mogue reakcije na situaciju delikvencije radnike klase:

1. kriminalna supkultura gdje su mladi izloeni ve delikvenciji od starijh, odnosno, ue se kriminalu

2. konfliktne supkulture kada nemaju kolu od starijih, ali zbog nazadovoljstva u legitimnim pokuajima da dou do uspjeha pristupaju nelegitimnim, odnosno, vandalizmu i sl.

3. supkultura povlaenja kad mladi iz nie klase ne uspiju legitimnim, a ni nelegitimnim putem

kritika teorije: njihova teorija nije uvjerljiva za svaki tip devijantne kulture; i takoer to smatraju i njihovom, ali i Mertonovom grekom to smatraju da svi polaze od pretpostavke da u Americi svatko polazi od cilja uspjeha u stjecanju bogatstva

Walter B. Miller kultura nie klase

on smatra da je zloin proizvod kulutre nie klase druga njegova teorija kae da je zloin proizvod kulture potklase

Miller ne smatra da devijantna supkultura nastaje iz nesposobnosti pripadnika niih drutvenih slojeva da postignu uspjeh. On objanjava zloin kao postojanje jedne osebujne supkulture nie klase, za razliku od drugih viih slojeva taj poseban kulturni sustav, koji se moe nazvati kulturom nie klase ima nekoliko arinih interesa: vrstina (hrabrost pred fizikom prijetnjom, odbacivanje plaljivosti i slabosti), lukavost (uivanje u nadmudrivanju drugoga), uzbuenje (traganje za napetou) arini interesi nude zadovoljstvo nioj klasi kritikia teorije: ne slau se sa miljenjem Millera da pripadnici nie klase slijede svoje arine interese bez dodira sa matinom kulturomPotklasa i zloin

teorija Charlesa Murraya: sve je vie siromanih i oni u elji za uspjehom poseu za zloinom

poveanje nejednakosti, odnosno, nebriga za nekvalificiranim radnicima dovode takoer do kriminala kritika teorije: dovodi do pitanja o postojanju potklase, odnosno, kulture podklase; kritizira se miljenje Murraya da je samohrano roditeljstvo zasluno za kriminal, ali slae se da je siromatvo svakako zasluno i da su samohrani roditelji esto siromaniDAVID MATZA DELIKVENICIJA I LUTANJE

on napada neke od pretpostavki na kojima se temelje supkulturalne i strukturalne teorije i daje svoje miljenje: on smatra da se iz tih teorija stjee dojam da su devijantne osobe posebnije nego to jesu; one izlau previe deterministiko stajalite o nastanku devijantnosti

Matza negira injenicu da su muki delikventi okrenuti protiv normi i vrijednosti drutva. On smatra da ih drutvo sprjeava ih da se uputaju u zloinake aktivnosti

zato onda se kre zakoni? Matza smatra da delikventi neutraliziraju moralnu stegu drutva tehnike: poricanje odgovornosti za devijantan in (okrivljuje okolinu ili svoje roditelje); poricanje da je uinjena teta (kao nisu ukrali auto, samo su ga posudili); poricanje da je poinjeno zlodjelo (neto kao gruba pravda); osuda onih koji nameu pravila (policija korumpirana...); pozivanje na viu lojalnost (pomaganje obitelji i sl.)

te su tehnike dokaz osjeaja krivnje i stida i govore o djelominom prihvaanju matinih normi

kritika teorije: iako su teorije nove i one doivaljvaju kritiku pitanje iskrenosti delikvenata, kao i to to nije objasnio nasilje

DEVIJANTNOST I SLUBENA STATISTIKA mnoge teorije devijantnosti temelje se djelomice na slubenim statistikim podacima policije, sudstva i drugih dravniha agencija koje sudjeluju u nametanju zakona

to pokazuje da su neke skupine ukljuenije u zloin od drugih

kad bi se moglo pokazati da je pouzdanost tih podataka upitna, te bi se teorije nale pod ozbiljnom sumnjom

viktimizacijska istraivanja provode se da bi se vidjelo da li je anketirana osoba bila rtva zloina i na taj nain dolazimo do statistike, ali neke osobe mogu odbiti anketu, neke mogu sakriti zloin radi srama tako da su te statistike takoer upitne

postoje i nezabiljeeni zloini injenica je da zloine izvode sve drutvene klase, ali se na policiji vie klase ne uklapaju u opis delikvenata

DEVIJANTNOST INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA

razlika od prethodnih pristupa u drukijem teorijskom pristupu i usredotoena je na interakciju izmeu devijantne osobe i onih koji je kao takvu definiraju

interakcionisti odbacuju pozitivistiki pristup te istiu vanost imbenika koji su vezani za pojedinca

Howard S. Becker teorija etiketiranja

in postaje devijantan tek kad ga drugi tako doive i definiraju

ovisno kako se tumai pojedini in ovisi o tome hoe li se etiketa primjeniti ili ne

etiketiraju oni koji imaju mo dijeliti etikete

devijantnost se proizvodi procesom interakcije izmeu potencijalnog devijanta i imbenika drutvene kontrole

etiketa nije neutralna ona sadri ocjenu osobe na koju se primjenjuje. To je glavni status u tom pitanju to utjee na svaki drugi status to ga pojedinac posjeduje

budui da pojedinci stvaraju predodbe o sebi na temelju reakcija okoline moe doi do samoispunjavajueg proroanstva prema kojem devijantna identifikacija postaje dominatnom

to povlai niz procesa: taj pojedinac (primjerice narkoman) posee za drugim oblicima zloina jer ne moe dobiti normalan posao

etiketa devijanta moe voditi daljnoj devijantnosti i ak moe promjeniti predodbu pojedinca o sebi

Edwin M. Lemert drutvena reakcija uzrok devijantnosti

primarna i sekundarna devijacija

primarna devijacija se sastoji od devijantnih ina prije nego to su javno etiketirani, dok je potraga za uzrocima te devijacije jalova, a i sama primarna devijacija je razmjerno nevana

sekundarna devijacija je reakcija pojedinca ili skupine na reakciju drutva i tu je ona glavni uzrok devijacije

