250

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

dijelu mali oblici (zagonetke, poslovice,zaklinjanja, rugalice i drugo), u drugom lirske,a u trecem pripovijedne pjesme, naime balade inesto epskih pjesama. Te skupine, ocito, nisuuvijek uspostavljane po Zanrovskome kriteriju,nego se nastojalo da se mnostvo usmenih oblikasto potpunije prikaze na sazet nacin. S drugestrane, pjesme su unutar tih velikih skupinaklasificirane uglavnom onako kako je to uproucavanju usmenoga stvaralastva uobi-cajcno, ali ee i tu katkada prcvladati namjcnskalogika, pa ce se uspostaviti pokoja ad hocpodgrupa kao Pjesme 0 suznjima, ratovima ijunacima - od davnih dana do NOB-a.

Takav je postupak sasvim oprav-dan, buduei da se njime bitno ne odstupa od us-taljenih navada u klasifikaciji usmene poczije,a svaki ustupak koji je u tom poglcdu ucinjcn,ucinjen je s nekom svrhom: on, nairne, redovitosmjera na to da mladom citatelju pribli~i usme-no stvaralastvo, da mu pruz.i potpuniji uvid u njida ga potakne da mu se ponckad vrati.

Na to je, uostalom, usmjeren i izbortekstova koji je, po mome misljenju, primjer-eno odabran. Ocito se pazilo na umjetnickuvrijednost i na reprezcntativnost, pri cemu ni-kada nijc jedDo zrtvovano na ustrb drugoga.Zastupljene su tako pjesmc iz razlicitih krajevaina raznim narjccjima, razlicitoga nacionalnogporijckla i razliCite socijalne provcnijencijc(ruralne i urbanc). Pazil0 ,sc, takodcr, i nabliskosllcmatike suvremenomc djetclu, kojekroz zivot pratc modemi mediji, ali se ipaknastojalo i da t.o dijetc steknc uvid u tradicijuusmcnoga lirskoga stvaralastva. Nije zancmar-coa ni razumljivost pjesmc, pa jc zato svudagdje se cinilo potrebnim tckst oprcmljen irjccnikom, a pedagoska linija (poglcd na svijctsto ga pjesma zastupa) provedena je kroz ovajizbor neoamctljivo a ipak ocito. Osobito m1 sczgodnim potezom cini slo je u zbirku uvrstenoi nesto od onih pjesama koje su i danas uopticaju mectu djecom (opr. brojalice), jer se nataj nacin postize da mladi citalac postane svjcs-tan kako jc i sam prenosilac, pa i tvorac usmcnepoezije, a ujedoo se kod djece razvijalezcran iioUman odnos prenla lilcraturi, za razliku odtradiciooalnoga, ustogljenoga i celomudrenog.Na to sc, uostalom, ukratko ukazujc i uprcdgovoru, gdje sc inzislira na povezanosti

usmenih lirskih oblika sa svakodnevnimzivotom i gdje se nabrajaju i karakteristicnesituacije u kojima neki od tih lirskih oblikanastaju.

Taj je predgovor, uostalom, takavda se po njemu odmah vidi da ga je pisaofolklorist a ne pedagog, sto ovdje treba shvatitikao pohvalu. Nema, nairne, u njemu ni ula-givanja djeci ani soljenja pameti, a to je,uvje-ren sam, stay koji je danas i pedagoski najefi-kasniji; danas su i odrasli vee dovoljno zreli darazgovaraju s djecom kao sa sebi ravnima.Stanovitu didakticku funkciju imat ee zacijelo iaparat kojimje knjiga opremljena: iz tih ped-antno navedenih izvora mladi ce citalac mocirazabrati da je bavljeoje usmenom knjUev~noseu ozbiljna stvar, moei ee vidjeti kako se toradi, a moci cc valjda i osjeliti da u svemu tomeima i mnogo veselja.

Taj ee ap~rat, uostalom, dobro doeinastavniku, a i svakome strucnom citaocu kojiee takoder U ovoj knjizi naei ponesto za sebe.Ako nista drugo, a one dobar prircitivacki po-sao koji valja zapamtiti.

PAVAO PAVLICIC

Sto nikad nija bilo ... Usmena pripovijatka ipredaja, priredila Maja Boskovic-Stulli, Do-bra knjiga, Lektira za sesti razred osnovneskola, Skolska knjiga, Zagreb 1986,174 str.

Ovakav izbor oarodnih prica i pre~daja moZe se jcdino pozdraviti, ne sarno zato stoga jc nacinio najbolji strucnjak koga za topodrucjc imamo, ncgo i zata 5tOje knjiga sas-tavljena tako da su sc pri njczinu komponiraojuu najveeoj mjeri uzimali u obzir svi oni bitnikriteriji bez kojih se kod ovakvih izdanja nemoze: ikrilcrij namjenC'i kritcrij reprezenta-tivnosti i kriterij kvalilcte.

