2.1.Temeljni gospodarski pojmovi · odustaje zove se oportunitetni trošak. N 34. Odabir je uvijek...

2.1.Temeljni gospodarski pojmovi

Pojam gospodarstva i ekonomije

Literatura

Benić, Đ„ Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 88.-89.

Fanuko, N., Politika i gospodarstvo, Profil, Zagreb, 2008., str. 74.

I. Zadatci alternativnog izbora U sljedećim zadatcima za svaku tvrdnju odredite je li točna (T) ili netočna (N).

Odgovore obilježite znakom X.

1. Ekonomija kao znanost nastaje zbog postojanja uvjeta i zakona ograničenosti. T

N

2. Ekonomija se nije razvila u posebnu znanost u 18. stoljeću. T

N

II. Zadatci višestrukog izbora U sljedećim zadatcima od tri ponuđena odgovora jedan je točan.

Obilježite ga znakom X.

3. Koji su razlozi za učenje ekonomije?

A. lakše razumijevanje utjecaja gospodarskih činitelja na potrošnju,

štednju i pozajmljivanje

B. minimiziranje profita

C. maksimiziranje troškova

A

B

C

III. Zadatci dopunjavanja U sljedećim zadatcima dopunite rečenice upisivanjem pojmova koji nedostaju.

4. Godina 1776. smatra se godinom nastanka ekonomije kao znanstvene discipline jer se

tada pojavila knjiga Adama Smitha pod nazivom .

0

1

bod

5. Riječ ekonomija dolazi od grčke riječi _

0

1

bod

IV. Zadatci kratkih odgovora U sljedećim zadatcima trebate odgovoriti kratko (riječju ili jednostavnom rečenicom).

6. Što je ekonomija?

7. Koja se godina smatra godinom nastanka ekonomije kao znanstvene discipline?

0

1

bod

0

1

bod

Pojam gospodarstvenika

Literatura Benić, D., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 99., 172.

Gospodarstvenik je osoba koja nastoji na najbolji način ostvariti svoje ciljeve uz najmanje truda

i sredstava. Gospodarstvenik može biti pojedinac, obitelj, poduzetnička organizacija, društvo,

regija, pokrajina, država i dr. Gospodarstvenik je širi pojam od poduzetnika jer je poduzetnik

osoba koja odlučuje kakav će oblik dati novčanom kapitalu i, prema tome, kako će proizvoditi.

Drugim riječima, gospodarstvenik može biti svatko tko dobro gospodari imovinom, a

poduzetnik je netko tko poduzima poduzetnički pothvat ili netko tko uvodi promjene u svrhu

poboljšanja poslovanja.

(Izvor: Cingula, M., Zoretić, G., Gospodarstvo 1, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 11.)

Zadatci alternativnog izbora U sljedećem zadatku za tvrdnju odredite je li točna (T) ili netočna (N).

Odgovor obilježite znakom X.

8. Gospodarstvenik je isto što i poduzetnik. T

N

Zadatci višestrukog izbora U sljedećim zadatcima od tri ponuđena odgovora jedan je točan. Obilježite ga znakom X.

9. Gospodarstvenikje:

A. osoba koja želi ostvariti svoje ciljeve uz najmanje truda i sredstava,

B. osoba koja vodi poslovanje stvorene organizacije kako bi osigurala njezinu

uspješnost,

C. osoba koja odlučuje o ulaganju kapitala i temeljnim gospodarskim pitanjima.

Zadatci dopunjavanja U sljedećem zadatku dopunite rečenicu upisivanjem pojma koji nedostaje.

10. Osoba koja nastoji na najbolji mogući način ostvariti svoje ciljeve, uz najmanje truda i

sredstava naziva se .

0

1

bod

Zadatci kratkih odgovora U sljedećim zadatcima trebate odgovoriti kratko (riječju ili jednostavnom rečenicom)

11. Tko je gospodarstvenik? 0

1

bod


Pojmovi makroekonomije i mikroekonomije

Literatura Benić, D., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 88.-91., 170.



12. Ako promatramo ekonomiju s područja poslovne organizacije, kažemo da se govori o

makroekonomiji. N

13. Ukupno gospodarstvo utječe na mnoge svoje dijelove, a dijelovi ili sastavnice utječu na T ukupno gospodarstvo. N

C



14. Radnice tekstilne poslovne organizacije iz Zagreba prestale su štrajkati. O kojemu ekonomskom

području djelovanja govori ova rečenica?

A. o mikroekonomiji

B. o makroekonomiji

C. o tržišnoj ekonomiji


15. U nacionalnom gospodarstvu, kada su robni i novčani tijekovi izjednačeni, kaže se da je

agregatna ponuda jednaka .

16. Dva su osnovna područja gospodarstva ili ekonomije s obzirom na područje djelovanja:

0

1

bod

0

1

bod


17. Objasnite pojam makroekonomije. 0

1

bod

18. Što je mikroekonomija? 0

1

bod

Problem oskudnosti i problem izbora zbog

čega nastaje ekonomija/gospodarstvo

Literatura Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 91., 171.

1. Zadatci alternativnog izbora U sljedećim zadatcima za svaku tvrdnju odredite je li točna (T) ili netočna (N).


19. Ekonomija proučava, između ostaloga, odabir ili izbor. T

N

20. Osnovni problem svakoga gospodarstva nije povezivanje ograničenih resursa i neograničenih

želja i potreba.

T

N



21. Ograničenost/oskudnost je:

A. mogućnost zadovoljenja ograničenih ljudskih želja i potreba neograničenim

resursima,

B. nemogućnost zadovoljenja neograničenih ljudskih želja i potreba ograničenim

resursima,

C. nemogućnost zadovoljenja neograničenih ljudskih želja i potreba neograničenim

resursima.

A

B

C


22. U naravi je ljudi da žele potrošiti mnogo više nego što imaju, što objašnjavamo zakonom 0

1

bod


23. Što je oskudnost/ograničenost? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod


Teorija potreba (stvarnih i nametnutih) i motivacijski lanac

Literatura Benić, D., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 91., 172.

