2.Armatura cjevovoda
-
Upload
edoopanovic -
Category
Documents
-
view
384 -
download
21
description
Transcript of 2.Armatura cjevovoda
Tehnologija strojarskih instalacija
2.ARMATURA CJEVOVODA
OSNOVNE ZNAČAJKE I PODJELA
Armatura je dio cjevovoda koji služi otvaranju, zatvaranju ili namještanju željenih vrijednosti protoka, a može biti :
a) armatura za otvaranje i zatvaranje protoka
I. armatura cjevovoda ( zaporni i prigušni elementi )II. izlijevna armatura ( armatura trošila )III. sigurnosna armatura
b) armatura za namiještanje vrijednosti protoka regulacijska armatura
Armatura se uvijek u pravilu izrađuje od materijala otpornih na koroziju :
- legura bakra i cinka (lijevani ili gnječeni mjed)- legura bakra,cinka i kositra (crveni lijev)- nehrđajučeg čelika- polimernih materijala
I. ARMATURA CJEVOVODA
Armatura cjevovoda u vodovodnoj instalaciji služi za otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namještanje (smanjenje ili povećanje) protoka vode kroz cijev te obuhvaća razne zaporne organe i prigušne elemente.S obzirom na izvedbu i djelovanje može se podijeliti na :
- ventile- zasune- slavine- zaklopke
document.doc Stranica 1 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
Sl.1 Osnovna armatura cjevovodaVENTILI
Ventilima se regulira protok fluida dizanjem odnosno spuštanjem ventilnog tanjura (pladnja) po pravcu protoka.Prema svrsi ventili se dijele na :
- zaporne (prolazne)- zaporno-regulacijske- odbojne- zaporno-odbojne- sigurnosne- redukcijske
Značajka je svih ventila što se ventilni tanjur spušta okomito na ravninu sjedala.Po tom se oni razlikuju od ostalih naprava za reguliranje protoka.Ventili se priključuju za cjevovod prirubnicama (Sl.1) i navojnim priključcima s unutarnnjim ili vanjskim navojem (Sl.2).Izuzetak su oni ventili koji se na jednoj strani spajaju prirubnicama, a na drugoj navojnim priključkom, kao i ventili koji se zavaruju na cjevovod.Obvezan smjer strujannja fluida označen je na vanjskoj strani kućišta ispupčenom strelicom.
Glavni dijelovi ravnog zapornog ventila su :
- kućište K- poklopac P- vreteno V- ventilni tanjur T- sjedalo S- brtvenica B- matica M- jaram J
Sl.1 Ravni zaporni ventil
document.doc Stranica 2 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
Sl.2 Ravni zaporni ventil s navojnim priključkom
Sl.3 Razni oblici kućišta ventila
ZASUNI
Zasuni su regulatori protoka kod kojih se zaporna ploča giba usporedno s otvorom sjedala, tj okomito na pravac protoka.Zbog ravnog prolaza fluida gubici su na izlazu iz zasuna neznatni, što je naročito važno kod zasuna za visoke tlakove i velike brzine.
Sl.4 Zasun
document.doc Stranica 3 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
Glavni dijelovi zasuna prikazanog na slici br 4 su :
kućište K, zaporna ploča Pl, brtvenica B,poklopac Po, sjedala S, tuljci T,vreteno V, matica M, prsten Pr.
S obzirom na oblik kućišta (pogled odozgo), zasuni su :- plosnati (a)- ovalni (b)- okrugli (c)
a) b) c)
Sl.5 Oblici kućišta zasuna
Zasuni se priključuju na cjevovod prirubnicama, navojem ili zavarivanjem.Zasuni se izrađuju za nazivne tlakove jednake kao i ventili.Radni tlak ovisi o temperaturi fluida i određen je vrstom zasuna.
