Kinezioloki fakultet Split Preddiplomski studij

O P A P S I H O L O G I J A

Podsjetnik za KOLOKVIJ I.

Split, sijeanj 2014.

2

U V O D KINEZIOLOKA PSIHOLOGIJA Primijenjena disciplina

Psihologija sporta; Psihologija sporta i vjebanja; Kinezioloka psihologija U sva etiri podruja primjenjene kineziologije:

Sport Rekreacija Kineziterapija Kinezioloka edukacija

OSNOVNE ZADAE KINEZIOLOKE PSIHOLOGIJE:

Primjena psihologijskih metoda na podruju kineziologije kako bi se prouila ponaanja povezana s ukljuenosti u vjebanje ili sport

Istraivanje psiholokih ili emotivnih faktora koji utjeu na sportsko postignue ili ponaanje vjebanja.

COX (2005) - CILJ PRIMJENJENE PSIHOLOGIJE SPORTA:

Poboljanje postignua u sportu Aktualizacija sudionika u sportu

Podruja primjene kinezioloke psihologije:

Psiholoki i emotivni uinci sporta na natjecatelja (primjerice: pobjeivanje, gubljenje, percipirana kompetencija, anksioznost, stres, ...)

Naini na koji misli i emocije utjeu na sportsko postignue Odreene znaajke pojedinaca koji vjebaju nasuprot onima koji rabe sedentarna

ponaanja Bavljenje trenerovim problemima: kako najbolje motivirati sportae, izgraditi ekipni

identitet, postii optimalnu izvedbu, ... Predvidjeti sportski uspjeh (osobnost, testovi vjetina, prepoznavane talenta, ...) Uinkovitost intervencija (programa) na sportaeve/vjebaeve misli, stavove i

izvedbu Cilj predmeta

Upoznati osnove sistematske psihologije UVOD U PSIHOLOGIJU

OPA - PRIMJENJENA - anatomija, fiziologija, sociologija, psihologija, ...

USVOJITI OSNOVNU TERMINOLOGIJU IZ OPE PSIHOLOGIJE STEI KVALITETNU ORIJENTACIJU U PODRUJU PSIHOLOGIJE

Predstaviti glavna podruja i elemente psihologije Usvojiti temeljne psihologijske spoznaje Povezati temeljne psihologijske spoznaje s kineziolokom praksom i

potrebama Adresirati pitanja za primjenjenu kinezioloku psihologiju

3

P S I H O L O G I J A - to je to? Definicija

Psihologija je znanost o ljudskom ponaanju i psihikim procesima.

Grki: psyche dah dua logos govor, rije znanost

Psihologija se bavi:

Ponaanjem ovjeka u uem smislu Svjesnim iskustvom pojedinca Nesvjesnim psihikim procesima

Svjesno iskustvo odnosi se na pojedinevu percepciju svijeta kako vanjskog, tako i unutranjeg (misli, elje, osjeaji). Cilj psihologije

Kao i za svaku znanost UPOZNATI, PREDVIDJETI I KONTROLIRATI

Objasniti, predvidjeti, te kontrolirati i ispravljati ponaanje ljudi (kada je to etiki opravdano u cilju pomoi pojedincu).

Povijest psihologije

Predznanstvene (spekulativne metode) Raspravljanje o ljudskoj prirodi Spoznavanje svijeta pomou osjetila Naslijeene ili steene osobine

Aristotel je smatrao kako je mozak organ za hlaenje krvi.

FILOZOFIJA ...

Marko Maruli prvi spomenuo rije psihologija u radu De psihologiae anime poetak 16. stoljea

Znanstvena metoda 1879. Wilhelm Wundt Leipzig prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju

1836. fiziolog Weber E.H. zapoinje s ispitivanjem ovjekove sposobnosti

razlikovanja osjetnih podraaja

1883. Francis Galton objavljuje prve sustavne spoznaje o individualnim razlikama u ljudskim sposobnostima

1895. Edward Thorndike prvi eksperimenti o uenju ivotinja

4

Grane psihologije TEMELJNE GRANE bave se pronalaenjem psiholokih zakonitosti, naela i

provjeravanjem teorija bez obzira je li mogue nove spoznaje odmah primijeniti u praksi.

PRIMJENJENE GRANE se bave pronalaenjem naina kako psiholoke spoznaje mogu konkretno pomoi ovjeku u njegovu svakodnevnom ivotu i radu.

