2015 - 1 - Korporativno Upravljanje - Diplomski Studij
-
Upload
valentina-durovic -
Category
Documents
-
view
63 -
download
6
description
Transcript of 2015 - 1 - Korporativno Upravljanje - Diplomski Studij
-
23.2.2015.
1
Korporativno upravljanje
Prof. dr. sc. Darko TipuriVanjske interesno-utjecajneskupine
Domae i meunarodnookruje
Regulatorniokvir
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Cilj kolegija Objasniti relevantne aspekte korporativnog
upravljanja Prikazati i analizirati konceptualni okvir za
razmatranje korporativnog upravljanja Razmotriti osnovne probleme u znanstvenom i
strunom pristupu korporativnom upravljanju Prikazati vana pitanja prakse korporativnog
upravljanja u Hrvatskoj i svijetu
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
-
23.2.2015.
2
Prof. dr. sc. Darko TipuriRedoviti profesor u trajnom zvanjuEKONOMSKI FAKULTET - ZAGREBKatedra za organizaciju i menadment
Kabinet A6 (prizemlje) [email protected]: ponedjeljkom 13-15 sati
Predavai: doc. dr. sc. Domagoj Hrukadoc. dr. sc. Najla Podrugdr. sc. Maja Darabodr. sc. Tanja Slikovi
Asistent: Katarina Dvorski, mag.oec.
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Plan rada na kolegiju
KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
23.2. Sustavi korporativnog upravljanja TIPURI2.3. Stakeholderska analiza TIPURI
9.3. Odbor kao mehanizam korporativnog upravljanja Primjer Enron DARABO16.3. Trite za korporativnu kontrolu HRUKA23.3. Teorijski pristupi korporativnom upravljanju PODRUG30.3. Menadersko ukopavanje SLIKOVI13.4. Korporativno izvjetavanje HRUKA20.4. Izabrana tema iz korporativnog upravljanja GOST PREDAVA27.4. PREDROK
-
23.2.2015.
3
Ispitna literatura Tipuri, D. i dr. (2011) Promjene vrhovnog menadmenta ikorporativno upravljanje. Zagreb: Sinergija. Tipuri, D., ur. (2008) Korporativno upravljanje. Zagreb: Sinergija.
Tipuri, D., Vrdoljak Ragu I., Podrug N., eds. (2014) Rethinking CorporateGovernance. UK: Pearson. Tipuri, D., Dabi, M., eds. (2013) Managament, Governance, andEntrepreneurship. UK: Access Press. Monks, Robert A.G., Minow, Nell (2008) Corporate Governance. 4rd edition.Blackwell Publishing. Tipuri, D. (2006) Nadzorni odbor i korporativno upravljanje. Zagreb: Sinergija.Zagreb Farrar, John (2005) Corporate Governance Theories, Principles, and Practice. UK:Oxford University Press. Tipuri, D. ur. (2004) ESOP i hrvatsko poduzee. Zagreb: Sinergija. engi, D. (2001), Vlasnici, menaderi i kontrola poduzea. Zagreb: Institutdrutvenih znanosti Ivo Pilar.
Osnovna
Dodatna
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Politiko i korporativno upravljanje
Bez efikasnog sustava upravljanja, stvara sekaos u ljudskim odnosima. Upravljanje(eng. governance) donosi red u kaos.
Colley, Doyle, Logan i Stettinius (2003)
-
23.2.2015.
4
Korporativno upravljanje Korporativno upravljanje (engl. Corporate Governance)
podruje koje se bavi odnosima u upravljakimstrukturama u sloenim poslovnim sustavima (koji suuglavnom organizirani kao dionika drutva)
Korporativno upravljanje treba dati odgovore na pitanja:tko nadzire dioniko drutvo i zato, kako se drutvomupravlja i u ijem interesu te na koji nain dolazi dopromjena poloaja korporativne kontrole.
Glavna podruja korporativnog upravljanja vezuju se zarelacije moi, utjecaja, ovlasti i odgovornosti unutarsloenih poslovnih sustava
Omnis definitio pericolsa
Korporativno upravljanje
moe se definirati, izmeu ostaloga, kao sustavnadzornih mehanizama kojima svi dobavljaikrucijalnih inputa trebaju osigurati povrate nasvoja ulaganja u dionikom drutvu, neugrozivi dugoroni opstanak i prosperitet.
U literaturi je uobiajena definicija, poput one Shleifera i Vishnya (1997: 737), po kojoj korporativno upravljanje odreujenaine na koji dobavljai financijskih inputa u korporaciji osiguravaju povrate na svoje ulaganje. Takav pristup, koji svrhu icilj dionikog drutva (kao poslovne organizacije ili poduzea) smjeta u kontekst stvaranja bogatstva za dioniare, usmjerio jeteoriju i praksu korporativnog upravljanja u pravcu oblikovanja nadzornih mehanizama na platformi odnosa principal-agent,naglaavajui kako odgovornost menadmenta mora biti ekskluzivno rezervirana za jednu jedinu interesno-utjecajnu skupinu:dioniare. Nae je miljenje da definiciju treba proiriti onkraj zadovoljavanja ciljeva samo dioniara i ukljuiti u odreenjekorporativnoga upravljanja sve krucijalne interesno-utjecajne skupine.
-
23.2.2015.
5
Korporativno upravljanje
Temeljni zahtjev prema modernoj korporacijije stvaranje bogatstva za kljune interesnoutjecajne skupine, ali na odgovoran nain
Kao socijalni sustav s pluralistikim ciljevima iinteresima, moderna korporacija morausklaivati raznovrsne interese kako bi lakeispunila svoju osnovnu ekonomsku svrhu
Korporativno upravljanje Korporativno upravljanje je proces kojimakorporacije odgovaraju pravima i eljama svojihinteresno utjecajnih skupina stakeholdera.
Budi etian, budi odgovoran i budiprofitabilan - imperativ je za svaki poslovnisustav naeg doba.
-
23.2.2015.
6
Korporativno upravljanjenasuprot menadmenta
Menadment je proces u kojemumenaderi - radei samostalno i uskupinama - putem efektivne iefikasne uporabe ogranienihresursa ostvaruju ciljeveorganizacije
Temeljni zadatak menadmenta jeuiniti ljude u organizacijisposobnim za zajednikodjelovanje putem jedinstvenihciljeva, jedinstvenih vrijednosti,prave organizacijske strukture teadekvatne obuke i razvojanjihovih potencijala.
Korporativno upravljanjeukljuuje skup odnosa izmeumenadmenta, odbora, dioniarai interesno-utjecajnih skupinapoduzea
definira okvir za postavljanjeciljeva poduzea i odreivanjesredstava za postizanje tih ciljevate praenje izvedbe idjelotvornosti
Korporativno upravljanje jesvojevrsni menadmentmenadmenta ili meta-menadment
Zaposlenici bez menaderskih ovlasti
Glavna skuptina
Nadzorni odbor
UpravaVii sloj
menadmenta
Srednji slojmenadmenta
Menaderi prve razine
Ko
rpo
rati
vno
up
ravl
jan
je
Men
adm
ent
Zaposlenici bez menaderskih ovlasti
Glavna skuptina
Nadzorni odbor
Vii slojmenadmenta
Srednji slojmenadmenta
Menaderi prve razine
Kor
pora
tivn
o u
prav
ljan
je
Uprava
Upravni odbor
-
23.2.2015.
7
Kontekst korporativnog upravljanja
Vanjskeinteresno-utjecajneskupine
Domae i meunarodnookruje
Strateki partneri
Financijskeinstitucije
Regulatorniokvir
Javnost
Nadzorniodbor/upravaUpravni odbor
Dioniari
Menaderi Radnici
Kupci
DobavljaiInvestitori
Sindikati
Drava ilokalna zajednica
KORPORATIVNOUPRAVLJANJE
kogamenaderi
predstavljajui zato
komumenaderiodgovaraju
kako semenaderi
nadziru i kakose trebajunadzirati
kakvi suodnosi
veinskih imanjinskihdioniara
na koji nainse tite pravamanjinskihdioniara
kako sekorporacija
odnosi premajavnosti i
potencijalnimulagaima
kako se ukorporacijske
posloveukljuuju drugistakeholderi(radnici i dr.)
kako seiskazuje
drutvenaodgovornost
poduzea
kakve suveze
menaderas vlasnicima
-
23.2.2015.
8
Dinamika korporativnog upravljanja
16
Natjecanje zakorporativnukontrolu
-
23.2.2015.
9
Korporativno upravljanje kaomrea sociopolitikih relacija
Primjer okvira korporativnog upravljanja - FUJITSU
-
23.2.2015.
10
Vanost korporativnoga upravljanja Uspjene korporacije trebajuvrhunsko korporativnoupravljanje.
Ako se korporacijama dobroupravlja, one e i napredovati.
