28, ---

nesreću • l

1 JlO;ut

cu, me-Xl d(). svijeta

13 godi-p:!~

oba du-e čmjek dr~ sna-ije! pri· SJJnO na

prekida rođa one o da se ulnoj is-

List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po

naročitoj tarifi.

GOD. VI BROJ 29

ŠIBENIK, 21 srpnja 1935

Rukopisi se ne vraćaju - Adresa ured-ništva i uprave: ~IBENIK pp. 17.

Mlade Mise U tuđini smo. I bićemo sve

dok budemo gazili po ovoj zem-lji. hranili se njezinim plodovima i gasili žeđu s njezinih izv -r-voda. U tuđini smo i putujemo u do-movinu, u kojoj nas, od vječnosti, čeka dobri i neizmjerno savr--šeni Otac.

Između djece i oca postoje veze koje ih spajaju u nježnosti i ljubavi. Te su veze čvrste i sr--dačne. Ali nijedne veze nisu tako .čvrste, nikakavi odnošaji tako sr-dačni kao što su veze i odnošaji između nas, zemaljske djece, i

·nebeskog Oca. Bog je nad nama, oko nas

-u nama. Sve je to bila istina i prije

Kristova dolaska na zemlju. l on-da, u Starom Zavjetu, Bog je

. prožima o svako biće; živo i ne-·živo. Ali Bog Novoga Zavjeta

_je kudikamo bliži čovjeku l Ta blizina je usredotočena u čudesnoj 2rtvi koju zovemo sv. Misom.

Svaki dan, od zore do mraka , i od mraka do zore, prikazuje se neizmjernom Veličanstvu čista i

· neoskvrnjena Žrtva. jer dok je u .. Americi noć, kod nas je dan; a 'kad se nad našim morem i pla-ninama razvijaju krila noći, dotle u dalekoj Australiji svijetli žarko sunčano oko i mjeri nedogledne prašume i široka obzorja.

Oko 350.000 je posvećenih · osoba na svijetu koje mogu pre-tvarati kruh u Kristovo Tijelo i -vino u predragocjenu Krv. 350.000 je svećenika l - Zato u svakom · času, dana i noći, lebdi u zraku ,.po koji zlatni kalež i bjelasa se , posvećena Hostija.

Ovih dana će se povećati broj ·Kristovih apostola. Povečaće se svećenička četa. Po svim bisku-;pijama čitavog katoličkog svijeta •biskupi će polagati ruke na mla-de bogoslove, zazivati sv. Duha i zaređtvati ih za svećenike. Tako će se umnožiti i novozavjetne ·Žrtve.

Naši ovogodišnji mladomisnici su već posvećeni. Prošle nedje-1je su sišli nad njihove glave duhovski darovi i ruke su im bi-

Jie pomazane svetim uljem, A ove .i dojduće nedjelje zapjevaće prvi ·svo; "Slava" 1 "Vjerujem"; prika-_zaće, po prvi put, sv. Misu.

Djelotvorna ljubav prerna bližnjemu -Krumpir do krumpira

Teško je 'biti bolestan, ali ništa ni-je lakše biti gladan. Glad je dana nja opasna bolest. Jedna od naopasnijih. I tamo gdje mi mislimo da je nema, o-na hara i suhim željeznim kliještima štipa za želudac.

PoLj ka je slovenska zemlja. Zato nas mora vi e zanimati što se događa u njoj nego u kakvoj merici il i u-straJi,ji. - I, eto, 'bav u toj bratskoj slavenskoj zem lji mnogi gladuju. Ne posvuda, a li u mnogim krajevima.

Zašto u toliki gladni ? Možda zato što je zemlja škrtl i neplodna? Sto na sv~jetu živi previše ljudi ? e, ne to! Zemlja rađa toliko plodova da ih današnja milijarda ljudi, kad bi i htjela, ne bi mogla pojesti. O l a v n i i temel ,j ni razlog 'bijede je u s t r a š n o 1j i s t i n i : d a j e č o v j e k postao č ovjeku vuk, a ne !brat!

Onu J(ri tovu velepjesmu o lju-bavi prema bližnjemu malo ko više pjeva! - I pak je neki pjevaju. Pa i u onim krajevima Poljske koj i se bore s glađu.