Erving Goffman devijantnost i institucija

razliite ustanove za lijeenje devijantnosti zatvore, drutvene bolnice i popravne domove interakcionisti smatraju tek karikom u dugom lancu interakcija koje potvruju etiketu devijantnosti, i za pojedinca koji je etiketiran i za drutvo kao cjelinu

pojedincu se unitava osobnost na takvim mjestima postupcima kao to su oduzimanje stvari, oblaenje u prepoznatljive uniforme tako proces poinje proces unitavanja to sve vodi do injenice da se mnogi onda osjeaju institulizirano, odnosno, nespremno za vanjski ivot

Devijantnost i interakcionistika perspektiva politike, kritike i evaulacija

takoer kritiziraju tu teoriju ali se ovi brane

devijantnost stvaraju drutvene skupine koje neke inove definiraju kao devijantne

u mnogim okolnostima bit e ili vrlo malo ili nimalo slobode izbora pri odreivanju je li neki in devijantan ili nije

kritizira se i ideja interakcionista da je primarna devijacija nebitna

kritika se bazirala i na tome da je interakcionistika teorija previe deterministika, odnosno, eli se rei da ako pojedinac eli biti devijantan on e to biti neovisno o tome jesu li etiketirani

drutvena devijantnost bez obzira na to da li je etiketirano ili otkriveno ponaanje koje kri zakon je devijantno

situacijska devijantnost sastoji se od onih ina koje drugi prosuuju kao devijantne s obzirom na kontekst u kojemu se dogaaju

DEVIJANTNOST FENOMENOLOKA POJAVAAaron V. Cicourel pravda kao ishod pregovora fenomenoloki pristup ima slinosti sa interakcionistikom perspektivom:

1. naglaavaju vanost naina na koji se zakon provodi

2. bave se procesom etiketiranja pojedinaca kao devijantnih

3. usredotouju se na subjektivna stanja pojedinaca, a ne na strukturu drutva kao cjeline

fenomenolozi ne tvrde da pruaju uzrona objanjenja; oni ele razumjeti to je neka pojava

razlika od interakcionista: tvrde da etiketiranje navodi ljude na vie devijantnih djela

proces definiranja osobe kao delikventne je sloen s mnotvo interakcija

Cicourel ustanovljuje blisku vezu izmeu drutvene klase i delikvencije iz nie klase vee su anse da bude optuen i etiketiran pojedinac nego iz vie

kritike teorije: smatraju da nije pokazao zato policija smatra da je tipini delikvent potjee iz obitelji niskih primanja; ne objanjava kako posjedovanje moi moe imati utjecaja na definiciju zloina i devijantnosti

TRADICIONALNE MARKSISTIKE PERSPEKTIVE O DEVIJANTNOSTI marskistika teorija podupire tvrdnje o tome kako je sve u pitanju moi, odnosno, vlasti koja kroji zakone kako njima odgovara, tj. podupire interese vladajue klase

Tko donosi zakone? Tko od njih ima koristi? mnogi broj zakona odnosi se na vlasnitvo u kapitalistikom drutvu

rijetko se dovode zakoni koji bi mogli nakoditi vladajuim kapitalistima

mnogi zakoni za koje se ini da pomau samo podinjenoj klasi pomau i vladajuoj klasi

zakoni koji nisu doneseni jednako su vani kao i oni koji su doneseni

Tko kri zakone? Tko biva uhien?

najvei su gubitci u velikim korporacijama u odnosu na ulinu delikvenciju

anse za gonjenje i etiketiranje tih monika su puno manje nego anse da zavre loe oni mali ljudi

Zato kriti zakon? Zato provoditi zakon?

kapitalisti kre zakon u svrhu gomilanja profita i osobne dobiti zapravo

veina zloina ima jednu jedinu vanu znaajku oni su odgovorni na konkurentsku narav i nejednakost ivota u kapitalistikim drutvima

povremeno se kanjavaju monici da bi mase imale osjeaj da se zakoni provode

selektivna primjena zakona slui odranju moi vladajue klase i jaanju ideologije vladajue klase

kritike teorije: to to naglaavaju klasnu nejednakost; zato to pretpostavljaju da bi komunistiki sustav mogao iskorjeniti zloin

DEVIJANTNOST NEOMARKSISTIKE I RADIKALNE PERSPEKTIVENeomarksizam neomarksistiki sociolozi zloina i devijantnosti prihvaaju da u drutvu postoje konkurentske skupine sa sukobljenim interesima

ne prihvaaju da su infrastruktura drutva i devijantnost u jednostavnom i izravnom odnosu

Ian Taylor, Paul Walton i Jock Young Nova kriminologija slina razmiljanja kao marksistikih pisaca razumijevanje zloina lei u materijalnoj bazi drutva; nejednakosti se nalaze u korijenu zloina

po njima zloinci svjesno kre zakon

nova kriminologija nijee da je uzrok zloinu bilogija, anomija, pripadnost nekoj supkulturi, ivot u podrujima drutvene neorganizacije, etiketiranje ili siromatvo

smatraju da bi trebali napraviti drutvo koje bi prihvaalo neke oblike devijantnosti kao to su homoseskualizam, konzumiranje lakih droga umjesto da ih se proganja

smatraju da se devijantnost mora promatrati iz vie kuteva odjednom

kritika teorije: kritizira je feminizam jer se bavi samo mukarcima; zanemaruje utjecaj zloina na rtve

Rjeavanje krize mugging, drava, zakon i poredak teorija pod utjecajem marksizma, no ipak se razlikuje od uobiajenih marksistikih pogleda

novi oblici devijantnog ponaanja tzv. mugging

ne postoji zakon koji to regulira

hegemonija drave politko vodstvo i ideoloka dominacija drutvom

kriza zbog nestabilnosti ekonomije britanskog drutva

to se tie mugginga policija je zahvaljujui svojoj reakciji pojaala sam mugging

etiketiranja mladih crnaca

kritika teorije: bez ikakvih dokaza sije paniku u drutvu

POGLAVLJE 14. : METODOLOGIJA

Uvod

svaki akademski predmet da bi doao do zakljuka treba metodologiju mora raspolagati nainima stvaranja i analiziranja podataka kako bi mogao provjeravati, prihvaati ili odbacivati teorije

dvije razliite tradicije u sociologiji:

1. ona koja zagovara uporabu znanstvenih i esto kvantitativnih metoda (numerike statistike metode)

