24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA
-
Upload
branden-long -
Category
Documents
-
view
55 -
download
0
description
Transcript of 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA
24.AGREGATNA 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL POTRAŽNJA I MODEL
MULTIPLIKATORAMULTIPLIKATORA
dr Svetislav Polovinadr Svetislav Polovina
DEFINICIJA AGREGATNE DEFINICIJA AGREGATNE POTRAŽNJEPOTRAŽNJE
Agregatna potražnja (AD) je ukupna Agregatna potražnja (AD) je ukupna količina proizvoda i usluga koja će se količina proizvoda i usluga koja će se kupiti pri danoj razini cijena uz kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus. pretpostavku ceteris paribus.
STRUKTURA AGREGATNE STRUKTURA AGREGATNE POTRAŽNJEPOTRAŽNJE
1.1. osobna potrošnja (c).osobna potrošnja (c). Čine je potrošnja pojedinaca i Čine je potrošnja pojedinaca i kućanstava a određena je raspoloživim dohotkom, kućanstava a određena je raspoloživim dohotkom, bogatstvom i općom razinom cijenabogatstvom i općom razinom cijena
2.2. investicije (I).investicije (I). Čine ih proizvodne potrošnje Čine ih proizvodne potrošnje ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od investicija, troškovima investicija i očekivanjima investicija, troškovima investicija i očekivanjima budućih događajabudućih događaja
3.3. državna potrošnja (G).državna potrošnja (G). Čine ih proizvodna i Čine ih proizvodna i neproizvodna potrošnja države.neproizvodna potrošnja države.
4.4. neto izvoz (X).neto izvoz (X). On je jednak razlici između izvoza i On je jednak razlici između izvoza i uvoza, a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, uvoza, a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim tečajevima.relativnim cijenama i valutnim tečajevima.
STRUKTURA AGREGATNE STRUKTURA AGREGATNE POTRAŽNJEPOTRAŽNJE
AD = C + I + G + X
GRAF AGREGATNE POTRAŽNJEGRAF AGREGATNE POTRAŽNJE
OPIS OBLIKA GRAFA ADOPIS OBLIKA GRAFA AD
Agregatna potražnja se grafički prikazuje Agregatna potražnja se grafički prikazuje krivuljom AD na dijagramu gdje je na krivuljom AD na dijagramu gdje je na apscisi prikazan realan GDP, a na ordinati apscisi prikazan realan GDP, a na ordinati opća razina cijenaopća razina cijena
krivulja AD ima negativna nagib, što krivulja AD ima negativna nagib, što ukazuje da se ukupna potražnja povećava ukazuje da se ukupna potražnja povećava smanjenjem opće razine cijena i obrnuto. smanjenjem opće razine cijena i obrnuto.
negativan nagib krivulje AD je posljedica negativan nagib krivulje AD je posljedica efekta novčane ponudeefekta novčane ponude
EFEKT NOVČANE PONUDEEFEKT NOVČANE PONUDE
prema efektu novčane ponude porast cijena pri prema efektu novčane ponude porast cijena pri fiksnoj novčanoj ponudi smanjuje realnu fiksnoj novčanoj ponudi smanjuje realnu potražnju za dobrima i uslugamapotražnju za dobrima i uslugama
realna novčana ponuda se definira kao realna novčana ponuda se definira kao nominalna novčana ponuda podijeljena s nominalna novčana ponuda podijeljena s razinom cijenarazinom cijena
primjer: Ako je novčana ponuda fiksna i iznosi primjer: Ako je novčana ponuda fiksna i iznosi 600 mlrd $ i ako se indeks potrošačkih cijena 600 mlrd $ i ako se indeks potrošačkih cijena povećava sa 100 na 150 tada će se realna povećava sa 100 na 150 tada će se realna novčana ponuda smanjiti na 400 mlrd$ ( 600 x novčana ponuda smanjiti na 400 mlrd$ ( 600 x 100/150)100/150)
POSLJEDICE SMANJENJA POSLJEDICE SMANJENJA REALNE NOVČANE PONUDEREALNE NOVČANE PONUDE
Posljedice smanjenja realne novčane ponude je Posljedice smanjenja realne novčane ponude je jak novac. Novac postaje relativno oskudan, jak novac. Novac postaje relativno oskudan, kamatne stope rastu, otežano je dobivanje kamatne stope rastu, otežano je dobivanje kredita, smanjuju se investicije i potrošnja.kredita, smanjuju se investicije i potrošnja.