Kvalitetan sustav korporativnogupravljanja rezultirasmanjivanjem trokova kapitalai efikasnoj uporabi resursa odstrane poduzea.
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Postojanje djelotvornog sustava korporativnog upravljanja, i u poduzeu i u gospodarstvu u cjelini, pomae uosiguravanju razine pouzdanosti koja je nuna u cjelovitom funkcioniranju trine ekonomije
Iz OECD-ovih Naela korporativnog upravljanja (2004)
Empirijska istraivanja pokazujukorelaciju izmeu kvalitetekorporativnog upravljanja iizvedbe poduzeamjerenomfinancijskim pokazateljima,stopom inoviranja, trinimudjelom, vremenom izlaska natrite novih proizvoda,zadovoljstvom klijenata izaposlenika i dr..
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Vanost korporativnoga upravljanja
-
23.2.2015.
11
Korporativno upravljanje makro aspekt
Privlai i ohrabrujepoduzetnike i institucionalneinvestitore za ulaganja te setako privatni sektor ukljuuje
u procese ekonomskihreformi i nadgledanje
ostvarivanjaekonomskih reformi
Dobra praksakorporativnogupravljanja
Poboljava klimu zaposlovanje i
domaa i inozemna ulaganja,jer investitori povezuju
smanjenjerizika ulaganja s dobrim
korporativnim upravljanjem
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Zaposlenici bez menaderskih ovlasti
Glavna skuptina
Nadzorni odbor
UpravaVii sloj
menadmenta
Srednji slojmenadmenta
Menaderi prve razine
Ko
rpo
rati
vno
up
ravl
jan
je
Men
adm
ent
Korporativno upravljanje je vano
UK48%
KontinentalnaEuropa
53%
SAD61%
0
20
40
60
80
100
0102030405060708090
100
ZapadnaEuropa
LatinskaAmerika
Azija SjevernaAmerika
IstonaEuropa
Utjee li loe upravljanje na to da smanjite iliprodate svoj dioniki paket u korporaciji?
DA
Jesu li investitori spremni platiti vie za dioniceu kompanijama s dobrom praksom korporativnog upravljanja?
DA
0
5
10
15
20
25
30
ZapadnaEuropa
LatinskaAmerika
Azija SjevernaAmerika
IstonaEuropa
Vrijednost premijuma na dioniku cijenuzbog dobrog korporativnog upravljanja
28%
The McKinsey Quaterly 2002, No. 3
-
23.2.2015.
12
Prema dobroj praksi korporativnogupravljanja
prava dioniara ijednak tretman
dioniara
uloga, struktura,procesi odluivanja
i odgovornostodbora
uloga i ukljuenostinteresno-utjecajnih
skupinatransparentnost i
objavljivanjeinformacija
interni kontrolnimehanizmi, revizija,trini mehanizmi ieksterna regulacija
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Dobra praksa korporativnoga upravljanja Dobro korporativno upravljanje ovisi o uravnoteenim odnosima izmeu
internih i eksternih mehanizama kojima se osigurava efikasnost upravljanjai pomae u rjeavanju prirodnih problema i moguih sukoba koji se javljajuu upravljakim strukturama.
Ono treba stvoriti uvjete u kojima e ponaanje i djelovanje vrhovnihmenadera biti u interesu dionikoga drutva, dioniara i kljunihinteresno-utjecajnih skupina te osigurati da se nedovoljno dobrimenaderi zamjene boljima.
Osim toga, dobro korporativno upravljanje treba osigurati poticaje odborui menadmentu u ostvarivanju postavljenih poslovnih ciljeva, uzuspostavljanje uinkovitoga sustava kontrole i nadgledanja poslovanja ivoenja dionikog drutva.
-
23.2.2015.
13
Dobra praksa korporativnoga upravljanja Unapreenje prakse korporativnog upravljanja conditio sine qua non je za
drutva koja ele prosperirati na tritima, pribaviti dodatni kapital,ostvarivati konkurentsku prednost i opstati u svijetu sve veih konkurentskihizazova u brzo promjenjivoj okolini, isto kao za zemlje koje ele stimuliratiinvestiranje u privatni sektor, privui inozemna ulaganja i stvarati kontekstgospodarskog rasta.
U OECD-ovim Naelima korporativnog upravljanja iz 2004. godinenaglaeno je kako postojanje djelotvornog sustava korporativnogupravljanja, i u poslovnoj organizaciji i u gospodarstvu u cjelini, pomae uosiguravanju razine pouzdanosti koja je nuna u cjelovitom funkcioniranjutrine ekonomije.
Teorijski pristupi korporativnom upravljanju
Vlasniki nasuprotstakeholderskommodelu
drugi teorijski pristupi(institucionalna teorija,teorija socijalne mree,teorija gornjeg ealona, itd.)
agencijska teorija(Agency theory)
teorija uslunosti(Stewardship theory)
teorija resursneovisnosti (ResourceDependence Theory)
-
23.2.2015.
14
Mehanizmikorporativnog upravljanja
Prof. dr. sc. Darko TipuriVanjske interesno-utjecajneskupine
Domae i meunarodnookruje
Regulatorniokvir
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Mehanizmi korporativnog upravljanja
Interni mehanizmi odbor(i) naknade menadmentu koncentracija vlasnitva odnosi sa interesno-utjecajnim skupinama financijska transparentnost i objavljivanje relevantnih informacija
(korporativno izvjetavanje) Eksterni mehanizmi
trite za korporativnu kontrolu pravna infrastruktura zatita manjinskih dioniara trite i konkurentski uvjeti
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
-
23.2.2015.
15
Korporativnoupravljanje iz
perspektive odbora
Obrasci veze izmeu odbora i poslovne izvedbe tri teorijske perspektive
Izvor: Nicholson, G. J., Kiel, G. C. (2007) Can Directors Impact Performance? A case-based test of three theories of corporate governance, Corporate Governance: An International Review, 15 (4), str. 585-608.
-
23.2.2015.
16
Monistiki (jednorazinski) model
Skuptina dioniara
Upravni odbor(odbor direktora)
(izvrni i neizvrni dIrektori)
Menaderi
Integriranadzornu iupravljakufunkciju
Prednost modela s jedinstvenim odboromje bolja informiranost (pa i znanje opoduzeu i djelatnosti) lanova odbora testoga lake i pravodobnije donoenjekrucijalnih upravljakih odluka u odnosuna situaciju koja vlada u nadzornimodborima u dvorazinskom modelu.
Dualistiki (dvorazinski)model korporativnog
upravljanja
-
23.2.2015.
17
Obiljeja modela korporativnog upravljanja uEuropi
Izvor: Heidrick & Struggles (2011) Corporate Governance Report (2011) Challenging board performance,Heidrick & Struggles International, str. 10. Dostupno na:http://www.heidrick.com/PublicationsReports/PublicationsReports/HS_EuropeanCorpGovRpt2011.pdf
Primjena modela korporativnog upravljanja uodabranim europskim zemljama
Izvor: Heidrick & Struggles (2011) Corporate Governance Report (2011) Challenging board performance,Heidrick & Struggles International, str. 11. Dostupno na:http://www.heidrick.com/PublicationsReports/PublicationsReports/HS_EuropeanCorpGovRpt2011.pdf
-
23.2.2015.
18
Veliina odbora u odabranim zemljama svijeta
Podaci o europskim zemljama preuzeti su iz Heidrick & Struggles (2011). Podaci za SAD preuzeti su iz De Andres, P., Azofra, V. i Lopez, F. (2005)Podaci za Hrvatsku preuzeti su iz Tipuri, D. i Mein, M. (2011) Promjene vrhovnog menadmenta u hrvatskim poduzeima.
Udio ena u odborima
3%4%8%8%8%9%
11%11%12%
13%15%
18%18,76%
25%29%
33%12%
ItalijaPortugalAustrijaPoljskaBelgija
panjolskaFrancuskavicarska
Ujedinjeno KraljevstvoNjemaka
NizozemskaDanska
HrvatskaFinska
vedskaNorveka
Europski prosjek (2011)
Podaci o europskim zemljama preuzeti su iz Heidrick & Struggles (2011). Podaci za Hrvatsku preuzeti su izTipuri, D. i Mein, M. (2011) Promjene vrhovnog menadmenta u hrvatskim poduzeima.
U Norvekoj je 2005. godine uvedena zakonska obveza da enemoraju imati minimalno 40% mjesta u odborima listanih kompanija.
-
23.2.2015.