2. ona koja zagovara koritenje vie humanistikih i kvalitativnih metoda

kritka drutvena znanost vie zagovara kvalitativne metode. Ona povezuje istraivanje sa pokuajem transformacije drutva

feministice su meu najutjecajnijim kritikim drutvenim znanstvenicima

postmodernisti tek od nedavno imaju razvijene svoje metode. Oni smatraju da nije mogue odrediti istinu o drutvu

Znanstvena kvantitativna metodologija

najraniji pristup koritenja takvih metoda je poznat kao pozitivizam

Pozitivizam, Durkheim i sociologija

Auguste Comte prvi uvodi termin sociologija

on vjeruje da se znanstvene spoznaje o drutvu mogu akumulirati i iskoristiti za poboljavanje ljudske egzistencije tako da se drutvom moe upravljati racionalno, brz religije ili praznovjerja koji bi stajali na putu napretku

Durkheim zagovara slinu metodologiju

njega smatraju pozitivstom premda on ne slijedi pozitivistiko pravilo koje tvrdi da se socioloko istraivanje mora ograniiti na fenomene koje je mogue opaati ili izravno mjeriti

1. drutvene injenice sociolozi se moraju ograniiti na prouavanje drutvenih injenica; sustave vjerovanja, obiaje i drutvene institucije treba smatrati stvarima na isti nain kao i predmete i dogaaje prirodnog svijeta

ipak smatra da se drutvene injenice mogu izravno opaati i mjeriti

drutvo nije samo skup pojedinaca od kojih svaki neovisno djeluje u smislu svoje vlastite posebne psihologije ili mentalnog stanja pojedincima upravljaju kolektivna vjerovanja, vrijednosti i zakoni

2. statistiki podaci izbrojati skupove opazivih drutvenih injenica i tako stvoriti statistike

3. korelacija tendencija dviju ili vie stvari da se nalaze zajedno i ona se moe odnositi na snagu odnosa meu njima

4. uzronost ako postoji korelacija izmeu dva ili vie tipova drutvenog fenomena, onda pozitivistiki sociolog moe posumnjati da jedan od ovih fenomena uzrokuje pojavu drugog

sumnjiva ili neizravna korelacija kada postoje dva fenomena koja se nau zajedno, ali nisu izravno povezana, odnosno, jedan ne uzrokuje drugi

multivarijantna analiza pokuaj da se izolira uinak posebne neovisne varijable na ovisne varijable pozitivisti misle da multivarijantna analiza moe ustanoviti kauzalnu vezu izmeu dviju ili vie varijabli ako se ta otkria provjere u nizu konteksta onda istraivai mogu biti sigurni da su pronali cilj pozitivizma otkrie zakonitosti ljudskog ponaanja

pozitivizam smatra da se znanost koristi induktivnom metodologijom prikupljanje podataka, analiziranje, razvijanje teorije

Karl Popper falsifikacija i dedukcija

dedukcija alternativni nain. Ne razlikuje se puno od induktivne metode, ali kree se prvo od teze koju treba provjeriti

on smatra da teorija moe biti istinita, ali u trenutku kad se pokae da se neto ne slae sa teorijom onda je to falsifikat

Laboratorijski eksperiment i sociologija

laboratorijski eksperiment kod prirodnih znanosti

budui da su laboratoriji neprirodne situacije gdje je mogue simulirati odreene kvalitete, sociolozi ih izbjegavaju i pristupaju terenskom eksperimentu s takvim eksperimentima su povezani drugaiji problemi: nije mogue kotrolirati varijable kao u laboratoriju

zbog injenice da se neki put zna da se odvija socioloki eksperiment ljudi se neprirodno ponaaju, zato je bitno to raditi u tajnosti

Komparativna metoda

usporedba razliitih drutava ili skupina unutar jednog drutva te analizom dolazak do teorije

komparativne metode se koriste za sve emu slue i deduktivna i induktivna metoda

INTERPRETATIVNA I KVALITATIVNA METODOLOGIJA

unato utjecaju znanstvenih pristupa sociolokoj metodologiji ve odavno postoje i alternativne serija interpretativnih ili kvalitativnih pristupa

za razliku od kvantitivnih metoda gdje se uglavnom koriste brojevi, kod kvalitativnih metoda se koriste rijei

interpretativni pristup obino koriste sociolozi koji zagovaraju kvalitativni pristup

tvrde da je temelj sociologije interpretacija drutvenog djelovanja

zagovornici interpretativne sociologije tvrde da je kauzalnog objanjenje ljudskog ponaanja nemogue bez odreenog razumijevanja subjektivnog stanja pojedinaca koji se promatraju

razliiti kvalitativni interpretativni socioloki pristupi:

1. Max Weber definira sociologiju kao studij drutvene akcije. Akcija je drutvena kad uzima u obzir druge lanove drutva

razumijevanje motiva moe se postii zamiljanjem samog sebe u poloaju osobe ije ponaanje pokuavamo objasniti

2. simboliki interakcionizam - smatra se jako vanim dijelom sociolokog posla uspostava kauzalnih odnosa

interakcionisti smatraju da je ljudsko ponaanje uvelike pod vlau unutarnjih procesa pomou kojih ljudi interpretiraju svijet oko sebe i daju znaenje vlastitim ivotima

3. fenomenologija - najradikalnije udaljavanje od znanstvene kvantitativne metodologije koju smo razmatrali na poetku ovog poglavlja

oni ne misle da je nemogue objektivno mjeriti i klasificirati svijet

smatraju da je problem klasifikacije univerzalan

ako su klasifikacijski sustavi razliiti tazliiti su i podaci

SOCIOLOGIJA SAMOUBOJSTVA

Durkheim Samoubojstvo: socioloka studija

samoubojstva su podruje na kojem su se provjeravali i osporavali razliiti metodoloki pristupi

on smatra da psiholozi ne mogu potpuno objasniti samoubojstvo

statistike u cijeloj Europi drutvene injenice

koristi razne metode da bi dokazao da je sociologija jednako stroga disciplina kao i prirodne znanosti

razliite stope samoubojstava u raznim drutvima i u razliitim klasama

on prouava korelacije izmeu samoubojstva i drugih drutvenih injenica

pozitivistika kritika kae da je Durkheim dao potpuno obuhvatan prikaz fenomena samoubojstva

razliiti tipovi samoubojstava: egoistino samoubojstvo (proizlazi iz toga to je pojedinac nedostatno integriran u drutvene skupine i drutvo kojem pripada), anomijsko samoubojstvo (kada drutvo nedostatno regulira pojedinca), altruistiko samoubojstvo (dogaa se kad je pojedinac toliko dobro integriran u drutvo da rtvuje vlastiti ivot zbog osjeaja dunosti prema drugima), fatalistiko samoubojstvo (kada drutvo pretjerano sputava pojedinca)

