t. mJ. e dra· u 6 ~

LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN. OGLASI PO HAROCITOJ TARIFI.

-, l

Šibenik, 11. rujna 1938.

GODINA IX. BROJ 37.

ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENI K p p. H.

RUKOPISI SE HE VRACAJU. -

Mir Ove godine se navrlava dvade-

set godina, da su se smirili prenapetl l Izmoreni živci čovječanstva. Kad se ono koncem 1918 rasprsnula zadnja granata, zagruvao zadnji top l zaštek-tala zadnja strojna puška, put neba se ·uzvinuo duboki uzdah Iz milijuna na-paćenih grudi: O, da vile nikad ne bl čovjek ubiJao čo'Vjekal

l tada smo bill skoro uvjereni, da ·će unaprijed vladati na zemlji vječni nepomućeni mir; da će se narodi, Js-krvavivsl kroz tisuće rana l prolivši pre-gorko more suza, gledati među sobom 'kao dobra l ljubezna braća.

Međutim, lovJek Je l nadalje os-tao čovjek. Ostao Je, kao Ito Je l do-sad bio: lakom, ohol, osvetoljublv l krvo žedan.

Zato moramo, duboko r očarani, nakon dvadeset ·godina od svršetka Svjetskoga Rata, ustvrdlfl: čov)elan stvo se n1je nimalo popravilo, nimalo opametilo. Jol točnije: Kormilari lo-vjetanstva se nimalo ne popra'VIIe nl-ti opameme, dok Je većina naroda, osuđuJući ludost vrhovnih kormilara, bespomoćna.

Tako moramo priznati činjenicu: Nikad nije bilo u sk~adiJtlma, vojarna-ma i podzemnim rovovima nagomila-no toliko ubojitog oružja kao upravo -u naJim danima. Nikad nisu: zrak, zem-lja, more l podzemlje bill toliko Ispu-njeni ratnim oruđem kao ove godine, kad se navršava drugo desetljeće .svjetskoga primirja.

S kakvim su odulevljenjem vojnici sviju naroda, slulajućl trubu mira, ba-cali Iz ruku oruljel l s kakvom silnom odlukom su se vraćali svctjl"' kućama, da neće vile nikad ubijati brata lovjekal l s kakvom vjerom Ih do-leklvahu nJihovi najdraži!

A ml, eto, vidimo da je svo ono oduševljenje, l odluka, l vjera bila uzaludna. Ljudi se opet grizu i ko-lju; opet Je zrak prezasićen puščanlm prahom l krv - čovječja krv! - opet tele, kao u prolJeće voda s osunta-nlh bregova, na koJima se čitavu Je-sen l zimu bJelasao netaknuti snijeg.

Ali ništa je ono Ito se sada zbi-va u Kini l Spanjolskoj prema onome Ito bl se moglo dogoditi, lfo nam priJeti, Ito nam spremaju svjetski kor-milari.

Zalio je ovako! Zalio! - pita-Ju svi oni ntall lJudi dobre volje.

i.akomosfl - fo je prvi uzrok. O, tl nezasitna l bezotszlrna lakomosti! Tl uspaiJufeJ krv u illama onih koJI već l ona~o posfedu)u veći dio zemljlnoga

l bogatstva. Tl lm zavodnl~kl lapće~:

Nal veliki nedostatak

Bliže iedan drugomu l Naš veliki nedostatak je i u t -

mu, š to jedan prema drugomu ni-smo bratski otv,orcni. Kod drugoga zapažamo nešto, što po našem miš-ljenj u nije dobro, a nemamo toliko zdrnve mjelosti da mu u četiri , pn i više očiju, stavimo svoju primjedbu, nego radije iza leda g vorimo, a i ža-lostimo se, jer bismo rado htjeli imati sve ljude poštene i dobre. Isi:i taj ma-njak vidjeti je kod ljudi sela i grada. Tako, što se tiče pogrješaka pojedi-načnih, kao i kod grupiranja ljudi s obzirom na razna pitanja.