Potreba je čovjekovo nastojanje da zadovolji ono Što mu je nužno Za opstanak, a OSJeĆa da ITIU

fizički ili psihički nedostaje, odnosno da zadovolji neku želju. Ljudi se razlikuju prema svojim

potrebama, koje se mijenjaju, stvaraju se nove, a i nisu svugdje i u svako vrijeme iste. Potrebe

nastaju i zbog nekih naših želja, navika i interesa.

Motivacija znači poticaj izazvan potrebama, željama, težnjama i pozivima na određeno ponašanje.

Motivacijski se lanac može objasniti na sljedeći način. Ako postoji nezadovoljena potreba, osjećat

će se napetost, što čovjeka potiče na aktivnosti i stvaranje težnje za pronalaženjem određenih

ciljeva koji će, nakon realizacije, zadovoljiti ljudsku potrebu. Tada će taj osjećaj napetosti nestati.

Što je veća napetost, to će biti i snažnija naša aktivnost usmjerena na zadovoljenje potrebe, a pri

tome nas tjera želja za postizanjem ciljeva koji su nam vrijedni.

(Izvor: Cingula, M., Zoretić, G., Gospodarstvo 1, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 12.-14., 21.-22.,

157.)



24. Uporaba dobara radi zadovoljenja ljudskih potreba i želja naziva se potrošnja. T

N

25. Želje i potrebe se ne razlikuju. T

N



26. Slobodna dobra, npr. zrak i svjetlost, mogu zadovoljavati potrebe:

A. ograničeno, jer ih je dovoljno,

B. neograničeno, jer ih ima u ograničenim količinama,

C. neograničeno, jer su neograničena i dalje su na raspolaganju.


27. Dobra kojima se služimo za zadovoljenje ljudskih želja i potreba te koja zbog njihove

ograničenosti treba proizvoditi jesu .

0

1

bod


28. Stoje potreba? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

Odnos ograničenih mogućnosti i neograničenih ljudskih želja i potreba

(s primjerom)




29. Jedan od osnovnih problema svakoga gospodarstva jest to što ljudi žele potrošiti mnogo

više nego što mogu stvoriti iz raspoloživih resursa.

T

N



30. Hrvatsko gospodarstvo nedovoljno iskorištava svoje potencijale pa je proizvodnja proizvoda

jedne strateški važne gospodarske grane nedovoljna. Uvozimo gotovo sve proizvode te

grane koje hrvatski građani redovito konzumiraju. 0 kojim je proizvodima riječ?

A. o poljoprivrednim proizvodima

B. o automobilima

C. o elektroničkoj opremi

A

B

C


31. Zbog ograničenosti dobara, moramo na najbolji način uskladiti svoje želje i mogućnosti.

To se može postići prema načelu

0

1

bod


32. Stoje osnovni problem svakoga gospodarstva? 0

1

bod

0

1

bod


Pojam oportunitetnog troška (s primjerom)




33. Odabrati jedno uvijek znači i odreći se drugoga, a druga najbolja varijanta od koje se T odustaje zove se oportunitetni trošak. N

34. Odabir je uvijek jednostavan i lagan pa ograničeni dohodak sili čovjeka na izbor T

N

C



35. Što nastaje kada se izborom jednog dobra odričemo drugoga?

A. oportunitetni trošak

B. proizvodnost

C. output

36. U gospodarskom djelovanju često moramo birati između nekoliko mogućnosti. Koji se

troškovi pojavljuju u tom slučaju?

A. varijabilni troškovi

B. fiksni troškovi

C. oportunitetni troškovi

A

B

C

A

B

C


37. Države imaju ograničen iznos novca pa se moraju odlučiti kako i koliko će trošiti za nacionalnu

obranu, obrazovanje, zdravstvo i dr. pa se u tom slučaju susreću .

0

1

bod 38. Razmišljate o kupnji ulaznice za koncert ili CD-a. Vaš izbor je ulaznica za koncert, čime se

odričete CD-a. U tom se slučaju pojavljuje .

0

1

bod


39. Što je oportunitetni trošak? 0

1

bod

94

Temeljni gospodarski problemi: što, kako, za koga

raditi/stvarati proizvode

Literatura Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 95.



40. Tri bitna ekonomska pitanja s kojima se susreće svako gospodarstvo jesu što, kako i za T koga proizvoditi/stvarati. N



41. Temeljno pitanje šfo odnosi se na sljedeće.

A. koja će se dobra proizvoditi i u kojim količinama

B. koji će se resursi upotrijebiti

C. koji će biti potrošači tih proizvoda ili usluga

A

B

C

42. Temeljno pitanje tko će se koristiti proizvedenim dobrima te kako će se ostvarena dobra

razdijeliti među različitim kućanstvima, znači isto što i:

A. što proizvoditi/stvarati,

B. kako proizvoditi/stvarati,

C. za koga proizvoditi/stvarati.

A

B

C


43. Svaki ulazak u novi posao traži odgovor na pitanja 0

1

bod proizvoditi.

0

1

bod

44. Dobra i usluge mogu se proizvesti s mnogo različitih kombinacija resursa uz danu razinu

tehnologije pa govorimo o temeljnom pitanju gospodarstva

0

1

bod

0

1

bod


45. Koja su tri temeljna gospodarska pitanja?


Proizvodni činitelji i rezultati proizvodnje

Literatura

Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 93.-94., 168.-174.

Fanuko, N., Politika i gospodarstvo, Profil, Zagreb, 2008., str. 102., 114.

INAPOMENA Uz pojam proizvodnih činitelja (inputa) potrebno je objasniti i rezultate proizvodnje (outpute) jer, iako

• nisu naznačeni u ispitnom katalogu, na održanoj državnoj maturi pojavljivala su se pitanja vezana za rezultate proizvodnje.



46. Uz već znane inpute, sve je naglašenija važnost znanja kao kapitala koji postaje ključni T

preduvjet uspjeha. N

47. Automobil kao ekonomsko dobro ne može biti potrošačko ili kapitalno dobro. T

N

i w

C II. Zadatci višestrukog izbora

U sljedećim zadatcima od tri ponuđena odgovora jedan je točan.


