232nja javna objava bonitetnih zahtjeva za 2011.) izvješća/4.Bonitetna izvješća/1.Godišnja...

BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA D.D. SPLIT

Godišnja javna objava bonitetnih zahtjeva za 2011.g.

31.5.2012

2

Godišnja objava bonitetnih informacija 31.12.2011.

UVOD

Banka Splitsko - dalmatinska d.d. Split (u nastavku: Banka) na temelju odredbi članka 176. Zakona o kreditnim institucijama i članka 10. Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija (u nastavku: Odluka) objavljuje na službenim stranicama Banke Splitsko-dalmatinske d.d (www.bsd.hr) slijedeće kvalitativne i kvantitativne informacije na dan 31. prosinca 2011. godine.

SADRŽAJ

1. strategije i politike upravljanja rizicima 2. jamstveni kapital 3. kapitalni zahtjevi, procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala ,stopa adekvatnosti

jamstvenog kapitala, tehnike smanjenja kreditnog rizika 4. kreditni i razrjeñivački rizik 5. standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

1. STRATEGIJE I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA

Strategija upravljanja rizicima u Banci temelji se na zakonskom okviru koji je odreñen odredbama Zakona o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima, te internim aktima koje je Banka usvojila radi osiguranja upravljanja svim rizicima.

Interni akti u vezi upravljanja rizicima u Banci, a sukladno obvezama i mogućnostima koje pruža zakonski okvir, kreiraju se vodeći računa o sljedećim činjenicama:

- Banka po svima parametrima spada u kategoriju malih kreditnih institucija,

- sukladno složenosti poslovnih funkcija i obima poslova, te razni adekvatnosti

jamstvenog kapitala, Banka je relativno otporna na većinu rizika

- konzervativni pristup u procjenjivanju rizika.

U Banci se u pravilu jednom godišnje i to prilikom donošenja godišnjeg plana rada provodi usklañivanja strategije upravljanja rizicima.

Strategiju preuzimanja rizika odobrava Nadzorni odbor.

Za provoñenje strategije preuzimanja rizika odgovorna je Uprava Banke koja u dnevnom, operativnom radu, a na temelju procjene i prijedloga odreñenih organizacijskih jedinica donosi odluke kojima preuzima odreñenu razinu rizika.

3


Sklonost preuzimanja rizika odreñena je raspoloživom razinom internog kapitala Banke na način da u svakom trenutku kapacitet preuzimanja rizika mora biti veći od ukupne izloženosti rizicima.

Funkciju kontrole rizika u Banci obavlja Služba rizika.

Osnovni zadaci funkcije kontrole rizika su sljedeći:

• analiza rizika koje uključuju utvrñivanje i mjerenje odnosno procjenjivanje rizika kojima jest ili kojima bi mogla biti izložena Banka u svom poslovanju,

• praćenje svih značajnijih rizika kojima je banka izložena, • provjere primjene i djelotvornosti metoda i postupaka za upravljanje rizicima kojima

Banka jest ili kojima može biti izložena • ispitivanja i vrednovanja adekvatnosti i djelotvornosti unutarnjih kontrola u procesu

upravljanja rizicima, • ocjene adekvatnosti i dokumentiranosti metodologije za upravljanje rizicima, • sudjelovanja u izradi i preispitivanju strategija i politika za upravljanje rizicima, • sudjelovanja u izradi, primjeni i nadzoru nad funkcioniranjem metoda i modela za

upravljanje rizicima, • davanja prijedloga i preporuka za primjereno upravljanje rizicima, • analize rizika prisutnih kod novih proizvoda ili novih tržišta, • izvješćivanja nadzornog odbora i uprave o upravljanju rizicima, • izvješćivanja nadzornog odbora i uprave o svom radu, • provoñenja ostalih provjera koje su potrebne za adekvatnu kontrolu rizika.

Rizici kojima jest ili bi banka, sukladno svojoj veličini, te stupnju složenosti poslovanja, mogla biti izložena te koje kontinuirano analizira jesu:

• Kreditni rizik • Likvidnosni rizik • Valutni (tržišni) rizik • Kamatni rizik • Operativni rizik • Valutno inducirani kreditni rizik • Koncentracijski rizik • Strateški rizik • Upravljački rizik

1.1. Kreditni rizik

Sukladno Pravilniku o organizaciji, Pravilniku o sistematizaciji i ostalim internim aktima, u Banci je osigurana operativna i organizacijska razdvojenost funkcija koje ugovaraju transakcije plasmana od funkcije podrške poslovanju i od funkcije kontrole rizika.

