24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

31
24.AGREGATNA 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA MULTIPLIKATORA dr Svetislav Polovina dr Svetislav Polovina

description

24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA. dr Svetislav Polovina. DEFINICIJA AGREGATNE POTRAŽNJE. Agregatna potražnja (AD) je ukupna količina proizvoda i usluga koja će se kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus. STRUKTURA AGREGATNE POTRAŽNJE. - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

Page 1: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

24.AGREGATNA 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL POTRAŽNJA I MODEL

MULTIPLIKATORAMULTIPLIKATORA

dr Svetislav Polovinadr Svetislav Polovina

Page 2: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

DEFINICIJA AGREGATNE DEFINICIJA AGREGATNE POTRAŽNJEPOTRAŽNJE

Agregatna potražnja (AD) je ukupna Agregatna potražnja (AD) je ukupna količina proizvoda i usluga koja će se količina proizvoda i usluga koja će se kupiti pri danoj razini cijena uz kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus. pretpostavku ceteris paribus.

Page 3: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

STRUKTURA AGREGATNE STRUKTURA AGREGATNE POTRAŽNJEPOTRAŽNJE

1.1. osobna potrošnja (c).osobna potrošnja (c). Čine je potrošnja pojedinaca i Čine je potrošnja pojedinaca i kućanstava a određena je raspoloživim dohotkom, kućanstava a određena je raspoloživim dohotkom, bogatstvom i općom razinom cijenabogatstvom i općom razinom cijena

2.2. investicije (I).investicije (I). Čine ih proizvodne potrošnje Čine ih proizvodne potrošnje ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od investicija, troškovima investicija i očekivanjima investicija, troškovima investicija i očekivanjima budućih događajabudućih događaja

3.3. državna potrošnja (G).državna potrošnja (G). Čine ih proizvodna i Čine ih proizvodna i neproizvodna potrošnja države.neproizvodna potrošnja države.

4.4. neto izvoz (X).neto izvoz (X). On je jednak razlici između izvoza i On je jednak razlici između izvoza i uvoza, a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, uvoza, a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim tečajevima.relativnim cijenama i valutnim tečajevima.

Page 4: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

STRUKTURA AGREGATNE STRUKTURA AGREGATNE POTRAŽNJEPOTRAŽNJE

AD = C + I + G + X

Page 5: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

GRAF AGREGATNE POTRAŽNJEGRAF AGREGATNE POTRAŽNJE

Page 6: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

OPIS OBLIKA GRAFA ADOPIS OBLIKA GRAFA AD

Agregatna potražnja se grafički prikazuje Agregatna potražnja se grafički prikazuje krivuljom AD na dijagramu gdje je na krivuljom AD na dijagramu gdje je na apscisi prikazan realan GDP, a na ordinati apscisi prikazan realan GDP, a na ordinati opća razina cijenaopća razina cijena

krivulja AD ima negativna nagib, što krivulja AD ima negativna nagib, što ukazuje da se ukupna potražnja povećava ukazuje da se ukupna potražnja povećava smanjenjem opće razine cijena i obrnuto. smanjenjem opće razine cijena i obrnuto.

negativan nagib krivulje AD je posljedica negativan nagib krivulje AD je posljedica efekta novčane ponudeefekta novčane ponude

Page 7: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

EFEKT NOVČANE PONUDEEFEKT NOVČANE PONUDE

prema efektu novčane ponude porast cijena pri prema efektu novčane ponude porast cijena pri fiksnoj novčanoj ponudi smanjuje realnu fiksnoj novčanoj ponudi smanjuje realnu potražnju za dobrima i uslugamapotražnju za dobrima i uslugama

realna novčana ponuda se definira kao realna novčana ponuda se definira kao nominalna novčana ponuda podijeljena s nominalna novčana ponuda podijeljena s razinom cijenarazinom cijena

primjer: Ako je novčana ponuda fiksna i iznosi primjer: Ako je novčana ponuda fiksna i iznosi 600 mlrd $ i ako se indeks potrošačkih cijena 600 mlrd $ i ako se indeks potrošačkih cijena povećava sa 100 na 150 tada će se realna povećava sa 100 na 150 tada će se realna novčana ponuda smanjiti na 400 mlrd$ ( 600 x novčana ponuda smanjiti na 400 mlrd$ ( 600 x 100/150)100/150)