48. Učinkovitom (efikasnom) uporabom dobara osigurava se:

A. najveća moguća razina izvršenja s raspoloživim inputima,

B. određena razina izvršenja s postojećim inputima,

C. najveća moguća razina Izvršenja s dodatnim inputima.

A

B

C

49. Proizvodni činitelji mogu se raspodijeliti u nekoliko skupina, a to su:

A. investicije, kamata i kapital,

B. prirodni izvori, rad, kapital i poduzetništvo,

C. prirodni izvori, slobodna dobra i ekonomska dobra.

A

B

C

96

Proizvodni činitelji i rezultati proizvodnje

lil. Zadatci dopunjavanja U sljedećim zadatcima dopunite rečenice upisivanjem pojmova koji nedostaju.

50. Radom stvorena ekonomska dobra dijele se na

0

1

bod

51. Odnosom između outputa i inputa iskazuje se

0

1

bod


52. Kako se naziva odnos između proizvedene vrijednosti i troškova? 0

1

bod

53. Stoje dobro? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

54. Dobra se dijele u dvije velike skupine. Koja su to dobra? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

55. Definirajte slobodna dobra. 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

56. Što je ekonomsko dobro? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

97

2.2. Gospodarski sustavi

Ekonomska sloboda i odgovornost

Literatura

Benić, D., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 112.

Ustav R H , čl. 48. i 49.

I. Zadatci alternativnog izbora

U sljedećim zadatcima za svaku tvrdnju odredite je li točna (T) ili netočna (N).


57. Pojedinac može ekonomski slobodno djelovati u društvu, što podrazumijeva njegovu T osobnu slobodu i prihvaćanje odgovornosti za svoje postupke u vezi s proizvodnjom ili N davanjem usluga.

58. Strana osoba ne može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom. T

N

c II. Zadatci višestrukog izbora

U sljedećim zadatcima od tri ponuđena odgovora jedan je točan.


59. Što uključuju gospodarska prava?

A. izborna prava

B. pravo na obrazovanje

C. pravo nasljeđivanja


60. Temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske jesu 0

1

bod

IV. Zadatci kratkih odgovora U sljedećim zadatcima trebate odgovoriti kratko (riječju ili jednostavnom rečenicom)

61. Što razumijevamo pod ekonomskom slobodom u tržišnom gospodarstvu? 0

1

bod

98

Tipovi gospodarskih sustava (običajnoga, komandnoga, tržišnoga,

mješovitoga) i način donošenja odgovora na temeljna gospodarska

pitanja (primjeri zemalja s pojedinim gospodarskim sustavom)

Literatura

Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 97.-98.

Fanuko, N., Politika i gospodarstvo, Profil, Zagreb, 2008., str. 72.-73.



62. U različitim se državama ne daju različiti odgovori na temeljna ekonomska pitanja. T

N

63. Tržišno i komandno gospodarstvo razlikuju se prema slobodi koju pojedinac ima u poslovnom

odlučivanju i snošenju rizika za svoje odluke.

T

N

64. U tržišnim se gospodarstvima ne mogu sve funkcije u društvu prepustiti djelovanju tržišta. T

N



65. Neke gospodarske odluke nužno donosi država kao gospodarstvenik. No nije poželjno da

se miješa u poslovno odlučivanje pojedinoga gospodarskog subjekta/obrtnika/trgovačkog

društva. U kojem slučaju postoji tržišno gospodarstvo?

A. ako poduzetnik samostalno donosi odgovore na temeljna gospodarska pitanja

B. ako država donosi odgovore na temeljna gospodarska pitanja

C. ako međunarodna organizacija donosi odgovore na temeljna gospodarska pitanja

A

B

C

66. Pojedinci u tržišnim gospodarstvima donose ekonomske odluke na osnovi:

A. vlastitih potreba,

B. vlastitih potreba i želja,

C. vlastitih preferencija i tržišnih signala.

A

B

C


67. Obitelj svakog tjedna peče kruh za svoje potrebe te za potrebe ostalih članova zajednice

kojima kruh prodaje. Potrebe obitelji i zajednice gotovo da se i ne mijenjaju, način života je

uobičajen pa je i potrebna količina kruha uobičajena.Takvi se gospodarski sustavi nazivaju

0

1

bod

68. Gospodarski sustavi bivših socijalističkih zemalja, Sovjetskog Saveza, Kine i Istočne Njemačke,

bili su gospodarstva.

0

1

bod

fiQ r;n<;pnHar<;tvnJ prpma načelu „nevidljive ruke" temelji se na

konkurenciji i tržištu.

0

1

bod



70. Kako se naziva gospodarski sustav u kojemu država donosi odluke kao odgovore na

gospodarska pitanja za planirano buduće razdoblje? 0

1 bod

0

1 bod

0

1 bod

71. Kako se definira gospodarski sustav? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

72. Kako zovemo gospodarstva koja danas nemaju obilježja isključivo jednog sustava? 0

1

bod

0

1

bod

73. Koja su tri osnovna gospodarska sustava? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

Tržište, ponuda, potražnja, konkurencija, profit, gubitak

Literatura

Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 100., 173.

Fanuko, N., Politika i gospodarstvo, Profil, Zagreb, 2008., str. 73., 96., 117.

1. Zadatci alternativnog izbora U sljedećim zadatcima za svaku tvrdnju odredite je II točna (T) ili netočna (N).


74. Prema prostornom obuhvatu tržište ne može biti međunarodno. T

N

75. Razmjena robe za robu naziva se trampa. T

N

76. Tržište ne postoji kada je riječ o izravnom kontaktu kupca i prodavača te kad se kontakt

uspostavlja poštom ili telefonom.

T

N

77. Međusobno natjecanje između poslovnih subjekata kojima se tržišni ciljevi sukobljavaju

naziva se tržišna utakmica.

T

N



78. U kakvom su odnosu prihodi i rashodi kada neki gospodarski subjekt u određenom

obračunskom razdoblju bilježi gubitak?