TEMELJNE GRANE: Opa psihologija Bioloka psihologija Razvojna psihologija Socijalna psihologija Eksperimentalna psihologija Komparativna psihologija (Zoopsihologija) Psihometrija Patopsihologija ...

PRIMJENJENE GRANE: Psihologija rada i organizacijska psihologija kolska psihologija i psihologija obrazovanja Klinika psihologija Kinezioloka psihologija Vojna psihologija Forenzika psihologija Penoloka psihologija ...

Psihologijski pristupi ponaanju

PRISTUP PREDMET ISTRAIVANJA GLAVNE PRETPOSTAVKE

Biologistiki ivani sustav, sustav lijezda s

unutranjim luenjem, genetski imbenici

Ponaanje i psihiki procesi mogu se objasniti biolokim procesima

Kognitivistiki Predodba, obrada informacija,

miljenje, jezik, govor

Ljudi imaju psihiku (mentalnu) reprezentaciju svijeta i svjesno ga pokuavaju

razumjeti

Humanstiko- egzistencijalni

Subjektivno iskustvo Ljudi ine slobodan i svjestan izbor temeljen

na svome jedinstvenom doivljaju (iskustvu) i okvirima poimanja svijeta

Psihodinamski Nesvjesni procesi,

rano djeje iskustvo

Obrambeni procesi sprjeavaju ljude da postanu svjesni svoji temeljnih motiva;

tijekom ivota ljudi mogu biti pod utjecajem nesvjesnih ranih konflikata iz djetinjstva

Uenje Utjecaj okoline na ponaanje;

ponaanje kao navika; uenje opaanjem

Kad se tek rode, ljudi su vrlo slini, ali jedinstvena povijest doivljavanja i

potkrepljivanje stvara jedinstveni sklop razvitka ponaanja i vjetina

Sociokulturalni Djelovanje etniciteta, spola, kulture

i socioekonomskog statusa na ponaanje i psihike procese

Individualne razlike uzrokovane su socijalnokulturalnim imbenicima kao i

biolokim i psihikim procesima

5

Metode psihologije

Empirijska znanost: istrauje se ono to se moe opaati i provjeriti, a do spoznaja se dolazi sustavnim istraivanjem.

Glavne metode:

Samoopaanje (introspekcija) Opaanje u prirodnim uvjetima Anketno ispitivanje (upitnici) Prouavanje sluajeva Eksperimentalna metoda Metoda testiranja, metoda korelacije, ...

Samoopaanje sustavno opaanje vlastitih psihikih procesa. Iskljuivo metoda svojstvena psihologiji.

Opaanje u prirodnim uvjetima sustavno opaanje osoba u prirodnim uvjetima (djece i odraslih; ivotinja).

Anketno ispitivanje skup postupaka s pomou kojih se pobuuju, prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bi se saznali podaci njihovu ponaanju ili stavovima i sl.

Prouavanje sluaja temeljito i produbljeno prouavanje jednog ili vie pojedinaca (sluajeva) kako bi se dolo do opih spoznaja.

Eksperiment postupak kojim se u kontroliranim uvjetima, namjerno izaziva neka pojava radi opaanja ili mjerenja (... Hewthorne eksperiment; ... dvostruko slijepo istraivanje.).

Metoda testiranja postupak koritenja psihologijskih testova za mjerenja sposobnosti i znaajki (... mjerne znaajke testova; varijable u odnosu na kinezioloke var)

Korelacijska metoda postupak kojim se dovode u vezu dvije razliite mjere ponaanja ili znaajke.

Etika pitanja

Za svaki postupak koji moe tetiti ispitanik mora dati osobni pristanak Za sudjelovanje djece u istraivanju pristanak daju skrbnici Povjerljivost podataka (konflikt) Upotreba zavaravanja (neinformiranje ili svjesno obmanjivanje) teti ugledu struke

(povjerenje i stav...)