Vodilo se, npr., racuna da pricamabudu pokriveni razliciti nasi k.rajevi te da takobude vidlj iva sva razlicitost stilskih obrazaca,spccificnost lcmatika, osobitost humora, itd.Pazilo se, nadalje, da price budu iz razlicitihrazdoblja, kako s obzirom na vrijcme zap-isivanja, tako, jos vise, S obzirom na doba ukojem sc radnja zbiva: tako je postala vidljiva i

Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

251

starost tih produkata usmene knjizevnosti, injihova bliskost suvremenom zivotu, i njihovouniverzalno znacenje i vazenje. Isto se takonastojalo da bude vidljiva sva tematska, mo-tivska, pa i zanrovska raznolikost usmene pro-ze, cijeli raspon problema kojima se ona bavi,ali i svo bogatstvo pripovijednih postupakakojima se pri tome· sluzi i oblika koje pri tomezadobiva. Uvedene su u zbirku price u kojimase javljaju karakteristicni junaci (npr. NasredinHodza) iii opet tipicne skupine (npr. Bracani),pa je tako iz zbirke prilicno ocito kakvim selikovima usmena prica bavi, a i iz kakvih potre-ba i s kakvim namjerama nastaju. Nije se,napokon, zanemarila ni smisaona komponentatih ostvarenja: u njima je vidljiva sva sarolikosti ne~abloniziranost pogleda na zivot i svijet.Vodilo se racuna i 0 tome da su ti tekstovinamijenjeni mladome citatclju, te se nastojalouvrstiti takve price iz kojih ee taj citatelj moC!izvuci i neku pouku, ali i one koje ce ga moeiprivuei svojom specificno knjizevnom zani-mljivoseu i Ijepotom.

Visoko razvijena svijest 0 zanrukojcm knjiga pripada karaktcrizira i predgovor,te je on pisan vrlo jednostavnim, razumljivim idjeci prihvaUjivim nacinom, ali se u tekstu ipakka~e sve 11toje 0 usmenoj prazi vazno znati.Autorica tako, objasnjavajuei ncke pojave uusmenoj knjizevnosti, uvodi i primjere izsuvremenog zivota, spominje crtiee i teJcvizijuina taj nacin cini svoje izlaganje plasticnij im,ne stcteei pri tome nimalo njegovoj strucnoj ra-zini.

U isto vrijeme, knjiga cuva i stano-vite vi~enamjenske osobine, pa od nje zacijelomogu imati koristi i odrasli citatelji: ne sarno dai oni mogu uzivati u pricama, nego iz zbirkemogu pone~to i nauciti. Zbirci je, nairne, pri-dodat popis izvora (s imcnom zapisivaca, tcmjestom i vremenom zapisa); djeci to, svakako,nece znaciti mnogo, ali ee zato znacili odrasl-ima, a i toj istoj djcci kad odrastu: ti podaci dajuknjizi dokumentarni, prirucnicki karakter, a Lone sarno da poveeava njezinu strucnu upotreb-Ijivost, nego joj daje i lon izvornosti i otkrica,5to nase vrijeme veoma voli, te ee zato knjigalako nati citatelje i izvan skolskih klupa. Jos bibolje bilo da u knjizi ima viSe tekstova zap-isanih u najnovije vrijeme i da ima vge urbanc

tematike; ali na to autorica jedva da je ikakomogla utjecati. Ovu knjigu, dakle, kao uosta-lorn i sve one sto izlazi ispod pera MajeBoskovic-Stulli, moze recenzent najtoplijepreporuciti i nasoj strucnoj j avnosti.

PAVAO PAVLICIC

Asian Musics in an Asian Perspective,Report of Asian Traditional Periorming Arts1976, ed. by Koizumi Fumio, TokumaruYoshihiko i Yamaguchi Osamu, AcademiaMusic Ltd. Tokyo 1984, 375+XVI str.

Kako saznajemo iz predgovora cijije autor Hidemi Kohn, ova je knjiga i u svomeprvom (1976) i drugom, prczcntnom izdanjll,rezultat Tjedna azijske lradicijske predsta-vljacke umjelnosli 1976 (ATPA = AsianTraditional Performing Arts). Luksuznipaper-back opremljen fotografijama u boji icrno-bijeloj tehnici, preglednim notnim pri-mjerima, izvrsnim crtczima instrumenata isvim "dodacima" po kojima se prepoznajuoZbiljno priprcmana (i realizirana) izdanja -glosarij/indeks, bibliografija, transliteracije iprijevodi tekstova pjcsama, popisi audiovizual-ne dokumentacije, vrlo rcprezentativno otkrivabit jednog interkulturnog projekta. Tjedanizmedu 27.3. i 8.4.1976. u Tokijuje okupio onckoji istrazuju predstavljacke umjetnosti, prven-stvcno glazbu, s ciljem da usposLave bolje razu-mijevanje azijske (glazbcne) tradicije mcdusamim Azijcima. S ovim ciljem, idcjom naumu, glazbaje zapravo otvorila ciklus buducihsastanaka s (1976) planiranim temama: bu-dizam i glazba, samanizam i glazba, pies iglazba, kazaliste lutaka i sjena, gongovi u Aziji.Mada nam ovakvi, pismeni rezultati ostalihsimpozija ostaju do daljnjcg nepoznati, lako jcpretpostaviti jednaku sistcmaticnu sveobu-hvatnost koja u knjizi pred nama zapocinjenavodcnjem tima koji jc sudjelovao u priprcmiprojckta - strucnjaci za azijske glazbe, sccnskiproduccnti (cijelo jc zbivanjc koncerte i sccn-ske izvedbe ravnopravno vrednovalo) i vodite-lji programa filmskc dokllmentacije - a"zavdava" aULoreferencijalnim primjcdbama isugestijama na sve ostvareno i neostvareno!

Tekstovi objavljeni u ovom impre-