A. prihodi su veći od rashoda

B. prihodi i rashodi su jednaki

C. prihodi su manji od rashoda

A

B

C

79. Ako tržište promatramo prema kriteriju predmeta razmjene, onda ono ne može biti:

A. tržište vrijednosnih papira,

B. lokalno tržište,

C. tržište pamuka.

A

B

C



80. Ekonomski prostor u kojemu se događa razmjena odnosno kupoprodaja dobara prema

određenim zakonitostima i pravilima naziva se

0

1

bod

81. Ekonomski prostor sučeljavanja ponude i potražnje te formiranja cijena naziva se 0

1

bod

82. Ukupnost potreba za nekom robom na određenom tržištu u određeno vrijeme, određena

kupovnom moći potrošača, željama, navikama, običajima i drugim elementima naziva se

0

1

bod

83. Razlika koja nastaje kada su ukupni prihodi veći od ukupnih rashoda naziva se 0

1

bod

84. Potrošnja je 0

1

bod

0

1

bod


85. Što je tržište? 0

1

bod

0

1

bod

86. Što podrazumijeva ponuda robe? ili

87. Što je tržišna ponuda? 0

1

bod

0

1

bod

88. Što je tržišna potražnja? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

89. Kako definiramo konkurenciju? 0

1

bod

0

1

bod

90. Kada će poslovna organizacija ostvariti profit? 0

1

bod

0

1

bod

91. Stoje gubitak? 0

1

bod

0

1

bod

Razlike među tržišnim funkcijama

Literatura Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 100.



92. Tržište ne odgovara na temeljna ekonomska pitanja - što, kako i za koga proizvoditi putem

osnovnih tržišnih funkcija.

T

N

93. Razvojna tržišna funkcija govori o unošenju racionalnosti u ekonomsko ponašanje

gospodarskih subjekata.

T

N



94. Što od navedenoga ne pripada tržišnim funkcijama?

A. informacijska

B. informatička

C. distribucijska

A

B

C


95. Tijekom ljeta na tržnicama je potražnja za svježim sirom i vrhnjem veća u jutarnjim satima, a

manja oko podneva. Ovdje govorimo o funkciji tržišta.

0

1

bod

96. Sustavom cijena na koji utječu ponuda i potražnja ostvaruje se primarna raspodjela ukupno

ostvarenog dohotka, o čemu govori funkcija tržišta.

0

1

bod


97. Ponuda tople zimske odjeće u jesenskim i zimskim mjesecima veća je u kontinentalnom

dijelu Hrvatske nego u primorskom dijelu. 0 kojoj je tržišnoj funkciji riječ? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

98. Stoje informacijska tržišna funkcija? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod


Zakon ponude i zakon potražnje

Literatura Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 101.-102.



99. Proizvođači će redovito biti voljni ponuditi veću količinu određenog dobra kad mu je T cijena veća. N

100. Pri rastu cijena, potraživana će se količina robe povećavati. T

N



101. Skala ponude daje sve kombinacije:

A. mogućih ponuda i ponuđenih količina nekog dobra u određenom razdoblju,

B. mogućih dobara i ponuđenih količina nekog dobra u određenom razdoblju,

C. mogućih cijena i ponuđenih količina nekog dobra u određenom razdoblju.


102. Proizvođači će redovito biti voljni ponuditi veću količinu određenog dobra kad mu je cijena

veća, i obrnuto prema .

0

1

bod

103. Tijekom nekog razdoblja postoji određen odnos između mogućih cijena i potraživanih

količina dobara koji označava toga dobra.

0

1

bod


104. Kako će, prema općem zakonu ponude, proizvođači reagirati ponudom svoje robe na tržištu

ako su cijene te robe vrlo visoke? 0

1

bod

105. Kako glasi zakon ponude?

106. Kako glasi zakon potražnje?

0

1

bod

0

1

bod

Utvrđivanje tržišne cijene u uvjetima savršene konkurencije i tržišna

ravnoteža

Literatura

Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 101.-103., 167.

Fanuko, N., Politika i gospodarstvo, Profil, Zagreb, 2008., str. 75., 76.



107. Ravnotežnu cijenu i količinu robe formiraju izjednačena ponuda i potražnja na tržištu. T

N



108. Ravnotežna je:

A. ona količina dobara koju određuje jednaka ponuda i potražnja na tržištu,

B. ona količina dobara koju određuje jednaka ponuda i cijena na tržištu,

C ona količina dobara koju određuje veća ponuda od potražnje na tržištu.


109. U uvjetima savršene konkurencije tržišne cijene kretat će se prema razini na kojoj će količine

koje kupci žele kupiti biti jednake količini koju prodavači žele prodati. To je tržišni zakon

110. U uvjetima slobodnog tržišta može se ostvariti tržišna ravnoteža.Tada se izjednačuju količine

proizvoda i usluga koje se nude i .

0

1

bod

0

1

bod

r l w


111. Stoje cijena? 0

1

bod

112. Što je tržišna ravnoteža? 0

1

bod

105


Vrste konkurencije (potpuna - savršena, ograničena) i tržišne strukture

(monopol - monopson, duopol - duopson, oligopol - oligopson)

Literatura

Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 171.


Ustav RH, čl. 49.

c

Tržišna struktura obuhvaća dijelove tržišta, tj. sve sudionike i ustanove koje su na nekom tržištu te odnose u njihovu pojedinačnom djelovanju i ispunjavanju tržišnih funkcija.


Razlikujemo ove tržišne strukture:

-jedan PONUĐAČ, jedan POTRAŽIVAČ = BILATERALNI MONOPOL

-jedan PONUĐAČ, dva ili više POTRAŽIVAČA = MONOPOL

- dva ili više PONUĐAČA, jedan POTRAŽIVAČ = MONOPSON

- dva PONUĐAČA, više POTRAŽIVAČA = DUOPOL

- više PONUĐAČA, dva POTRAŽIVAČA = DUOPSON

nekoliko PONUĐAČA, mnogo POTRAŽIVAČA = OLIGOPOL

- mnogo PONUĐAČA, nekoliko POTRAŽIVAČA = OLIGOPSON.