Internim aktima uspostavljena je jasna organizacijska struktura i pravila za donošenja odluke o odobravanju plasmana koja osigurava:

4


� kriterije, politike i procedure za odobravanje novih i obnavljanje te restrukturiranje postojećih plasmana,

� pravila odobravanja plasmana na razini pojedinačnih dužnika i davatelja instrumenta osiguranja potraživanja, te na razini grupe povezanih osoba s dužnikom i

davateljem instrumenta osiguranja, ovisno o iznosu i rizičnosti plasmana i

� utvrñivanje nadležnosti Nadzornog odbora, Uprave i od njih imenovanih odbora te ovlasti pojedinih razina za odobravanje plasmana, ovisno o iznosu i rizičnosti plasmana

Sustav upravljanja kreditnim rizikom u Banci temelji se na kontinuiranom odvijanju kreditnog procesa koji uključuje :

- Proces odobravanja plasmana - Proces praćenja plasmana uključujući sustav ranog otkrivanja povećanog kreditnog

rizika - Kontrolu kreditnog portfelja - Postupanje s problematičnim plasmanima - Proces klasifikacije plasmana prema stupnjevima rizičnosti

Prije odobravanja plasmana stručne službe i ovlaštene osobe za donošenje odluka u kreditnom poslovanju sukladno internim aktima Banke, te zahtjevima Odluke HNB-e o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditne institucije, procjenjuju kreditnu sposobnost zajmotražioca, urednost i kvalitetu te naplativost ponuñenih instrumenata osiguranja tražbine.

Služba rizika odgovorna je za identifikaciju potencijalno rizičnih klijenata u fazi odobravanja kreditnih rizika; obveza Službe rizika je da za svaki plasman, ukupne izloženosti veće od 500.000,00 kn, izradi analizu i mišljenje prije donošenja odluke o odobravanju predloženog kreditnog rizika. U slučaju negativnog mišljenja Službe rizika, odluku o odobravanju kredita može donijeti Nadzorni odbor Banke.

Služba rizika odgovorna je za pravovremeno provoñenje i koordinaciju s ostalim sektorima u Banci svih faza procesa praćenja plasmana. Kako bi se proces praćenja plasmana uspješno odvijao uspostavljena je suradnja organizacijskih dijelova koji kreiraju plasmane (sektor stanovništva i služba kreditno – garancijskih poslova) i Službe rizika u svim fazama plasmana (odobravanje, korištenje, servisiranje, (ne)vraćanje i naplata) Monitoring kreditnog rizika za sve klijente odvija se na pojedinačnom pristupu procjene kreditnog rizika, a koristeći sustav ranog otkrivanja kreditnog rizika, pri čemu se kao diskriminatorni dogañaj uzima kašnjenje klijenta u podmirenju dospjelih obveza prema Banci dulje od 60 dana.

U procesu monitoringa kreditnog rizika sudjeluju sektor poslova sa stanovništvom, sektor kreditnih poslova ,Služba rizika i Uprava Banke. Služba rizika, temeljem podataka dostavljenih od strane poslovnih dijelova Banke, mjesečno izvještava Upravu o poduzetim redovnim i dodatnim aktivnostima naplate po plasmanima koji su predmet praćenja uz procjenu rizičnosti pojedinog plasmana.

5


Kontrolu kreditnog rizika na razini cjelokupnog portfelja provodi Služba rizika u Banci te polugodišnje o istome izvještava Upravu i Nadzorni odbor Banke.

Proces klasifikacije plasmana u Banci se temelji na kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima. Na temelju podataka primljenih u procesu praćenja plasmana, Uprava Banke donosi odluke koje se tiču provoñenja ispravka vrijednosti za bilančne stavke, odnosno rezerviranja za rizične izvanbilančne stavke. Analiza potencijalno rizičnih klijenata provodi se u aplikacijskim modulima bankarske aplikacije Novo Doba. Odluku o konačnoj monitoring klasifikaciji, na prijedlog Sektora za poslove sa stanovništvom, Sektora kreditnih poslova i Službe rizika, donosi Uprava.

U slučaju uočenog povećanja rizičnosti plasmana, sektor za poslovanje sa stanovništvom te sektor kreditnih poslova zajedno sa Službom rizika predlažu Upravi različita rješenja posebnog praćenja i poduzimanja mjera prisilne naplate. Plasmanima klasificiranim u rizične skupine B1 i B2 upravljaju poslovni dijelovi Banke čijem portfelju isti pripadaju.

Svim problematičnim plasmanima, klasificiranim kao djelomično naplativim rizične skupine B3,kao i neprihodujućim plasmanima klasificiranim u rizičnu skupinu C upravlja Služba pravnih poslova i praćenja usklañenosti usko surañujući sa Službom rizika.

Banka sklonost preuzimanju rizika utvrñuje jednom godišnje u vidu planiranih ispravaka vrijednosti i rezerviranja za izvanbilančne stavke.

Metodologija mjerenja razine kreditnog rizika zasniva se na regulatornom limitu maksimalne izloženosti prema jednoj odnosno grupi povezanih osoba te iznosi 25% jamstvenog kapitala Banke kao i na kvartalnom provoñenju ispravaka vrijednosti i rezervacija za izvanbilančne stavke.

U slučaju odstupanja od interno propisanih limita Služba rizika u Banci dužna je bez odlaganja izvijestiti Upravu, koja donosi odluke o provedbi korektivnih aktivnosti.

1.2. Likvidnosni rizik

Uprava Banke donosi strategiju, politike i ostale interne akte za upravljanje likvidnosnim rizikom koji su u skladu s profilom rizičnosti Banke i njezinom tolerancijom izloženosti likvidnosnom riziku.