SLAVINE
Slavine su najjednostavniji regulatori protoka.S obzirom na pravac protjecanja fluida, postoje :
- ravne slavine (Sl.7)- kutne slavine (Sl.8)- trokrake slavine (Sl.9)
document.doc Stranica 4 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
Slavine se priključuju na cjevovod prirubnicama te vanjskim ili unutarnjim navojem.Glavni su dijelovi slavine kućište i kugla (ili čep).Kugla se zakreće oko svoje osi za 900.Nepropusnost se postiže finom obradbom brtvenih površina i pritezanjem kugle u kućištu.Slavine se primjenjuju za protok tople i hladne vode, morske vode, stlačenog zraka, ulja itd., tlaka do 160 N/cm2 i temeperature do 225 0C.
Sl.7 Ravna slavina
Sl.8 Kutna slavina
Sl.9 Trokraka slavina
document.doc Stranica 5 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
Materijali za izradu slavina :
- kućište (sivi lijev, kovani čelik, nerđajući čelik otporan na kiseline)
- kugla (temper lijev, mjed, bronca)- čep (nerđajući čelik)
Sl.10 Kuglasta slavina
document.doc Stranica 6 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
Tablica 1 Osnovne zančajke armature cjevovoda
II. IZLJEVNA ARMATURA
Izljevna armatura je dio vodovodne instalacije čije je zaporno tijelo u normalnom stannju u zatvorenom položaju i služi za konačnu potrošnju, odnosno uzimanje vode iz instalacije pri čemu se zaporno tijelo dovodi u otvoren položaj.U izljevnu armaturu se ubrajaju :
- sanitarna ventilska armatura- sanitarna mješajuća armatura- hidrantska armatura
Sanitarna ventilska armatura postavlja se samo na jedan vod,(samo hladne ili samo tople vode) i uključuje razne vrste ventila (kutni,ravni,izlazni itd.).
Sanitarna mješajuća armatura se najčešće priključuje na oba voda (hladne i tople vode) te služi za mješanje njihovih struja u odgovarajućem omjeru, kako bi se postigla željena temperatura vode. Obuhvaća mješalice i slavine umivaonika,bidea,sudopera,kada,tuševa i drugih sanitarnih elemenata.
Hidrantska armatura je dio protupožarnog sustava građevine i predstavlja mjesto spajanja vodovodne i protupožarne.Prema izvedbi, hidranti mogu biti :
- stojeći- ukopani - zidni
III. SIGURNOSNA ARMATURA
Sigurnosna armatura je dio vodovodne instalacije koji automatskim djelovanjem (otvaranjem ili zatvaranjem, odnosno
document.doc Stranica 7 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
smanjenjem ili povećanjem protoka) sprječava odstupanja od neke zadane pogonske veličine kao što su protok, tlak, brzina ili smjer strujanja.Tlačno sigurnosni ventil za zatvorene zagrijače vode u pravilu se pojavljuje u membranskoj izvedbi (Sl.2) i obvezni su za sve sustave za zagrijavanje vode, osim za protočne zagrijače nazivnog volumena manjeg od 3l.
Sl.11 Membranski sigurnosni ventil za zagrijače vode
Nekoliko je osnovnih smjernica smjernica koje se trebaju poštovati kod njihove ugradnje :
- sigurnosni ventili ugrađuju se isključivo u vod hladne vode (tj.dovod do zagrijača)
- između sigurnosnog ventila i zagrijača ne smije biti nikakva zaporna armatura ili suženi dio instalacije.
Sigurnosni ventili za zagrijače vode su tvornički namješteni za potrebni tlak djelovanja što se mora vidjeti na njihovoj natpisnoj pločici.Odabiru se prema pogonskom tlaku instalacije.Najveći tlak u vodu hladne vode mora biti barem za 20% manji od tlaka djelovanja (tablica 2), a ako je veći, treba ugraditi redukcijski ventil.