(Izvor: Maderić, D., Rocco, R, Marketing, Školska knjiga. Zagreb, 2002., str. 22.)



113. Monopoli su zabranjeni. T

N

114. Savršena konkurencija je tržište u kojemu su potrošači ili proizvođači dovoljno moćni da

mogu utjecati na cijenu robe.

T

N

115. Monopolska moć znači ostvarenje ekstra profita. T

N

116. Monopol je tržišna struktura u kojoj mnoštvo ponuđača prodaje svoje proizvode. T

N

106

Vrste konkurencije (potpuna - savršena, ograničena) i tržišne strukture (monopol - monopson, duopol - duopson, oligopol - oligopson)



117. Monopolist je onaj akter na tržištu koji:

A. jedini nudi određena dobra i može bitno utjecati na cijenu,

B. jedini nudi određena dobra i ne može bitno utjecati na cijenu,

C. nudi određena dobra uz velik broj sudionika na strani ponude.

A

B c

118. Savršenom konkurencijom postiže se:

A. konkurencija među proizvođačima različitih proizvoda,

B. konkurencija među različitim proizvođačima,

C. ravnoteža između ponude i potražnje.

A

B

C


119. Ako je na strani potražnje velik broj sudionika, a na strani ponude dva sudionika, tada

govorimo o tržišnoj strukturi pod nazivom

0

1

bod

120. 0 kakvoj je tržišnoj strukturi riječ ako je na strani ponude velik broj sudionika, a na strani

potražnje nekoliko sudionika? To je

0

1

bod


121. Kako se naziva politika kojom država provodi borbu protiv ograničene konkurencije u

tržišnom gospodarskom ustroju? 0

1

bod

0

1

bod

122. Kakvo tržište označava savršena konkurencija? 0

1

bod

0

1

bod

123. Stoje monopol? 0

1

bod

0

1

bod

107


Potpuna tržišna sloboda - ideja laissezfaire

Literatura Fanuko, N., Politika i gospodarstvo, Profil, Zagreb, 2008., str. 75.-76.



124. Laissezfaire - laissez passer krilatica je koja znači da ljude treba pustiti da rade što hoće ili

da stvari treba pustiti da idu svojim tokom. N

C



125. Laissez faire - laissez passer osnovna je krilatica:

A. moderne ekonomije,

B. monetarističke teorije,

C. klasične ekonomije.

126. Koji od navedenih autora nije predstavnik klasične ekonomije?

A. Paul Antonio Samuelson

B. Adam Smith

C. David Ricardo


A

B

C

A

B

C


128. Kako se zove doktrina koja govori da ljude treba ostaviti da rade što hoće i pustiti da stvari

idu svojim tokom? 0

1

bod

Teorija nevidljive ruke

Literatura

Benić, D., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 98.




129. „Nevidljiva ruka" se, prema Adamu Smithu, temelji na potpunoj konkurenciji i tržištu.



130. Godina 1776. smatra se godinom nastanka ekonomije kao znanstvene discipline uz pojavu

knjige Adama Smitha. Koji je puni naziv te knjige?

A. Istraživanje prirode bogatstva naroda

B. Siromaštvo naroda

C. Istraživanje prirode I uzroka bogatstva naroda


131. Seyov zakon tržišta govori o međusobnoj ovisnosti


132. Koje je načelo promovirao Adam Smith u djelu Bogatstvo naroda! 0

1

bod

0

1

bod


Nedostatci teorije nevidljive ruke u praksi (posljedice svjetske

ekonomske krize)

Literatura Fanuko, N., Politika i gospodarstvo, Profil, Zagreb, 2008., str. 77.



133. Početkom 20. stoljeća u razvijenim zemljama Europe i u Sjevernoj Americi ekonomske

funkcije države sve više jačaju upletanjem države u vrijeme velike ekonomske krize. T

N



134. U vrijeme velike ekonomske krize počinje sustavno upletanje:

A. države u gospodarski život,

B. tržišta u gospodarski život,

C poduzetništva u gospodarski život.

i c


135. Ako se širokim slojevima stanovništva omogući besplatno obrazovanje, zdravstveno

osiguranje, pomoć u slučaju nezaposlenosti i si., govorimo o državi .


136. Zbog velikih nedostataka primjene teorije nevidljive ruke u praksi, osobito nakon velike

svjetske krize, država se sve više upleće u gospodarske aktivnosti. Kako nazivamo tu situaciju?

0

1

bod

0

1

bod

110

Državni intervencionizam u gospodarstvu

Literatura





137. U vrijeme gospodarske nestabilnosti (opasnosti od ekonomske krize, elementarnih

nepogoda, ratova i si.) država se ne smije miješati u poslovno odlučivanje gospodarstvenika

u tržišnom gospodarstvu.

T

N



138. Ako je uz tržište potrebna dodatna regulacija, kažemo da je važna i uloga:

A. tržišta,

B. kućanstva,

C. države.

A

B

C


139. Postoje i situacije u kojima tržište i u savršenim uvjetima zakazuje kao 0

1

bod


140. Kako se naziva miješanje države u gospodarske tijekove? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod


Ekonomije potražnje - kejnzijanska ekonomija




141. Svjetska ekonomska kriza 1930-ih izazvala je ozbiljne ekonomske poremećaje pa se

počinje primjenjivati državna intervencija u gospodarstvu. Za to je zaslužan ekonomist

John Maynard Keynes, a takva se ekonomija kasnije naziva ekonomija potražnje.

T

N



142. Koje je glavno djelo Johna Maynarda Keynesa?

A. Ekonomija B. Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca C. Bogatstvo naroda

C III. Zadatci dopunjavanja

U sljedećim zadatcima dopunite rečenice upisivanjem pojmova koji nedostaju.