Uprava osigurava politiku, interne akte i praksu za upravljanje likvidnošću, koje se revidiraju jednom godišnje, odnosno češće ako se to ocijeni potrebnim.

Internim aktima Banke propisani su minimalni kvalitativni zahtjevi za upravljanje likvidnosnim rizikom Banke i kvantitativni zahtjevi za potrebe izvješćivanja Hrvatske narodne banke.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom odgovoran je za strateško upravljanje rizikom likvidnosti.

6


Služba riznice svakodnevno operativno provodi strategije i politike upravljanja likvidnosnim rizikom koje donosi Uprava.

Služba riznice odgovorna je za dnevno izvještavanje Uprave i visokog rukovodstva. Sustav dnevnog izvještavanja o likvidnosti omogućava pravodobne informacije Upravi o likvidnosnoj poziciji Banke, praćenje poštivanja donesenih politika, internih akata i limita, praćenje likvidnosne pozicije u kunama i stranim valutama.

Služba rizika odgovorna je za kontrolu izloženosti Banke likvidnosnom riziku u odnosu na donesene strategije i sklonost preuzimanju rizika.

Sklonost Banke preuzimanju likvidnosnog rizika odreñena je regulatorno postavljenim limitima:

- Minimalnim koeficijentom kunske likvidnosti - Minimalni koeficijentom devizne likvidnosti - Obveznom pričuvom - Minimalno potrebnim deviznim potraživanjima

U slučaju ozbiljnijih poremećaja likvidnosti Uprava Banke donosi odluke o korektivnim aktivnostima i alternativnim scenarijima upravljanja rizikom likvidnosti te provodi neku od izlaznih strategija.

Prilikom odabira alternativnog scenarija upravljanja likvidnošću, Banka prvenstveno uzima u obzir korištenje onih rezervi likvidnosti s najmanjim troškovima refinanciranja.

1.3. Valutni rizik

Upravljanje valutnim rizikom u Banci temelji se na dnevnim izvješćima, analizama i procjenama Riznice, a na temelju kojih Odbor za likvidnost svakodnevno donosi odgovarajuće odluke i zaključke kako bi se minimalizirao eventualni, mogući negativni efekt promjene tečaja odreñenih valuta na poslovanje Banke.

Za upravljanje valutnim rizikom u Banci odgovorni su Uprava Banke, te Služba riznice u Banci.

Uprava Banke donosi strategije i politike za upravljanje valutnim rizikom, dok je Služba riznice u svom svakodnevnom radu zadužena za provoñenje donesenih strategija i politika.

Sustav upravljanja valutnim rizikom u Banci takoñer podrazumijeva učinkovit sustav unutarnjih kontrola; Služba interne revizije jednom godišnje kao sastavni dio vrednovanja sustava upravljanja rizicima u Banci, daje ocjenu upravljanja valutnim rizikom, dok Služba rizika u svakodnevnom radu analizira i mjeri izloženost Banke valutnom riziku te dekadno izvještava Upravu Banke o istome.

Za mjerenje izloženosti valutnom riziku Banka koristi metodologiju propisanu Odlukom o

ograničavanju izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku HNB-e (NN 38/2010).

7


Mjeru izloženosti valutnom riziku predstavlja omjer ukupne otvorene devizne pozicije Banke i jamstvenog kapitala Banke.

Ograničenje izloženosti valutnom riziku u Banci provodi se u skladu s podzakonskim propisima HNB-e; Odlukom o ograničavanju izloženosti banaka valutnom riziku propisano je ograničenje izloženosti ukupne otvorene devizne pozicije u odnosu na jamstveni kapital u visini od najviše 30%, koja se utvrñuje na dnevnoj osnovi. Internim limitima Banka dodatno ograničava dnevnu izloženost ukupne otvorene devizne pozicije. Interni limiti koriste se kao indikatori nužnosti poduzimanja korektivnih mjera za smanjenje izloženosti valutnom riziku u svrhu prevencije prekoračenja regulatorno dopuštene izloženosti. U slučaju prekoračenja internih limita, Služba rizika u Banci dužna je bez odlaganja obavijestiti Upravu Banke te zajedno sa Službom riznice Upravi predložiti korektivne mjere. Uprava donosi konačnu odluku o provedbi operativnih aktivnosti za umanjenje izloženosti valutnom riziku što može uključivati neku od bilančnih strategija upravljanja valutnim rizikom. Kontrola izloženosti valutnom riziku u odvija se dekadno, a prema potrebi i češće u sklopu rada Službe rizika u Banci.

1.4. Kamatni rizik

Uprava Banke donosi strategije i politike za upravljanje kamatnim rizikom u knjizi Banke. Nadzorni odbor daje suglasnost na strategije i politike upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke. Regulatorno izvještavanje provodi se kvartalno u okviru rada Službe plana i analize. Upravljačko izvještavanje i kontrola izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke provodi se kvartalno u okviru rada Službe rizika. Sektor poslova sa stanovništvom i Sektor kreditnih poslova analiziraju kamatne stope i tarife iz djelokruga svojih poslova te Upravi predlažu promjene istih, ovisno o promjenama na tržištu i zahtjevima klijenata. Konačnu odluku o promjeni kamatnih stopa donosi Uprava Banke.