Imamo mi ljudi koji su u oštrom stavu jedan prema drugomu. Da ne kimn u ni glavom, kada jedan kraj d rugoga prođe, to je prešlo u običaj. Neka čudna zaoštrenost. Kako e o-no reče, kineski bedem je stavljen iz-među jednih i drugih. Zivot ide i od-vija se u s tilu neprijateljstva izmedu jednih i drugih, jedne ili druge gru-pe. I to sve i kod ljudi manjih mje-s ta. U jednom mjes tu podijel jeni su po prestižu "kuća", u drugom po ,,i-dejnom" razilaženj u, u jednom jer se onaj onomu otrag deset godina zamje-rio, u drugomu, jer je onaj onoga jed-nom uvrijedio, kod mnogih, jer i ovaj i onaj i treći i četvrti hoće da bude prvl, voda, pretstavnik.

Naše mi~erije mogli bismo nizati sve poimence. Maleni smo u tomu. Upravo to nas čini silno malenima. Ne samo nas u ovom našem užem sjevcr-nodalmatinskom kraju. Ne znamo da li je kod drugih u tom pogledu bolje ili gore, ali, čini sc, da smo u tom svi jedan drugomu do uha.

Mi znamo prav,o značenje izreke: Koliko ljudi toliko i ću di. vi ljudi ne-maju isti broj ni kape ni cipela. Ni-kada svi ljudi ne će biti posve istoga mišljenja, pa ni nastupa, ali jedno s vi lj udi mora li bi ima ti uvijek na umu, da je vtlo neznatan, gotovo iščezavaj ući, broj onih ljudi koji svijesno i otvo-reno idu za propašću sebe samih. O-va mi ao je najsnažniji razlog, -da u općenju , odnosno istupanju jednih i dr ugih zauzimamo što mirniji stav, koji će biti voden tom istinom i veli-kom lj ubavlju prema dobru pojedinca i zajednice.

Ovaj je momenat potrebno i ko-r isno istaknuti posebice kod grupira-nja ljudi, koji r azglaba ju o društve-

Jol vile morate lmafl zemlje; jol pu-nije moraju biti vale blagajne; prema-lo imate pod sobom slugu l robova, a morao bi ih biti mnogo veći broj.

l, jer to ne Ide milom, poslužuju se silom. A njihova sila je jaka l neis-crpiva, jer su neiscrpivi njihovi novča ni milijuni.

A onda: oholost l umillfenostl -Kormilare Je obuzela fiksna ideja, da je baJ' njihov brod najvredniJI l naj-prlstalljl; misle, da Je njihov narod najodlltnljl, ·stvoren za velika djela,

nom zlu, koj e je dana u životu, i o dobru, koje bi imalo doći; u jednu riječ, kod onih koji se neprijateljski odnose u rješavanju socijalnoga pi-tanja.

Posebice zadnjih mjeseci u du-ge razgovore sam se upuštao s ljudi-ma koji kažu da su komunisti. Ja ni-kada ne izbjegavam takve razgovo-re, nego ih i tražim. Iza otvorenih, po-sve otvorenih iznašanja misli, svaki put je rezultat bio taj: Pa, mi se sla-žemo. Drug :na koncUl i u sredini raz-govora, inače vrlo bistar 1 posve do-bro poučen u svim granama društve-noga pitanja, rekao bi: pitanj e du · e i Boga, pitanje duhovnosti, stručno se reče - u kulturna pitanja, ja ne Jiram, jer ni ja svijet n mogu za-mišljati bez njegova Početnika i Uz-ročnika . Par susreta iskrenih i otvo-renih donosi plod, d rug Više ne gleda u Crkvi neko strašilo i kočenje rje-~enja teških pitanja, nego, na nj egovo čuđenje, dolazi do spoznanja, da Cr-kva sa svojim gledanjem i naziru-njem ide u tom pogledu, odnosno pušta slobodne ruke, do krajnih gra-nica.

a~avno, o takvima e ni ne može govoriti da su komunisti, nego idealni l.iudi, prožeti velikom ljubavlj u k za-jednici. Pravi komunisti najprije ki-daju po ve sve veze s ehom, t. j. oni su potpuni bez bošci u programu i djelovanju.