6

Bioloke osnove doivljavanja i ponaanja BIOLOKA OSNOVA:

ivani sustav Sredinji ivani sustav

Mozak Kraljenika modina

Periferni ivani sustav Somatski sustav Autonomni (vegetativni) ivani sustav

Simpatiki sustav Parasimpatiki sustav

lijezde s unutarnjim izluivanjem ivana stanica

ivana stanica ili neuron sastoji se od tijela i izdanaka Stanina tijela grade sivu masu ivanog sustava

Aferentni ili senzorni neuroni od osjetila prema mozgu Eferentni ili motorni neuroni od mozga prema efektorima (miiima)

Izdanci ivane stanice:

Dendriti Vie desetaka ili pak stotina Prijem poruka iz osjetila ili ivanih stanica

Akson Obino samo jedan, dugaki i po metar ili vie, Mijelinska ovojnica, zavrni vorii, neurotransmiteri Prijenos poruke za druge stanice ili izvrne organe (efektore)

7

ivani impulsi Iritabilnost ili podraljivost svojstvo ivane stanice za reagiranje

elektrokemijskim promjenama ivani impulsi kratkotrajne elektrine promjene na membrani ivane stanice

kojima se preko aksona prenose obavijesti Sinapsa mjesto na kojem se zavrni vori jedne ivane stanice spaja na membranu

druge (veza aksondendrit) Neurotransmiter (neuroprijenosnik) se oslobaa na aksonu i vee za receptor

dendrita

Neurotransmiter (neuroprijenosnik) moe se vezati samo za odreene receptore Acetilkolin Noradrenalin Dopamin Serotonin Gama-aminobutrika kiselina (GABA) Neuroaktivni peptidi (endorfini ili endogeni opijati) reguliranje osjetljivosti

za bol

Premalo ili previe neuroprijenosnika smeta funkcioniranju: Premalo acetilkolina smetnje zapamivanja Premalo dopamina drhtanje ruku i tegobe hodanja Previe dopamina moe uzrokovati shizofreniju Droge djeluju na koliine NP u dijelovima mozga

ivani sustav

Sredinji Mozak Kraljenika modina

Periferni Somatski Autonomni

8

PRIKAZ:

Autonomni ivani sustav (AS) projekcije

9

Sredinji ivani sustav MOZAK

Modano deblo (Medulla) Mali mozak (Cerebellum) Veliki mozak

Modano deblo

Stranji dio mozga Nadovezuje se na kralj. modinu Gornji dio - nakupine ivanih stanica povezanih s osjetilom vida i sluha Retikularna formacija struktura vana za budnost i pobuenost Centri za spavanje

Mali mozak

Omoguuje odranje ravnotee tijela, regulira tonus miia, sudjeluje u izvoenju svih pokreta

Tegobe malog mozga problemi u motorici i koordinaciji pokreta Neuroloki testovi

Veliki mozak

Dvije polutke spojene poprenim vlaknima Kora velikog mozga 4 renja

Frontalni eoni Parijetalni tjemeni Okcipitalni zatiljni Temporalni - sljepooni

Neki dijelovi velikog mozga

TALAMUS nakupine ivanih stanica ili jezgra. Impulsi se prenose iz svih osjetila (osim njuha).Vaan za regulaciju emocija.

10

LIMBIKI SUSTAV I HIPOTALAMUS unutarnja strana svake polutke. Vaan za nastavak emocija (posebno straha i srdbe). Smjeteni su i podruja nagrade. Hipokampus je ukljuen u proces pamenja.

HIPOTALAMUS ispod talamusa. Povezan sa hipofizom i utjee na rad lijezda. Upravlja autonomnim S. Centri za e i glad, regulira krvni tlak i temperaturu. Vaan za regulaciju emocija.

KORA VELIKOG MOZGA najmlai dio mozga, odgovoran za najsloenije psihike procese poput miljenja i govora. Psihonervna aktivnost je praena subjektivnim doivljajem.

Podruja: SENZORNA MOTORNA ASOCIJATIVNA (eoni reanj)

Centri za razumijevanje (stranji dio sljepoonog renja) i produkciju govora (stranja strana eonog renja) lijeva modana polutka

PROCES:

PODRAAJ PRIJENOS UZBUENJA OBRADA INFORMACIJA

ODLUKA - PODUZIMANJE MOTORIKE RADNJE

11

Sredinji ivani sustav modina - PRESJEK

lijezde s unutarnjim izluivanjem

Hormoni su tvari koje u krv izluuju endokrine lijezde i tim putem prenose do stanica. Kontroliraju se najvie metabolike funkcije, ali i na funkciju ivanih stanica ( psihike procese).