19
Vlasnika koncentracija (1/3)
Veliki dioniari imaju jak poticajpozorno nadgledati menadment: njihovi veliki udjeli u vlasnitvu
opravdavaju uloene napore,potroeno vrijeme i novac zanadgledanje menadmenta
mogu ui u odbor, to moe poboljatinjihov potencijal za djelotvornimonitoringmenadmenta i poslovanjakorporacije
Vlasnikakoncentracija (a)
Vlasnika koncentracija (2/3)
Sve je vei utjecaj institucionalnihinvestitora (mirovinskih iosiguravajuih drutava, kao idrugih fondova) imaju veliinu (djeluju esto i u
koalicijama) i snaan poticaj (zahtjeveza ostvarenje odgovarajuih prinosa)da discipliniraju neuspjean vrhovnimenadment
mogu utjecati na izbor strategijepoduzea
Vlasnikakoncentracija (b)
-
23.2.2015.
20
Vlasnika koncentracija (3/3) Dioniarski aktivizam:
Dioniari mogu sastati kako diskutiralio stratekom usmjerenju i/ili nainuna koji se korporacija vodi
Ako postoji konsenzus, dioniari moguglasovati jedinstveno, kao snaanblok, kako bi izabrali svoje kandidate uodbor
Borbe na skuptinama (eng. Proxyfights)
Postoje ogranienja dioniarskogaktivizma ovisno o institucionalnimvlasnicima i njihovim odgovorima nataktiku koje aktivisti primjenjuju
Vlasnikakoncentracija (c)
Udjel u vlasnitvu dva najvea dioniara (%)
Najvei dioniar Drugi dioniar poveliini
Dva najvea dioniaraskupno
Austrija 54,1 7,8 61,9
Belgija 55,9 10,3 66,2
eka 77,6 11,2 88,8
Estonija 61,1 21,6 82,7
Finska 27,4 13,4 40,8
Francuska 29,4 6,4 35,8
Hrvatska 51,52 12,37 63,90
Italija 52,3 7,7 60,0
Latvija 49,5 9,7 59,2
Litva 44,7 16,0 60,7
Maarska 45,0 13,7 58,7
Nizozemska 42,8 11,4 54,2
Njemaka 49,6 2,9 52,5
Poljska 42,4 14,8 57,2
SAD (NYSE) 5,4 3,7 9,1
Slovenija 32,8 9,8 42,6
panjolska 40,1 10,5 50,6
vedska 37,6 11,2 48,8
Velika Britanija 14,4 7,3 21,7
-
23.2.2015.
21
Mali udjel menadera uvlasnitvu
Veliki udjel menadera uvlasnitvu
Koncentrirana vlasnikastruktura
Velika eksternakoncentracija
Jaki glavni dioniari i slabimenaderi
Mala eksternakoncentracija
Jaki menaderi i slabimanjinski dioniari
Eksterna koncentracija
Primjer: vlasnika struktura i dionice T-HT d.d.
Izvor: http://www.t.ht.hr/investitori/struktura.asp
-
23.2.2015.
22
Zatita investitora i manjinskih dioniara u BiH,Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji (2013)
Zemlja / Regija Indeks obimaobjavljivanja (0-10)
Indeks opsegaodgovornostidirektora(0-10)
Indeks jednostavnostidioniarskih tubi (0-10)
Indeks stupnjazatite investitora
(0-10)
Rang DB/185
(GCR/144)
Zatita interesamanjinskihdioniara
RangGCR/144
Istona Europa iCentralna Azija 7 5 6 5,9 62Bosna iHercegovina 3 6 6 5,0 100 (80)
3,1 138
Crna Gora 5 8 6 6,3 32(29)4,2 65
Hrvatska 1 5 6 4,0 139(110)3,6 120
Makedonija 9 7 5 7,0 19(17)3,5 123
Srbija 7 6 3 5,3 82(65)2,6 143
OECD zemlje 6 5 7 6,1 61Izvor: WB/IFC (2012) Doing Business 2013 i WEF (2012) Global Competitiveness Report 2012-2013http://www.doingbusiness.org/data/exploretopics/protecting-investors
Kompenzacijski paketi vrhovnih menadera:pitanja i dvojbe
to mi moemopriutiti?
Kolike sunaknade drugihvrhovnih i viihmenadera?
Koji je diokompenzacijskogpaketa najbitniji?
Koji je minimumkoji e on(a)prihvatiti?
Koliko nam jeon(a) zaista
potreban(na)?
Koji rasponi irazine kompenzacija
postoje izmeu kljunihmenadera?
Nadzorni odbor
-
23.2.2015.
23
Tko utvruje kompenzacije vrhovnihmenadera?
Nadzorni odbor (na preporuku komisije zanagraivanja)
Pregovoravanje sa ciljem postizanja win-win situacije
Kompenzacije vrhovnih menadera: koordinacicijski mehanizam za usuglaavanjeinteresa vlasnika (dioniara) i menadmenta
Naknade menadmentu - vrste
osnovna plaa kratkoroni poticaji dugoroni poticaji paketi otpremnina programimirovinskog iivotnog osiguranja specijalni programiposebnih beneficija druge naknade
-
23.2.2015.
24
Kompenzacije vrhovnih menadera
0 500 1000 1500 2000
SAD
Velika Britanija
Francuska
Njemaka
Japan Osnovna plata
Kratkoroni poticaji
Beneficije
Dugoroni poticaji
60 %
47 %
46 %
43 %
28 % 16 % 12 % 45 %
11 %
27 % 19 %
11 %
28 % 16 %
22 %
7 %
14 %
6 %
22 %
12 %
Godinja plata u .000 $
0 500 1000 1500 2000
SAD
Velika Britanija
Francuska
Njemaka
Japan Osnovna plata
Kratkoroni poticaji
Beneficije
Dugoroni poticaji
60 %
47 %
46 %
43 %
28 % 16 % 12 % 45 %
11 %
27 % 19 %
11 %
28 % 16 %
22 %
7 %
14 %
6 %
22 %
12 %
Godinja plata u .000 $
osnovna plaakratkoroni poticaji
dugoroni poticajibeneficije
godinji kompenzacijski paket u 000 $
Izvor: The New York Times
Smanjenje udjela dionikih opcija kaokomponente ukupnog kompenzacijskog
paketa u SAD
Izvor: Business Week
Odnos izmeu plaa glavnih direktora i radnika u SAD
Vrijednost dionikihopcija odobrenihkao postotakukupnihkompenzacija
-
23.2.2015.
25
IZVRNIM direktorima u amerikim kompanijama je plaa u 2011. godiniporasla za 15 posto, no to je samo dio dueg trenda prema kojem njihoveplae rastu 127 puta bre nego primanja zaposlenika u posljednjih 30 godina.Plae izvrnih direktora su se u razdoblju izmeu 1978. i 2011. godine podigleza ak 725 posto, sudei prema najnovijem istraivanju amerikog Instituta zaekonomske politike. U isto vrijeme su radnike plae narasle za 5,7 posto.Dakle, 2011. godine su izvrni direktori zaradili oko 209 puta vie nego njihoviradnici, dok je 1978. godine ta razlika bila "samo" 26,5 posto.
Produktivnost radnika se, u isto vrijeme, poveala ak 93 posto. Istraivanje jepokazalo da je posljednjih desetljea plaa posebno narasla direktorima izfinancijskog sektora.
(izvor: IBTimes)
Kakva je situacija s kompenzacijamavrhovnih menadera?
Kompenzacije vrhovnih menadera u Hrvatskoj Nainovi (2012) je u svojojdoktorskoj disertacijipronala kako su u strukturikompenzacija vrhovnihmenadera hrvatskihpoduzea prosjean omjerfiksnih i varijabilnih oblikaiznosi 81,58%:18,42% posebno su malozastupljene kompenzacije uobliku sudjelovanja ukapitalu (prosjeno 3,47%isplaenih ukupnihkompenzacija).
initelji vezani uzkorporativno upravljanjesnanije utjeu na strukturukompenzacija vrhovnihmenadera u odnosu nadruge promatraneimbenike (vezane uzpojedinca, industriju iorganizaciju)
-
23.2.2015.
26
Optimalni kompenzacijski paket vrhovnihmenadera: iluzija ili stvarnost?
Model kompenzacija kao nain povezivanjainteresa poduzea, vlasnika i menadera
povezanost s poslovnim rezultatima(preferencija: u dugom roku)
transparentnost
eksterno i interno trite menadera
Faktori koji kompliciraju pristup odreivanjanaknada vrhovnih menadera
strateko odluivanje je kompleksno, estonestrukturirano, nerutinsko i teko mjerljivo
mnoge varijable utjeu na poslovnuuspjenost... Ona nije rezultat iskljuivosposobnosti i rada vrhovnih menadera
djelovanje vrhovnih menadera ima efekte udugom roku
-
23.2.2015.