A takvih bezbožnih ljudi komu-nista kod nas je vrlo malo. Nema ih, pogotovo, kod onih koji su opravdano ogorčeni današnjim zlom. a koji a-mi govore o sebi Ja u komunisti ili ih d rugi tako nazivaju. O tvoreno, vani, uistinu, istupaju kao praktični bezbošci, zaziru od rkvc i vega š to potsjeća na Boga, i drugoga od toga odvode, a to samo radi toga j er su im rekli ili su čitali kakav pamflet proti Bogu i vjeri, i, odnos vjere, kršćanstva, Crkve prikazali im kao nešto

to s protivi društ enom dobru -kao vatra i voda. Ne valja tak e ljude prepustiti samima sebi, nego treba im se približiti i otvoreno iznijeti, što je dobro, što zlo i pogotovo, kako Cr-kva gleda n a sve to, pa će se otvoriti i oči i srca mnogih.

Junior

za vlast l gospodovanje. Svi su drugi narodi manji J zaostallj l od njlho9oga. Zato ih treba upokorftl, all ne se l po-mljeJatl s nJi"'ar

l sve to krste prostodu!nlm Imeni-ma: nacionalizam l rasizam. -

Dalje nije potrebno nabrajati uz-roke, Jer su t sama ta dva dostotna za razumijevanje danafn jega stanja J e-ventualne sko re jos etnije budućno sti.

Da Je Ito-g Izdao zapoviJed: Ubi-jajte! - ne bl se nijedna druga Nje-gova zapovijed tako savdeno Ispu-

Socijalno xrnje

AKCIJA PROTI RAZORl\0-GA DJELOVANJA KO l UNI-

STA r SA

Narodni poslanik Dice, pret-jednik odbora Predsta ničko

STRANA 2=·----------------------------------------~~.K~A~T~O~L~I~K~'-' ____________________________________________ B_R_O_J ___ 37.

dni pu t u ~ibinj u i n,t h. rajn.1 i I -tok.

K LTU R~I I\"0 0\'JET KITI STL DE1 A T A

L , P vr" · e primanja nn , euč ilt " ta . n 24 Yeučili " ta bit će

primljeno 12 hiljada - O tudenata . \"rio je poučno u tom po g ledu,

" to pi"e » č itelj , kaja azeta «. n joj e kaže, du od 5759 k andida ta u Repub lici Velike Ru i j imadu

rednjo"k ol k u izob razbu am o -!692 dak a. a vcu č i li" tima u d ru-gim repub likama j oš je mnoao ~orc. ' p i u j u e na veuči li " tc nepi -m eni lj udi .

R ZO "' R D-IK . jem ačku u b i li o t ivl i mno-

g i n a ~ i p o lj o d jel ki radn ici n a e-z on ki ra d pod v rlo povolj nim po-nudama. l edut im , k ad u d VIi u Nj emačku , o ni u e p otpuno :ra -zočara li . 1 e a m o d a ni je u im a li hi g ijen kih uvj e t a za život , već j e 1 prehran a bil a potpuno n e d o t at-na, ta k o d a ih e vel ika većina v r a-til a kući, i to još p razn ih džepova, j e r u im o d zarad e odbijali za k o-jekak ve priloge prek o čet rt in c pl a-će . Lj udi u d o vli kući i c rpljeni i n era p o loženi , izg ub ivv i p r il iku za za rad u k o d kuće.

Širite "Katolik"

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

1 edjc lja, ll. l . : Cetmaesta nedjelja po Dulwl•ima. - Sv. Proto i !lijaci11 t, mučeni ci. Bijahu braća bli zanci i sluge v. E ugeni -je. Za rijeme cara G a lijena po !nije li su mučeničku mrt.