Interpretativne teorije samoubojstva napadaju Durkheimovu studiju

smatraju da koritenje slubene statistike nije dobro jer ona moda nije valjana

kritiziraju i to to Durkheim smatra svako samoubojstvo istim, odnosno, ne istrauje uzroke samoubojstava

Jean Baechler samoubojstvo kao rjeavanje problema

svi su u svrhu postizanja nekog cilja, ali postoje nekoliko vrsta: eskapistika, agresivna (nain nanoenja boli), portvovna (nain da se postigne neto to rtva naroito cijeni), ludika (namjerno riskiranje koje moe dovesti do smrti)

smatra da se samoubojstvo ne moe samo izvanjskim faktorom objasniti

Kritike interpretativnih teorija

Steve Taylor smatra da nema razloga vjerovanju da su interpretacije samoubojstava pouzdanije od statistike

negiraju da postoje objektivni podaci na kojima se moe zasnovati objanjenje samoubojstava

J. Maxell Atkinson Otkrivanje samoubojstva samoubojstvo je konstrukcija drutvenih aktera, jedan aspekt drutvene stvarnosti

statistike ne smatraju krivima, netonima, nego djelom drutvenog svijeta

istraivanja se usredotouju na metode kojima se slue mrtvozornici i njihovi slubenici da bi kategorizirali smrt

Steve Taylor s onu stranu pozitivizma i fenomenologije

teorija se ne zasniva na statistikim pokazateljima nego na pokuaju da se otkriju neopazive strukture i kauzalni procesi u osnovi nekog dogaaja

on svoju teoriju razvija kao pokuaj objanjenja kljunih odlika razliitih tipova samoubojstava otkrivenih u studijama sluajeva

tipovi samoubojstava: ektopina (prema sebi usmjerena) samoubojstva i simfizika samoubojstva (samoubojstva usmjerena na druge)

kritika teorije: ima neke prednosti pred drugim teorijama jer objanjava zato neke rtve samoubojstva ostavljaju poruke,a druge ne; no ima i nedostataka teorija poiva na priama onih koji su preivjeli, ali to je s onima koji su uspjeli

KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA METODOLOGIJA

izmeu ta dva pristupa ne bi trebalo biti rata no svaa ipak postoji

METODOLOGIJA KRITIKE DRUTVENE ZNANOSTI

Lee Harvey kritiko drutveno istraivanje

kritika drutvena znanost prihvaa sve one socioloke pristupe kojima je cilj biti kritini prema drutvu kako bi omoguili drutvenu promjenu

kritiki drutveni znanstvenici misle da nain na koji se drutvo prikazuje svojim pripadnicima moe zavaravati

glavne odlike kritikog istraivanja:

1. apstraktni koncepti i ideologija koristi se apstraktnim pojmovima poput kuanskog posla; kuanski posao se smatra radnim odnosom, a ne tek skupom zadaa koje treba obaviti

to ukljuuje pokuaj da se nadie dominantna ideologija

2. totalitet, struktura i povijest totalitet se odnosi na shvaanje da su drutveni fenomeni meupovezani i stvaraju drutvenu cjelinu

kritiki drutveni znanstvenici smatraju da drutva imaju strukture

strukture nisu statine, mijenjaju se. Studije drutva treba dovesti u odnos s posebnim povijesnim kontekstima

3. dekonstrukcija, bit i rekonstrukcija kritiki drutveni istraivai prolaze kroz proces dekonstrukcije i rekonstrukcije da bi doli do biti

bit je temeljni koncept koji se moe koristiti kao klju za otkljuivanje dekonstruktivnog procesa

4. praksa kritiko drutveno istraivanje nije samo teorijska aktivnost, nego i oblik prakse

kritika drutvena znanost nije povezana ni s jednom metodom i koriste sve metode

Kritike kritikog drutvenog istraivanja

misli se da postoje problemi s identifikacijom izvora ugnjetavanja kako bi se orijentiralo istraivanje

kritiki istraivai skloni su tvrdnji da postoji skup vrijednosti s kojima bi se svi sloili, kad ne bi bilo utjecaja ideologije na nae miljenje

kritiki istraivai pokuavaju ustanoviti istinitost svojih argumenata bilo time to e navesti potlaene skupine da se usuglase s njihovim nalazima, bilo time to e pokazati da su nalazi bili uspjeni u borbi protiv tlaenja

Phil Carspecken obrana kritikog istraivanja

on misli da takvo istraivanje ne mora biti pristrano zato to istraivai koji sudjeluju u njemu imaju vrijednosna oprijedjeljenja

on smatra da treba proi kroz niz stadija kako bi dolo do zakljuaka koji mogu biti iroko prihvaeni kao bliski istini:

1. kompiliranje primarnih izvjetaja istraiva uranja u drutveni ivot skupine ili mjesta koje istrauje

2. preliminarna rekonstruktivna analiza istraiva poinje analizirati ono to je otkrio u prvom stadiju

3. dijaloko generiranje podataka poinje razgovarati s onima koje prouava i raspravlja o svojim preliminarnim otkriima s njima

4. otkrivanje sistemskih odnosa jednom kad je trei stadij ve uznapredovao, istraiva poinje proirivati svoje istraivanje pokuavajui povezati svoje specifine nalaze s drugim dijelovima drutvenog ivota

5. uporaba sistemskih odnosa da bi se objasnili nalaazi

odlike drutvenog ivota koje su istraivai otkrili jesu temelj teorije

subjekti istraivanja imaju prilike potvrditi ili suprostaviti se inicijalnim shvaanjima koje je istraiva razvio

razvija sofisticiranu analizu o tome kako dolazi do zakljuaka o tome jesu li nalazi istraivanja istiniti ili ne

FEMINISTIKA METODOLOGIJA

feministiki pristupi su moda najrazvijeniji

tri su pristupa naroito utjecajna:

1. napad na malestream (muka) istraivanja kritka istraivanja koja su bila pod mukom dominacijom

2. teza da postoje feministike istraivake metode smatraju da konvencionalnije znanstvene metode kojima se koriste mukarci nisu dovoljno dobre

3. teza da feminizam moe otkriti epistemologiju, teoriju znanja, koja je nadmona nad drugim epistemologijama

Napad na muka istraivanja

to je moda najmanje kontroverzan meu feministikim pristupima metodologiji

ne pokuava kreirati svoju metodu nego ispravlja pogrene dominantne, muke metode

zahvaljujui tim kritikama muke sociologije sve je vie istraivanja koja ukljuuju i ene i same studije koje su pisale ene postaju uobiajenijima

Feministike istraivake metode

Ann Oakley tvrdi da postoji feministiki nain voenja intervjua koji je nadmoan dominantnijem, mukom modelu takvog istraivanja

kae da bi takvim nainom ispitivanja bilo manje eksploatacije ispitanica

smatra da je muko ispitivanje vie znanstveno

kritka teorije: smatraju da njezina teorija nije niti orginalna niti posebno feministika

Feministika epistemologija stajalita

smatraju da nain na koji ene doivljavaju drutveni ivot daje jedinstven uvid u nain funkcioniranja drutva

ne misli da je mogue pronai istinu promatranjem injenica i otkrivanjem statistikih podataka nego eli pronai istinu razumijevanjem enskih iskustava

kritike teorije: smatra da takva epistemologija nailazi na takve probleme kad oni koji prouavaju nastavljaju gledati na svijet na nain koji istraiva smatra neodgovarajuima; u cijelosti se naglaava prouavanje iskustva potlaenih; smatra da nisu sva stajalita svih skupina ena jednako valjana

POSTMODERNISTIKA METODOLOGIJA

Razliitosti postmodernistike metodologije

ne postoji samo jedan tip metodologije koji prihvaaju svi postmodernisti. Ipak mogue je uoiti tri iroke pozicije koje prihvaa niz autora koji raspravljaju o modernizmu:

1. koritenje konvencionalnih metoda i izvora podataka jer se po nekim postmodernistima svijet nije toliko izmjenio da treba mijenjati i metode

2. neki autori otro razlikuju modernu i postmodernu epistemologiju (teorija znanja). Moderna epistemologija tvrdi da se sve moe otkriti koritenjem ispravnih tehnika. Da se procedure mogu koristiti da bi se procjenilo to je istinito, a to ne, dok postmodernisti tvrde da ne postoji osnova na kojoj bi se neko znanje moglo odbaciti kao neistinito

3. postmoderna etnografija doputa epistemolokim postmodernistima da sakupe neke od njihovih vlastitih podataka. Dobar dio postmoderne sociologije nije toliko zaokupljen stvaranjem novih znanja nego napadom na postojee znanje

kritika teorije: optuuju postmodernistiku teoriju da zauzima stajalita potpunog relativizma; kad ne bi bilo naina za razlikovanje injenica od fikcije, onda apsolutno nema naina da pokae da su prie postmodernista o drutvenom svijetu ita bolje (ili gore) od drugih pria

SOCIOLOGIJA I ZNANOST

Znanstvena metodologija pozitivisti tvrde da znanost koristi utvrene metode i postupke i da se ove metode i postupci mogu primjeniti na drutvene znanosti

oni misle da se drutvene injenice mogu objektivno, promatrati, mjeriti i kvantificirati

analiza statistikih podataka moe otkriti korelacije, uzroke i zakone ljudskog ponaanja

Poper dri da je krajnje poeljno da sociologija bude znanost, ali tvrdi da je znanost deduktivna, a ne induktivna metodologija

on takoer misli da je mogue da drutvene znanosti openito, a sociologija posebno, postanu znanstvene slijedeci posebni skup metodolokih postupaka

fenomenolozi odbacuju miljenje da je metodologija prirodnih znanosti primjerena sociologiji

Drutveni kontekst znanosti

rekonstruirana logika se sastoji od metoda i postupaka za koje znanstvenici tvrde da ih koriste (i pozitivizam i metodoloki pristup Propera su rekonstruirana logika)

koritena logika se odnosi na ono to znanstvenici stvarno rade tijekom istraivanja, a to se moe znatno razlikovati od rekonstruirane logike

mogue je da su teorije koje se razvijaju prije svega i koje se znanstvenici trude potvrditi, a ne opovrgnuti rezultat utjecaja drutvenih faktora, a ne nepristrane potrage za znanjem

Thomas Kuhn paradigme i znanstvene revolucije

paradigma je skup vjerovanja koji je zajedniki skupini znanstvenika o onome od ega se sastoji prirodni svijet. Paradigma je potpuna teorija i okvir unutar kojeg djeluju znanstvenici

znanstvena vjerovanja se mijenjaju, ali ne postupno ve znanstvenim revolucijama. Promjena u znanosti nije postupni proces akumulacije novog znanja nego iznenadno kretanje od jedne paradigme drugoj

kritike teorije: smatralo se da ima malo vanosti za drutvene znanosti i da se zasniva na neodgovarajuim dokazima

Realistiki pogled na znanost unata tvrdnjama pozitivista i Popera, ini se neprimjerenim za predmet koji se bavi ljudskim ponaanjem da se ogranii na prouavanje opazivog, da se ne osvre na subjektivno, da pokua opovrgnuti teorije ili davati precizna predvianja

postoji realistina teorija znanosti koja naglaava slinosti izmeu drutvenih i prirodnih znanosti

razlika izmeu zatvorenih i otvorenih sustava kao predmeta znanstvenog prouavanja

postoje mnoga podruja znanosti u kojima se sve relevantne varijable na mogu kontrolirati ili mjeriti sociologija ne moe utjecati na promjene koje e se dogoditi

realisti smatraju znanost pokuajem objanjenja uzroka dogaaja u prirodnom i drutvenom svijetu uz pomo esto nevidljivih struktura, mehanizama i procesa koji su im u temelju

prema realistikom shvaanju znanosti, sociologija je znanstvena

SOCIOLOGIJA, METODOLOGIJA I VRIJEDNOSTI

zato se sociolozi bave pitanjem je li sociologija znanost jest proirena pretpostavka da je znanost objektivna ili vrijednosno neutralna

pozitivisti smatraju da se objektivnost moe postii prihvaanjem znanstvene metodologije