27
Ogranienja Vrhovni menaderi kao vlasnici dionica
ako su vlasnici objektivno ogranienje Visina kompenzacija vie je vezana za veliinupoduzea nego za njezinu uspjenost
Poslovna uspjenost treba se jasno razluiti od radakreativnog raunovodstva i prijevarnih aktivnosti
Sebinost: firme koje se oslanjaju samo na novanuvalorizaciju uspjenosti stvaraju vrhovne menaderekoji reagiraju samo na novane poticaje
Prevladavanje ogranienja je li mogue?
Filtriranje Kompenzacije treba vezati za poslovne rezultatekonkurencije (relativni pokazatelji)... veekompenzacije samo u sluaju ako je poduzee boljaod konkurenata
Plan(iranje) Strateki i poslovni planovi kao kontrolnimehanizmi
-
23.2.2015.
28
Obvezna primjena MSFI(razvija IASB)
Korporativno izvjetavanje
Primarni vanjski korisnici:1) porezni organi (SME)2) ulagai (LargeCorporate) Mjerenje i evidentiranje
ekonomskih aktivnostigospodarskog subjekta
Komuniciranje informacijao ekonomskimaktivnostima premavanjskim korisnicima
Ciljevi fin. izvjetavanja suinformacije o:1) financijskoj poziciji (bilanca)2) ekonomskim aktivnostima(RDG)3) novanom toku (Izvjetaj o NT)
Ad hoc objave**
* Izdavatelj duan objavljivati odreene materijalne injenice u odreenim vremenskim razmacima** Izdavatelj duan objavljivati odreene materijalne injenice im za njih sazna
Periodine objave*
Nefinancijske informacije
Financijske informacije
Regulativa u Hrvatskoj
Zakon o tritukapitala
Zakon o tritukapitala
o minimalnoj razinitransparentnogizvjetavanja zaizdavatelje ije sudionice uvrtene naureeno trite
o minimalnoj razinitransparentnogizvjetavanja zaizdavatelje ije sudionice uvrtene naureeno trite
o uvrtenju vrijednosnihpapira na slubenukotaciju burze te o
informacijama koje morajubiti objavljene o ovimvrijednosnim papirima
o uvrtenju vrijednosnihpapira na slubenukotaciju burze te o
informacijama koje morajubiti objavljene o ovimvrijednosnim papirima
o prospektu koji ese objaviti nakonto se vrijednosni
papiri javno ponudeili prihvate zatrgovanje
o prospektu koji ese objaviti nakonto se vrijednosni
papiri javno ponudeili prihvate zatrgovanje
o nezakonitojkupoprodaji dionica
i manipuliranjutritem
(zlouporaba trita)
o nezakonitojkupoprodaji dionica
i manipuliranjutritem
(zlouporaba trita)
direktive Europskeunije
direktive Europskeunije
Pravila Zagrebakeburze
Pravila Zagrebakeburze
-
23.2.2015.
29
Bitke za preuzimanjepoloaja korporativnekontrole mogu se odvijati na(1) skuptinama dionikihdrutava ili (2) na tritimakapitala (burzama) 57
Natjecanje zakorporativnu kontrolu
Poloaj korporativne kontrole jepunctum saliens of korporativnogupravljanja na mikro razini
Natjecanje za korporativnu kontrolumoe dovesti razliite stakeholdere udominantan poloaj u korporaciji(poloaj dominantnog entiteta)
Trite za korporativnu kontrolu
Loe djelovanje menadera rezultirati esmanjivanjem vrijednosti dionicapoduzea na tritu kapitala Smanjivanje trine vrijednosti dionicapotaknut e druge imbenike napoduzimanje aktivnosti preuzimanjadionica kako bi se ostvarila kontrola nadpoduzeem, a u cilju podizanja vrijednostii luenja vlastite zarade nakonpreuzimanja. Neefikasni menaderi bit e zamijenjeniefikasnijim kako bi se ostvarilo planiranopodizanje vrijednosti. Takve aktivnosti rezultirat e poveanjemcijene dionica na tritu kapitala istabiliziranjem nove menaderske skupinena elu poduzea.
Trite za korporativnu kontrolu (engl. Market for corporate control) eksterna je sila koja pritie menadereda se ne ponaaju, koristei resurse poduzea, na nain koji nije u interesu dioniara
-
23.2.2015.
30
Sustavikorporativnog upravljanja
Prof. dr. sc. Darko TipuriVanjske interesno-utjecajneskupine
Domae i meunarodnookruje
Regulatorniokvir
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Sustavi korporativnoga upravljanja
Otvoreni (trini, angloameriki) sustavkorporativnog upravljanja
Zatvoreni (kontinentalni) sustav korporativnogupravljanja
Konvergencija?
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Razlika izmeu sustava pozicija korporativne kontrole
-
23.2.2015.
31
koje interesno-utjecajne skupine utjeu na odluke kojese donose u korporacijama?
koje instrumente pojedina interesno-utjecajna skupinaima na dispoziciji, kako ih koristi i na koji nain djeluju?
na koji nain uloge pojedinih stakeholdera, kao imehanizmi koje te skupine imaju na raspolaganju, utjeuna korporativno upravljanje?
Sustavi korporativnog upravljanja- otvoreni (angloameriki) i zatvoreni (kontinentalno-japanski) -
Sustavi korporativnog upravljanja se razlikujus obzirom namehanizme kojima se usklaujerazina kontrole pojedinih interesno-utjecajnih grupa
62*Tko nadzire one koji nadziru?
Quis custodiet ipsos custodes?*
Trite Hijerarhija
Otvoreni sistemkorporativnog upravljanja
Zatvoreni sistemkorporativnog upravljanja
-
23.2.2015.
32
Kljuni aspekt je prevencijaoportunistikog ponaanja vrhovnihmenadera i smanjenje tzv. agencijskihtrokova
Eksterni mehanizmi su krucijalni triteza korporativnu kontrolu (market forcorporate control) djeluje kao prijetnjavrhovnim menaderima (prijetnja da ebiti zamijenjeni)
Naglasak je na uravnoteivanju interesadioniara i menadera. Drugorazrednoznaenje imaju ostali stakeholderi.
Zatvoreni sistemkorporativnog upravljanja Sredinji poloaj u korporativnom
upravljanju imaju veliki dioniari (largeshareholders, blockholders), s vanomulogom banaka i drugih eksternih izvorakapitala
Zaposleni imaju bitnu ulogu u procesimakorporativnog upravljanja
Interni mehanizmi (odbor, kompenzacijskimenadment) su krucijalni udiscipliniranju vrhovnih menadera ismanjivanju agencijskih trokova.
63
U oba sistema, dobro korporativno upravljanje sastoji se adekvatne kombinacije pravnezatite investitora i odgovarajue razine vlasnike koncentracije.
Quis custodiet ipsos custodes?Otvoreni sistemkorporativnog upravljanja
Sustavi korporativnog upravljanja Otvoreni sustav korporativnog upravljanja(Outsider Control System) u kojem ni jednastrana nema mogunost aktivno nadziratimenadment (glavni mehanizmi kontroledolaze izvana). Investitori imaju vlasnitvonad zaradama, ali bez kontrole nadkorporacijom. Zatvoreni sustav korporativnog upravljanja(Insider Control System) u kojem postojeaktivna kontrola nad menadmentom, akljuni su interni mehanizmi korporativnogupravljanja. Bit je na kontroli bez disperzijavlasnitva nad zaradama.
-
23.2.2015.
33
Sustavi korporativnog upravljanja (1/4)Otvoreni (angloameriki)
sustavZatvoreni (kontinentalno-
japanski) sustav
Vlasnitvo Disperzirano Koncentrirano
Kontrola i vlasnitvo Razdvojeni Povezani
Instrumenti korporativnogupravljanja
Preteito eksterni Preteito interni
Uloga vlasnika ukorporativnomupravljanju
Za veinu mala zbog free-rider problema
Poeljno velika zbognetransparentnosti
Sustavi korporativnog upravljanja (2/4)Otvoreni (angloameriki)
sustavZatvoreni (kontinentalno-
japanski) sustav
Mo Menadmentvlasnici kontrolnih paketa
dionica i stakeholderi(banke, povezana
poduzea i zaposlenici)Interesi drugih interesno-
utjecajnih skupinaNisu zastupljeni u veoj
mjeriZastupljeni u veoj mjeri
Temeljni agencijski odnos Dioniari nasuprotmenadmenta
Veinski nasuprotmanjinskih dioniara
Kljuni problemOstvarivanje ciljeva
menadmenta(preinvestiranje)
nautrb efikasnosti iprofitabilnosti
Ostvarivanje ciljevaveinskih vlasnika idrugih grupa nautrbinteresa manjinskih
dioniara
-
23.2.2015.