Ponedjeljak, 12. IX. : Blagdan Im ena Ma'-TI JII I(I . ' a uspomenu pobjede, što ju od ne-soše kršćani pod Bečom , a zagovo rom Bl. D j. t. !arijc, Papa In ocen t X I. uveo je bl ag-da n I mena Bl. D j. Marije.

to ra k, 13. J>prijateljski« ispad sa strane protivni-ka, koji je imao da omete naš uspjeli. No uspio je tek toliko, da onu zad-nju večer neke Križarice nijesu mogle doći na predavanje i zak l jučak, kojom prilikom su se izredali govori pred-sjednice s. Minovilke J u r i č e v , de-legatice s. M. D u g a č t< i , vlč. don S. D i o m a r f i ć a i preč. don A. R a -d ić a. Svi ti govori ulili su mnogo požrtvovnosti, volje i zanosa u sve pri-sutne Križarice za daljni rad oko oži-votvorenja dragin križaričkili ideala.

. K ov o vl ·~ t d o d v on . u s e e a o Vl OVI govon ce nzance s o v1se u vr e 1 o useve. v· t 1"1' 1 d

l T k t ' .. d d vf · t SU ClS O raspa l t OVa m a a srca za l a o su o pos IJe po ne os e 1 ope t B ~· b . J v K · ~ · . l

v

Sirom svijeta PREDOYA JE P NJOL Kill NA-

:::IO Ll T . ncionali ti u zauL.cli Cor-boru, ko ja e nnlnl.i sjcvcroznpauno ou Gan-

~esc. ji h ovo napredovanJe n n fronti -b ra

nastavlja sc uz teške gubi tke crvenih. Nacio-

nalističke če t a zauzele u nove polo!nJC c r-

venih i zarobi le mnogo crveni h vojnika i

&nntnu količinu rnt nogn materijala. Tokom

I)()S]jcdnjih dana nije bilo dana, ua C kod

1acionalistn nije u javi la veće skupine crve-

~ih vojnika. Zbog gubitaka crvenih, koJi dn-

tomice rastu, prešlo je naciona li timu nekoJi -

o atnijn crvenih. Nacionalisti su tokom

poslj ednji h triju dann (4.-6. I .) uni ~tili tri

:rvcnc brigade. Na cstrnmndur koj fronti

od Puertolonc izveli su !e toki napadaj i

iUzbili crvene. Kod Cubczu del Bucya izvr-

lili u crveni žes tok napadaj, a li su naciona-

listi i taj napadaj suzbili tc zarobi li tri tan-

n. Kod Julijane na va lcncijskoj fronti zau-

ltavili su nac ionalisti kratki crveni napadaJ

t obo rili ll crvenih aeroplana. - n cije-

loj fro nti na Ebru vode sc ogorčene borbe.

Pritisak nacionali ta na pololnjc c rvenih

eobično je jak.

FRANCUSKE VOJNICKE MJER E.

Francuska je poduzela vojničke mjere opre-

ta na svojoj sjcvcroi točnoj granici. Pod zn-

itave su pozvani n:zervisti iz specija lnih od-

reda, koji služe na Magi notovoj limji, i u

vojsci su ukinut a va odsustva.

POGORSAN POLOZAJ U PALESTINI.

U jednoj borbi usta'a i engle ke vojske po-bijen o JC 14 Arapa. U drugoj borbi poginu-

la su tri Arapa i jedan Zi dov, dok su dva

lica teško ranjena.

JOS UVIJEK PROGO fEKSJCKIH

KATOLIKA. I ako je meksički predsjednik

Cardenas n aredio, da sc otvore ve kato li č

ke crkve, provalio je p rošlih dana u samom

glavnom gradu u crkvu Magdalena - Mix-

huca za vrijeme s lužbe Božje neki narodni

poslanik Ochoa s oružanom pratnjom. U

borbi bilo je više kato lika ranjeno.

OBRACENICI U AMERICI. U Broo-

klynu (New-York) primilo je 525 ob raće

nika sv. krizmu iz ruku biskupa Hunta, ko-

. ji je i sam svojedobno prešao u katoličku

Crkvu iz protestantizma. Biskupa je pratilo

v iše drugih biskupa i 150 svećenika, a po-

časnu četu s u či nili vitezovi sv. Grgura.