Mladi kapelani su, :naime, počeli tamo o n ivati nove 'bratov tine. Zovu ih: Krumpirove bratovštine. Clanovi tih ~bratovština su samo djeca. Svaki član "Krampirove IJratovšttne" mora dnevno oliaći petnaest kuća i a svalwj kući isprositi za sironwhe jedan /iram-pir.

Katoličke pobjede

Svjedoci i5tine Mi vjerujemo, ali ne slijepo, bez

razloga. Naša vjera je razumna. Te-melji se na jakim, nepobitnim doka-zima . Za njezinu istini tost svjedoče mnogobrojne čete najumnijih i naj-oda'branijih duhova. Osobito se mi ka-

To je nj ihova dužnost koju mar-lji vo izvršuju. Ganutljivo je gledati te rnale apo tole ljubavi kako se, izjutra, s vrećicom u ruci, upućuju iz kuće i putuju od vrata do vrata. Pred svakom kućom vrećica im postaje teža, jer u n~u kapne po koji novi krumpir, na-mijenjen za prazne želuce siromaha.

Kad dijete obađe 15 kuća, vraća se prema crkvi. Tamo, u sakristiji, kao u nekakvom karitativnom sklad iš-tu, odlaže svoj teret: sakupljene krum-pire.

Na koncu dođe svećenik s popi-som najpotrebnijih siromaha. Dođe, i kaq vrhovni zapovjednik naređuje ko-m .. i gdje se ima što odnijeti.

Tako se svaki dan sakri tija puni i ispražnjuje ...

Doduše, s tim nije riješeno 'bije-dno stanje onih mnogobrojnih siroma-ha. Ali, dok ih okrutno t ljudska liša-va onoga što je najnužnije za život, kršćanska ljubav se ponizuje, ide od jednih do drugih kućnih vratiju i slni-lja krumpir do krumpira da ih spasi iz ždrijela očite smrti.

To nije ve, ali je ipak mnogo. Kažu: Ne treba nam ništa

drugo osim pravde. Da, a li nema pravde gdje nema ljuba-vi . Pravda se be z ljubavi mo-že izro dit i samo u okrutnost.

!rilac

tolici možemo ponositi slavnim i ugled-nim obraćen icima iz vih vjera. K na-ma dolaze i 2idovi, i muslimani, i protestanti, i pogani.

Evo nekoliko obraćenika na ka-toličku vjeru iz najnovijeg vremena:

- Iz protestan t izma prešao je

na katoli čku vjeru njemački p jesn ik Bemzo pl. Mechow.

Engleski viceadmiral John Kno-rolcs im Trurm, zapov~edn i k prve eska-dre h tarica sredozem ne mornarice, prešao je iz anglikanske u katol i čku Crkvu.

- Poznata njemačka -židovka dr. Edita Stein postala je katolikinja 1 stupila u karrnelićanski samo tan.

- U Indiji se obratio na katoličku vjeru ugledni protestantki misionar Josip Lutschmaya .

- U Jndokini se obratiše tri od-lične pogan ke: ld erka guvernera Hai Dong, llćerka mandarina Tach-Ha i kćerka lu7eza Rone Mon .

Divna je naša Crkva u svojim obraćenicima!

Dvije prijat~ljice Stare su to prijateljice. Starije

od ljudskog pametara. Jednoj je ime: Vjera - a drugoj: Znanost.

Nijedne posestrime se tako ne sla-žu kao prava vjera i prava znano t. O lome nam najbolje svjedoči povi jesl Ona :nam govori kako je katolička Cr-kva, već od svog početka, uvijek na vom krilu mazila, njegovala i una-pređivala znano t.

Jedino se katol ička Crkva može ponositi da je ona 'bila prva koja je osnivala pučke, sredfnje i visoke škole. Da je to tako, govori nam i Manila, glavni grad ilipinskog otočja, u kojoj se o e godinne slavi 200 godišnjica o nutka pravnog faku lteta na tamoš-njem katoličkom sveučili;tu . - a tom veučilištu su profesori o · dominikan-

ci. Ima sve fakultete, a pohađa ih ne-koliko hiljada tudenata.

SUSA U HERCEGOVINI. U čitavoj Hercegovini, kao i kod nas u Dalmacij i, vlada strahovita suša. Radi toga je potpuno propalo žito, h.Tumpir, kukuru..,, a i ki.'u han. Sprema se crna :cima ...