143. Državna intervencija u gospodarstvu počinje se primjenjivati 1930-ih, za stoje zaslužan

ekonomist

0

1

bod


144. Koji je drugi naziv za kejnzijansku ekonomiju? 0

1

bod

112

Ekonomija ponude - monetaristička teorija


Monetarizam je ekonomska teorija nastala početkom 1970-ih u SAD-u među pristašama čikaške škole (škole ekonomske misli). Začetnik joj je američki ekonomist Milton Friedman. Ova je ekonomska teorija, po shvaćanjima, suprotna kejnzijanskoj ekonomiji. Naglašava potrebu osobne slobode pojedinca i minimalnu državnu intervenciju u gospodarstvu. Potrebno je osigurati djelovanje „nevidljive ruke" kojom se usklađuju osobni i javni interesi pa će društvo ostvarivati najviše moguće blagostanje.




145. Monetarizam je pravac ekonomske misli koji se ne odnosi kritički prema kejnzijanskom

ekonomsko-političkom intervencionizmu. T

N



146. Ekonomija ponude još se naziva:

A. monetarizam,

B. merkantilizam,

C. fiziokratizam.


147. Nakon primjene ideja ekonomije potražnje, u gospodarstvu se počinju razvijati i

primjenjivati nove ideje, i to u ekonomskoj teoriji 20. stoljeća. Djelovanje tržišnih zakona i

povećanje ponude roba pokušava se potaknuti djelovanjem malih i srednjih poduzetnika.

Ta se ekonomska teorija naziva

0

1

bod


148. Stoje monetarizam ili ekonomija ponude? 0

1

bod

0

1

bod


Odgovornosti moderne države (promicanje općih dobara - briga o

javnim dobrima uz maksimalnu djelotvornost, poštena konkurencija,

briga o eksternalijama; osiguranje jednakosti - raspodjela dohotka i

sigurnost za sve osobe uz odgovarajući sustav oporezivanja; poticanje

makroekonomskog rasta i stabilnosti)

Literatura Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 107.-108., 172.



149. Tri temeljne ekonomske funkcije države su poticanje učinkovitosti, jednakosti i stabilnosti. T

N

150. Poticanje učinkovitosti država provodi ekonomskim propisima i antitrustovskom politikom

čime obuzdava monopolsku moć poduzeća i potiče konkurenciju. T

N



151. Tri su temeljne ekonomske funkcije države:

A. poticanje učinkovitosti, poticanje jednakosti i stabilnosti,

B. reguliranje ponude, potražnje i cijene,

C mikroekonomski rast, dobit i prihodi.

152. Progresivno oporezivanje primjenjuje država, u sklopu poticanja/osiguranja jednakosti,

propisujući:

A. manje porezne obveze onima s visokim dohotkom,

B. veće porezne obveze onima s visokim dohotkom,

C veće porezne osnove onima s manjim dohotkom.

153. Ako država daje poticaje nekim poduzetničkim aktivnostima koje pridonose općem dobru,

tada potiče uz pomoć:

A. tržišne konkurencije,

B. subvencija,

C. štednjom.

A

B

C

A

B

C

A

B

C

114

Odgovornosti moderne države (...)


154. Transferna plaćanja država primjenjuje kao mjere 0

1

bod

155. U 1930-ima država je primjenom fiskalne i monetarne politike obuzdavala inflaciju i

nezaposlenost te povećavala .

0

1

bod


156. Koje su tri temeljne ekonomske funkcije države? 0

1

bod

157. Što država obuzdava ekonomskim propisima i antitrustovskom politikom?

1

bod


Način mjerenja gospodarske uspješnosti (makrorazina - bruto

nacionalni proizvod; mikrorazina - dohodak po stanovniku)

Literatura Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 112., 118.-119.



158. Makroekonomski ciljevi su ekonomska učinkovitost, pravedna raspodjela i ekonomska

sloboda.

T

N

159. Bruto domaći proizvod (GDP) jest vrijednost svih dobara i usluga za finalnu potrošnju,

proizvedenih u jednoj godini unutar granica neke zemlje, bez obzira na to u čijem su

vlasništvu činitelji proizvodnje.

T

N



160. Mikroekonomski ciljevi jesu:

A. ekonomska učinkovitost, pravedna raspodjela i subvencioniranje,

B. ekonomska učinkovitost, puna zaposlenost i pravedna raspodjela,

C. ekonomska učinkovitost, pravedna raspodjela i ekonomska sloboda.

A

B

C

161. Gospodarskim rastom postiže se životni standard mjeren:

A. dohotkom ili proizvodom (outputom) po stanovniku,

B. dobiti ili proizvodnjom (inputima) po stanovniku,

C. prihodima ili resursima (inputima) po stanovniku.

A

B

c


162. Vrijednost svih dobara i usluga za finalnu potrošnju, proizvedenih u jednoj godini unutar

granica neke zemlje, bez obzira na to u čijem su vlasništvu činitelji proizvodnje mjeri se

0

1

bod

163. Gospodarskim rastom postiže se životni standard mjeren

po stanovniku.

0

1

bod


164. Koji je naziv za najčešće mjerilo razvijenosti države u makroekonomskom smislu, a kojim

se omogućuje usporedba zemalja? 0

1

bod

0

1

bod

165. Što je bruto domaći proizvod? 0

1

bod

0

1

bod

Životni standard




166. Životni standard ne obuhvaća dobra i usluge uz pomoć kojih pojedinci nastoje zadovoljiti

svoje potrebe.

T

N

167. Životni je standard u osnovi određen visinom ostvarenog dohotka i njegovom raspodjelom

u nekom nacionalnom gospodarstvu.

T

N



168. Ako promatramo životni standard na temelju pokazatelja GDP/stan., Hrvatska se, prema

određenim kriterijima, ubraja u zemlje: A A. visokog dohotka, B B. niskog dohotka, C C. višega srednjeg dohotka.


169. Ekonomski pokazatelj koji je mjerilo razvijenosti neke zemlje te kojim se prati i uspoređuje

životni standard građana različitih zemalja naziva se bruto domaći proizvod mjeren po

0

1

bod

170. Ako govorimo o životnom standardu, važno je utvrditi na što kućanstva ili pojedinci troše

svoje

0

1

bod


171. Što je životni standard? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod


Kapital i novac

Literatura

Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 109.-110., 169.