Povećaju li se cijene uz fiksnu novčanu ponudu Povećaju li se cijene uz fiksnu novčanu ponudu uz pretpostavku ceteris paribus smanjuju realni uz pretpostavku ceteris paribus smanjuju realni izdaci što dovodi do kretanja uzduž opadajuće izdaci što dovodi do kretanja uzduž opadajuće krivulje ADkrivulje AD
promjene li se drugi čimbenici poput novčane promjene li se drugi čimbenici poput novčane ponude, politike poreza, promjene politike ponude, politike poreza, promjene politike državne potrošnje dolazi do pomaka krivulje AD državne potrošnje dolazi do pomaka krivulje AD bilo prema bilo od ishodišta.bilo prema bilo od ishodišta.
GRAFOVI KRETANJA PO GRAFOVI KRETANJA PO KRIVULJI AD I POMAKA ADKRIVULJI AD I POMAKA AD
RAZLIKA IZMEĐU MAKRO I RAZLIKA IZMEĐU MAKRO I MIKOEKONOMSKE KRIVULJE MIKOEKONOMSKE KRIVULJE
POTRAŽNJEPOTRAŽNJE
Makroekonomska krivulja potražnje AD razlikuje Makroekonomska krivulja potražnje AD razlikuje se od mikroekonomske krivulje potražnje DD jer se od mikroekonomske krivulje potražnje DD jer je prva funkcija opće razine cijena, dok je druga je prva funkcija opće razine cijena, dok je druga funkcija cijene dobara ili usluge na funkcija cijene dobara ili usluge na pojedinačnom tržištu.pojedinačnom tržištu.
Negativan nagib makroekonomska krivulja Negativan nagib makroekonomska krivulja potražnje ima zbog efekta novčane ponude, dok potražnje ima zbog efekta novčane ponude, dok mikroekonomska krivulja potražnje ima mikroekonomska krivulja potražnje ima negativan nagib zbog efekta supstitucije i negativan nagib zbog efekta supstitucije i dohotkadohotka
ODREDNICE ADODREDNICE AD
Agregatna potražnja ovisi o varijablama Agregatna potražnja ovisi o varijablama ekonomske politike kao i egzogenim varijablamaekonomske politike kao i egzogenim varijablama
Prvu skupinu čine faktori pod kontrolom domaće Prvu skupinu čine faktori pod kontrolom domaće ekonomske politike kao što su monetarna i ekonomske politike kao što su monetarna i fiskalna politika, dok drugu čine one van njenog fiskalna politika, dok drugu čine one van njenog domašaja kao što su inozemna proizvodnja, domašaja kao što su inozemna proizvodnja, svjetske cijene ili politička događanjasvjetske cijene ili politička događanja
Ekonomisti nisu suglasni oko pitanja koji faktori Ekonomisti nisu suglasni oko pitanja koji faktori imaju snažniji utjecaj na AD. Prevladava imaju snažniji utjecaj na AD. Prevladava eklektički pristup prema kojem je kretanje AD eklektički pristup prema kojem je kretanje AD ovisno kako o utjecaju ekonomske politike tako i ovisno kako o utjecaju ekonomske politike tako i egzogenih varijabli.egzogenih varijabli.