Tablica 2. Primjer odabira tlaka djelovanja sigurnosnog ventila
Sigurnosni ventili (plinske instalacije)
U plinskim se instalacijama mogu naći četiri osnovne vrste sigurnosnih ventila :
- sigurnosni zaporni ventil- sigurnosni odušni ventil- termički zaporni osigurači- brzozatvarajući ventil
document.doc Stranica 8 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
Sigurnosni zaporni ventil (SZV)
Sigurnosni zaporni ventili (SZV) služe za automatsko zatvaranje protoka plina u slučaju odstupannja tlaka plina od vrijednosti određene područjem djelovanja (aktivacije) ventila.Ventili se ponovo mogu otvoriti samo ručno.Pri njihovom odabiru treba odrediti :
- tip- nazivni otvor i priključni tlak- najveći dopušteni tlak u plinovodu- tlačno područje isključivanja
Sigurnosni zaporni ventil postavlja se neposredno ispred regulatora tlaka i uobičajeno mu je nazivni otvor jednak onome kod regulatora.
Sl.12 Sigurnosni zaporni ventil
Sigurnosni odušni ventil (SOV)
Sigurnosni odušni ventili služe za ispuštanje plina u atmosferu (okolicu) u slučaju porasta tlaka u plinskoj instalaciji kao posljedica propuštanja SZV-a ili regulatora tlaka u zatvorenom polažaju.Kada u plinskoj instalaciji tlak plina padne ispod najvećeg dopuštenog,SOV se zatvara automatski.Sigurnosni odušni ventil (SOV) se uvijek ugrađuje iza regulatora tlaka.
document.doc Stranica 9 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
Sl.13 Sigurnosni odušni ventil
REGULACIJSKA ARMATURA
Regulacijska armatura u vodovodnim instalacijama uglavnmom obuhvaća samo redukcijski ili ventil za sniženje tlaka čiji je zadatak dovođenje tlaka u instalaciji na željenu vrijednost neovisno tlaku u dijelu instalacije prije njega.Njegovo se djelovanje osniva na načelu ravnoteže sila za što služi posebni sustav opruge i membrane na koju djeluje tlak vode pri protjecanju, pri čemu se pomoću vijka može manjestiti protusila opruge koja odgovara izlaznoj vrijednosti tlaka (Sl.3).Najviši ulazni tlak iznosi 25 bar, dok se izlazni u pravilu može namještati u području između 1,5 i 6 bar.
Sl.14 Djelovanje redukcijskog ventila
document.doc Stranica 10 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
Sl.15 Ugradnja redukcijskog ventila ovisno o potrebama korisničkog sustava
FILTRI
Filtri su dio vodovodne instalacije koji služe za zadržavanje čvrstih čestica iz vode čime se mogu spriječiti pogonske smetnji i povećati kakvoća vode.Na svkom se filtru mora nalaziti oznaka na kojoj stoji :
- naziv proizvođača- predviđeni smjer strujanja- donja i gornja granica veličine čestica koje se mogu
nahvatati- sposobnost odvajanja, odnosno karakteristika filtra
Osnovne veličine kojima se opisuje djelovanje filtra su donja i gornja granica veličine čestica.Donja granica znači mogućnost zadržavanja najmanje 10% čestica točno te veličine, a gornja mogućnost zadržavanja najmanje 90% čestica te veličine.Omjer donje i gornje granice naziva se sposobnošću odvajanja.
Nekoliko osnovnih smjernica kojih se valja pridržavati pri ugradjni filtra :
document.doc Stranica 11 od 12
Tehnologija strojarskih instalacija
- ugradnja se mora provesti prije prvog punjenja instalacije- priključne dimenzije filtra trebaju odgovarati dimenzijama
cjevovoda na koje se postavljaju- filtar se u pravilu ugrađuje iza vodomjera, pri čemu se
ispred njega još može ugraditi protupovratni ventil (kao zaštita vodoopskrbne mreže od djelovanja vode iz kućne instalacije), a iza njega redukcijski ventil.
Sl. 16 Ugradnja filtra na početku kućne vodovodne instalacije
document.doc Stranica 12 od 12