Služba unutarnje revizije zadužena je za provedbu neovisnog nadzora nad procesima i postupcima upravljanja kamatnim rizikom u knjizi banke u odnosu na regulatorne i interne propise.

Za potrebe mjerenja izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke Banka koristi dva modela;

- model pojednostavljenog izračuna procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke, primjenjujući standardni kamatni šok od 200 baznih bodova na kamatno osjetljive pozicije knjige banke po svim važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno, pri čemu mjeru izloženosti KRKB-u predstavlja omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i jamstvenog kapitala.

8


- Za potrebe internog izvještavanja i kontrole izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke, Banka se koristi statičkim modelom jaza, fokus kojega je na mogućoj promjeni neto kamatnog prihoda Banke u vremenskom horizontu do jedne godine.

Kvantitativne informacije o promjenama ekonomske vrijednosti knjige banke na dan 31.12.2011.

Pozicija Oznaka valute Iznos

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS,

AKS)

HRK 650


AKS)

EUR 726


AKS)

OST -138

Promjena ekonomske vrijednosti 1.238

Promjena ekonomske vrijednosti u odnosu na jamstveni kapital

2,00%

Sklonost Banke preuzimanju kamatnog rizika u knjizi banke odreñena je maksimalnom prihvatljivom promjenom godišnjeg neto kamatnog prihoda odnosno maksimalnom dopuštenom promjenom ekonomske vrijednosti u odnosu na jamstveni kapital.

U slučaju prekoračenja interno zadanih limita Služba rizika dužna je bez odlaganja obavijestiti Upravu Banke koja donosi odluku o provedbi korektivnih aktivnosti.

1.5. Operativni rizik

Operativni rizik jest rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, ljudi i sustava ili vanjskih dogañaja, uključujući pravni rizik.

Uprava Banke donosi strategije i politike upravljanja operativnim rizikom.

Upravljačko izvještavanje i kontrolu izloženosti Banke operativnom riziku provodi Služba rizika u Banci izvještavajući polugodišnje Upravu i Nadzorni odbor Banke o svim evidentiranim dogañajima operativnog rizika neovisno jesu li isti rezultirali gubitkom za Banku.

Značajnim gubitkom zbog operativnog rizika smatra se svaki gubitak iznad 100.000,00 kn. Služba rizika dužna je bez odlaganja izvijestiti Upravu i Nadzorni odbor Banke o nastalim gubicima.

Uprava Banke obavlja neposrednu analizu uzroka značajnih realiziranih gubitaka uslijed operativnog rizika ukoliko do njih doñe.

9


Prema potrebi, Uprava može poduzeti i odrediti dodatne mjere za umanjenje izloženosti operativnim riziku.

U sklopu sustava upravljanja operativnim rizikom u Banci je posebno osigurano :

• Upravljanje rizicima povezanim s uporabom informacijskog sustava • Upravljanje rizicima povezanim s vanjskim suradnicima • Upravljanje rizicima povezanim s novim proizvodima i sustavima • Upravljanje rizikom usklañenosti i pravnim rizikom • Sustav za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma

10


1. JAMSTVENI KAPITAL

Jamstveni kapital izračunat je sukladno Odluci o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. U nastavku objavljujemo informacije o jamstvenom kapitalu banke na dan 31.12.2011. Jamstveni kapital Banke sastoji se od osnovnog kapitala ( uplaćene redovne dionice, rezerve i zadržana dobit), odbitnih stavki i dopunskog kapitala I (hibridni instrumenti.)

Obrazac JKAP Jamstveni kapital (u 000kn)

Banka Splitsko-Dalmatinska d.d.

25351138943

NR

31.12.2011

Red. br. Naziv Iznos

1

1. OSNOVNI KAPITAL 51.137.809

1.1. Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 45.295.124

1.1.1. Uplaćene redovne dionice 48.602.000

1.1.2. Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)

1.1.3. (-) Vlastite dionice -3.306.876

1.2. Rezerve i zadržana dobit 6.371.898

1.2.1. Rezerve 5.074.355

1.2.2. Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 0

1.2.3. (-) Kapitalni gubitak od kupovine i prodaje vlastitih dionica 0

1.2.4. Zadržana dobit 1.297.543

1.2.5. (-) Gubici proteklih godina 0

1.2.6. Dobit tekuće godine 0

1.2.7. (-) Gubitak tekuće godine 0

1.2.8. (-) Neto dobici od kapitaliziranog budućeg prihoda od sekuritizirane imovine 0

1.3. Rezerve za opće bankovne rizike

1.4. (-) Nematerijalna imovina -529.213

1.5. (-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne institucije

11


1.6. (-) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklañivanja financijske imovine raspoložive za prodaju

1.7. (-) Gubitak po transakcijama zaštite

1.8. (-) Dobit po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti (promjena kreditnog rejtinga)