ESTALO CIRA ZA TRENUTAK. J e-

an boles nik, koji je ovih dana prcnc~en s

hodočasnicima iz biskupije Arras u Lurd,

ozdravio je za jedan hip, čim e okupao u

lurdskoj vodi. Lijcčr.ik je ustanovit>, da je

tuberku loza či ra na bubrezima nestala. a ne-

sta lo je i nepodnosivih boli, kOJe je boles-

nik do toga časa osjećao.

KOLIKI PRIHOD DAJE SYICARSKOJ

MLIJEKO? Prema s lužbenim podacima ima-

Ja je Svicarska koncem prošle godine oko

840 hiljada krava i 150 h iljada koza , koje

su dale kroz godinu 2 milijuna 760 hiljada

tona mlijeka. J edna krava prosječno je da-

la 3030 kg mlijeka, a jedna koza 400 kg.

Vrijednost mlijeka, proizvedenog u prošloj

godini u Svicarskoj, iznosi la je 450 miliju-

na franaka, to jest 44 milijuna više nego

preklani. Mliječna privreda Svicarske dala

je prema tim podacima 38 posto prihoda

~vicarske poljoprivrede.

Doskora se moralo otići. Pjeva-nju, poklicima i oduševljenju nije bi-lo kraja ni konca, usprkos mnoštva sakupljenoga svijeta, od kojih svi baš 'nijesu 5irl time osobito oduševljeni. Sestre IT Iz Tijesna time bile osobito razdragane.

U ponedjeljak 29. VIli. t. g. na-stavila su se predavanja, a uvečer je bio završni sastanak i ispit. Tu valja is-taknuti silno pobudne riječi preč. don A. R a d i ć a , riječi, koje su prodirala uo dna srca, te zanosni govor delega-tice s. M. D u g a č k i i vlč. don M. K u s t e e a . Sto je sve ovo učinilo u tim mladim srcima, pokazale su nam tople zahvalne riječi predsjednice s. Mare T u r i e a , te zaključna sv. Misa i zajednička sv. Pričest zadnjega ju-tra s propovijedi preč. don A. R a d i -ća zahvalnicom Svevišnjemu.

BIOGRAD

T o je lijepi naš gradić i poznato k'upališno mjesto. Stoga ljeti dolazi o-vamo mnogo stranaca. Kad kažemo, da je to moderno kupališno mjesto, u koje dolaze stranci, tada nam je pri-lično jasno, u kakvim se prilikama na-laze naše tamošnje Križarice i s ka-

STRANA 4.

~kim vra tam.t, 11.1 tula JC oko lo njcsa stas kn. va tk o žela su ~uzama na očima da stisne 1

poljuba onu ruku - dobročinite lJt C u . kOJa i h J ~ kroz tako du gi mz godi nu d brom za-du žil a 1 dn posebn o reče svom mi lom žup naku : Bogom. Prcdvodcnn hrv. trobojnicom i c rk, cnam barjakom. kolom djc ojaka i pJc anJe m momaka uputila sc duga povorka, dn otprati svoga ob iJubljenog ! upnaka do tc-dina, granice župe. Kad ·e povorka za u tavi -ln na gran ici, jedna učeni a, u pri utno. ti vogu učitelJa g. ! u r u i ć n , p rcdit la je

don Frani lajepu kitu cviJeća i biranim riJe-čima za}eltla mu JOŠ dugi zivo t. UVJeravajući ga u ime vojih · a učcnaka, da će se u vom ž ivotu drža ti onoga lijepog na uka. l-ojim je dobri don Frn ne zada hnjivao njihov mla-denačke du ' c. imc ela opro tio e op-inski nnč lnik g. P ir o v ić, o tvoren am ri -

