272

Nar. umjet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI

Maximilian Hendler (Graz) u raduAsimetricni deseterac u lirskim narodnim pjes-mama razlaze lirske narodne pjesme koje supisime asimetricnimdesetercem, stihomkarak-teristicnim za epsku tradiciju (sto potvrduju idrugi nazivi za taj metar - epski, muski ilijunacki deseterac).

Vrlo je zanirnljiv rad 0 usmenoj knji-zevnosti Gerharda Neweklowskog (Klagen-furt) Dvojezicno pripovijedanje u Stinatzu.Autor analizira fenomen dvojezicnog pri-povijedanja (hrvatski - njemacki) u hrvatskomselu Stinatz (Austrija) analizirajuci pripovijed-ane tekstovenaobajezikai sluzeeisetroclanomklasifikacijom dvojezicnih pripovjedaca, kojuje predloZila Nives Ritig-Beljak.

VILKO ENDSTRASSER

Bora Radovanovic - Zatonjac, Zapisi 0~votu I obicajima u Podunavlju, GRO"Dimilrije Davidovie", Narodna biblioteka uSmederevu, Smederevo 1984, 87 str.

Prema osobnom sjeeanju i kazivanjudrugih Bora Radovanovie u ovoj knjizi biljcZinacin ~ivota i rada, nosnju, obieuje i sporlskeigre ornladinaca u Podunavlju u (okolici Smed-ereva i Po~arevca, dijclom u Stigu, posebice usclu Zatonju kod Velikog Gradista).

Knjiga je podijeljena u tri dijela.U prvom dUelu rijee je 0 narodnim za-

bavnim sportskim igrama mladih (0 igri rnla-dih, pripremama za igru i razbrajalicama).Opisano je cetrdcset i osam igara: zmurke,prsten nade, siromah cika, sugc, neka bije,topaci, skolice, ide macka, prcskakanjckonopca, bacanje loplc, jelackinjc, kJikeri,cigra, klempe, krivi car, kidi, kolaricu -panicu,klis, cus kape, trule cuprije, mirisi! Slojna!,cuprije andiinajes, s grada na grad, roblje,hajduci - zandari, svinjice, svinjice na druginacin, dula, svinjfcc na gradski nacin, krajcar-ice, lurovanje, uza zid, pcdaJjkc, s konja namagarea, popik, derek man, popik na druginacin, Srbi i Turci, kerovi i zeCevi, krsi proja,

bpi guz, trule kobile, igra lopte, cik pogodi,dugmiCi i batrge. Uz igru su opisane i djecjeigracke: pucaljka, prskaJica, pistaJjka, zvrcka,cigra od kalema, ljulja.~ka,zmaj, strcla, pracka,diida, slajdcr, vito, kolektiv cobancica, kasikaod vrbove kore i cice- mice.

U drugom su dijelu (Nacin iivota i rada)opisani: dom, zivot u njemu, namjestaj iposude, Zivot u porodici, rena kao stupdomacinstva, zivot mladih, rad u polju, oblikseoske samouprave, spremanje hrane, nesto 0

govoru i jeziku te zabiljeske 0 narodnoj nosnji(zenska nosnja).

U trecem su dijelu prikazani obicaji ivjerovanja: supreci, durdevski uranak, do-dolke, zavetina, ciganska zavetina, jurenjekoiere, daca kolcri, tiva vaIra, ljevka, boZieni iuskrsnji obieaji, kolubcari, pogrebni obicaj,obicaji oko Ivandana, Todorova subota, pobra-timstvo i kumaccnjc, bratirnljenje, bajanje,gasenje ugljevlja, bajanje protiv janike, bajanjeprotiv nicine, zabijanje klinova, Hjek protivmnogih bolesti, sugreb i vraM.bine (madije).

ANTENAZOR

Zvonimir Toldi, Nek se spominja I pamt~SIZ kullure opcine Slavonski Brod, MuzejBrodskog Posavlja S1. Brod, Slavonski Brod1987,158 str.

Knjiga predstavlja zbirku kratkih cla-naka sto ih jc autor objavljivao u Brodskomlislu od 1985. do 1987. godine. Saddajno, onapru:t.a presjek kroz sve slojcve tradicijskematerijalne i duhovne kulture Brodskogposavlja, koju autor vee vise godina proucava ikonLinuirano biljczi. U vremenskom pregledutaj presjek obuhvaea period od pocetka 20. st.do danasnjih dana. Upravo iz suvremcnogZivota brodskih sela nalazimo najvise zapisa uknjizi, pa se tako moze pratiti djclovanje tradi-cijskih kullumih oblika u danas~emkontekslu.