.......... m.am ............ ~•~_. ............ .-...... 1~ ...... .. Uvijek se čovjek klanjao Bo-

žanstvu, molio Mu se i prinosio Mu žrtve. N u što su sve te mo-lj tv e i žrtvovanja prema čistoj Zrtvi, u kojoj se sam Krist pri-kazuje Bogu Ocu?!

Sveta Misa je nešto tako ve-liko da je mi ne shvaćamo. Izvor je bezbrojnih milosti. Ognjište je požrtvovne i junačke ljubavi. Sre-dište je vjere l

Može li nam biti ko bliži ne-go li je Krist pod neznatnim pri-likama kruha koje počivaju na čistom, bijelom tjelesniku za vrije-me sv. Mise? Može li biti što ljepše i bolje, što više i dublje nego li je žrtvovanje Božje za nas, slabe i grešne ljude?

Sveta Misa ;e divno Otajstvo. Čudo nad čudesima.

Naš vjerni katolički narod sve to zna. Shvaća veličinu i neiz-mjernost novozavjetne Žrtve. Za-to on nijedno slavlie tako svečano ne slavi kao slavlje Mlade Mise.

Kad mladi svećenik, po prvi put, u svom rodnom selu prika-zuje sv. Misu, čitavo selo je u svečanom raspoloženju. Svi se dižu na noge, postavljaju slavo-luke, kite prozore i ulice. Nikad se sela ne osjećaju tako ujedi-njena mišlju i srcem kao prigo-dom svečanosti mladih Misa.

Pjeva se i na krštenju, i na krizmi, i na vjenčanju, ali nikad kao na mladoj misi. Veselo bruje zvona i na Božić, i na Uskrs, i na dan seoskog zaštitnika, ali ni-kada tako kao u času, kad se

mladomisnik upućuje iz rodne ku-će prema seoskoj crkvi i oltaru.

Mlada Misa ie veliki blagdan čitavog sela. Slavlje svih kršćanskih duša.

Zar to ne govori jasno o du-bokoj odanosti našeg narodnog bića prema svećeniku? O v~likom poštovanju prema tajni sve-te Mise?

Imamo 15 mladomisnika. Znam da će se s njima radovati njiho-vi roditelji i rodna sela, ali i mi ostali moramo biti dionici njiho-vog veselja, jer Crkva dobiva no-ve svećenike, a naša biskupija nove radnike za vjeru i prosvjetu.

Slava na visini Bogu, našim mladomisnicima blagoslov, a na-ma, po njima, u Bogu, savršeni mir. lg.

l

Strana 2.

Hedjeljno evanđelje s poukom

Vl nedelja po Duhovima

EVANĐELJE SV. MARKA (8, 1-9) U ono vrijeme: Kad mnoštvo veliko bijaše s Isusom, i ne i-mađahu što jesti, dozvavši učenike reče im; žalim mnoštvo, jer eto već tri dana stoje kod me-ne, i nemaju što jesti ; i ako ih odpustim glad11e ku ri njihovoj, ostablt će u putu, jer nekoji od njih dođoše iz daleka . l odgovo-riSe mu učenici njegovi : Otkuda da ih tko nasiti kruhom ovdje u pustinji ? l zapita ih : Koliko ima-te hlj ~ bova? A oni kazaše : Sedam. I zapovjedi mnoš tvu, da posjeda po zemlji. l uzevši sedam hljebo-va, i davši hvalu, razlomi, i dade učenicima svojim da razdijele. l razdijeliše narodu. l imahu malo ribica, i njih blagoslovi, i zapo-vjedi da razdijeli. l jedoše, i na-sitiše se, i nakupiše ulomaka, što preteče, sedam ko šarica. A onih, što jedoše, bijaše oko četiri tisuće, i otpusti Ih.

POUKA . 11

Zao m i je naroda, jer, eto, već tri dana toje kod mene, i nemaj u što je ti."

To gov9ri ućut, to govori ljubav, to govori dobr ::>ta. On, punina avr-šen tva, to go\'ori.

jemu je /.ao naroda koji tri da-na kod jega toji, a ilnicima nije žao naroda koji pred njihovim vratima stoji trista vezde-~t i ,pet dana u godi-ni. Mogućn i ka ne dira bol i paćenog pro l etera. Kr i t žali za narodom ko j i od N jega, ovaj pu ta, nJ ne traži kruha; žao Mu je to u gladn i oni oko je-ga. A mogućnici, koji bi morali dati, i u kojih se pita, ne samo da se prvi ne spominju pružiti ruku, nego neće ni da čuju za očajni krik pravde. Tvr-do srce, opasano debelim obručem le-da! jima je talo do cucka, a ne do izgladnjel ih života ČO\'j ečjih . ·

Kri t i pre tavnici sile ovoga vije-ka !