Weber recimo smatra da je vrijednosna neutralnost nemogua, ali da je mogu objektivistiki pristup predmetu istraivanja

svaki sociolog misli da su njegova istraivanja neutralna, ali mogue je i da svaki radi prema nekim svojim vrijednostima

POGLAVLJE 15.: SOCIOLOKA TEORIJAUvod teorija je skup ideja kojima se neto objanjava

socioloka teorija je skup ideja kojima se objanjava ljudsko drutvo

socioloke teorije se grupiraju prema razliitim kriterijima. Jedan od najvanijih kriterija je razlika izmeu strukturalnih perspektiva i perspektiva drutvene akcije

te dvije perspektive se razlikuju po nainu na koji pristupaju analizi

strukturalne ili makroperspektive analiziraju nain na koji je drutvo sloeno kao cjelina (marksizam i funkcionalizam)

ne zasnivaju se svi pristupi na preispitivanju strukture drutva kao cjeline neki ba idu obrnuto. Ne misle da je ljudsko ponaanje odreeno drutvom, oni drutvo smatraju kao rezultat ljudske aktivnosti

ti pristupi se zovu pristupi drutvene akcije, interpretativna sociologija, mikrosociologija

tu su zastupljene dvije glavne vrste poput simbolikog interakcionizma, etnometodologije

neki sociolozi pokuavaju premostiti oit ponor izmeu strukturalne perspektive i perspektive drutvene akcije

FUNKCIONALIZAM

Auguste Comte, Herbert Spencer utemeljitelji, razvio ju je mile Durkheim, a usavrio Talcott Parsons

funkcionalizam smatra drutvo sustavom skupom meusobno povezanih dijelova koji zajedno oblikuju cjelinu

rani funkcionalisti = analogija izmeu drutva i organizma (poput ljudskog tijela)

osnovne potrebe ili nuni uvjeti postojanja ponekad su poznati kao funkcionalni preduvjeti drutva

koncept funkcije u funkcionalistikoj analizi odnosi se na prinos koji dijelovi daju cjelini

funkcionalistika analiza se usredotoila na pitanje o tome kako se odravaju drutveni sustavi

mile Durkheim

on oslikava pojedinca kao nekog tko ima malo ili uope nema nikakvu kontrolu nad vlastitim djelovanjem sustav upravlja lanovima drutva

velik dio njegova rada zaokupljen je funkcionalnom analizom, pokuavajui shvatiti funkcije drutvenih injenica

kolektivna svijest sastoji se od zajednikih vjerovanja i osjeaja

bez slaganja oko moralnih pitanja, drutvena solidarnost bi bila nemogua, a pojedinci ne bi mogli biti povezani u integrirajuu drutvenu jedinicu

Talcott Parsons

kako je drutveni poredak mogu?

drutveni ivot karakteriziraju meusobno davanje prednosti i miroljubiva suradnja, a ne meusobno neprijateljstvo i destrukcija

isto smatra da samo predanost zajednikim vrijednostima moe biti temelj reda u drutvu

vrijednosni konsenzus tvori bitno intergrativno naelo u drutvu (ako su svi lanovi drutva odani istim vrijednostima, onda postoje i zajedniki ciljevi)

zajedniki ciljevi potiu na suradnju uloge osiguravaju sredstva kojima se vrijednosti i ciljevi prevode u djelovanje norme osiguravaju da ponaanje prema ulogama bude standardizirano, predvidljivo i time uredno

kad su vrijednosti institucionalizirane, a ponaanje strukturirano pomou njih, rezultat je stabilno drutvo postignuto je stanje drutvene ravnotee

drutvena ravnotea se odrava na dva naina socijalizacijom (kad se vrijednosti prenose sa narataja na narataj) i raznim mehanizmima drutvenog nadzora funkcionalni preduvjeti adaptacija (odnos izmeu sustava i njegove okoline), postizanje ciljeva (potreba svih drutava da se zacrtaju ciljevi kojima se usmjeravaju aktivnosti drutva), integracija (regulacija konfilkata), odranje obrasca (odranje osnovnih obrazaca vrijednosti)

drutvene promjene objanjava tako da tvrdi da niti jedan sustav nije u stanju ravnotee

KONFLIKTNE PERSPEKTIVE

sve konfliktne perspektive imaju model drutva kao cjeline i sve prihvaaju strukturalni pristup

koriste pojam o tome da postoje skupine u drutvu koje imaju razliite interese

zbog toga vjerojatnost sukoba postoji

razlikuju se od funkcionalizma time to naglaavaju postojanje konkurentnih skupina dok funkcionalisti naglaavaju suradnju meu drutvenim skupinama

MARKSIZAM

Marx smatra ljude i proizvoaima i proizvodom drutva

razumijevanje drutva ukljuuje povijesnu perspektivu koja ispituje proces kojim ovjeanstvo istovremeno stvara, ali je i stvoreno od strane drutvene stvarnosti

razni dijelovi drutva su meupovezani i utjeu jedni na druge

ekonomski faktor ima primarni utjecaj i uvelike oblikuju druge aspekte drutva

dijalektiki materijalizam sukob proturjeja u ekonomiji

glavne promjene u drutvu lee u kontradikcijama i sukobima unutar ekonomskog sustava

nema proizvodnje bez suradnje odnos pojedinaca je bitan za nain ivota; dakle sve proizlazi iz proizvodnje materijalnog ivota

proturjeja se pojavljuju zbog razliitih interesa, a posebno pojavom privatnog vlanitva gdje vlasnik odreuje uvjete rada i zbog toga radnik je nezadovoljan

zbog uveavanja ljudske kontrole nad prirodom uveava se i ljudsko otuenje

kapitalizam (ljudski proizvod) isto je razlog otuenja ovjeka zbog toga to kapitalizam kontrolira ovjeka, a ne obrnuto

rjeenje toga je u komunizmu gdje bi se ukinulo privatno vlasnitvo, a samim time i ljudsko otuenje