34
Sustavi korporativnog upravljanja (3/4)Otvoreni (angloameriki)
sustavZatvoreni (kontinentalno-
japanski) sustav
Koncentracija glasakemoi dioniara
slabija Vea
Identitet dioniara Institucijski investitoriprevalentni, tek ondapojedinani dioniari
Prvo poduzea, pafinancijske institucije tepojedinani dioniari
Trita kapitala Jako razvijena s primarnomulogom
Osrednje razvijena sasekundarnom ulogom
Trite za korporativnukontrolu
Postoji sa znatnim udjelomneprijateljskihpreuzimanja
Nema relevantnu ulogu,neprijateljska
preuzimanja rijetka
Sustavi korporativnog upravljanja (4/4)Otvoreni (angloameriki)
sustavZatvoreni (kontinentalno-
japanski) sustav
Kulturoloke razlike Kultura tritaAgresivnost/napetost
Kultura konsenzusaUmreenost
Strateki fokus Kratkoroni DugoroniFinanciranje Vea orijentacija na
vlasnikom kapitaluVea orijentacija nadugovnom kapitalu
-
23.2.2015.
35
Korporativno upravljanjeu jugoistonoj Europi
Prof. dr. sc. Darko TipuriVanjske interesno-utjecajneskupine
Domae i meunarodnookruje
Regulatorniokvir
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi kratak pregled (1/2)
Slian postsocijalistiki kontekst u svimzemljama (osim Grke)
Zemlje Jugoistone Europe prole su uproteklih 20 godina razdobljefundamentalnih politikih i ekonomskihpromjena
Bilo je bitno provesti promjene upostojeem, disfunkcionalnom pravnomsistemu isto kao i izgraditi fundamentalneinstitucije od poetka (Berglf, vonThadden, 1999).
Je li taj zadatak uspjeno obavljen, tomislite?
70
Nedostatak dobrog korporativnogupravljanja jedan je od najvanijih razlogazato su u mnogim tranzicijskim zemljamanovi vlasnici privatiziranih kompanijapronali profitabilnijim tunelirativrijednu imovinu iz njih negoli ulagati unjihov razvoj (Stieglitz, 1999).
-
23.2.2015.
36
Nau regiju obiljeava zatvoreni sistemkorporativnog upravljanja, s znatnomvlasnikom koncentracijom i manjommenaderskom moi.
Veliki dioniari (vlasnici velikih dionikihpaketa) imaju kljunu ulogu
Interni mehanizmi su dominantni, saslabijom ulogom trita
Kompanije imaju visok debt/equity ratio iznatan udjel bankovnih kredita u ukupnimobvezama.
71
Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi kratak pregled (2/2)
Najvei dioniar (C1) u kompanijama naeregije ima u prosjeku preko 50% ukupnihdionica (2011).
Efikasnost odbora(Efficacy of corporate boards)
Najbolje rangirana drava:2009. 2011. vedska2012. 2013. Juna Afrika2014. Novi Zeland
Izvor: The GlobalCompetitiveness ReportWorld Economic Forum
Nae recentne studije pokazale su: (1)postojanje znatne kontrole odbora od straneglavnog dioniara; (2) slabu efikasnost ineaktivnost odbora; (3) mali broj neovisnihlanova odbora koji, povrh toga, imajuminoran utjecaj na rad odbora.
*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorka za 2014. godinu.
84 N/A* 106 96 124 77 109 112 125 134
01234567
Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)
Efikasnost odbora
2009 2010 2011 2012 2013 2014 Globalni prosjek 2014. (148 zemalja)
-
23.2.2015.
37
Zatita interesamanjinskih dioniara
(Protection of minority shareholders interests)
Istraivake studije pokazujuprobleme u zatiti interesamanjinskih dioniara.
Najbolje rangirana drava:2009. Novi Zeland2010. 2011 vedska2012. Finska2013. Juna Afrika2014. Finska
Izvor: The GlobalCompetitiveness ReportWorld Economic Forum
*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorka za 2014. godinu.
93 N/A* 83 105 63 53 84 99 138 124
0
1
2
3
4
5
6
7
Najboljerangiranadrava
Albanija Bosna iHercegovina
Bugarska Hrvatska Grka Makedonija Crna Gora Rumunjska Srbija Slovenija
Zatita interesa manjinskih dioniara
2009 2010 2011 2012 2013 2014 Globalni prosjek 2014. (148 zemalja)
Jaina investitorske zatite(Strength of investor protection)
Najbolje rangirana drava:2009. 2014. - Novi Zeland
Izvor: The GlobalCompetitiveness ReportWorld Economic Forum
*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorka za 2014. godinu.
14 N/A* 45 123 68 16 34 45 68 14
02468
1012
Najboljerangiranadrava
Albanija Bosna iHercegovina
Bugarska Hrvatska Grka Makedonija Crna Gora Rumunjska Srbija Slovenija
Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)
Jaina investitorske zatite
2009 2010 2011 2012 2013 2014
-
23.2.2015.
38
Jaina revizijskih iizvjetajnih standarda
(Strength of auditing and reporting standards)
Znatan broj kompanija u regiji nijeuspostavio sistem interne revizije ikontrole.
Najbolje rangirana drava:2009. Novi Zeland2010. 2014. Juna Afrika
Izvor: The GlobalCompetitiveness ReportWorld Economic Forum
*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorka za 2014. godinu.
126 N/A* 60 94 89 61 103 93 109 91
012345678
Najboljerangiranadrava
Albanija Bosna iHercegovina
Bugarska Hrvatska Grka Makedonija Crna Gora Rumunjska Srbija Slovenija
Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)
Jaina revizijskih i izvjetajnih standarda
2009 2010 2011 2012 2013 2014 Globalni prosjek 2014. (148 zemalja)
Povjerenje u profesionalnimenadment
(Reliance on professional management)
Najbolje rangirana drava:2009. 2011. vedska2012. 2014. Novi Zeland
Izvor: The GlobalCompetitiveness ReportWorld Economic Forum
*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorka za 2014. godinu.
93 N/A* 113 99 98 107 101 126 128 92
01234567
Najboljerangiranadrava
Albanija Bosna iHercegovina
Bugarska Hrvatska Grka Makedonija Crna Gora Rumunjska Srbija Slovenija
Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)
Povjerenje u profesionalni menadment
2009 2010 2011 2012 2013 2014 Globalni prosjek 2014. (148 zemalja)
-
23.2.2015.
39
Burzovna regulacija(Regulation of securities exchanges)
Najbolje rangirana drava:2009. Novi Zeland2010. 2014. Juna Afrika
Izvor: The GlobalCompetitiveness ReportWorld Economic Forum
*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorkaza 2014. godinu.
140 N/A* 103 72 94 50 78 101 113 88
01234567
Najboljerangiranadrava
Albanija Bosna iHercegovina
Bugarska Hrvatska Grka Makedonija Crna Gora Rumunjska Srbija Slovenija
Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)
Burzovna regulacija
2009 2010 2011 2012 2013 2014 Globalni prosjek 2014. (148 zemalja)
Financiranje putem lokalnog tritadionica
(Financing through local equity market)
Najbolje rangirana drava:2009. Hong Kong, SAR2010. Qatar2011 . 2014. Hong Kong, SAR
Izvor: The GlobalCompetitiveness ReportWorld Economic Forum
*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorka za 2014. godinu.
143 N/A* 95 104 121 74 79 83 133 122
01234567
Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)
Financiranje putem lokalnog trita dionica
2009 2010 2011 2012 2013 2014 Globalni prosjek 2014. (148 zemalja)
-
23.2.2015.
40
Etiko ponaanje kompanija(Ethical behavior of firms)
Najbolje rangirana drava:2009. Novi Zeland2010. vedska2011 . Danska2012. 2014. - Novi Zeland
Izvor: The GlobalCompetitiveness ReportWorld Economic Forum
*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorka za 2014. godinu.
129 N/A* 110 76 113 74 58 139 127 61
012345678
Najboljerangiranadrava
Albanija Bosna iHercegovina
Bugarska Hrvatska Grka Makedonija Crna Gora Rumunjska Srbija Slovenija
Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)
Etiko ponaanje kompanija
2009 2010 2011 2012 2013 2014 Globalni prosjek 2014. (148 zemalja)
Rangovi iznad globalnog prosjeka(2011-2014)
Albanija Bosna &Hercegovina
Bugarska Hrvatska Grka Makedonija Crna gora Rumunjska Srbija Slovenija
Efikasnost odbora X XXXZatita interesamanjinskih dioniara = X==X X ==
Jaina revizijskih iizvjetajnihstandarda X XXX XPovjerenje uprofesionalnimenadmentBurzovna regulacija X X=XFinanciranje putemlokalnog tritadionica = ===Etiko ponaanjepoduzea X === ===
2011 naranasta; 2012 zelena;2013 crna; 2014 - plava Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)
-
23.2.2015.