Hipofiza glavna lijezda, a nalazi se na bazi mozga u blizini hipotalamusa koji utjee

na njen rad. Izluuje hormone koji utjeu na rad drugih lijezda (hormon rasta i hormone koji kontroliraju rad titnjae tireotropin, kore nadbubrene lijezde adrenokortikotropin i spolnih lijezda gonadotropini). gigantizam ili patuljasti rast.

titnjaa izluuje tiroksin (regulira brzinu metabolikih procesa u stanicama) Nadbubrene lijezde dva su dijela: sr i kora.

Sr izluuje adrenalin i noradrenalin aktivacija organizma (krvni tlak i bre kucanje srca). Jake emocije uvijek prati izluivanje hormona.

Kora izluuje kortikosteroide (reguliraju metabolizam minerala, ugljikohidrata, proteina,). Dugotrajan stres moe poremetiti izluivanje snienje imuniteta organizma.

Spolne lijezde (ovariji ili testisi) izluuju estrogen i progesteron (ovariji) i

testosteron (testisi).

ENDOKRINI SUSTAV SURAUJE SA IVANIM SUSTAVOM BITNO ZA

NORMALNO ODVIJANJE PSIHIKIH PROCESA

12

O S J E T I

Uvod Stalna je interakcija ovjeka sa svojim okrujem. Nuno je prikupljanje podataka za kvalitetnu orijentaciju i donoenje odluka. ovjek koristi osjetne kanale, odnosno osjetila. Osjetila ili osjetni organi: vida, sluha, dodira, okusa, njuha, hladnoe i topline, boli i

kinestetikih osjeta Definicija

OSJET (JEDNOSTAVNI OPAAJ) je doivljaj izazvan djelovanjem podraaja na osjetni organ. najjednostavniji psihiki doivljaj svako osjetilo je specijalizirano za neko odreeno svojstvo okoline

(podraaj) koje djeluje svojom energijom

PODRAAJ je energija koja djeluje na osjetilo izazivajui osjet. Podrauje se osjetni receptor i osjetna informacija se prenosi u sredinji ivani

sustav. VRSTE OSJETA:

Osjeti vida Osjeti sluha Osjeti dodira Osjeti okusa Osjeti njuha Osjeti hladnoe i topline Osjeti boli Kinestetiki osjeti

Psihofizika

Razvijena u drugoj polovici 19. stoljea Ispituje odnose izmeu mehanikih i elektromagnetskih energija, te kemijskih

supstanci Ispituje opaanje tih energija i supstanci

otac psihofizike Gustav Fechner je podruje psihologije koje se bavi odnosom izmeu objektivno mjerljivih

znaajki podraaja i osjeta koje oni izazivaju. Osjetni pragovi

Podraaj mora imati odreenu jainu kako bi bio opaen. Apsolutni limen (prag) je minimalni intenzitet podraaja koji moe izazvati osjet. Hoe li netko zamjetiti podraaj u nekom trenutku?

Ovisi o njegovoj osjetljivosti u tom osjetnom podruju VEA OSJETLJIVOST ZAMJEUJU SE I SLABIJI PODRAAJI

Ovisi o intenzitetu podraaja VEI INTENZITET VEI INTENZITET PODRAAJA

13

RELACIJA INTENZITETA PODRAAJA I INTENZITETA OSJETA JE ZAKRIVLJEN porastom intenziteta podraaja raste i intenzitet osjeta

Apsolutni limen (prag) - PRIKAZ

Uspjenost detekcije podraaja ovisi o:

Unutranjim kolebanjima (kolebanjima u radu itavog organizma i konkretnog osjetnoh sustava)

Poznatosti podraaja (ako je podraaj poznat otprije, vea je vjerojatnost zamjeivanja ak i ako je slabijeg intenziteta)

Oekivanosti podraaja (ako neto oekujemo, lake emo to zamjetiti, nego neto neoekivano)

Motivaciji (motivirani moemo osjetiti i slabije podraaje nego u uobiajenim prilikama)

Podraajnom kontekstu (ako je slabi podraaj okruen jakim podraajima, manje je vjerojatno kako emo ga primijetiti i obrnuto)

Diferencijalni limen (prag)

Osjeti, kao i percepcija ovise o fizikalnim svojstima podraaja, fiziolokim osobinama osjetnog i perceptivnog sustava i organizma u cjelini, te o psiholokim faktorima (prethodno iskustvo, oekivanja, stavovi, itd.).