Klasa

drutvo se ne sastoji od pojedinaca nego je zbroj meusobnih odnosa u kojima se ti pojedinci nalaze

klasne podjele proistjeu iz razliitih odnosa pripadnika drutva prema sredstvima za proizvodnju buroazija i proletarijat

pripadnici bilo jedne bilo druge klase smatraju da je njihova situacija normalna

klasa postaje klasom za sebe kad su lanovi svjesni prave naravi svoje situacije, interesa i zajednikog neprijatelja

promjena iz feudalizma u kapitalizam nije donijela znaajnije promjene osim to se promjenio stari skup suprotnosti novim i to je rezultiralo novim proturjejima

iz kapitalizma u komunizam dolo bi do smanjenja nejednakosti, odnosno izjednaavanja klase jer ne bi bilo vie privatnog vlasnitva

NEOMARSKIZAM

marskisti su sociolozi iji je rad nadahnut Marxom, ali su razvili svoju teoriju

Antonio Gramsci

on smatra da vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju nije dovoljno da vladajua klasa monopolizira mo u drutvu

da bi odrala hegemoniju vladajua strana mora dobiti podrku od ostatka drutva

vie panje posvjeuje kulturi drutva i institucijama nadogradnje, poput Crkve, masovnih medija i obrazovnog sustava

kritika teorije: nisu specificirali kad su i u kojim okolnostima kulturni i ekonomski faktori vaniji u oblikovanju drutva

TEORIJA KONFLIKTA

podrijetlo te teorije je u djelu Maxa Webera

njegovi pogledi na klase, statusne skupine i stranke glavne su teme teorije konflikta

on smatra da nije jedina podjela klasna

Ralf Dahrendorf mo i sukob

kitika Marxa smatra da je njegov rad zastario

smatra da su se promjene ipak dogodile to se tie kapitalizma u zemljama poput Britanije ili SAD-a te zemlje su sad postkapitalistika drutva

on smatra da se razvila nova klasa srednja i da vie predmet sukoba se ne zasniva na ekonomskim podjelama nego da sukob ima veze s vlasti

kritka teorije: rekao je da su potlaeni u stanju birati, ali da se ne moe objasniti zato e oni odabrati podravanje nadreenih ili trajk

PERSPEKTIVE DRUTVENE AKCIJE I INTERPRETACIJE

ti sociolozi odbacuju shvaanje da drutvo ima jasnu strukturu koja upravlja individuama da se ponaaju na odreeni nain

dovodi u pitanje Durkheimov nazor da drutvo postoji neovisno o pojedincima od kojih se sastoji

simboliki interakcionisti prihvaaju postojanje drutvenih uloga, ali nijeu da su te uloge fiksne

fenomenologija i etnometodologija odbacuju postojanje bilo kakve drutvene strukture

sve te perspektive tvrde da sociolozi trebaju razumjeti ljudsko ponaanje i otkiti znaenja koja se nalaze iza njega

Max Weber

smatra se jednim od tri osnivaa sociologije (uz Marxa i Durkheima)

identificirao je aspekte drutvene strukture poput klase, stranaka, statusnih skupina i birokracija to su grupacije stvorene od pojedinaca koji drutveno djeluju

te drutvene akcije trebaju biti u sreditu sociolokih istraivanja

akciju poduzima pojedinac i daje joj znaenje je drutvena akcija

za kauzalno objanjenje nuno je odrediti motive koji su doveli do akcije

birokracije institucije koje vrsto nadziru i njima upravljaju ljudsko ponaanje ili drutvene akcije

birokratske organizacije su, po Weberu, dominantne institucije industrijskog drutva

nekoliko naina ljudskog djelovanja:

1. afektivno ili emocionalno djelovanje

2. tradicionalno djelovanje

3. racionalno djelovanje

u industrijskom drutvu dominantan nain djelovanja je racionalno djelovanje

birokracija je racionalno djelovanje u institucionalnom obliku; ona je i sustav kontrole nad podreenima

od toga dolazimo do odnosa vlasti i ljudskog djelovanja

birokracija na neki nain sputava ljude, ograniava slobodu, jer kontrolira male radnike

SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM

interakcionisti su zaokupljeni objanjenjem drutvenih djelovanja pomou znaenja koja im pridaju pojedinci

ne koncetriraju se na velike drutvene promjene nego na interakcijske situacije malog opsega

George Herbert Mead

ljudi su u meusobnoj interakciji simblima od kojih su najvaniji sadrani u jeziku

simboli nameu posebna znaenja predmetima i dogaajima

bez njih ne bi bilo ljudske interakcije niti ljudskog drutva

drutveni ivot je mogu samo ako pripadnici imaju iste simbole preuzimanje uloga, poistovjeivanje sa nekim

jastvo smjetajui sebe u poloaj drugih, pojedinci su u stanju i gledati sebe

jastvo je naueno, nije uroeno prvo stadijom igranja kad se uivljavaju u uloge koje im nisu pribline, a drugi stadij je stadij igre igrajui primjerice nogomet jako je bitan odnos sa suigraima

Mead je prihvatio da drutvo ima kulturu i da te kultura sugerira primjerene tipove ponaanja za posebne drutvene uloge

po njemu pojedinci kreiraju drutvo, ali su i oblikovani njime

Herbert Blumer

drutvo je stalni proces interakcije

po njemu drutvena akcija je u odreenom stupnju strukturirana i rutinizirana, ali da takvu akciju konstruiraju drutveni akteri, a ne drutveni sustavi

FENOMENOLOGIJA

razvio ju je Edmund Husserl, razradio Alfred Shutz

fenomenologija nijee mogunost objanjenja drutvene akcije

njezin naglasak je na unutarnjem djelovanju ljudskog uma i nainu na koji ljudi klasificiraju i osmiljavaju svijet oko sebe

oni pokuavaju razumjeti znaenje fenomena ili stvari, a ne objanjavaju kako su oni nastali

bitna je klasifikacija osjetilnih iskustava da bi lake prepoznavali svijet oko sebe

iako je znanje zajedniko, Shutz misli da nije fiksno i nepromjenjivo

ETNOMETODOLOGIJA

tip pristupa koji je razvio Schutz

etnometodolozi primjenjuju fenomenoloke ideje da bi proveli istraivanja

sam naziv znai studij metoda kojima se ljudi koriste da bi konstruirali, objasnili i dali znaenje svom drutvenom svijetu

drutva imaju pravilne i odreene obrasce zato to ih lanovi tako percipiraju. Samim time je drutveni poredak fikcija