MODEL MULTIPLIKATORAMODEL MULTIPLIKATORA
Promjene pojedinih komponenti Promjene pojedinih komponenti agregatne potražnje djeluju agregatne potražnje djeluju multiplikativno multiplikativno nana obim proizvodnje i veličinu GDP-a. obim proizvodnje i veličinu GDP-a.
Teorija koja objašnjava kako odrednice Teorija koja objašnjava kako odrednice agregatne potražnje djeluju u kratkom agregatne potražnje djeluju u kratkom roku na obim proizvodnje naziva se roku na obim proizvodnje naziva se modelom multiplikatoramodelom multiplikatora
VRSTE MODELA VRSTE MODELA MULTIPLIKATORAMULTIPLIKATORA
Postoje dva modela multiplikatora:Postoje dva modela multiplikatora: 1. osnovni ili jednostavni model1. osnovni ili jednostavni model 2. razvijeni ili Keynesov model2. razvijeni ili Keynesov model
OSNOVNI MODEL OSNOVNI MODEL MULTIPLIKATORAMULTIPLIKATORA
Osnovni model multiplikatora analizira Osnovni model multiplikatora analizira utjecaj potrošnje (C) i investicija (I) na utjecaj potrošnje (C) i investicija (I) na kretanje proizvodnje.kretanje proizvodnje.
Ovaj model građen je na pretpostavci da su Ovaj model građen je na pretpostavci da su cijene i najamnine u kratkom roku fiksne i cijene i najamnine u kratkom roku fiksne i zadane tako da se svaka promjena ekonomske zadane tako da se svaka promjena ekonomske politike odražava na proizvodnju i zaposlenost.politike odražava na proizvodnju i zaposlenost.
Ova pretpostavka ne vrijedi u dugom roku jer Ova pretpostavka ne vrijedi u dugom roku jer promjene agregatne potražnje , potencijalnog promjene agregatne potražnje , potencijalnog proizvoda i troškova proizvodnje utječu na visinu proizvoda i troškova proizvodnje utječu na visinu cijena i najamnina.cijena i najamnina.
RAVNOTEŽNI DRUŠTVENI RAVNOTEŽNI DRUŠTVENI PROIZVOD U OSNOVNOM MODELUPROIZVOD U OSNOVNOM MODELU
U osnovnom modelu multiplikatora U osnovnom modelu multiplikatora ravnotežna razina društvene ravnotežna razina društvene proizvodnje ostvaruje se kada se proizvodnje ostvaruje se kada se planirana štednja izjednači s planiranim planirana štednja izjednači s planiranim investicijama.investicijama.
Grafički se to događa u presjecištu Grafički se to događa u presjecištu krivulje štednje i krivulje investicijakrivulje štednje i krivulje investicija
GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM
S - IS - I
NERAVNOTEŽANERAVNOTEŽA U OSNOVNOM U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORAMODELU MULTIPLIKATORA
Neravnoteža nastupa ako se željena Neravnoteža nastupa ako se željena štednja kućanstva ne podudara s štednja kućanstva ne podudara s željenim investicijama.željenim investicijama.
Nesuglasje između željene štednje i Nesuglasje između željene štednje i investicija poduzeća uzrokovat će da investicija poduzeća uzrokovat će da poduzeća promijene svoje razine poduzeća promijene svoje razine proizvodnje i zaposlenosti te vraćanje na proizvodnje i zaposlenosti te vraćanje na ravnotežnu razinu GDP-aravnotežnu razinu GDP-a
GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIUKATORA METODOM MODELU MULTIPLIUKATORA METODOM
C + I C + I
RAVNOTEŽA U OSNOVNOM MODELU RAVNOTEŽA U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM C + IMULTIPLIKATORA METODOM C + I
Prema ovoj drugoj metodi ravnoteža Prema ovoj drugoj metodi ravnoteža se uspostavlja u presjecištu krivulje se uspostavlja u presjecištu krivulje ukupne potrošnje (C + I) i linije od 45 ukupne potrošnje (C + I) i linije od 45 stupnjevastupnjeva..