41
Rangiranje kvalitete korporativnogupravljanja u regiji*
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.Albanija 4 3 1 1-2 4-5 3Bosna iHercegovina
10 10 8 6 6 10
Bugarska 5 6 6 5 4-5 6Grka 6 7 9 9 7 8Hrvatska 8 8 7 7 8 4Makedonija 7 4 4 4 1 5Crna Gora 2 1-2 2 1-2 2 2
Rumunjska 3 5 5 8 9 7Srbija 9 9 10 10 10 9Slovenija 1 1-2 3 3 3 1*Kriteriji ocjjene(1) Etiko ponaanje poduzea, (2) Jaina revizijskih i izvjetajnih standarda, (3) Uinkovitost odbora, (4) Zatita manjinskih dioniara, (5) Jainainvestitorske zatite, (6) Suradnja izmeu poslodavaca i radne snage, (7) Povjerenje u profesionalni menadment, (8) Burzovna regulacija
Razvoj korporativnogupravljanja
Prof. dr. sc. Darko TipuriVanjske interesno-utjecajneskupine
Domae i meunarodnookruje
Regulatorniokvir
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
-
23.2.2015.
42
Menaderskikapitalizam
Vlasnikipristup
poduzeu
Pokret zakorporativnoupravljanje
Stakeholderskipokret
Sredinje dekade prolog stoljea 1980 2000
Nastanak korporativnog oblika poduzea(The Muscovy Co. 1555., Spanish Co. 1577.,East India Co. 1601., Virginia Co.of London 1606.)
Sve do poetka prolog stoljea korporacijanije bila dominantan oblik poduzea.Karakteristike bitne za prosperitet korporacije:
ograniena odgovornost investitoraslobodni prijenos investitorskih interesapravna osobnostcentralizirani menadment.
Nastanak moderne korporacije moda najvanije drutveneinovacije prolog stoljea.
Poetak prolog stoljea
Borba za uspostavom monopola nad trgovinomzaina koji su stizali iz Indije(1499. Vasco de Gama - Portugalski monopol,1580. ujedinjenje Portugala i panjolske,zatvaranje pomorskih putova i uspostavamonopola; Nizozemci su 1595. prvi putsamostalno uspjeno organizirali prijevoz robeiz indije)
Osnovni model korporacije
Poduzee(inkorporirano u obliku drutva
kapitala)Menadment i fiziki kapital
Dioniari (u d.d.) ili vlasnici udjela (u d.o.o.)
Odbor
Zaposlenici Kreditori
Dobavljai Kupci
Moizbora
Monadzora
Dividende Vlasnikikapital(equity)
Kamate i povratglavnice
Dugovnikapital (debt)Radna snaga
Plae
InputiTrine cijene Robe iusluge
Trinecijene
-
23.2.2015.
43
Moderna korporacija Pojam koji se odnosi oblik
poduzea u kojem (1) vlasnicivie nisu osobno odgovorni zaobveze niti za bilo kakve drugeobligacije koje poduzeestvara ili moe stvoriti(ograniena odgovornost), kaoi na (2) odvajanje vlasnikefunkcije od funkcijeadministriranja resursimapoduzea, jednu odnajvanijih pojava uekonomskoj povijesti(Adolf Berle i GardinerMeans).
Moderna korporacija je iznjedrilamenadment kao sredinjiinstitucijski mehanizam
Diverzifikacijom rizika istvaranjem likvidnog trita zarazmjenu rizika, modernakorporacija je smanjila cijenukapitala
Prirodni sukob onih koji snoserizik (dioniari) i onih kojiupravljaju rizikom (menaderi)
Berle-Meansov model korporacijeTrite vrijednosnica
Poduzee(inkorporirano u obliku
dionikog drutva)Menadment i fiziki kapital
Odbor
Zaposlenici Kreditori
Dobavljai Kupci
Moizbora
Monadzora
Dioniari
Kamate i povratglavnice
Dugovnikapital (debt)Radna snaga
Plae
InputiTrine cijene Robe iusluge
Trinecijene
Informacije o cijeni dionica
Periodiniizvjetaji
Dividende
-
23.2.2015.
44
Snana uloga menadmenta mijenja razmiljanje o odreenju poduzea
Berle &Means,1932.
ChesterBarnard,1938.
PeterDrucker,1946.-90
Henry Gant,40-te.
MaryParketFollett40-te
Modernakorporacija
Menaderska odgovornostali ne samo prema vlasnicima
MENADERSKIKAPITALIZAM
Baumol,1967.
Galbraith,1967.
Marris,1963.
Monsen &Downs,1965.
Cilj poduzea: maksimizacijaprihoda od prodaje
Negirao ulogu dioniarada nadziru i prate rad
menadmenta
Cilj poduzea: maksimizacijarasta poduzea
Cilj poduzea: maksimizacijaivotnih prihoda menadera
Menaderskikapitalizam
Vlasnikipristup
poduzeu
Pokret zakorporativnoupravljanje
Stakeholderskipokret
1970 1980 2000
-
23.2.2015.
45
Vlasniki pristup poduzeu
Vlasniki pokret (zaetnik: Lewis Gilbert -knjiga iz 1956. Dividende i demokracija)
Prepoznavanje neefikasnostidiverzificiranih korporacija potroaa investicijskog novca Rast vanosti velikihinstitucionalnih investitora(mirovinski fondovi, uzajamnifondovi i osiguravajua drutva) Reakcija dioniara na slabefinancijske rezultate poduzea iodbijanje menadmenta zapriznavanje prava u sudjelovanjuu upravljakim procesima
Slobodni novani tok (eng. free cashflow) definira se kao novac koje jepoduzee stvorilo, a koji preostajenakon predviene uporabe novcasvim projektima koji imaju pozitivnuneto sadanju vrijednost.
Cilj je izbjei neodgovarajuuupotrebu slobodnog novanog tokaod strane menadmenta, osobito uloe investicije ili akvizicijskeaktivnosti koje ne stvaraju dodanuvrijednost.
Vlasniki pristup poduzeu odgovor na probleme menaderskog kapitalizma -
Nobelovac Milton Friedman naglaava kako je prva i jedinaobveza menadera (koji su pravni zastupnici financijskihinteresa vlasnika) jest djelovanje na nain da se maksimizirafinancijska stopa povrata na vlasniki kapital
Poduzea se trebaju ponaati u najboljeminteresu za svoje vlasnike (koji snoserezidualni rizik)Interesi vlasnika dominantno utjeu nastrategiju poduzea (menaderi su agentikoji ostvaruju zahtjeve vlasnika-principala)Najvanija svrha poduzea je ekonomskadjelotvornost i izvedba u funkcijimaksimizacije stope povrata na vlasnikikapital
Prof
itabi
lnos
t
Stopa rastaG1
Pmax
G2
Px
Go
Razliitost interesa vlasnika i menadera
-
23.2.2015.
46
Vlasniki pristup poduzeu odgovor na probleme menaderskog kapitalizma -
...pod drutvenomodgovornou slubenicikorporacije (ne smiju)podrazumijevati bilo todrugo osim stjecanja to jemogue vie novca svojimdioniarima
Friedman naglaava jedina drutvenaodgovornost poduzea je poveanjesvojih profita. Korporacija je instrumentdioniara koji je posjeduju. Akokorporacija daje kontribucije (davanjaneekonomske prirode), ona sprjeavadioniara od njega samog u odluivanjukako bi trebao raspolagati svojimfondovima.
VlasniciMenadment
Menaderi su pravni zastupnici imovine dioniara te su odgovorni za osiguravanje ekonomske efikasnosti poduzea, alii za lou uporabu, tetu i razaranje imovine dioniara. Odgovornost poduzea prema drutvu i drugim stakeholderimaje izvedena varijabla i podreena je glavnom cilju.
RevidiraniBerle-Meansov
model
Trite vrijednosnica
Poduzee(inkorporirano u obliku
dionikog drutva)Menadment i fiziki kapital
Odbor
Zaposlenici Kreditori
Dobavljai Kupci
Moizbora
Monadzora
Kamate i povratglavnice
Dugovnikapital (debt)Radna snaga
Plae
InputiTrine cijene Robe iusluge
Trinecijene
Informacije o cijeni dionica
Periodiniizvjetaji
Dividende
Dioniari
Izravnekonzultacije
Institucionalniinvestitori
Utjecaj vlasnikaveih dionikihpaketa
-
23.2.2015.
47
Menaderskikapitalizam
Vlasnikipristup
poduzeu
Pokret zakorporativnoupravljanje
Stakeholderskipokret
1970 1980 2000
Profit je za business isto kao disanje za ivot.Disanje je bitno za ivljenje, ali nije njegovasvrha. Isto tako, profiti su esencijalni da bipoduzee postojalo, ali nisu razlog njegova
postojanja.Dennis Bakke (AES)
Profit i maksimizacija profita su irelevantneveliine. Profit nije objanjenje, uzrok ili ratioposlovnog ponaanja i poslovnih odluka, on je
ponajprije test njihove validnosti.Peter Drucker
-
23.2.2015.