Diferencijalni limen (prag) je najmanja promjena u intenzitetu podraaja koju opaa moe zamjetiti.

Osobe se razlikuju i po diferencijalnoj osjetljivosti (neki mogu osjetiti male, a neki tek vrlo velike razlike podraja).

to su dva podraaja intenzivnija, tim vea mora biti njihova razlika kako bi se ona opazila. (Weberova konstanta vrijedi za podraaje srednjeg intenziteta)

14

Osjetni sustav Receptor dio osjetnog sustava na kojeg direktno djeluje podraaj (oko, uho, jezik,

...) osjetilna stanica (ili njen dio) koja podraajnu energiju kodira u elektrokemijsku aktivnost. Prema vrsti energije (elektromagnetski vid; kemoreceptori okus i njuh;

mehanoreceptori sluh i dodir; termoreceptori toplina i hladnoa) Prema smjetaju osjetnih organa (vanjski ili eksteroreceptori daljinski i

blizinski receptori; interoreceptori; proprioceptori miii, tetive i zglobovi) Prema adaptaciji na podraaje (toniki ne adaptiraju se; faziki

podloni adaptaciji) Senzorna ivana vlakna Osjetni centar u mozgu

Proces nastanka osjeta:

PODRAAJ RECEPTOR SENZORNA IVANA VLAKNA OSJETNI CENTAR U MOZGU

Osjetilo vida

85 - 90 % informacija kroz vidni kanal Optiki ivac 900.000 vlakana sluni ivac 30.000 ogromna razlika u

kapacitetu Gledanjem zahvaamo vie objekata odjednom sluanjem samo jednog BOJA tri dimenzije

ton boja saturacija, zasienost svjetlina (emisija ili refleksija)

15

Osjetilo sluha Koristi za komunikaciju i u uvjetima slabe vidljivosti

Frekvencije ljudskog govora od 80 1100 Hz

Akustika energija mehaniki poremeaj izazove vibracije zraka koji se u obliku

krugova prenose kroz medij. Zrak brzina 332 m/s Energija opada s kvadratom udaljenosti puno glasnije za istu glasnou

Amplituda zvunog vala decibeli (dB)

Subjektivna mjera ujnocti ne LINEARNA (SHEMA) Visoki i niski zvukovi moraju imati veu jainu kako bi bili zamjeeni Loudness na zvunicima

Izloenost jakoj buci

Tegobe ujnosti odreeno vrijeme Radna mjesta zatita od buke ili smanjenje ekspozicije

Osjetilo za dodir

Zbog razliitih pritisaka i deformacije koe lagani dodir Merkelove ploice dodir Meissnereva tjeleca duboki dodir Painijeva tjeleca

Registrira se bol, temperatura predmeta i temperatura zraka

Zovu ga konanim osjetilom i ljudi mu puno vjeruju

Daje informacije o teksturi, vrstoi, teini, temperaturi slino SPORT

16

Nejednaka osjetljivost dijelova tijela jagodice na prstima (diferenc. prag 2 mm) podlaktica (diferenc. prag 30 mm) dijelovi lea (diferenc. prag 70 mm)

Osjetilo boli

Bol je signal kako neto u organizmu nije u redu Bol u leima, glavobolje, zubobolje, Smanjuje zadovoljstvo i vitalnost

Izvor boli je na mjestu kontakta, a poruka mozgu poinje oslobaanjem kemijskih

tvari ukljuujui prostaglandine pojaavaju cirkulaciju prema ozlijeenom podruju (crvenilo i oteklina upala). Upala privlai tjeleca koja organizam tite od bakterija. ANALGETICI koe produkciju prostaglandina

Informacija: kralj. modina talamus kora velikog mozga

Melzack (1980) teorija kontrole prolaza ogranienost obrade informacija u

ivanom sustavu trljanje ili eanje smanjuje bolnost

Kinestetiki osjeti

osjet koji obavjetava o poloaju i pokretanju dijelova tijela

senzorike informacije dolaze iz zglobova, tetiva i miia

17

P E R C E P C I J A Definicija

PERCEPCIJA je aktivan proces organiziranja, integriranja i interpretiranja osjetnih podataka iz okoline.

Perceptivni procesi omoguuju da mnotvo podraaja iz okruja primamo na cjelovit

nain, a ne kao gomilu meusobno izoliranih podraaja.