Koje skrajnosti !? Kri ta hoćemo! On neka bude na

čelu, pa neće trebati pro jačenja, niti će e ponižavati čov j ečj e dostojanstvo.

. Tada ni oni na vrhovima neće gledat i samo voju korist; smekšaće im se ree i progledaće očima pravde i ljubavi.

J oš nešto drugo ! Kri t je Bog i kao takav pozna

budućno t kao i sadašnjo t. On dobro znade da medu on im četirim ti ućama, koje su Oa slušali, ima mnogo onih ko j; će na Veliki Petak vikati: !(a pn i, propni jega! Vidio je one koji će Mu se rugati na križnom putu, koji će Oa sramofiti, smijati Mu se, kame-nje prema jem u dizati i st iskati pe-sti. Vidio je sve, pa ipak nikoga nije

~

Lijepa naša domovina Ka.ie e da je sramota biti tuđinac

u svojoj domovini. 1nogi se dadu o-pravdati od ove optužbe, uvaživši po-ložaj njihovog zvanja, o jetl j ivu da-našnju krizu ili koji drugi ravnopravni razlog. Medu tim : mene je zapala sre-ća da se lično upoznam s našim opje-vanim krajevima.

e treba biti pjesnički 11nastro-jen" - kao što nije ni pisac ovih re-d.aka ~ da se mo/e uočiti osebujna ljepota naše domovine! ama priroda ~ svojim zelen im gorama, ravnim do-Imama, plovn im rijekama, talasanjem 7itorodnih poljana i širokim morem na-paja motrioca upravo do opojno ti. - jer ne znam čemu bih e više divio: ili onoj gu toj povorci jelov~h i IYuko-vih šuma, il i vrletnim gorskim plani-nama, ž;vim gorskim potocima i jeze-rima, ili beskrajnoj morskoj pučini.

Pun i udivljenja pratili smo do-stojanstveni plov rijeka, natarajući o-ko se?e 1:odna polja ; već L~daljega pri-sl.uškivalJ smo srebrnaslim glasovima bistrog potočića ;napokon nijesmo se mogli oteti čaru nad veličanstvenom pojavom Plitvičkih Jezera " jim d?ra~la nem~. k1s~ niti pera." J !ljeti o-pisati sve u11 tke 1 dojmove, koji ispu-

KATOLIK

isključio od čudesnog na:.i ćcn j a sa se-dam hlje'bova.

Slo bi bilo najprirodni je ? Da uz-me l)ič i ve izdajnike otjera od s be !

l(ri tova \eličina e je pokazala upravo u ptotivnome. ve je obujmio toplinom svoga velikog srca. Samo rro-mi li te: nahra.nujje oje krvnike!

o podine, po ij u naša rca sjeme . voga smilovanja 1 ljubavi, ko-J ja ne izabire, ne i sklj učuje, ne otkla-nja, nego samo daje i pomaže. I aj nam ljubavi, one ljubavi koja pomaže neprijatel j ima, izdaj nicima 'i •1icumjer., ma. I prema onima koji otrovtnicu

zm iju stavlja ju na maša prsa, dok po-trebnim snom krijep imo umorne udo-ve svojega tijela. .

Toj ljubavi ništa me škodi. Ona je najbo! j i protuotrov prema svakom zmijskom uhodu. Te nam ljubavi ne može niko oduzeti. Takva ljubav neće o tati sama. Ona će povući za sob/om čitava mnoštva i obasjali ih svojom svjet l ošću.

Ljubav je magnet koji k sebi priv lači .

Lj ubav je voda koja gasi požar zloće pokvarenoga srca.

Na podnožju žrtvenika Mojim predragim mladomisnicma /935

Pristupio bill žrtveniku Tvom e, Al noga dršće taknuv mramor bijeli : Koracala je blatnom po treniku; Po vraliću se, prosti, Bože veli.

Pristupio bih, al Te janjca gledam U snježnom runu, Ojevičinog S!na, Pa ruka trepti, taknuti se predam Neokaljanog - crvak iz nizina.

