256

Nar. umjet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI

Plesovi su opisani iskljucivo rijecima i stogajebilo neophodno izgraditi odgovarajueu termi-nologiju koja obuhvaea zajednicke plesne iprostome karakteristike raznih plesova (plesniobrasei, prihvaeanje plesaca, raspored plesacana plesnom prostoru) i nacin i smjer izvodenjapokreta. Pisac je sam izradio veCinu termi-noloskih odrednica i tek ponegdje se sluzi ter-minima iz knjiZice Strucni izrazi narodnogpJesa (Fachausdrileke Voikstanz, Stuttgart,Verlag Walter Kogler, 1971), sto je uvijekposebno oznaceno. Objasnjenja pojedinih ter-mina su vrlo jasna, a tamo gdje je to potrebno,i ilustrirana vrlo dobrim fotografijama (npr.nacini prihvacanja partnera). Iskusniji plesac eese brzo snaci llovirnobjasnjenjima iprimijenitiih u "citanju" plesa.

I H.Dersehmidt se tuzi na nedostatakopee zajednicke strucne terminologijenarodnih plesova. Cini mi se da je to teskoprovedivo. Narodni plesovi imaju relativnouzak rjecnik pokreta, narocito ako ih proma-tramo na uzem klllturnogeografskom prostoru.Bogatstvo narodnog p1esa iskazllje se ukvaliteli pokreta, u nacinu izvodenja pokreta ito je cesto ono temeljno po cemu razJikujemo,I il:llc iii isle plcsove. Kad bi se terminoloski uzJ,:alc fik :;irl1lei vaznijekvalitativlle karak leris-like najrasirenijih plesnih obrazaca, taba 1.<':1-

minologij a bi morala nuzno bili vcoma OpSl:1.1H1istoga ncspretna za upotrebu. Sloga ne cudi ~toau tor nije mogao naci cvrsce uporiste u spom-cnutoj knj iziei s!nlcnih plesnih izraza. Oni nisubili dostalni da istaknu specificnosti plesllegrade k.oju je zelio prcdstaviti.

Iza "plesnog kljuca" nalazimo kraec aliveoma vazne napomene vezane opeenilo uzglazbcnu pratnju i uz nolne primjere u drugojknjizi. Autor istice da je za plesnu pratnjumogao posluzitj gotovo svaki postojeei instru-ment, ali da je za Gomju Austriju najkaraktc-rislicniji bio sastav oddvije violine i m~log basa(BasscllJ). To nas neodcljivo podsjeca na istelakve sastave u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj,osobilo u siroj okolici Zagreba.

Najveei proslor zauzimaju, naravno,opisi plescva. Golema gmda zahtijcvala je sis-tematiziranje i FI.Derschmidllo cini prema visekriterija u nckolik.o veeih grupa, unular kojihopet doncsi dalju podjeJu na pojedine cblike,vrstc plesova i njihove varijante. Jedan od

osnovnih kriterija je forma, prostomi oblikplesa (npr. plesovi u krugu,lancani plesovi); iIiposebnu grupu cini neki narocito raspros-tranjeni pies (npr. Landler). U posebnu grupuautor, takoder, uvrsta plesne igre i saljive ple-sove. Odvijanje pojedinog plesa opisano je potaktovima, a karakteristicne figure i pokreti vrlosu cesto ilustrirani odlicnim fotografijama. Uzsvaki pIes nalazimo i podatke 0 autoru zapisa,godini, demonstratorima, Iokalitetu i eventu-alne druge nazive plesa te broj. Pod istim timbrojem u drugoj su knjizi odgovarajuei mel-odijski zapis i tekst pjesme, ako se uz pIes ipjeva (takvih je plesova malo). Melodijskizapisi u pravilu su dvoglasni i svi pocinju scetiri takta "predigre" (Vorspiel), koja morapIes ace upozoriti 0 kojem se plesu radi i ukojem tempu ee se plesati.

Osirn da prikaze plesni materijal ovaknjiga nije imala drugih pretenzija. To je uci-njeno na nacin koji ee u potpunosti udovoljitizahtjevima strucnjaka i drugih korisnika i pred-stavlja pouzdan prikaz narodnih plesovaGomje Austrije, a za nas ujedno zanimljiv pIe-sni i glazbeni komparativni materij?l. Ostajetek za zaljenjc slOplesovi nisu zapisani i Laba-novom kinetografijom, kako'smo to vee naviklii u nasim novijim plcsnim izdanjima.

STJEPAN SREMAC

Ludvik Kuba, Pjesme i napjevi iz Hosne iHcrcet~ovine, Drugo izdanje pripremio, dopu~nio necbjavljenim pjcsmama i dodao indekseCvjetko Rihtman uz saradnju Ljubc Simie,MirosJave Fulanovie-Sosie i Dllnjc Rihtman-Sotric, Svjetlost, Sarajevo 1984,625 str.

Vrlo opsezna ipoznata zbirka narodnihnapjcva iz Bosnc i Hercegovine L. Kube(skupljena 1893. godine) bila je prvi putobjavljcna u cetiri godista Glasnika Ze-maljskog muzeja u Bosni j Tfcrccgovini,1906,1907,1909 j 1910. Velika ielja Ludvik.aKube da se zbirka objavi i k~o samostalnaejelina napokon se oSlvarila - ctprilike devede-set godina nakon obj avljenih terenskih zapisa.