Page 8: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

POSLJEDICE SMANJENJA POSLJEDICE SMANJENJA REALNE NOVČANE PONUDEREALNE NOVČANE PONUDE

Posljedice smanjenja realne novčane ponude je Posljedice smanjenja realne novčane ponude je jak novac. Novac postaje relativno oskudan, jak novac. Novac postaje relativno oskudan, kamatne stope rastu, otežano je dobivanje kamatne stope rastu, otežano je dobivanje kredita, smanjuju se investicije i potrošnja.kredita, smanjuju se investicije i potrošnja.

Povećaju li se cijene uz fiksnu novčanu ponudu Povećaju li se cijene uz fiksnu novčanu ponudu uz pretpostavku ceteris paribus smanjuju realni uz pretpostavku ceteris paribus smanjuju realni izdaci što dovodi do kretanja uzduž opadajuće izdaci što dovodi do kretanja uzduž opadajuće krivulje ADkrivulje AD

promjene li se drugi čimbenici poput novčane promjene li se drugi čimbenici poput novčane ponude, politike poreza, promjene politike ponude, politike poreza, promjene politike državne potrošnje dolazi do pomaka krivulje AD državne potrošnje dolazi do pomaka krivulje AD bilo prema bilo od ishodišta.bilo prema bilo od ishodišta.

Page 9: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

GRAFOVI KRETANJA PO GRAFOVI KRETANJA PO KRIVULJI AD I POMAKA ADKRIVULJI AD I POMAKA AD

Page 10: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

RAZLIKA IZMEĐU MAKRO I RAZLIKA IZMEĐU MAKRO I MIKOEKONOMSKE KRIVULJE MIKOEKONOMSKE KRIVULJE

POTRAŽNJEPOTRAŽNJE

Makroekonomska krivulja potražnje AD razlikuje Makroekonomska krivulja potražnje AD razlikuje se od mikroekonomske krivulje potražnje DD jer se od mikroekonomske krivulje potražnje DD jer je prva funkcija opće razine cijena, dok je druga je prva funkcija opće razine cijena, dok je druga funkcija cijene dobara ili usluge na funkcija cijene dobara ili usluge na pojedinačnom tržištu.pojedinačnom tržištu.

Negativan nagib makroekonomska krivulja Negativan nagib makroekonomska krivulja potražnje ima zbog efekta novčane ponude, dok potražnje ima zbog efekta novčane ponude, dok mikroekonomska krivulja potražnje ima mikroekonomska krivulja potražnje ima negativan nagib zbog efekta supstitucije i negativan nagib zbog efekta supstitucije i dohotkadohotka

Page 11: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

ODREDNICE ADODREDNICE AD

Agregatna potražnja ovisi o varijablama Agregatna potražnja ovisi o varijablama ekonomske politike kao i egzogenim varijablamaekonomske politike kao i egzogenim varijablama

Prvu skupinu čine faktori pod kontrolom domaće Prvu skupinu čine faktori pod kontrolom domaće ekonomske politike kao što su monetarna i ekonomske politike kao što su monetarna i fiskalna politika, dok drugu čine one van njenog fiskalna politika, dok drugu čine one van njenog domašaja kao što su inozemna proizvodnja, domašaja kao što su inozemna proizvodnja, svjetske cijene ili politička događanjasvjetske cijene ili politička događanja

Ekonomisti nisu suglasni oko pitanja koji faktori Ekonomisti nisu suglasni oko pitanja koji faktori imaju snažniji utjecaj na AD. Prevladava imaju snažniji utjecaj na AD. Prevladava eklektički pristup prema kojem je kretanje AD eklektički pristup prema kojem je kretanje AD ovisno kako o utjecaju ekonomske politike tako i ovisno kako o utjecaju ekonomske politike tako i egzogenih varijabli.egzogenih varijabli.