48
Milton Friedman vs. Edward Freeman
Milton Friedman vs. Edward Freeman jedina skupina koja ima
moralno pravo nakorporaciju su oni kojiposjeduju dionice poduzea(dioniari, odnosno vlasnicipoduzea; shareholders)
mnoge skupine imajumoralno pravo nakorporaciju s obzirom napotencijal korporacije dateti ili koristi timskupinama (interesnoutjecajne skupine;stakeholders)
-
23.2.2015.
49
Zagovornici stakeholderskogpristupa naglaavaju kako jevlasniki model i nerealistian,isto kao i normativno neprihvatljiv
Otvoreno pitanje: Zato bi dioniariimali vea prava od drugihzainteresiranih u poduzeu?
Drava
Supranacionalneinstitucije
Stratekipartneri
Dobavljai
SindikatiKupci
Javnost
Lokalnazajednica
Financijskeinstitucije
Investitori
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Poduzee nije instrumentiskljuivo dioniara, ve svih onihkoji dobavljaju resurse potrebe zanjezino normalno funkcioniranjete ne daju dioniarima za pravo dasvoje interese pretpostavljajuinteresima ostalih stakeholdera.
Stakeholderski model poduzea- odgovor na probleme vlasnikog pristupa? -
PoduzeeKao proizvoa roba i usluga
- kako bi zadovoljio potroakepotrebe
Kao ekonomska jedinica- putem stvaranja
i distribucije bogatstva
Kao drutveni partner- sudjelujui u odravanjui razvoju zdravog drutva
Kao organizator- putem razvoja i odravanjaureenih odnosa u drutvu
Kao inovator-stvarajui nove i bolje proizvode,procese i usluge za potroae i
drutvo u cjelini
Kao trini partner- sudjelujui u odravanju
i razvoju zdravoggospodarstva
Kao poslodavac-u procesu stvaranja, ponude
i odravanja radnih mjesta(kvantitavni i kvalitativni
aspekt)
Poduzee stvara vrijednost preuzimajui itav niz drutvenih uloga i zadataka
-
23.2.2015.
50
Stakeholderi Mitchell, Agle i Wood definiraju stakeholdera kao pojedincaili grupu koji ima jedno ili vie od tri sljedea obiljeja: (1)mo, (2) legitimnost i (3) brzina potrebne reakcije.
Mo je vjerojatnost da e jedan akter unutar drutvenih odnosaprovesti svoju volju unato otporu. Legitimnost je opa percepcija da su akcije nekog entitetapoeljne, ispravne ili prihvatljive unutar odreenog sustavanormi, vrijednosti, vjerovanja i definicija. Brzina potrebne reakcije (eng. urgency) jest stupanj pri kojemuzahtjevi stakeholdera trae neposrednu pozornost.
Posjeduje li neka od interesno-utjecajnih skupina jednu ilivie od navedenih karakteristika, imat e razliiturelevantnost koja se mjeri kao "stupanj do kojeg menaderidaju prioritete konkurentskim zahtjevima stakeholdera"
1. stakeholder spava
5. opasnistakeholder
6. ovisnistakeholder
4. dominantnistakeholder
7. definitivnistakeholder
MO
LEGITIMNOST
BRZINAPOTREBNEREAKCIJE
8. nijestakeholder
2. obzirnistakeholder
3. zahtjevnistakeholder
Stakeholderi
-
23.2.2015.
51
Stakeholderski model- problem korporativnog upravljanja i odreivanja ciljeva -
Glavniciljevi
Interesivlasnika iulagaa
Interesimenadment
a
Interesizaposlenih
Interesikupaca
Interesidobavljaa
Interesisindikata
Interesibankara i
drugih kreditora
Interesi dravei supranacionalnih
institucija
Moral i etikaposlovanja
Interesidrutva islobodnogtrita
Interesistratekihpartnera
Kritiari naglaavaju kako stakeholderskimodel daje filozofiju legitimiziranjamenadmenta kao nositelja nadmonepozicije u djelovanju, kao nezavisnogarbitra izmeu sukobljenih zahtjevarazliitih interesno-utjecajnih skupina.
Problem: Zato bi netko uopeulagao u korporaciju koja nemaza cilj maksimizaciju povrata navlasniki kapital?
Stakeholderskaorijentacija
Socijalnekoristi
Ekonomski ciljevi
Iskljuivosocijalnekoristi
Iskljuivo ekonomske koristi
Kombinirane socijalne iekonomske koristi
tete idrutvenitrokovi
Neefi-kasnost
Pristae vlasnikog pristupa istiu kako je stakeholderski pristup, zapravo, krinka za prevalentni poloaj menadmenta u organizaciji.
Menaderskikapitalizam
Vlasnikipristup
poduzeu
Pokret zakorporativnoupravljanje
Stakeholderskipokret
1970 1980 2000
-
23.2.2015.
52
Korporativno upravljanje ima globalnu vanost
OECD-ovaNaela
korporativnogupravljanja(1999, 2004)
Akcijski planEuropske unije
(2003)
Nacionalnikodeksi
korporativnogupravljanja
New CombinedCode - UK(2003-2010)
Sarbanes OxleyActSAD(2002)
Korporacijski skandali:EnronWorldComParmalatSkandiai dr.
Kriza menaderskog kapitalizma- Vlasniki pokret
Globalizacija i Konvergencijaprakse korporativnog upravljanja
Hrvatska 2007.i 2010.
Vanost vlasnikoga kapitalau korporativnom upravljanju
nudi posjedniku rezidualno pravo u zaradama i likvidacijskojvrijednosti ugovara se vrijeme trajanja poduzea Daje pravo posjednicima:
na izbor nadzornog odbora (ili izravno odbora direktora u nekimsistemima)
za odluku o zamjeni menadmenta za odluku o menadmentskim kompenzacijama pristupa internim mjerama izvedbe na periodinoj osnovi provedbe revizija po posebnim uvjetima odobrenja vanih investicija i poslovnih prijedloga i nakana prije
implementacije nadgledavanja rada menadmenta poduzea.
Williamson, O. E. (1994), Strategizing, Economizing, and Economic Organization, u Fundamental Issues in Strategy: A Research Agenda, Rumelt R.P.,Schendel D. E., Teece D. J. (ur.), Harvard Business School Press, Boston, 1994., str. 389
Daje li vlasniki kapital (iskljuivo) pravo vlasnicima na postavljanje krucijalnih ciljeva poduzea?
-
23.2.2015.
53
Izdvojeno: koristi od korporatizacije
To be Corporation
To be treatedseriously ...Increase
reputation andconfidence ...
Access to newinvestors
Access to cheaperdebt
Funds to grow / Innovate / Expand
INCREASED COMPETITIVENESSVa
njske
koristi
postati korporacija
biti tretiranozbiljnije
poveati reputacijui pouzdanost
pristup noviminvestitorima
pristup povoljnijimkreditima i drugim
izvorima financiranja
fondovi za razvoj, ekspanziju i inoviranje
vea konkurentnost
Primjer: Appleova dva roendana Apple: osnovan 1976. (prvi roendan) kao partnerstvo
Tri partnera: Steve Jobs, Steve Wozniak i Mike Markkule Rast financirali na nain da je Jobs prodao svoj auto, a Wozniaksvoj HP kompjuter
Kako bi pronali nove izvore za financiranje rastakompanije, Apple je napravio javnu ponudu dionica(IPO) u prosincu 1980. (drugi roendan) Prodali su 4.6 mil. dionica po cijeni od 22 USD (poveali sukapital za 101.2 mil. USD koji su uloili u rast kompanije)
da je Apple ostao samo partnersko drutvo nikad ne bi mogaopostati globalna korporacija
-
23.2.2015.
54
Analizainteresno-utjecajnih skupina
Prof. dr. sc. Darko TipuriVanjske interesno-utjecajneskupine
Domae i meunarodnookruje
Regulatorniokvir
Nadzorniodbor iUprava
Dioniari
Menaderi Radnici
Analiza interesno-utjecajnih skupina
1. Tko su stakeholderi organizacije?2. Koji su im interesi, prava i zahtjevi?3. Koje mogunosti i izazove pruaju stakeholderi
organizaciji, a koje organizacija stakeholderima?4. Koje ekonomske, pravne, etike i filantropske
odgovornosti naa organizacija ima?5. Koje strategije i akcije organizacija treba poduzeti
kako bi najbolje upravljala izazovima i mogunostimakoji su vezani za stakeholdere?
-
23.2.2015.
55
Interesno-utjecajne skupine (stakeholderi) Stakeholder je engleska rije za interesno-utjecajnu skupinu u poduzeu (ili nekoj drugojorganizaciji) i oko njega.