1.9. (-) Ostalo

1.10. Manjinski udio

1.11. Ostale negativne konsolidirane rezerve

1.12. (-) Pozitivne konsolidirane rezerve

2. DOPUNSKI KAPITAL I 3.765.210

2.1. Uplaćene kumulativne povlaštene dionice

2.2. (-) Vlastite kumulativne povlaštene dionice

2.3. Hibridni instrumenti 3.765.210

2.4. Podreñeni instrumenti

2.5. (-) Podreñeni instrumenti iznad ograničenja

2.6. Višak rezervacija prema IRB pristupu

2.7. (-) Potraživanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podreñenim instrumentima

2.8. (-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica kreditne institucije

2.9. (-) Dopunski kapital I iznad ograničenja

3. ODBITNE STAVKE 0

3.a Od toga: (-) Odbijeno od osnovnoga kapitala

3.b Od toga: (-) Odbijeno od dopunskoga kapitala I 0

3.1. (-) Izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije (više od 10% kapitala)

3.2. (-) Ulaganja u podreñene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (više od 10% kapitala)

3.3. (-) Višak ukupnog iznosa ulaganja u kapital, podreñene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (iznad 10% jamstvenoga kapitala same kreditne institucije)

3.4. (-) Izravna ili neizravna ulaganja u društva za osiguranje, društva za reosiguranje i koncerne osiguravatelja (više od 10% kapitala)

3.5. (-) Ulaganja u dopunski kapital društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u kojima kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja (više od 10% kapitala)

3.6. (-) Manjak rezervacija prema IRB pristupu i očekivani gubitak po vlasničkim ulaganjima

3.7. (-) Iznos izloženosti sekuritizacijskih pozicija (ponder rizika 1.250%)

3.8. (-) Slobodne isporuke

12


3.9. (-) Potraživanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema pravnim osobama nad kojima kreditna institucija ima kontrolu

3.10. (-) Potraživanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom

3.11. (-) Potraživanja i potencijalne obveze osigurani dionicama drugih kreditnih institucija koje ne kotiraju na priznatim burzama

3.12. (-) Iznos prekoračenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija

3.13. (-) Ulaganja u kapital društava koja su isključena iz grupe kreditnih institucija u RH

4. DOPUNSKI KAPITAL II 0

4.1. Kratkoročni podreñeni instrumenti

4.2. (-) Neiskorišteni dopunski kapital II

4.3. (-) Dopunski kapital II iznad ograničenja

5. JAMSTVENI KAPITAL 54.903.019

5.vi Jamstveni kapital za velike izloženosti i ograničenja ulaganja 54.903.019

5.tr Jamstveni kapital za pokrivanje tržišnih rizika 54.903.019,21

6. BILJEŠKE:

6.1. Izglasane dividende tekuće godine 0

6.2. Isplaćene dividende tekuće godine 0

6.3. Rezerve kapitala ostvarene izdavanjem dionica (osim kumulativnih povlaštenih dionica) 1.440.000

6.4. Rezerve za vlastite dionice 4.075.000

6.5. Neuključena dobit tekuće godine 358.458

6.6. Ispravci vrijednosti i rezervacije prema IRB pristupu

6.6.1. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na pojedinačnoj osnovi

6.6.2. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na skupnoj osnovi

6.7. Očekivani gubitak prema IRB pristupu

13


3. KAPITALNI ZAHTJEVI, STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOG KAPITALA, TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA, POSTUPAK PROCJENJIVANJA ADEKVATNOSTI INTERNOG KAPITALA

3.1. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik

Banka izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa na način kako je to propisano Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala.

Izloženosti ponderirane kreditnim rizikom

IZLOŽENOST 12% iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom

Središnje države i središnje banke 0

Tijela lokalne i regionalne samouprave 0

Javna državna tijela 0

Multilateralne razvojne banke 0

Meñunarodne organizacije 0

Institucije 808.656

Trgovačka društva 3.140.669

Stanovništvo 21.626.346

Pokrivene obveznice 0

Udjeli u investicijskim fondovima 0

Potraživanja osigurana nekretninama 605.189

Dospjela nenaplaćena potraživanja 3.942.417

Visokorizična potraživanja 0

Sekuritizacijske pozicije 0

Ostale izloženosti 2.635.219

UKUPNO 32.758.496

3.2. Kapitalni zahtjev za valutni rizik Banka izračunava kapitalni zahtjev za valutni rizik ukoliko otvorena devizna pozicija Banke prelazi 2% jamstvenog kapitala Banke. Inicijalni kapitalni zahtjev iznosi 8% ukupne otvorene devizne pozicije Banke.

14


Kapitalni zahtjev za valutni rizik se računa na način da se inicijalni kapitalni zahtjev pomnoži s 1,5 i iznosi 227.985kn.

3.3. Kapitalni zahtjev za operativni rizik Kod izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Banka koristi metodu jednostavnog pristupa - metodologija relevantnog pokazatelja. Relevantni pokazatelj izračunava se na osnovi revidiranih podataka za financijsku godinu i iznosi 4.318.349kn.