Svojim podnaslovom Zivot i obicajiseljackog svita u Brockom posavlju djelosugcrira izvjeslan nastavak opisivanja tradi-

Nar. umjet. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

273

cijske kulture toga kraja, sto su vee ranijezapoceli Luka Ilie Oriovcanin i MarijanMarkovac. Medutim, uno sto odlikujeToldijeve zapise jest specifican pristup pred-metu vlastita rada. On, nairne, "zivotu iobicajima seljackog svita" ne pristupa prven-stveno sa strucno-znanstvenom iii zuma-listickom namjerom, sto bi se moglo ocekivatis obzirom naobrazovanje autora, odnosno tisaku kojemu su radovi prvobitno objavljeni. Toldise ne postavlja u ulogu zapisivaca koji zeliprenijeti objektivnu informaciju, vee sezapravo uzivljava u ono 0 cemu piSe. Stoganjegovi cianci ne djeluju kao biljeske koje jenapravio nekakav gost, iii cak stranac, u zivotusela vee kao zapisi koje donosi sudionik togzivota. Ovim svojim poistovjecivanjem saseljaekirn ~jvotom 0 kojemu piSe, Toldi jcpostigao dojam maksimalne autenticnosti kojunajbolji klasican etnoloski rad ne moze doseg-nuti, jer uvijek ima struenu distancu sprampredmeta kojeg proucava. Izvomost i svjezinuovih redova pojacava i domaei govor kojim sunapisani, pa stoga mogu bili i lingvisticki za-nirnljivi.

S nesumnjivim litcramim talentom autorvrlo duhovito, katkada i sa dozom dobrodusneironije, govori 0 stvarima i dogadajima izseljackog zivota. Kroz veeinu zapisa prov!acise u izvjesnoj mjeri folkloma erotika koju autornalazi u narodnim stihovima, ili je sam poten-cira vlastitimprimjedbama. U tompogledu ovase knjiga dijelom nadovczujc na njcgovu veeobjavljenu zbirku erotske narodne poezijeRazigrani doro,

Jedina primjedba koju bismo postaviliodnosi se na to da izdanje nije popraeenorjeenikom manje poznatih lokalnih nazi va, ~tobi u takvoj publikaciji ipak bilo korisno.

U cjelini gledano, klljiga predstavljaduhovit i sarmantan prikaz seljackc kulturcBrodskog posavlja, koji je u stanju privueipaznju lokalne publike, potaknuti svijest 0 vri-jednosti vias lite kulturc, a jcdnako tako morepru~iti i citav niz korisnih podataka kojiupotpunjuju etnolosko znanje 0 Slavoniji.Stoga zasluzuje da "se spomlnja i pamti".

2ARKO SPANICEK

Licko umiIjenije, (Narodne umotvorineLike), skupio Milan Divjak, Knjizevnazajednica Novog Sada, Novi Sad 1985,137 str.

Na koricama knjige objavljena su dvaodlomka iz recenzija Arsena Dikliea i LazaraCurcica. U Diklicevu tekstu pise: "( ... ) Divjakje rnlad covek. Pesnik. Uspesno adaptiranidodos vojvodanski, a korenjem duboko, vrloduboko u staromkraju, u Lici. Verovatno su ganjegovi pesnicki nemiri i traganja okrenuli ipokrenuli natrag, u brda licka, sela i zaseokekoji neumitno nestaju pred naletom urbani-zacije, medu starce i starice koji jos pones topamte iz vremena prohujalih ... Rezultati togtraganja za korenjcm svojim i svoga narodajeova zbirka umotvorina kao i one koje Divjaknajavljuje, vee priprernljene, u rukopisu".

Autor sam u uvodnoj rijeci knjige LiekoumiJjenije objasnjava da su ga na skupljanje iizdavanje narodnih umotvorina Like potakli:nestanak starih imena pojedinih predmeta idijelova odjece, sve rjede igranje lickog kola,dikca i poskocice, nestajanje izvomih liekihprela, liekih narodnih pjesama, pitalica idaskalica, posJovica inarodnih pdpovijedaka,rozgalica, ojkana (beearaca), starih liekihobicaja itd.

Od prik.upljenog matcrijala Divjak jeizabrao Ijepse primjere i, kao najavu budueihpetnaestak knjiga, u ovoj knjizi objavio: pede-set da~kalica (zagonetaka,), sto poslovica,pede set kletvi, sezdeset i tri Iicka ojkana, osamnarodnih pjesama, devet pripovijedaka i desetnarodnih obicaja.

Na kraju su dani izvori iz kojih suprimjeri uzeti iii zabiljezeni i rjeenik manjepoznatih rijeci i izraza.

ANTENAZOR