Interesno-utjecajne skupine su pojedinci, grupe iorganizacije, kao i koalicije pojedinaca, grupa iorganizacija, unutar i izvan poduzea, koja imajuneka prava, zahtjeve ili interese od poduzea.Iskazuju ih zbog posebnog odnosa, preuzimajuimanji ili vei rizik zbog svoje povezanosti spoduzeem.
Vrste stakeholdera Primarni stakeholderi dobavljai su kritinih resursa
dioniari, zaposlenici, kupci i dobavljai, esto i velikikreditori, ali to jo uvijek ne znai da bi organizacijeinterese svih svojih primarnih stakeholdera trebaladrati jednakima. Njihovi interesi su izravni i opipljivi, aoni su presudni za postojanje i djelovanje organizacije.
Sekundarni stakeholderi su oni na koji neizravno utjeuna organizaciju i njihov status se esto odreuje samomnjezinom aktivnou. Njihovi interesi su neizravni iudaljeni. To su: krajnji potroai, konkurenti, drava narazliitim razinama, javnost, drutvo kao cjelina, medijiitd.
-
23.2.2015.
56
drutveniaktivisti
prosjenipotroai
EuropskaUnija
drava
opa javnost
grupe zazatituokolia
grupegraana
lokalnazajednica
POLITIKOOKRUENJE
EKONOMSKOOKRUENJE
vlada zaposlenici
DRUTVENOOKRUENJE
manjinskeskupine ene
starijizaposlenici
sindikati
aktivisti
TEHNOLOKOOKRUENJE
zajednica vlasnici
poduzee(menadment, dobavljai,
kupci)
potroai/korisnici
potroais posebnimzahtjevima
pojedinci
institucije ipoduzea
lanoviodbora
Tko su stakeholderi poduzea?
Primarni stakeholderi- priroda interesa i moi -
-
23.2.2015.
57
Uloga menadmenta (1/2) rane definicije stakeholdera identificirale menadment
poduzea kao posebnu interesno-utjecajnu skupinu kasnija su odreenja poduzea kao sustava za interakciju
stakeholdera, prepoznavale menadment kao posrednika izmeu relevantnih skupina stakeholdera, ili kao povjerenika koji reprezentira interese poduzea kaocjeline balansira i kompromisira razliite interese,zahtjeve, potrebe i oekivanja stakeholdera; prepoznaje ih,interpretira i prevodi ih u ciljeve i strategije poduzea, tedonosi odluke koje osiguravaju razvoj i dugorono odrivrast sposobnosti poduzea da stvara bogatstvo
Uloga menadmenta (2/2)
Menadment bi trebao identificiratidobavljae kritinih resursa, prepoznati ipriznati interese, zahtjeve, potrebe ioekivanja dobavljaa kritinih resursa, jeruspjena implementacija odluka kojemenadment donosi ovisi upravo o njima stakeholderima organizacije
-
23.2.2015.
58
Analiza interesno-utjecajnih skupina
Analiza interesno-utjecajnih skupina
Matrica utjecaja i vanosti interesno-utjecajnih skupina
utjecaj se odnosi na to koliko jeneki stakeholder moan premaorganizaciji
vanost odnosi na pitanje koliko jeorganizacijsko djelovanje (ope iliposebno djelovanje; projekt ili nekainicijativa) vano ili korisno zastakeholdera.
Utjecaj interesno-utjecajnihskupina je prilino stabilnakategorija, dok vanost ovisi okonkretnim ciljevima kojeorganizacija eli postii.
-
23.2.2015.
59
Matrica utjecaja i vanostiinteresno-utjecajnih skupina
Za uspjeh organizacijskog djelovanja, projekta iliinicijative je od kljune vanosti da interesno-utjecajneskupine iz ovog kvadranta vide svoj interes u njegovojrealizaciji. Organizacija treba razviti dobre radne isuradnike odnose sa stakeholderima kako bi dobilanjihovu potporu, to znai da trebaju biti partneri naplaniranju i implementaciji projekata.
Visok utjecaj ovih interesno-utjecajnihgrupa sugerira da se bez njihove dobrevolje ne moe realizirati neki projekt,djelovanje ili strateki potezorganizacije, a efekt predmetnogdjelovanja nije vaan za stakeholdera.Organizacija ili inicijator nekeprojektne aktivnosti treba neki nainpokuati animirati te grupe s obziromda one mogu biti izvor znatnog rizika izahtijevaju pozorno nadgledanje imenadment.
Stakeholderi pozicionirani u ovompolju e trebati posebne napore iinicijative kako bi osigurali svojeinterese i zahtjeve od organizacije.Njihova vanost, s druge strane,stavlja ih fokus organizacijskogdjelovanja, ali je potreba zastakeholderskim menadmentommala.
vjerojatnostreagiranjaStakeholdera
Analiza interesno-utjecajnih skupina
Matrica bitnosti resursa i vjerojatnosti reagiranja interesno-utjecajnih skupina
to je vei utjecaj i vanost zainteresno-utjecajne skupine(na matrici vanosti i utjecajapoloaji prema gore desno),to je i vea vjerojatnost da estakeholder reagirati i ukljuitise u promatranu situaciju.
Pojedini stakeholderi ustodobavljaju iznimno vane, tj.kritine resurse za dugoroniopstanak organizacije ili zauspjeh nekoga od projekata
vrijednoststakeholderaZa organizaciju
-
23.2.2015.
60
Analiza interesno-utjecajnih skupina
Matrica utjecaja i vanostiinteresno-utjecajnih skupina
Matrica bitnosti resursa ivjerojatnosti reagiranja interesno-
utjecajnih skupina
Stakeholderski model poduzea-usuglaavanje ciljeva i interesa -
-
23.2.2015.
61
Teorijski pristupi stakeholdingu Normativni pristup
reflektira filozofski pogled na pitanja odreenja svrhepoduzea i pravca u kojemu bi ono trebalo biti upravljano
Instrumentalni pristup nije suprotstavljen vlasnikoj koncepciji: poduzee ne moemaksimizirati vrijednost ukoliko ignorira interese svojihstakeholdera; vanost stakeholderskog menadmenta
Deskriptivni pristup pokuava realistino opisati postojeu praksu poduzea unastojanju da zadovolji interese i oekivanja razliitihinteresno-utjecajnih skupina
Dvojbe vezane uz izbor strategije premastakeholderima
pristupiti im direktno ili indirektno zauzeti defanzivnu ili ofenzivnu poziciju prilagoditi se, pregovarati ili manipulirati s pojedinim
interesno-utjecajnim skupinama, a moda i odbitinjihove trabine i zahtjeve
trebamo li koristiti kombinaciju gore navedenihstrategija ili izabrati jednoobrazno djelovanje premastakeholderima
-
23.2.2015.
62
Prioriteti djelovanja prema stakeholderimaModel identifikacijestakeholdera iutvrivanja njihoverelativne vanosti sobzirom na mo,legitimnost i brzinupotrebne reakcije
Strategije prema stakeholderimaovisno o njihovu utjecaju i vanosti
Najvanija skupinastakeholdera:suraivati s njima.
Korisno je razmotritinjihov poloaj uodluivanju ioblikovanju miljenja:ublaiti im utjecaj,obraniti se od njih.
Vana skupinastakeholdera, upotrebi zaosnaivanjem:ukljuiti ih, izgraditisposobnosti i zatitiinterese
Najmanje vane grupestakeholdera:nadgledati ili ignorirati vanost stakeholdera
utjecajstakeholdera
1
2
3
4
-
23.2.2015.
63
Strategije prema stakeholderimaovisno o potencijalima prijetnje i kooperacije
mixedblessingnesuportivan
marginalan suportivan
initelji poveava ili smanjujemogunost prijetnje?
poveava ili smanjujemogunost suradnje?
Stakeholder kontrolira kljune resurse (potrebne organizaciji) Poveava PoveavaStakeholder ne kontrolira kljune resurse Smanjuje Ni jedno, ni drugoStakeholder je snaniji od organizacije Poveava Ni jedno ,ni drugoStakeholder je jednako snaan Ni jedno ni drugo Ni jedno, ni drugoStakeholder jemanje snaan Smanjuje PoveavaStakeholder e vjerojatno krenuti u akciju kojom organizaciju podrava Smanjuje PoveavaStakeholder e vjerojatno krenuti u akciju kojom organizaciju ne podrava Poveava Smanjuje
Stakeholder vjerojatno nee krenuti ni u kakvu akciju Smanjuje SmanjujeStakeholder e vjerojatno oformiti koaliciju s drugim stakeholderima Poveava Ni jedno, ni drugoStakeholder e vjerojatno oformiti koaliciju s organizacijom Smanjuje Poveava
Stakeholder vjerojatno nee oformiti nikakvu koaliciju Smanjuje Smanjuje
initelji koji utjeu na potencijalprijetnje ili suradnje stakeholdera