3.4. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala

Iz kvantitativnih informacija o jamstvenom kapitalu, te kapitalnim zahtjevima, stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala za 31. prosinca 2011 iznosi 17,66% što je znatno iznad minimalne stope adekvatnosti jamstvenog kapitala propisane Zakonom o kreditnim institucijama od 12%.

Ukupni kapitalni zahtjev i stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala (u 000kn)

Red. br. Naziv Iznos

Pokrivenost osnovnim kapitalom

Pokrivenost dopunskim kapitalom I

Pokrivenost dopunskim kapitalom II

1 2 3 4

1. JAMSTVENI KAPITAL 54.903

1.1. OSNOVNI KAPITAL 51.138

1.2. DOPUNSKI KAPITAL I 3.765

1.3. DOPUNSKI KAPITAL II 0

2. KAPITALNI ZAHTJEVI 37.305

2.1. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE, RAZRJEðIVAČKI RIZIK I RIZIK SLOBODNE ISPORUKE 32.758 32.758

2.1.1. Standardizirani pristup (SP) 32.758

2.1.1.1. SP razredi izloženosti isključujući sekuritizacijske pozicije 32.758

2.1.1.2 IRB razredi izloženosti isključujući sekuritizacijske pozicije 0

2.1.1.3 Sekuritizacijske pozicije SP 0

2.1.2. Pristup temeljen na internim rejting sustavima (IRB pristup) 0

2.1.2.1 IRB pristup kad se ne primjenjuju niti vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) niti konverzijski faktori 0

2.1.2.2 IRB pristup kad se primjenjuju vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) i/ili konverzijski faktori 0

2.1.2.3 Vrijednosni papiri IRB 0

2.1.2.4 Sekuritizacijske pozicije IRB 0

15


2.2. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA RIZIK NAMIRE/ISPORUKE 0 0

2.3. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK 228 228

2.3.1. Kapitalni zahtjevi za valutni rizik 228 228

2.3.2. Kapitalni zahtjevi za specifični pozicijski rizik dužničkih instrumenata 0 0

2.3.3. Kapitalni zahtjevi za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata 0 0

2.3.4. Kapitalni zahtjevi za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire 0 0

2.3.5. Kapitalni zahtjevi za robni rizik 0 0

2.3.6. Kapitalni zahtjevi za rizik pozicije u opcijama 0 0

2.3.7. Kapitalni zahtjevi za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti 0 0

2.3.8. Kapitalni zahtjevi za pozicijske rizike, valutni i robni rizik u skladu s

internim modelima 0 0

2.4. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA OPERATIVNI RIZIK 4.318 4.318

3. POKRIVENOST KAPITALNIH ZAHTJEVA KAPITALOM 37.305 0 0

4. STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOG KAPITALA 17,66

3.5. Tehnike smanjenja kreditnog rizika

Banka se u okviru primjene standardiziranog pristupa, za potrebe smanjenja kreditnog rizika, koristi metodom jednostavnog financijskog kolaterala.

Tehnike smanjenja kreditnog rizika (u 000kn)

Izloženost

Materijalna kreditna zaštita Nematerijalna kreditna zaštita

Financijski kolateral

Ostale priznate zaštite

Garancije /jamstva

Ostale priznate zaštite

Središnje države i središnje banke 0 0 0 0

Tijela lokalne i regionalne samouprave 0 0 0 0

Javna državna tijela 0 0 0 0

Multilateralne razvojne banke 0 0 0 0

Institucije 0 0 0 0

Meñunarodne organizacije 0 0 0 0

Trgovačka društva 0 0 0 0

Stanovništvo 7.695 0 0 0

16


Pokrivene obveznice 0 0 0 0

Udjeli u investicijskim fondovima 0 0 0 0

Ostale izloženosti 0 0 0 0

UKUPNO 7.695 0 0 0

3.6. Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala

Postupak procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) u Banci uspostavljen je sukladno odredbama Odluke HNB o postupku procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala, te odgovarajućem internom aktu Banke.

Najvažniji kriteriji kojima se Banka rukovodi pri definiranju postupaka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala:

- činjenica da Banka spada u manje kreditne institucije, - profil rizičnosti prilagoñen za manju kreditnu instituciju, - relativno značajna razina stope adekvatnosti jamstvenog kapitala u odnosu na

zakonski propisanu

Cilj provoñenja postupka procjene adekvatnosti internog kapitala u Banci jest odrediti razinu kapitala koja je dovoljna za pokriće svih materijalno značajnih rizika kojima je ista izložena u svom poslovanju.

Postupak se provodi jednom godišnje.

U postupku procjene adekvatnosti internog kapitala Služba rizika jednom godišnje izrañuje Izvješće o primjeni postupka procjenjivanja internog kapitala, kojeg usvajaju Uprava i Nadzorni odbor Banke. Predmetno izvješće dostavlja se i izvršnim direktorima u Banci i voditeljima Službe unutarnje revizije, Službe pravnih poslova i praćenje usklañenosti, te Službe plana i analiza.