U spomenutom presjecištu željeno U spomenutom presjecištu željeno trošenje na potrošnju i investicije jednako trošenje na potrošnju i investicije jednako je razini ukupne proizvodnje.je razini ukupne proizvodnje.
STANJE NERAVNOTEŽE U OSNOVNOM STANJE NERAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORAMODELU MULTIPLIKATORA
Ako bi proizvodnja bila iznad svoje Ako bi proizvodnja bila iznad svoje ravnotežne razine došlo bi do ravnotežne razine došlo bi do nagomilavanja zaliha , pada profita i nagomilavanja zaliha , pada profita i smanjenja obujma proizvodnje na smanjenja obujma proizvodnje na ravnotežnu razinu.ravnotežnu razinu.
Obrnuto, ako bi proizvodnja bila manja od Obrnuto, ako bi proizvodnja bila manja od svoje ravnotežne razine došlo bi do svoje ravnotežne razine došlo bi do nestašice proizvoda što bi ponukalo nestašice proizvoda što bi ponukalo proizvođače na povećanje proizvodnje do proizvođače na povećanje proizvodnje do ravnotežne razine.ravnotežne razine.
MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (1)MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (1)
U osnovnom modelu multiplikatora U osnovnom modelu multiplikatora investicije određuju dinamiku proizvodnje.investicije određuju dinamiku proizvodnje.
Uslijed djelovanja multiplikatora (k) Uslijed djelovanja multiplikatora (k) povećanje GDP-a je veće od povećanja povećanje GDP-a je veće od povećanja investicija. Do njega dolazi uslijed investicija. Do njega dolazi uslijed lančanog porasta dodatne potrošnje po lančanog porasta dodatne potrošnje po opadajućoj stopi.opadajućoj stopi.
Učinak inducirane dodatne potrošnje ovisi Učinak inducirane dodatne potrošnje ovisi o veličini multiplikatora investicija.o veličini multiplikatora investicija.
MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (2)MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (2)
Pod multiplikatorom investicija Pod multiplikatorom investicija podrazumijeva se broj koji množeći podrazumijeva se broj koji množeći promjenu investicija daje promjenu GDP-a promjenu investicija daje promjenu GDP-a i proizvodnje.i proizvodnje.
Promjena GDP = multiplikator*promjena IPromjena GDP = multiplikator*promjena I Multiplikator = Promjena GDP /promjena IMultiplikator = Promjena GDP /promjena I Promjena I = Promjena GDP / multiplikatorPromjena I = Promjena GDP / multiplikator
MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (3)MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (3) Veličina investicijskog multiplikatora (k) ovisi o Veličina investicijskog multiplikatora (k) ovisi o
graničnoj sklonosti potrošnji (MPC) odnosno graničnoj sklonosti potrošnji (MPC) odnosno štednji (MPS)štednji (MPS)
k = 1 / (1 – MPC)k = 1 / (1 – MPC) k = 1 / MPSk = 1 / MPS Promjena proizvodnje = Promjena investicija Promjena proizvodnje = Promjena investicija
*1/MPS*1/MPS Promjena proizvodnje = Promjena investicija * Promjena proizvodnje = Promjena investicija *
1 / (1 – MPC)1 / (1 – MPC) Na višim razinama dohotka efekt multiplikatora Na višim razinama dohotka efekt multiplikatora
bit će manji zbog opadajućeg MPC i rastućeg bit će manji zbog opadajućeg MPC i rastućeg MPSMPS
GRAF UČINKA MULTIPLIKATORA GRAF UČINKA MULTIPLIKATORA INVESTICIJA k = 3INVESTICIJA k = 3
MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (4)MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (4)
Multiplikator investicija djeluje u oba Multiplikator investicija djeluje u oba smjera, i pri porastu i pri padu GDP-a.smjera, i pri porastu i pri padu GDP-a.