Pristupio bih, al Ti bljesak zjene Zabliještio me, Bože trikrat sveti. Promatrat ne smje sinak smrtne sjene, što Seraf sjajni ne smie okom zreti.

Nu 1i me zoveš, slatkom vučeš silom Na Sirzaj sveti, knjige da iz Tvoje Tvo; Zakon čitam , pa ga rodu milom Naviještat hrlim , Višnjeg da se boje.

Pristupiću Ti, k sebi me primakni, Operi blatna, kao Petra što si, Ko lzaju ml žarom usne takfli, Ko Arona me balzamom orosi.

Pristupiću Ti, da u plamu jednom Ko žrtva s Tobom gorim u sve dane; Da Otac smiren : domu, svijetu bijednom Milosti rijekom sve natopi strane .

Pristupiću Ti, Tvog da pijem blista; Pa kad Ti puku kliknem : Gospod s vama J-Ne vide mene, već u meni Krista , Da obaspu Te slavom posred !rrama .

O. PETAR PERICA D. J.

Na ~ranikU.

Pravoslavna crkva Mnogo je kršćanski h crkava. I

sve ne mogu b iti Kri tove. Da to do-kažemo, ne treba nam sve proučiti. Do ta je ogledati samo one najglav-

njaju du u u ti m ča ovima, naliči lo bi tepanju nevještog djeteta.

Sve različno ti ljeta; i zime, ranog proljeća i kasne jesen i, kako nas ugod-no iznenađuju! Sjeverniji i Šl,lmom obrasli krajevi, kad zapadne snijeg, i-madu neku nenatkriljivu tajinstvenu moć da u nama po'b\tcluju najugodn ija ~uvstva i o jcćaje. Primor ki pak kra-jevi imadu svoju dražest u ljetno do-ba - uz veličajnost sinjega mora.

110j more duboko, sva moja rado-ti ... ", prati nas glas pjevača uzduž

t-Jrvatskoga Primorja i da l matin k ih ostrva. S kraja na kraj povezuju se ri-barski otoci i morski greben i - kao prirodno ra tno brodovlje - te ču vaju mrtvu stražu. Tu na /al u iskrsava pred našim očima davna pro~lo t "Zvonimi-rove lade" ... !

Moramo se zadovolji ti ovako leli-:!l i čn in: pogledom uzduž lirvat koga ~gorp, ravne Slavonije, i ubavog Sri-Jema, pono ne Boc;ne i junačke ller-cegovine, vilinskih Gorskih Kotara l lr-vatskog Primorja , hajdučke Like i kr-š~e Dalmacije. - "Tuj po gorah i dd-~wah, p;·e~o d.evct po,krajina ! .. . 11 l ko-je okruzuJe dtvan pnrodan okvir sal-kan od bisernih vodenih kap ljica Save

rave, Dunava i Drine - te mor kil~ koralja plavog j adrana.

"Zdravo ela si domovino mila l Moja majko, zdravo, zdravo bila,

nije. , K_atol i.ke u na oj državi najvi e ce zanimati pravo !avna crkva. Tim vi-še što ona nije ni tako malena. Sto

Prođoh svi jeta na sve četir strane v~ su ljepi u svojem uresu

Sv1 su ljepi, ali svi skupa nije u Sto si, majko, meni samo ti!"

. . (P. Preradović) Zlato Imade uz SJaJ ljepote' i 'dru-

~o svoj tvo : skupoću, bogat tvo. Tako 1 naše urne, polja i more imadu uz

oju raskošn u ljepotu, i neiscrpljivo vrel? bogat tva. T imarenje domaće sto-~e 1 peradi, gojenje pčelar tva i vo-~rv tva, pa rudno blag'c i ra ijana div-ljaC - predstavljaju u našoj privredi ogroman kapital.

A 7..ašto onda ovolika kriza? Ta i ~rapci je o jećaju, bar u pasivn im kra-Je~un~ ! U koli.ko se osjeća kriza, nije knvnjom zem lJe, nego niska cijena i nerazumno po lijeratno go podanje o-dozdo a loša uprava odozgo.