Fanuko, N., Politika i gospodarstvo, Profil, Zagreb, 2008., str. 84.-87., 93., 114.



172. Kapital je jedan od osnovnih činitelja proizvodnje koji se upotrebljava u proizvodnji

drugih dobara.

T

N

173. Novac je sve što služi kao općeprihvaćeno sredstvo plaćanja te kao rezultat proizvodnje. T

N

174. Inflacija je opći porast razine cijena svih dobara i usluga. T

N



175. Kapital je prema ekonomskoj definiciji:

A. izravno ulaganje jednog dobra,

B. mjerilo za ekonomsku vrijednost dobara,

C. bogatstvo koje se posjeduje ili upotrebljava u nekom poslu.

A

B

c 176. Novac nije:

A sredstvo poticanja jednakosti,

B. sredstvo čuvanja bogatstva i zadržavanja vrijednosti,

C. zajednička obračunska jedinica.

A

B

C

177. Pod pojmom deflacije razumijevamo:

A. opći pad cijena koji vodi rastu kupovne snage novca,

B. opći pad cijena koji vodi padu kupovne snage novca,

C opći rast cijena koji vodi rastu kupovne snage novca.

A

B

c

Kapital i novac


178. Novac je sve što služi kao razmjene, ili sredstvo plaćanja.

0

1

bod

179. Kada govorimo o vrijednosti novca, tada razlikujemo

vrijednost novca.

0

1

bod

180. Povećanje vrijednosti novca i u zemlji i u inozemstvu naziva se

0

1

bod

181. Kapital se navodi i kao jedan od inputa ili 0

1

bod


182. Stoje kapital?

183. Stoje novac?

0

1

bod

0

1

bod

w

184. Kako se naziva izravna zamjena jednog dobra za drugo, npr. žita za kukuruz? 0

1

bod

119


Pojavni oblici kapitala (materijalni, nematerijalni, novčani)




185. Pojavni oblici kapitala su materijalni, nematerijalni i vrijednosni oblik. T

N

186. Zaštitni žigovi i trgovačka imena upotrebljavaju se kao simboli u identifikaciji vrsta i oblika

proizvoda.

T

N



187. Materijalnu imovinu ne čine: A. zalihe sitnog inventara,

B. strojevi i oprema,

C patenti.

A

B

C

188. Patenti njihovu vlasniku donose:

A. isključivo pravo na prihode od proizvodnje i promocije pojedinih proizvoda,

B. isključivo pravo na proizvodnju i prodaju pojedinih inovacija,

C isključivo pravo na poboljšice u najmu pojedinih inovacija.

A

B

c


189. Tekuća imovina je imovina koja se jednokratnim ulaganjem troši u proizvodnom procesu,

a naziva se još

0

1

bod

190. Novčani oblik kapitala čini novac i

0

1

bod


191. Koji su osnovni pojavni oblici kapitala? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

120

Proces ulaganja novca i povrata vrijednosti od ulaganja (s primjerom

novčanoga pretvorbenog kruga)

Literatura Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 110., 167., 173.



192. Ljudi najčešće drže novac iz dva razloga: da bi mogli kupovati dobra i usluge te zbog

određene sigurnosti koju daje novac.

T

N

193. Ako raste dohodak, pada vrijednost dobara koja se tim dohotkom mogu kupiti. T

N



194. Potražnja novca vrlo je osjetljiva na trošak držanja novca odnosno na:

A. kamatnu stopu,

B. obvezne rezerve,

C. politiku otvorenog tržišta.

A

B

c 195. Ako stanovništvo i poduzetnici ulažu gotov novac na račune u poslovne banke, kažemo

da ga pretvaraju u knjižni ili:

A. bankarski novac,

B. depozitni novac,

C transakcijski novac.

A

B

c


196. Ako kamatna stopa raste, potražnja za novcem

0

1

bod

197. Suzdržavanje od tekuće potrošnje odnosno razlika između raspoloživog dohotka i potrošnje

je

0

1

bod


198. Stoje štednja? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

199. Što je depozitni novac? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod


Pojam kreditiranja

Literatura




200. Krediti se ne osiguravaju određenim oblikom imovine dužnika. T

N

201. Hipoteka je založno pravo na nekretnine i pokretnine dužnika. T

N

c



202. Banke, osiguravajuća društva i burze su najvažnije:

A. bankarske institucije,

B. kreditne institucije,

C. financijske institucije.

203. Kreditiranje se još naziva:

A. osiguravanje novca,

B. pozajmljivanje novca,

C. emitiranje novca.

204. Poslovni odnos među gospodarskim subjektima u kojemu vjerovnikdaje dužniku financijska

sredstva uz obvezu plaćanja naknade te vraćanja posuđenog iznosa naziva se

205. Kratkoročno kreditiranje namijenjeno je uglavnom za _ .poslovanje.

A

B

C

A

B

C


0

1

bod

0

1

bod


206. Koji je opći instrument osiguranja povrata kredita? 0

1

bod

207. Stoje kreditiranje? 0

1

bod

122

Uloga banaka i središnje banke u bankarskom sustavu

Literatura

Benić, Đ., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 2008., str. 110.-111.


Ustav RH, čl. 53.

1. Zadatci alternativnog izbora

U sljedećim zadatcima za svaku tvrdnju odredite je li točna (T) ili netočna (N).


208. Središnja banka u Hrvatskoj ima naziv Narodna banka Hrvatske. T

N

209. Institucije koje se bave financijskim poslovima kao što su kreditiranje i deponiranje nazivaju

se bankama.

T

N



210. Središnje banke još se nazivaju:

A. emisijske banke,

B. poslovne banke,

C. kreditne banke.

A

B

C

211. Položaj, prava i dužnosti Hrvatske narodne banke uređuju se:

A. propisom,

B. pravilnikom,

C. zakonom.

A

B

C


212. Izdavanje gotovog novca jedna je od osnovnih funkcija 0

1

bod

213. Specijalizirane institucije koje na osnovi novca posuđenoga od drugih banaka i na osnovi

štednje građana usmjeravaju svoja financijska sredstva prema poduzetnicima nazivaju se

0

1

bod


214. Kako se naziva institucija preko koje se uređuje novčani optjecaj i određuju kreditni uvjeti te vođenje monetarno-kreditne politike?