Page 12: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

MODEL MULTIPLIKATORAMODEL MULTIPLIKATORA

Promjene pojedinih komponenti Promjene pojedinih komponenti agregatne potražnje djeluju agregatne potražnje djeluju multiplikativno multiplikativno nana obim proizvodnje i veličinu GDP-a. obim proizvodnje i veličinu GDP-a.

Teorija koja objašnjava kako odrednice Teorija koja objašnjava kako odrednice agregatne potražnje djeluju u kratkom agregatne potražnje djeluju u kratkom roku na obim proizvodnje naziva se roku na obim proizvodnje naziva se modelom multiplikatoramodelom multiplikatora

Page 13: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

VRSTE MODELA VRSTE MODELA MULTIPLIKATORAMULTIPLIKATORA

Postoje dva modela multiplikatora:Postoje dva modela multiplikatora: 1. osnovni ili jednostavni model1. osnovni ili jednostavni model 2. razvijeni ili Keynesov model2. razvijeni ili Keynesov model

Page 14: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

OSNOVNI MODEL OSNOVNI MODEL MULTIPLIKATORAMULTIPLIKATORA

Osnovni model multiplikatora analizira Osnovni model multiplikatora analizira utjecaj potrošnje (C) i investicija (I) na utjecaj potrošnje (C) i investicija (I) na kretanje proizvodnje.kretanje proizvodnje.

Ovaj model građen je na pretpostavci da su Ovaj model građen je na pretpostavci da su cijene i najamnine u kratkom roku fiksne i cijene i najamnine u kratkom roku fiksne i zadane tako da se svaka promjena ekonomske zadane tako da se svaka promjena ekonomske politike odražava na proizvodnju i zaposlenost.politike odražava na proizvodnju i zaposlenost.

Ova pretpostavka ne vrijedi u dugom roku jer Ova pretpostavka ne vrijedi u dugom roku jer promjene agregatne potražnje , potencijalnog promjene agregatne potražnje , potencijalnog proizvoda i troškova proizvodnje utječu na visinu proizvoda i troškova proizvodnje utječu na visinu cijena i najamnina.cijena i najamnina.

Page 15: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

RAVNOTEŽNI DRUŠTVENI RAVNOTEŽNI DRUŠTVENI PROIZVOD U OSNOVNOM MODELUPROIZVOD U OSNOVNOM MODELU

U osnovnom modelu multiplikatora U osnovnom modelu multiplikatora ravnotežna razina društvene ravnotežna razina društvene proizvodnje ostvaruje se kada se proizvodnje ostvaruje se kada se planirana štednja izjednači s planiranim planirana štednja izjednači s planiranim investicijama.investicijama.

Grafički se to događa u presjecištu Grafički se to događa u presjecištu krivulje štednje i krivulje investicijakrivulje štednje i krivulje investicija

Page 16: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM

S - IS - I

Page 17: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

NERAVNOTEŽANERAVNOTEŽA U OSNOVNOM U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORAMODELU MULTIPLIKATORA

Neravnoteža nastupa ako se željena Neravnoteža nastupa ako se željena štednja kućanstva ne podudara s štednja kućanstva ne podudara s željenim investicijama.željenim investicijama.

Nesuglasje između željene štednje i Nesuglasje između željene štednje i investicija poduzeća uzrokovat će da investicija poduzeća uzrokovat će da poduzeća promijene svoje razine poduzeća promijene svoje razine proizvodnje i zaposlenosti te vraćanje na proizvodnje i zaposlenosti te vraćanje na ravnotežnu razinu GDP-aravnotežnu razinu GDP-a

Page 18: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIUKATORA METODOM MODELU MULTIPLIUKATORA METODOM

C + I C + I

Page 19: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

RAVNOTEŽA U OSNOVNOM MODELU RAVNOTEŽA U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM C + IMULTIPLIKATORA METODOM C + I

Prema ovoj drugoj metodi ravnoteža Prema ovoj drugoj metodi ravnoteža se uspostavlja u presjecištu krivulje se uspostavlja u presjecištu krivulje ukupne potrošnje (C + I) i linije od 45 ukupne potrošnje (C + I) i linije od 45 stupnjevastupnjeva..