Harlod Garfinkel

dokumentarna metoda sastoji se u izboru idreenih aspekata u beskonanom broju karakteristika neke situacije ili konteksta, njihovu definiranju na poseban nain i njihovu shvaanju kao dokaza o postojanju latentnog obrasca

OBJEDINJAVANJE STRUKTURALNOG I DRUTVENO AKCIJSKOG PRISTUPA

teorija koja bi trebala razumjeti socijalne strukture i drutvene akcije

Anthony Giddens

on tvrdi da su struktura i akcija dvije strane iste medalje

jedna bez druge ne mogu postojati

drutvene akcije stvaraju strukture i upravo se pomou drutvenih akcija strukture stvaraju i reproduciraju kako bi preivjele due vrijeme

Giddens razlikuje dva aspekta strukture: pravila (procedure koje pojedinci u drutvenom ivotu mogu slijediti) i resurse alokativni (ukljuuju sirovine, zemlju, tehnologiju, sredstva proizvodnje i dobra) i autoritativni (nematerijalni koji nastaju kao rezultat injenice da neki pojedinci mogu dominirati drugima)

drutveni sustav je jednostavno obrazac drutvenih odnosa koji postoji u nekom vremensko-prostornom odsjeku

MODERNOST, POSTMODERNOST I POSTMODERNIZAM

Uvod

sve je vanija razlika izmeu modernosti, postmodernosti i postmodernizma

Durkheim, Marx i Weber moderna sociologija; oni tvrde da su sposobni pruiti razumljivu i konanu teoriju drutva

postmodernistiki teoretiari poriu takvu mogunost

rasprava o tome je na neki nain i rasprava o razmjerima drutvene promjene

Modernost svi klasini sociolozi dijele zajedniki intelektualni interes prema socijalnim promjenama vezanim za industrijalizaciju

vjerovanje u napredak i znanost mogu smatrati obiljejima modernog miljenja

podrijetlo modernog naina razmiljanja je u prosvijetiteljstvu

postmodernizam smatra da je prosvijetiteljski pokret zapostavljen u suvremenom drutvu

ljudi vie ne vjeruju u mogunost napretka, mo znanosti, mogunost usavravanja ovjeanstva ili racionalnog upravljanja drutvom sve je vea raznovrsnost miljenja i ideja

postmodernisti pozdravljaju tu raznolikost

postmodernistike ideje o raznolikosti se najvie oituju u arhitekturi

Jean-Francois Lyotard postmodernizam i spoznaja

razvoj je povezan s tehnologijom, znanou i odreenim drutvenim razvojima, ali najvanije su promjene u jeziku

ljudi ne vjeruju vie da razum moe pobjediti praznovjerje, da se ljudi mogu usavriti ili da e komunizam stvoriti savreno drutvo

postmoderno drutvo se zasniva na proizvodnji i razmjeni znanja koje je mogue prodati

neki puta Lyotard zvui kao marksistiki napad na kapitalizam

Jean Baudrillard Simulacije drutva su ula u novu, razliitu fazu, a ta se promjena moe vidjeti na jeziku i znanju

drutvo se odmaklo od faze u kojoj dominira proizvodnja i koju oblikuju ekonomske sile ukljuene u razmjenu materijalnih dobara

danas vie dominira kupnja i prodaja znakova i slika koje nemaju nikakve veze sa materijalnom stvarnou

razvoj znakova:

1. znakovi (slike, rijei, itd.) su odrazi temeljnje stvarnosti

2. znakovi postaju distorzija istine, ali nisu izgubile sve veze koje imaju sa stvarnou

3. znak maskira odsutnost jednog dijela temeljne stvarnosti

4. znakovi vie nemaju veze sa stvarnou

simulakrum slika neega to nikad nije postojalo niti ne postoji

mo je po Baudrillardu nestala te zahvaljujui tome mi ivimo po simulakrumu

on za razliku od Lyotarda smatra da su ljudi uhvaeni u zamku jednolinosti, uniformiranosti bez moi i da pluralnou i raznolikou nisu osloboeni

kritika teorije: smatra se da Baudrillard pie vrlo apstraktno svoje argumente ne potkrijepljuje dokazima nego samo primjerima

David Harvey marksizam i postmodernost

on je teoretiar postmodernosti, a ne postmodernistiki teoretiar

slae se da se drutvo promjenilo, ali da te promjene nisu previe bitne

isto ne misli da su modernistiki pristupi zastarjeli

u biti suvremenih zapadnjakih drutava najznaajniji ostaje kapitalistiki ekonomski sustav smatra da se kapitalizam mijenja i da se samim time razvijaju i novi naini kontrole radne snage zbog toga se javljaju krize i smatra da je postmodernost odgovor na jednu od takvih kriza

MODERNE TEORIJE DRUTVA I SOCIOLOGIJA MODERNOSTI

mnogi sociolozi vjeruju da temeljna naela modernih sociolokih teorija vrijede i dalje

takvi sociolozi poriu tvrdnje postmodernista da su metapripovijesti opasne, da je svako znanje relativno i da je prosvijetiteljski projekt poboljanja svijeta stigao na kraj svojeg puta

Anthony Giddens visoka modernost i daljnji razvoj

jedan od najutjecajnih sociologa koji odbacuje tvrdnje postmodernizma i teorije postmoderne

razlikuje tradicionalna i moderna drutva smatra da se ova druga bre razvijaju

modernost se temelji na etiri kljune institucije:

1. kapitalizam

2. industrijalizacija

3. nadzor

4. vojna sila

ne slae se sa Weberovim (modernost kao kavez birokratske racionalnosti) i Marxovim (modernost kao udovite, eksploatacija) stajalitem to se tie modernosti. Iako se slae da ima neke nedostatke ipak smatra da modernost otvara neke nove mogunosti koje u predmodernim drutvima nisu postojale

kasna modernost moe zavriti katastrofom neke vrste. Molohom (podivljali stroj goleme snage kojim kolektivno, kao ljudska bia moemo upravljati do izvjesne mjere i koji prijeti da e se oteti kontroli i otrgnuti od svih spona)

on smatra da mi ivimo u kasnoj modernosti on smatra da e se postmodernost pojaviti tek kasnije

on smatra da e postmodernost nadii etiri kljune institucije modernosti

njegova vizija posmodernistikog drutva je prilino idealistina

ona je alternativa postmodernizma i teorije postmodernosti