. Danas se u svijeht vodi borba pod lozmkom: Amerika merikancima A-zija Azijcima ... Rad bi e radna' ise-ljenička naga tavila u pogon na do-maćem tlu, imali bi mo meriku kod ~uć~ t .. ego . 0:oma n~jj i manje upu-cent SVI Jet 'IJJezi, u naJnovij doba i u \Francusku i Belgiju, a :na nj ihovo 'nije-sto dolaze, dalekovidniji i ti Fra•ncuzi Italij ~l.ni ... i na "poxte~" način obo~ ~aĆUJU se ~a naš račun. (Dovoljno Je , pomenut. t razna rudokopna podu-zeca ).

Trebalo bi više samosvijesti kod nas Hrvata, da upoznamo i zavolimo našu lijepu i IOOgatu domovinu:

Broj 29.

je, dakle, s njom? Je li ona prava i ' Kristova?

Pogledajmo je kroz leću onih četiriju znakova o kojima smo rekli da obilježuju pravu Božju Crkvu.

Božja crkva je: j e d n a , '>v e t a, katoli čka i apostolska. -

Kada poči nje pravoslavna crkva?· S Focijevim raskolom. Taj mali početak se završio potpunim odjeljenjem istočne od zapadne crkve godine 1054 poslije Krista, za vrijeme carigradskog· patrijarha Mihajla Ceru larija.

I danas? Danas pravoslavna cr-kva, prije svega, nema jedirzstva. Otka-da je zabacila vrhovno papino pogla-var tvo i prvenstvo, rascije pala se na mnoge samo taine crkve koje se ogra-ničuju na pojedine države ili narode_ A što je najkobnije:

Ona više nema ni vjerskog, dog-matskog jedinstva! U pojedine pra-vo Javne crkve prodr:e su ueke prote-stan tske zablude koje su u opreci sa S et im P:s11o n s č.ita\ om tradicijom._ Tako ćete već naći pravoslavne hiskupe i 'bogoslovne profe5ere koji jedni dru-ge pobijaju kada, na primjer, govore, o Bezgrešnom Marijinom Začeću ili o či ti lištu .

Zato nije ništa čudno da je i vjeri-ski život pravoslavnih vjernika spao na niske grane. Sveti sakramenti se veo-ma rij tko primaju. Euhari tija im je prestala b iti izvor Božjeg živothl i sve-tosti. U nekim krajevima se vjernici uopće vi~e ne ispovijedaju. Otkada se i točna crkva odijelila od rimokato-li čke, ne rađaju se u njoj ni sveti Augu t ini, ni Amhroziji, ni sveti Ba-zi lij i, n i Benedikti. Presušiše izvori svetost;, pa zato nema ni VP.li/lih sve-taca.

A gdje je općenito t pravoslavne crkve? Zar e može govoriti o općenitosti u crkvi koja se rascijepala na razne nacij ona lne ogtanke, koji među sobom nemaju nikakve veze ?! Nocijo-nalne crkve nemaju maka općenitosti_

Pravoslavna crkva nije potpuno ni apostolska . Ima, doduše, pravilno re-đenje 'ljjslru pa i svećen i ka, ali nema o-nog vrhovnog apostola o kojem je: Kri~t rekao da će na njemu sagraditi SVOJU crkvu. erna Petra! A već onda kad smo bili skupa, kad smo imali za-jedničke svete oce i bogoslo\ , jeda n od njih je rekao: 11 0dje je Petar, tu. je Crkva ."

Ko je sve ovo pozorno čitao, veo-ma ~e lako moći odgovoriti na upit:-Je h pravo !avna crkva Kristova Cr-kva?

Defensor

SVJET KA PRICEST DJECE. Dne S. kolovoza ove godine navršuje se 25 godiš-njica da je papa Pio X izdao dekret da se u buduće djeca što prije pripu ' taju na. svetu Pri te>t. Na uspomenu toga djeca će, na Veliku Gospu, po čitavom katoli čkom. svijetu zajed nički pri tupiti k s tolu Go-spodnjemu.

"Zemljo naša, ~emljo mila, Slavna majko, roda slavna,

Po ravnicah i po gorah, Preko šuma zelenka T~ se s~~raš divnim 'sagom TI se k1tlš svakim blagom." j

(P. Preradović) ,

Bog je . tvorio čitav vijet, pa i-' na~ u domovmu. l mi koji ljubim() B.oga, zar da ne !jubi~1o djelo Njego-v.~~ ru~u ? ! - Tim više to je zai. ta hjepo 1 kra no ovo na~e hrvatsko tlo po kojem koracamo.

g. f.