U spomenutom presjecištu željeno U spomenutom presjecištu željeno trošenje na potrošnju i investicije jednako trošenje na potrošnju i investicije jednako je razini ukupne proizvodnje.je razini ukupne proizvodnje.

Page 20: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

STANJE NERAVNOTEŽE U OSNOVNOM STANJE NERAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORAMODELU MULTIPLIKATORA

Ako bi proizvodnja bila iznad svoje Ako bi proizvodnja bila iznad svoje ravnotežne razine došlo bi do ravnotežne razine došlo bi do nagomilavanja zaliha , pada profita i nagomilavanja zaliha , pada profita i smanjenja obujma proizvodnje na smanjenja obujma proizvodnje na ravnotežnu razinu.ravnotežnu razinu.

Obrnuto, ako bi proizvodnja bila manja od Obrnuto, ako bi proizvodnja bila manja od svoje ravnotežne razine došlo bi do svoje ravnotežne razine došlo bi do nestašice proizvoda što bi ponukalo nestašice proizvoda što bi ponukalo proizvođače na povećanje proizvodnje do proizvođače na povećanje proizvodnje do ravnotežne razine.ravnotežne razine.

Page 21: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (1)MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (1)

U osnovnom modelu multiplikatora U osnovnom modelu multiplikatora investicije određuju dinamiku proizvodnje.investicije određuju dinamiku proizvodnje.

Uslijed djelovanja multiplikatora (k) Uslijed djelovanja multiplikatora (k) povećanje GDP-a je veće od povećanja povećanje GDP-a je veće od povećanja investicija. Do njega dolazi uslijed investicija. Do njega dolazi uslijed lančanog porasta dodatne potrošnje po lančanog porasta dodatne potrošnje po opadajućoj stopi.opadajućoj stopi.

Učinak inducirane dodatne potrošnje ovisi Učinak inducirane dodatne potrošnje ovisi o veličini multiplikatora investicija.o veličini multiplikatora investicija.

Page 22: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (2)MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (2)

Pod multiplikatorom investicija Pod multiplikatorom investicija podrazumijeva se broj koji množeći podrazumijeva se broj koji množeći promjenu investicija daje promjenu GDP-a promjenu investicija daje promjenu GDP-a i proizvodnje.i proizvodnje.

Promjena GDP = multiplikator*promjena IPromjena GDP = multiplikator*promjena I Multiplikator = Promjena GDP /promjena IMultiplikator = Promjena GDP /promjena I Promjena I = Promjena GDP / multiplikatorPromjena I = Promjena GDP / multiplikator

Page 23: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (3)MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (3) Veličina investicijskog multiplikatora (k) ovisi o Veličina investicijskog multiplikatora (k) ovisi o

graničnoj sklonosti potrošnji (MPC) odnosno graničnoj sklonosti potrošnji (MPC) odnosno štednji (MPS)štednji (MPS)

k = 1 / (1 – MPC)k = 1 / (1 – MPC) k = 1 / MPSk = 1 / MPS Promjena proizvodnje = Promjena investicija Promjena proizvodnje = Promjena investicija

*1/MPS*1/MPS Promjena proizvodnje = Promjena investicija * Promjena proizvodnje = Promjena investicija *

1 / (1 – MPC)1 / (1 – MPC) Na višim razinama dohotka efekt multiplikatora Na višim razinama dohotka efekt multiplikatora

bit će manji zbog opadajućeg MPC i rastućeg bit će manji zbog opadajućeg MPC i rastućeg MPSMPS

Page 24: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

GRAF UČINKA MULTIPLIKATORA GRAF UČINKA MULTIPLIKATORA INVESTICIJA k = 3INVESTICIJA k = 3

Page 25: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (4)MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (4)

Multiplikator investicija djeluje u oba Multiplikator investicija djeluje u oba smjera, i pri porastu i pri padu GDP-a.smjera, i pri porastu i pri padu GDP-a.