U percepciji sudjeluju sva osjetna podruja, ali relativni doprinos im nije jednak. VID preko 80 % informacija SLUH, pa svi ostali osjetni sustavi

Razlika OSJET - PERCEPCIJA

Kvalitativna razlika: Osjetom zahvaamo samo jedno svojstvo nekog predmeta (boja, teina,

temperatura, miris, okus, bol, ) Percepcijom postiemo identifikaciju predmeta (ALICA VRUEG AJA)

PERCEPTIVNI PROCES

Podraajni sklop

Procesi u receptorima

Putovanje ivanih impulsa do mozga

Obrada jednostavnih znaajki podraaja u stanicama mozga

Sloeni kortikalni procesi koji ukljuuju i apstrakciju podraaja u stanicama mozga ovise i o motivaciji, emociji, pamenju, miljenju i linosti osobe

Osnovne funkcije percepcije

PREPOZNAVANJE PREDMETA svrstavanje predmeta u grupu kojoj pripada.

LOKALIZACIJA PREDMETA U PROSTORU najvanija njena funkcija je percepcija udaljenosti predmeta, odnosno dubine ili trodimenzionalnosti podraaja.

PREPOZNAVANJE PREDMETA

Ima izravne posljedice na nae ponaanje

Dominantna znaajka predmeta je njegov OBLIK Znaajne su jo: VELIINA, BOJA, TEKSTURA (glatka ili hrapava povrina),

PROSTORNI SMJETAJ I SL.

Proces prepoznavanja oblika: u mozgu postoje stanice detektori koje otkrivaju razliite linije od koji se sastoji predmet. Informacije koje su linije prisutne, te koje nisu, integriraju se i dovode do prepoznavanja o kojem se predmetu radi.

18

Znaajke prepoznavanja KONTEKST u kojem se predmet prepoznaje. Kontekst je znaajan kod struktura

koje mogu imati nekoliko znaenja.

Zbog konteksta u kojem se nalaze, isti sklop jednom itamo

kao slovo (B), a jednom kao broj (13)!

OEKIVANJE moe olakati ili oteati prepoznavanje. Ako je ispravno olakava,

a ako nije oteava.

SELEKTIVNA USMJERENOST NA PODRAAJNI SKLOP u svakom trenu se ograniavamo na dio perceptivnog polja (svih dostupnih podraaja) i to se naziva perceptivna panja. Selektivna usmjerenost je usmjerenost osjetnih organa prema onim dijelovima okoline u kojima se nalaze podraaji. Postie se pokretima glave ili tijela koji se naziva orijentacijskim refleksom. koktel fenomen primjer selektivne panje u slunom podruju

PERCEPTIVNA KONSTANTNOST pojava da percipirane objekte opaamo

podjednako velike, podjednake boje, svjetline i oblika neovisno o udaljenosti, smjeru ili drugim promjenjivim uvjetima percipiranja.

Konstantnost vidne percepcije postoji iako slika predmeta koja se stvara na

mrenici ne mora liiti promatranom predmetu Vidna percepcija ne ovisi samo o slici na mrenici nego i o drugim faktorima (poznatost predmeta ili osoba, uvjeti percipiranja, ).

LOKALIZACIJA PREDMETA

Najvanija funkcija je percepcija udaljenosti predmeta, odnosno dubine ili trodimenzionalnosti podraaja.

Kod vidne percepcije moraju postojati dodatni znakovi za percepciju tree dimenzije

jer je slika na mrenici dvodimenzionalna! Monokularni znakovi

prekrivanje, promjena teksture, crno-bijeli efekt, linearna perspektiva, relativna visina i veliina, meupozicija, relativno kretanje,

Binokularni znakovi

RETINALNI DISPARITET veliina kuta izmeu dvije slike KONVERGENCIJA napetost muskulature oka

Lokalizacija ukljuuje i percepciju gibanja podraaja. Percepciju gibanja omoguuje

pomicanje slike na mrenici kako se predmet mie

19

Getalt pravila organizacije

Blizina; Slinost; Dobar pravac; Jednostavnost; Simetrija; Zatvorenost; Zajednika sudbina,...

Perceptivna organizacija

Lik i pozadina Rubinova vaza Neckerova kocka

Perceptivne varke

su percepcije iji sadraj ne odgovara u potpunosti sadraju podraajnog sklopa Muller-Lyerova varka