Pred tabernakulotn

Tl, Emanuel višnji -

Mladomlsnlcima šibenske biskupije·

Bože, Kralju kraljevstva vječnoga. ja l ovo kandilo što je pred Tobom jednakom gorlmo željom da služimo Tebi. ·

Abel je prinio žrtvu - prvence svoje-u kadu tamjana i ruju jutflrnje zore. učini da l moJ Prinos bude dostojan Tebe t·

RAJ KO V ~LERIJEV/

gra 30

!lX!; llaš· U pl OI' e br0

mila,

g./•

Ice r~oJe· je ~ore·

~ j "'febe ~to •~

v

Broj 29.

P o d ritavi POLITTCKO STA JF. Ov,h dan.t sc

najvi~e govori o namje uma. bivše Jcvllćeve vlade koja je bila već izdala naredbu da e pohaiJSe l ~nterniraju u nekom malom bo-sanskom selu svi vide.1iji i uplivniji lj•t-di Iz opozicije. All prije nego je do toga došlo, Jevtiću je bila Istrgnuta il ruku ba-una i klju&. vi t1mn! a. - atodni poslan-ci su se u ve:ini prikl01t!li vladi g-. loj;\-dinovića i !!ako sc Iznevjerili g. Jevtiću ko-ga su do jučer progl.t\wall spnsiteljrm do-movine. - Izabrani su članovi za razne skupštin ke odbore Prir,odom log Izbora glasov:tlo e tajno. l ako su po lan iLi oozvol!li sebi ono što ne htjedo'c do-zvoli li narodu, jer da je, tobože, javno gla-sanje "u kl:1du sa vi :ekom ćudi njeriinje-nog naroda''. - Ministar financija r.~l ražio je od narodne skupštine odobrenj d\ta-naeslina, lo je,t proračuna za po'cdine mje-sece : od kolovoza 193 do travnja 1936. proračun za osam mje. e i izno lo bi fl . 7 O, 833.865 dinara. - Predviđa e da će se l rujna ov. g. ustanovili novo mini tarstvo po ,b, telegrafa i te'efor'a, a ministar tvo za tjelesni uzgoj imalo bi e ukinuti.

Ul ISTAV JE RIBE. Pomorska \•last u ~ibeniku izdala je novu naredbu s kojom se strogo zabranjuje tamanjenje ribe dina-milom.

P01 ISTE f. OVCANI E. S darom 18. ovog mje eca povučene su iz pronreta novčanice od l O dinara koje je Izdala a-rodila banka Kraljevine S. H. S. (ameri-kanske) i novčanice od 5 dinara, izdanje Narodne banke kraljevine Srbije. Tako su ~e novčanl(e prestale bili zakonsko sred Ivo plaćanja.

PUTUJE U AMERIKU. a' poznali dalmatinski franjevac-tt ećoredac o. Ante i-žić oprašta se ovih dana s Dalmacijom, jer će doskora otputovati u Ame-fku, u mi ije.

60 GODIS1 JICA MATURE. Preul. zagrebački nadbiskup dr. A. Bauer prosla-vio je u Zagrebu, skupa s desetoricom svo-jih drugova, šesde elu godi njicu gimnazij-ske matUle. adbi kup je za. sve ,,pokojll'C profesore i drugO\e vitao v. Misu u crkvi rt. Katarine.

VOCE U ZAGREBU. Prama podacima Tdnog nadzorništva Zagreb je pojeo u jednom od pro ' lih tjedana 35.000 kg. voća . I to: 15.720 kg trešanja, 3.240 kg vi~anja, 3.200 kg krušaka, 2.300 kg jagoda, l O .li' R S l .J l U l !arkovu su ruske vla-sti u lreli .e iniinjera A \aW ·va koj t je u toku od dvije godire ubio 30 mladih žena l djevojaka. Moglo se io dogoditi i u kojoj drugoj dr;avi, ali bl nas vi'e začudilo nego kad 7narno da se to zbilo u Rusiji.

KIIAJ Kl AVIJAIICArl KOD S\'. OCA. , cd •vr:o je sv. Otac primio u po eb-nu audJj

trana 4. KATOLTK ------- --------------------

Zbri n Dn-ljemu životu.

e odgadajmo! Ko zna nije li o-\ '0 po ljednji poziv vto nam ga u-pravlja.