Banka je postupkom procjene adekvatnosti internog kapitala obuhvatila sljedeće faze:

• Utvrñivanje rizika • Mjerenje ili procjena pojedinog rizika i odreñivanje pripadajućih iznosa internih

kapitalnih zahtjeva • Odreñivanje ukupnog raspoloživog internog kapitala • Usporeñivanje ukupnog raspoloživog internog kapitala i potrebnog internog kapitala • Usporeñivanje potrebnog jamstvenog i potrebnog internog kapitala

Uz rizike za koje se izračunavaju minimalni kapitalni zahtjevi (kreditni, valutni i operativni rizik) Banka je na 31.12.2011 izdvojila i interne kapitalne zahtjeve za:

• kamatni rizik u knjizi banke - izračunava se pojednostavljenim izračunom promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke u slučaju standardnog kamatnog šoka od 200 b.p.

• valutno inducirani kreditni rizik – izračunava se sukladno internoj metodologiji Banke

17


• rizik koncentracije u kreditnom portfelju - izračunava se podizanjem pondera za identificirane koncentrirane izloženosti u okviru standardiziranog pristupa za kreditni rizik te

• 5 % ukupnih regulatornih kapitalnih zahtjeva za sve ostale rizike kojima bi mogla biti izložena u svom poslovanju.

Interni kapitalni zahtjevi 31.12.2011.

Vrsta rizika Minimalni kapitalni zahtjev Interni kapitalni

zahtjev

Kreditni rizik 32.758 32.758

Valutni rizik 228 228

Operativni rizik 4.318 4.318

Kamatni rizik u knjizi banke 1.238

VIKR 1.424

Koncentracijski rizik 2.597

Ostali rizici 1.865

Ukupno 37.305 44.430

4. KREDITNI I RAZRIJEðIVAČKI RIZIK Kvalitativne informacije Kreditni rizik je, općenito definiran, rizik neplaćanja glavnice i kamate u punoj svoti na dan dospijeća sukladno ugovoru, odnosno rizik gubitka do kojeg dolazi uslijed neispunjenja dužnikove obveze prema banci. Potraživanja koja nisu plaćena sukladno ugovorenim rokovima, klasificiraju se kao dospjela nenaplaćena potraživanja. Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza Banke odreñeni su kriteriji rasporeñivanja u okviru skupina A, B i C, pri čemu se u skupinu A rasporeñuju potpuno nadoknadivi plasmani, u skupinu B, u okviru koje se formiraju podskupine B1, B2, B3, djelomično nadoknadivi plasmani, te u podskupinu C potpuno nenadoknadivi plasmani. Banka provodi rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno umanjenje njihove vrijednosti, i to: 1. na pojedinačnoj osnovi 2. na skupnoj osnovi za plasmane rasporeñene u rizičnu skupinu A. Sve metode i procedure za utvrñivanje ispravaka vrijednosti i rezervacija regulirani su "Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza".

Razrjeñivački rizik nije relevantan za Banku s obzirom na vrstu i opseg poslovanja.

18


Kvantitativne informacije

Ukupan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti (u 000kn)

Neto iznos izloženosti kreditnom riziku po kategorijama izloženosti

Bilančne stavke

Izvanbilančne stavke UKUPNO

Središnje države i središnje banke 30.054 0 30.054

Tijela lokalne i regionalne samouprave 0 0 0

Javna državna tijela 0 0 0

Multilateralne razvojne banke 0 0 0

Institucije 33.129 0 33.129

Meñunarodne organizacije 0 0 0

Trgovačka društva 33.117 586 33.703

Stanovništvo 207.509 5.816 213.324

Pokrivene obveznice 0 0 0

Udjeli u investicijskim fondovima 0 0 0

Ostale izloženosti 40.681 0 40.681

UKUPNO 344.490 6.402 350.892

Podjela neto izloženosti prema preostalom dospijeću (u 000 kn)

Izloženost do 1 mjesec

1 do 3 mjeseca

3 do 12 mjeseci

12 do 36 mjeseci

preko 36 mjeseci

UKUPNO

Novčana sredstva i iznosi kod drugih banaka 10.951 0 0 0 0 10.951

Sredstva kod HNB-A 30.054 0 0 0 0 30.054

Depoziti drugim bankama 32.738 378 0 0 0 33.116

Zajmovi klijentima 40.157 21.883 73.601 66.021 38.736 240.397

Ostala imovina 0 0 662 0 132 794

Ulaganja i vrijednosni papiri 471 5.239 97 0 2.499 8.305

Materijalna i nematerijalna imovina 0 0 0 0 20.873 20.873

UKUPNO IMOVINA 114.371 27.499 74.359 66.021 62.240 344.490

IZVANBILANČNE STAVKE 2.324 0 2.547 1.531 0 6.402

19


Podjela neto izloženosti prema vrsti djelatnosti (u 000 kn)