ječima nagla · i o je i zu hvalio milom dugo-godi'njcm župniku za sva dobročinstva, i -kazana župi i župlJanima, na koja mu o ni ne mogu uzv ratili nego čuvajući u vojim du ' ama na nj trajnu i ugodnu u pomcnu. Dobri don Frane, ganut tim i ta kvim iskazi-ma si novske zahvalno ti i ljubavi, gušeći se u suzama jedva je mogao da zahvali svojim milim župljanima b l agoslivljajući njih i nji-ma vc. što je zn nJe učinio , i okupljaju i ih vc jednako u svojoj očin koj ljubavi iz-lJubio sc sa eoskim glavarom. Kad je uza-~ao u kočiju, da u pratnji prcč. A n t u n o-v i ća i prcč. M a n d i ć a prosliJedi put Bio-grada, nastao je potresao čas uz klicanje »živio don Franc u i mahanje rupcima.

U predvečerje rastanka ugled ni ji ž up-ljani priredili su oprosnu večeru svom ob-ljubljenom don Frani , kojoj je uz ostale su-djelovao mjesni učitelj g. M n ruši ć i žup-nik - komšija vlč . H a l a t, pri kojoj je pa-Jo više zdravica, n sve u znaku s rda č ne zahva lnosti.

Ovakvi iskazi odanosti i za hva lnosti na-ega siromašnog naroda, koji, ko likogod pri-

prost bio, ipak znade visoko ci je niti vrline dobra svećenika, koliko u nn čast i utjehu našem dosadašnjem don Frani , toliko mo-go biti pobudom našem novom don Frani , da pregne bolje novim radom za lav u Božju, duhovni preporod župe i spas duša tc napre-dak sela.

Kako želimo prvom don Frani još d ugi vijek u zasluženom miru , tako želimo drugom don Frani dobar početak uz Božji blagoslov i dugi boravak medu nama. Turanjac

:2.MAN

Pro la va zaštitnika sela s v. Rože 29. VIII. pros lavili smo i ove godine

na svečan način svoga zaš titnika - Glavo5jek v. Iva na Krstitelja. Svečana sv. Misa otpje-

vana je u trojki, a li jepi govor o ži votu i djelovanju sv. Ivana Krstitelja održao je naš revni župnik vlč. don Sime M n ron i ć. Zmanska prostrana crkva bila je prepuna mjesnih i s tranih vjernika. Za v rijeme sv. Mise, kao .i za vrijeme blagos lova, pjevala je žmanska mladež razne pobožne pjesme i li -tanije uz pratnju harmonija, na kome je svi-rao gosp. Boris M a ron i ć, kandidat medi-cine.

I drugoga dana, t. j. na sv. Rožu, bi la je v. Misa u trojki i uz pratnju harmonija

pj eva le su sc razne pobožne pj esme i lita-n ije. •

Sviranje harmonija i pjevanje pobožnih pjesama još više je uveličalo svečanos t sv. I ana i s v. Rože.

Cijelo mjesto bi lo je okićeno narodnim zastavama i u veselom raspo loženJU. Obadva dana poslije podne nakon blagos lova igra lo se narodno kolo.

Bože daj , da i dogodine dočekamo pro-slavili našega sv. Ivana!

PRVIC SE PURI NE

Daljni doprinosite/fl za popravak naše crkve je u : N . N . iz Sibcnika 100 din, prc-svij. Msgr. don Rudo!( Pian 100 dln, don Petar Antić 100 din, don Peta r Vla ho v 50 din, Antić-Poluš Mate 50 din. Lijepi broj mješćnna i u mjestu nastanjenih dopri -nijeli su ko u novcu ko u ulju . Rad smo dovršili, a ll nije još sve podmirene, te mo-limo sve dobre duše, da nam pomognu svo-jim do prinosom, a najmanji darak p rimam o sa zahva l nošću. Svim do pri nos itelji mn za-hvaljuJ e

Odbor za po pra vaJ.. žup ke crkve

OZDRAVIO OD G ROM A. Henri Vo-kcrs, uda ren priJe G godina u lij evo koljc-norrn.n jednoj nogometnoj utukmici , ostao je sakat. J ednom ga je nevrijeme uhvntllo l1§ x!Yi1\l· l on sc onda sk lonuo pod jedno drvo. Gro m je udar io baš u to drvo. Kada sc