Zivot Sibenika PRIMAI'\JE U SJEME1 I'TE. Rodi-

telji koj i o· e od i ~e mis'e voju dj . cu posla-ti u biskup-ko dačko sjemeni' te, neka čim prije po~lju molbu pre''o vog župskog u-reda. Molbe se. primaju do konca ovog mje-seca. 31 rpnja je , dakle, zadnji rok.

ML DA ~\l . 'ibenčan in vlč. don Krešimir Zorić o p; e.·ao je svoju pn'U etu Misu na dan Gospe od Karmela u crk·vi sv. jakova. Rukovodio ga je grad ki župnik preč. don ho Bjažić, a propovi iedao mu je pr -,._ prepozit don R. P ian. Preko sv. Mise p je '30 je "Cecilij 1n ki zbor'', pod rav-nanjem prof. \. S' ipi- .'ić: K)rit: i Gloria od Fais a, Credo netu; i Pe.nedict us od Forstera. J astupi i su kao olisti g. Bruno Belamarić, sopran gdica J Jadrooja i alt gdica R. Kužina. Iza Creda su veoma lije-po o tpjevali " E,·o sve,:.Cnik" od So·iljevca: teno. B. Be!amari~ i bariton josip Bumber - Za s 'o lo m na objedu bio je preuz. Bi kup s lijepim bro; e 'll •eće.nika, rodbin.e i dru-gih u zvan ika koji s u mu, u dirljiv rm nazdra-vicama, zaielili Božji blago lov i Heću u novom sve · ičkom životu. - vecer 5U mu časne ses re FrJnjevlil! sa svojom dječiCO'll priredile intimnu akademiju.

REĐE JE U K TEDRALL Prošlene-dje.lje je preuz.. Biskup podijelio •eti red prezbi e ·atl trinaes'o -1.1 r ' e :t ih boJ oslovJ ; trojicu bogoslova je zaredio za đakone, a petoricu za subđako ne. - Obred ređenja je započeo u 7 sati, pa je trajao ve do 1 O.

jernid, koji su zauzeli va okoli na mjesta, s velikim zanimanjem su, čitavo vrijeme.

pratili g:tnutljiv obređe. Na mladomisničke je glave polagalo ruke 12 svećenika.

U F Ol\D SEG LISTA darovao je preč. don F. An'unović 20 dinara ; preč. don l . Bjažić. mj o čestitke mlldomisnici-ma don . Spik-::t i don S. Lovretić, 20; mjesto če.;titke. pre.sv. Pianu vlč. don S tHdlro1•ić. 20; mjesto čestitke preč. dru I. Eškinji: vl č. gg. Smirčić, Alandić i Al eštro-vić po 20, a vlč. don A. Raspović 15; vlč. don T. Perina, mjesto čestitke mladomi ni-ku don K. Zorić, l O; mjesto če.;ti tke mla-dom isnicima: preč. don M. Corić 3 don F. Orandov 20 dinara. \

.t\IILODARI UBO KO \ DOMil U S\ IB JU 1935. Da počaste. u pomenu pok. har;.J Antić: Dr Božidar Stambuk 100; lv..1n 2aja 3 ; Jakov Dragušica 20; ntun Begović 20; Udntže nje trgovaca, Sibenik 50; Luka S:trić 20; Obite.! j Petrić, zla IM 20; Mate Guloznić 20; Ante. Fantulin 20; Luidi Batigelli 20; Poduzeće. Olivari 30 ; Sala-m.)n Dntt!er 30; Kečkemet Niko 30; Berger Bori.· 20; ice Buja l O; i kola We issen-berger 20; Obitelj Josipa Tarle 5('1; tipe S:tre 50 ; Grgo Mar ičić 100; Radoslav 2.mi-kić 20. - Da počasle u· pomenu pok. Lllce ud. Ungaro: J usto Dellagiovanna 20; Ka-žimir Pasini 20.

ODIJELA, POSEBNE J !}ETE J HLACE TE DOBRE KO ULJE k.upićete najjeftinije u novoj s l01·enačk.oj trgovini F. l(rajsek u Sibeniku, Kralja Tomislava ulica (na vrhu stepenica Dobrić) . Za pro-ljetnu sezonu veliko sniženje cijena. Za-jam~no dobra roba.

Crkvene vijesti K TEDRALA SV. J KOVA. edje·

l j a : U 51/