0

1

bod

0

1

bod

215. Koja specijalizirana institucija odobrava bankovne kredite za poslovanje poduzetnika? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod


Pojam trgovačkog društva (vrste društava osoba i društava kapitala

prema hrvatskom zakonu)




216. Poslovna organizacija ima vrijednost na tržištu te se može prodavati i kupovati po određenoj

cijeni. T

N

217. U Republici Hrvatskoj status poslovne organizacije utvrđen je Zakonom o poslovnim

organizacijama. T

N

C



218. Trgovačko društvo je prema zakonu definirano kao:

A. fizička osoba,

B. poduzeće,

C. pravna osoba.

219. U društva osoba ne ubrajamo: A. komanditno društvo,

B. društvo s ograničenom odgovornošću,

C. javno trgovačko društvo.

A

B

C

A

B

C


220. Temelj povezivanja u društvima kapitala nije osoba, već.

0

1

bod

221. U javnim trgovačkim društvima članovi društva odgovaraju vjerovnicima cijelom 0

1

bod

124

Pojam trgovačkog društva (vrste društava osoba i društava kapitala prema hrvatskom zakonu)


222. Objasnite pojam trgovačkog društva. 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

223. Stoje dioničko društvo? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

224. Kako se naziva osoba koja u komanditnom društvu odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom?

0

1

bod

0

1

bod

225. Imenuj četiri osnovna oblika trgovačkih društava. 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod


Pojam burze

Literatura





226. Tri su osnovna oblika tržišta kapitala, a to su primarno, sekundarno i tercijarno.

227. Sekundarno tržište kapitala naziva se i burza.

C



228. Burza je posebno organizirana institucija u kojoj se prema određenim pravilima trguje

vrijednosnim papirima, devizama i:

A. raznovrsnim dobrima,

B. raznovrsnim obveznicama,

C. raznovrsnim dionicama.

229. Preko tržišta kapitala dolaze u dodir oni koji imaju višak sredstava s onima kojima su

sredstva potrebna:

A. za potrošnju,

B. za štednju,

C. za investicije.


230. Zainteresirana organizacija dobiva svjež novac za emitirane vrijednosne papire na.

tržištu kapitala.

231. Trgovanje vrijednosnim papirima emitiranima u prošlosti provodi se na.

232. Dozvola za trgovanje nekim vrijednosnim papirom na burzi naziva se_

126


233. Kako se još naziva primarno tržište kapitala? 0

1

bod

0

1

bod

234. Kako se naziva posebno organizirana institucija u kojoj se prema određenim pravilima

trguje vrijednosnim papirima, devizama i raznovrsnim dobrima? 0

1

bod

0

1

bod

235. Koji su osnovni oblici tržišta kapitala? 0

1

bod

0

1

bod


Razlika između dionice i obveznice




236. Dionica je potvrda o pravu glasa i pravu na udio u javnom trgovačkom društvu. T

N

237. Dividenda jedio profita dioničkog društva koji ostaje nakon odbitka akumulacije i pričuva. T

N

238. Obveznica je ujedno vjerovnički papir koji se izdaje kao protuvrijednost za primljeni zajam. T

N



239. Dionica kao oblik trajnog investiranja naziva se i:

A. invesnica,

B. akcija,

C. burzovnica.

A

B

c 240. Vrijednosni papir koji je ujedno i vjerovnički papir naziva se:

A. obveznica,

B. dionica,

C dividenda.

A

B

c 241. Postoji razlika između:

A. nominalne i burzovne vrijednosti dionica,

B. sekundarne i burzovne vrijednosti dionica,

C tercijarne i burzovne vrijednosti dionica.

A

B

C


242. Vrijednosni papir koji čini idealni dio udjela dioničkog društva naziva se _

243. Obveznice se prema dospjelosti dijele na više vrsta, a to su

128

Razlika između dionice i obveznice


244. Kako se naziva vrijednosni papir koji je oblik trajnog investiranja? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod

245. Kako se nazivaju dvije osnovne kategorije vrijednosnih papira koje označavaju različite modele formiranja kapitala? 0

1

bod

0

1

bod

246. Stoje dividenda? 0

l

bod

0

l

bod

0

l

bod

247. Kako se naziva postupak kojim nefinancijske organizacije pribavljaju sredstva emitiranjem

vrijednosnih papira? 0

1

bod

0

1

bod

0

1

bod


Interes ulaganja u dionice

Literatura





248. Interes ulaganja kapitala u dionice među ostalim je mogućnost najveće zarade u usporedbi

s ostalim oblicima ulaganja.

T

N

249. Vlasnici dionica mogu se nadati velikim dividendama kao dijelu rashoda svakoga dioničkog

društva.

T

N

250. Imatelji dionica stječu neka prava, a među ostalim stječu pravo upravljanja i pravo na

dividendu.

T

N



251. Ako dioničko društvo posluje s dobiti, dioničari mogu ostvariti pravo na:

A. privatizaciju,

B. kapitalizaciju,

C. dividendu.

A

B

c 252. U slučaju da dioničko društvo propadne, dioničari su:

A. prvi u redu naplate,

B. u redu naplate prije vjerovnika,

C. posljednji u redu naplate.

A

B

c


253. Dio profita koji se dijeli dioničarima tako da svakoj dionici pripada razmjerni dio naziva se 0

1

bod


254. Kako se naziva jedan od osnovnih interesa ulaganja u dionice, a dio je profita dioničkog

društva?

0

1

bod

255. Koji je naziv za dionice koje imaju neke prednosti pred običnim dionicama? 0

1

bod

2.1.Temeljni gospodarski pojmovi · odustaje zove se oportunitetni trošak. N 34. Odabir je uvijek...

Documents

Transcript of 2.1.Temeljni gospodarski pojmovi · odustaje zove se oportunitetni trošak. N 34. Odabir je uvijek...