Nar. umjet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI

257

PredgovorL. Kube izvjeseuje 0 njegovom ter-enskom radu, 0 problernima melografiranja iposebno 0 rasporedivanju prikupljene gradeprema tonskim nizovima (ljestvicama) sak-upljenih napjeva (stI. 23-46).

o melografskom radu Ludvika Kube uBosni i Hereegovini 10 pripremanju kritickogizdanja njegove zbirke pjesama i napjeva izBosne i Hereegovine (str. 7-15) pise CvjetkoRihtman, redaktor zbirke. DugogodiSnjim nas-tojanjima prikupio se jos i manji broj neob-javljenih Kubinih zapisa tako da novoob-javljena zbirka sadrli ukupno 1127 napjeva.Svrhu drugog izdanja te Kubine zbirke C. Riht-man nalazi " ... prvensLveno u tome da se onaprikaze u potpunom obliku, onako kako ju jcsvojedobno autor predac izdavatu - bez gre-saka i nekorektnih ispravaka, ali sa sistemomindeksa i u obliku koji treba da olaksa njenuupotrebu, narocito za uporedna ispitivanja."Redaktor nije dirao u Kubine notne zapise,ispravio je sarno ocite (tehnicke) greske ipogrdke u zapisima tekstova.

Svi su notni zapisi transponirani nazajednicki zavdni ton g', a visine zavrsnihtonova u Kubinim rukopisima posebno suizlozene u Preglcdu zavrsnih tOllova llapjeva urukopisu (str. 475-477). U rasporedll napjevasatuvan je Kubin redoslijed u prvom izdanjuzbirke: napjevi sa odredcnom ljestvicom (nolnizapisi br. 1-348), napjevi koji ncmaju odredcneljestvice (349-965), napjevi protkani clemcn-tima drugih Ijestvica (966-967), napjevi saspojenimljestvieama (modulacija) (968-997),napjevi kromatskog karaktera (998-1007),zagonetni napjevi (1008-1019) i varijante(1020-1127). Citaocu su veoma korisne re-dak.cijskc informacije da se napjevi - koji seprema tradieionalnom bosanskom urbanomnacinu pjevanja, zvanom uravan izvodemetroritamski slobodnije sa mnogimmelizmima - nalaze pod brojevima 1097-1115,a za lrinacst dvoglasnih z,lpisa uz navcdburednog brcja zapisa i lokaliteta zapisa izlo~eneSll i njihove osnovne 6sobine pod naslovompo/ironi primjcri ig/avna njihova obiljezja (stI.613).

Za usporedbe s gradivom koje je u Bosnii Hereegovini prikupljeno nakon osnivanjaInstilula za proucavanje folkJora u Sarajevu(1947) dragoejeni su tabelarni prcgledi i to

Pregled obrazaea metra i ritma napjeva (stI.479-502) te Pregled melopoetskih oblika (str.503-521).

Posebno su objavljeni svi tekstovi pjes-ama koji se redaju istom numeracijom kao inapjevi. Orijentaciju u tekstovima omogueujepopis prema prvom stihu pjesama izIozen abe-cednimredoslijedom. 0 redaktorskom pristuputekstovima izvjeseuje Ljuba Simic (str. 17-21).U primjerima varijanata pjesama Kubaje zap-isao komp1etan tekst, alije u nekoliko slucajevaipak naveo samo pocetke tekstova. Nakon svihizlizenih tekstova pjesama Lj. Simie iznosiKubine napomene uz tekstove pjesama i svojavIaslita zapazanja, dopune i korekture uz tenapomene (str. 231-235).

Zaintcresiranim istrazivatima IIUlogOeepomoCi rasporedivanje tekstova pjesama kojeje Lj. Simie grupirala prema vrstama i sadrz.ajuteksta - i to u: pripovijedne, mitoloskc (lirske),Ijubavne (sa mnogo podgrupa), porodicno-Ijubavnc (uz podgrupe), kolske (uz podgrupe),svatovske (uz mnogo podgrupa), djecje (uspa-yanke i zabavne), pjesme 0 radu i uz rad (uzpodgrupe), saljive- rugaliee, bekrijske,vojnicke, lokalne i razne. Poscbno navcdipjesme kojima je Kuba zapisao sarno pocelkelekstova, pjesme kcje su pripremljene iz kra-jcva izvan Bosne i Hercegovine, te pjesme kcjeprema rijecima Lj. Simie " ... jasno kazuju danisu spjevane u duhu narodnog nacina izra-zavanja misli."

Zbirei je dodan popis turcizama i manjepoznalih rijeci, kao i popis mjesta u kojima suzabiJjezeni napjevi.

JERKO BEZIC

Zbornik radova u I!ast akademika CvjetkaRihtmllnll, Akademija nauka i umjetnosliBosne i Hercegcvine, Odjeljenjc drustvcnihnauka, Sarajevo 1986, 142 stI.

Zbomik radovajedan je od nacina koj imznanstveni i kultumi radnici Bosne i Hereegov-ine zele odali priznanje i izreei zahvalnostakaclemiku Cvjetku Rihtmanu za njegov izu-zetno znacajan, temcljil i plodonosan rad na