Glavne vrste djelatnosti Bilančne stavke

Izvanbilančne

stavke

POLJOPRIVREDA,ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 0 0

PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 15.325 6

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 0 0

OPSKRBA VODOM, UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA 145 356

GRAðEVINARSTVO 29.421 427

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 13.862 2.570

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 10.604 192

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 3.485 1

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 1.584 0

FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 95.089 146

POSLOVANJE NEKRETNINAMA 0 0

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 13.939 136

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1.123 1.117

JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 27 0

OBRAZOVANJE 0 0

DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 62 0

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 833 16

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 2.565 0

OSTALO 793 0

STANOVNIŠTVO 155.629 1.433

UKUPNO 344.490 6.402

Geografska podjela neto izloženosti (u 000 kn)

Geografsko područje Bilančne stavke


Zagrebačka županija 73.196 95 73.291

Krapinsko-Zagorska županija 485 1 485

Sisačko-Moslavačka županija 395 1 396

Karlovačka županija 686 1 687

20


Varaždinska županija 167 0 167

Koprivničko-Križevačka županija 71 0 71

Bjelovarsko-Bilogorska županija 148 0 148

Primorsko-Goranska županija 524 0 524

Ličko-Senjska županija 0 0 0

Virovitičko-Podravska županija 205 0 205

Požeško-Slavonska županija 181 0 181

Brodsko-Posavska županija 81 0 81

Zadarska županija 3.916 26 3.942

Osječko-Baranjska županija 5.214 0 5.214

Šibensko-Kninska županija 6.171 39 6.210

Vukovarsko-Srijemska županija 24 0 24

Splitsko-Dalmatinska županija 244.727 6.237 250.964

Istarska županija 353 0 353

Dubrovačko-Neretvanska županija 2.574 3 2.576

Grad Zagreb 959 0 959

Nerezidenti 4.412 0 4.412

UKUPNO 344.490 6.402 350.892

Iznosi izloženosti sa dospjelim nenaplaćenim potraživanjima i iznosima ispravaka vrijednosti (u 000kn)

Izloženost Bruto bilančna izloženost

Bruto vanbilančna izloženost

Ispravci vrijednosti

Dospjela nenaplaćena potraživanja

Središnje države i središnje banke 30.206 0 152 152

Tijela lokalne i regionalne samouprave 0 0 0 0

Javna državna tijela 0 0 0 0

Multilateralne razvojne banke 0 0 0 0

Institucije 33.129 0 0 0

Meñunarodne organizacije 0 0 0 0

Trgovačka društva 33.162 586 45 7.105

Stanovništvo 226.668 5.816 11.463 28.853

Pokrivene obveznice 0 0 0 0

21


Udjeli u investicijskim fondovima 0 0 0 0

Ostale izloženosti 33.373 0 387 387

UKUPNO 356.538 6.402 12.048 36.497

Rezerviranja i ispravci vrijednosti (u 000kn)

Promjene u ispravcima vrijednosti plasmana i rezerviranjima za identificirane gubitke po

izvanbilančnim obvezama

Bilančne stavke

Izvanbilančne stavke

UKUPNO

Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 7.675 0 7.675

Povećanje ispravaka vrijednosti / rezerviranja 27.397 0 27.397

Smanjenje ispravaka vrijednosti/ rezerviranja 22.843 0 22.843

Otpisi plasmana 181 0 181

Završno stanje 12.048 0 12.048

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima za identificirane gubitke na skupnoj osnovi

Bilančne stavke


Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 2.366 57 2.423

Promjena rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja 388 -3 385

Završno stanje 2.753 54 2.808

Naplata plasmana otpisanih u proteklim godinama 0 0 0

5. STANDARIZIRANI PRISTUP MJERENJU KREDITNOG RIZIKA Iznosi izloženosti izračunati korištenjem standardiziranog pristupa i rasporeñeni po stupnjevima kreditne kvalitete (u 000 kn)

Izloženost Ponder rizika (%)

Ukupni neto iznosi izloženosti prije primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika

Ukupni neto iznosi izloženosti nakon primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika

Središnje države i središnje banke 0 30.054 30.054

Institucije 10 32.753 32.753

50 377 377

Trgovačka društva 100 31.670 31.670

22


150 2.033 2.033

Stanovništvo

35 7.215 7.215

50 5.036 5.036

100 194.040 186.368

150 14.729 14.705

Ostale izloženosti

0 11.048 18.631

20 0 112

100 21.938 21.938

UKUPNO 350.892 350.892

Za procjenu kreditnog rizika Banka koristi kreditne rejtinge Moody's agencije i to za izračun izloženosti prema središnjoj državi i prema institucijama.

Važna napomena u skladu sa čl. 9. stavkom 2. Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija: Sve kvalitativne i kvantitativne informacije sukladno Odluci o javnoj objavi bonitetnih kreditnih institucija, a koje nisu obuhvaćene u ovom izvješću navedene su u Izvješću o obavljenoj reviziji sa stanjem dan 31.12.2011. godine, objavljenom na internetskim stranicama Banke.

232nja javna objava bonitetnih zahtjeva za 2011.) izvješća/4.Bonitetna izvješća/1.Godišnja...

Documents

Transcript of 232nja javna objava bonitetnih zahtjeva za 2011.) izvješća/4.Bonitetna izvješća/1.Godišnja...