Efekt se može grafički prikazati kako Efekt se može grafički prikazati kako metodom S – I odnosno C + I tako i metodom S – I odnosno C + I tako i metodom AS – AD.metodom AS – AD.

Page 26: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

GRAF MULTIPLIKATORA INVESTICIJA GRAF MULTIPLIKATORA INVESTICIJA METODOM C+I ODNOSNO AS-ADMETODOM C+I ODNOSNO AS-AD

Page 27: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

V A Ž N O (1)V A Ž N O (1)

Primjena investicijskog multiplikatora Primjena investicijskog multiplikatora ograničena je na stanje depresije ograničena je na stanje depresije kada u privredi postoje neiskorišteni kada u privredi postoje neiskorišteni resursi.resursi.

Kada realni GDP prekorači Kada realni GDP prekorači potencijalni GDP multiplikatorski potencijalni GDP multiplikatorski učinak investicija nestaje pretvarajući učinak investicija nestaje pretvarajući se u inflacijsku potražnju.se u inflacijsku potražnju.

Page 28: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

V A Ž N O (2)V A Ž N O (2)

Kada su proizvodni resursi nedovoljno Kada su proizvodni resursi nedovoljno iskorišteni porast agregatne potražnje iskorišteni porast agregatne potražnje izazvat će porast proizvodnje bez ili s izazvat će porast proizvodnje bez ili s neznatnim porastom cijena.neznatnim porastom cijena.

Ako se privreda nalazi u stanju pune Ako se privreda nalazi u stanju pune zaposlenosti, tada nema prostora za zaposlenosti, tada nema prostora za povećanje agregatne potražnje pa povećanje agregatne potražnje pa umjesto porasta proizvodnje dolazi umjesto porasta proizvodnje dolazi samo do porasta cijena i inflacijesamo do porasta cijena i inflacije..

Page 29: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

PARADOKS ŠTEDNJEPARADOKS ŠTEDNJE

Porast štednje ne mora nužno biti praćen i povećanjem Porast štednje ne mora nužno biti praćen i povećanjem investicija jer su ova dva čina iako međusobno investicija jer su ova dva čina iako međusobno uvjetovani vremenski razdvojeni.uvjetovani vremenski razdvojeni.

Poveća li se štednja bez odgovarajućeg Poveća li se štednja bez odgovarajućeg porasta investicija dolazi do tzv. paradoksa porasta investicija dolazi do tzv. paradoksa štednje.štednje.

Njegova suština se svodi na to da individualno pozitivan Njegova suština se svodi na to da individualno pozitivan čin ne mora biti nužno i društveno pozitivan jer porast čin ne mora biti nužno i društveno pozitivan jer porast štednje smanjuje potrošnju, dohodak i zaposlenost.štednje smanjuje potrošnju, dohodak i zaposlenost.

U dugom roku porast štednje smanjenjem dohotka U dugom roku porast štednje smanjenjem dohotka smanjuje i samu štednju.smanjuje i samu štednju.

Page 30: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

GRAF PARADOKSA ŠTEDNJEGRAF PARADOKSA ŠTEDNJE

Štednja,investicijeŠtednja,investicije

GDP

I

SS’

Page 31: 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

KOMENTAR GRAFA KOMENTAR GRAFA PARADOKSA ŠTEDNJEPARADOKSA ŠTEDNJE

Nastupi li paradoks štednje presjecište Nastupi li paradoks štednje presjecište krivulja štednja i investicija pomiče se krivulja štednja i investicija pomiče se u lijevo na nižu ravnotežnu razinu u lijevo na nižu ravnotežnu razinu dohotka.dohotka.

Paradoks štednje obično se zbiva kada Paradoks štednje obično se zbiva kada se privreda nalazi u recesiji što nije se privreda nalazi u recesiji što nije slučaj za vrijeme ekspanzije kada se slučaj za vrijeme ekspanzije kada se štednja najvećim dijelom pretvara u štednja najvećim dijelom pretvara u investicije.investicije.