Efekt se može grafički prikazati kako Efekt se može grafički prikazati kako metodom S – I odnosno C + I tako i metodom S – I odnosno C + I tako i metodom AS – AD.metodom AS – AD.
GRAF MULTIPLIKATORA INVESTICIJA GRAF MULTIPLIKATORA INVESTICIJA METODOM C+I ODNOSNO AS-ADMETODOM C+I ODNOSNO AS-AD
V A Ž N O (1)V A Ž N O (1)
Primjena investicijskog multiplikatora Primjena investicijskog multiplikatora ograničena je na stanje depresije ograničena je na stanje depresije kada u privredi postoje neiskorišteni kada u privredi postoje neiskorišteni resursi.resursi.
Kada realni GDP prekorači Kada realni GDP prekorači potencijalni GDP multiplikatorski potencijalni GDP multiplikatorski učinak investicija nestaje pretvarajući učinak investicija nestaje pretvarajući se u inflacijsku potražnju.se u inflacijsku potražnju.
V A Ž N O (2)V A Ž N O (2)
Kada su proizvodni resursi nedovoljno Kada su proizvodni resursi nedovoljno iskorišteni porast agregatne potražnje iskorišteni porast agregatne potražnje izazvat će porast proizvodnje bez ili s izazvat će porast proizvodnje bez ili s neznatnim porastom cijena.neznatnim porastom cijena.
Ako se privreda nalazi u stanju pune Ako se privreda nalazi u stanju pune zaposlenosti, tada nema prostora za zaposlenosti, tada nema prostora za povećanje agregatne potražnje pa povećanje agregatne potražnje pa umjesto porasta proizvodnje dolazi umjesto porasta proizvodnje dolazi samo do porasta cijena i inflacijesamo do porasta cijena i inflacije..
PARADOKS ŠTEDNJEPARADOKS ŠTEDNJE
Porast štednje ne mora nužno biti praćen i povećanjem Porast štednje ne mora nužno biti praćen i povećanjem investicija jer su ova dva čina iako međusobno investicija jer su ova dva čina iako međusobno uvjetovani vremenski razdvojeni.uvjetovani vremenski razdvojeni.
Poveća li se štednja bez odgovarajućeg Poveća li se štednja bez odgovarajućeg porasta investicija dolazi do tzv. paradoksa porasta investicija dolazi do tzv. paradoksa štednje.štednje.
Njegova suština se svodi na to da individualno pozitivan Njegova suština se svodi na to da individualno pozitivan čin ne mora biti nužno i društveno pozitivan jer porast čin ne mora biti nužno i društveno pozitivan jer porast štednje smanjuje potrošnju, dohodak i zaposlenost.štednje smanjuje potrošnju, dohodak i zaposlenost.
U dugom roku porast štednje smanjenjem dohotka U dugom roku porast štednje smanjenjem dohotka smanjuje i samu štednju.smanjuje i samu štednju.
GRAF PARADOKSA ŠTEDNJEGRAF PARADOKSA ŠTEDNJE
Štednja,investicijeŠtednja,investicije
GDP
I
SS’
KOMENTAR GRAFA KOMENTAR GRAFA PARADOKSA ŠTEDNJEPARADOKSA ŠTEDNJE
Nastupi li paradoks štednje presjecište Nastupi li paradoks štednje presjecište krivulja štednja i investicija pomiče se krivulja štednja i investicija pomiče se u lijevo na nižu ravnotežnu razinu u lijevo na nižu ravnotežnu razinu dohotka.dohotka.
Paradoks štednje obično se zbiva kada Paradoks štednje obično se zbiva kada se privreda nalazi u recesiji što nije se privreda nalazi u recesiji što nije slučaj za vrijeme ekspanzije kada se slučaj za vrijeme ekspanzije kada se štednja najvećim dijelom pretvara u štednja najvećim dijelom pretvara u investicije.investicije.