2009 10 MM

Regionalni magazin o oglašavanju i PR-u

broj 01 / oktobar / listopad /2009 €5 | 5 KM

www.media-marketing.ba issn 1840-4340

Regionalni magazin o oglašavanju i PR-u

oktobar/listopad 2009 €5 | 5 KM | 37 Kn

www.media-marketing.ba issn 1840-4340

MM bih.fh11 5/19/09 12:24 PM Page 1

Composite

C M Y CM MY CY CMY K

Mnogi razmišljaju jedan korak unaprijed, ali samo mi razmišljamo više koraka unaprijed.

bank

Na vodeću poziciju u široj regiji Alpe-Jadran nismo došli tek pukim slučajem. Ta raznolika regija nas je naučila razmišljati i djelovati izvan granica. Oformili smo mrežu stručnjaka, koji danas čine osnovu naše sposobnosti i snage. Pomoću naše brižno osmišljene palete proizvoda, na svaki vaš individualni zahtjev možemo odgovoriti odgovarajućim proizvodom. Mi svaki novi izazov shvaćamo kao podsticaj na nove inovativne korake. I to je jedini mogući način da se stalno iznova razvijamo, i to u vašu korist.

Slijedite svoje snove. www.hypo-alpe-adria.ba

58 Novi medijiDigitalno oglašavanje

59 Novi medijiMobilno oglašavanje

60 MarketingŠta je sve interni marketing

62 KolumnaKreativnost Jugoistočne Evrope

64 Brendiranje gradovaTravnik

66 EsejFotografija

68 Vijesti iz svijeta

72 Top 20Najbolje robne marke na svijetu

76 FestivaliSpikes Asia

80 Advertising metropoleBeograd

7 UvodnikTajfun wmf protutnjao regijom

19 Vijesti iz regije

30 Tema brojaKakojeuregijiorganiziranaoglašivačkaiPRstruka

38 FestivaliWeekend Media Festival

41 NagradeEffie Hrvatska 2009

43 KolumnaKriza: opasnosti i šanse

46 PR10. konferencija HUOJ-a

48 MM u posjetiAgencija Aquarius Ogilvy, Banja Luka

52 KolumnaNekad i sad

54 AgencijeStudio Marketing JWT

SADRŽAJ

DAvoR BRuketA i NikolA ŽiNić, oDNoSNo NJihovA Re-klAmNA AgeNciJA BRuketA&ŽiNićom, NAJzNAčAJNiJA Su poJAvA NA oglAšivAčkom tRŽištu RegiJe, NAkoN što Su DRŽAve NAStAle NA tlu Bivše JugoSlAviJe izišle iz RAtA. RiJeč Je o NAJBRŽe RAStućoJ AgeNciJi Ne SAmo u hRvAtSkoJ, AgeNciJi koJA Je pRoteklih goDiNA oSvo-JilA NAJviše DomAćih i međuNARoDNih NAgRADA, A DAvoR BRuketA i NikolA ŽiNić Su pozivANi DA BuDu člANovimA NAJpReStiŽNiJih međuNARoDNih ŽiRiJA. NJihov goDišNJi izvJeštAJ zA poDRAvku S kNJiŽicom RecepAtA ‘iSpeci pA Reci’ Je, vJeRoJAtNo, JeDAN oD NAJ-NAgRAđivANiJih kReAtivNih uRADAkA u ovome DiJelu SviJetA u pRošloJ goDiNi.

25 mm iNteRvJu

Izdavač /NO LIMIT Udruženje za promociju i razvoj kreativne industrije Branka Mikulića broj 1 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel.: + 387 33 272 950 Fax: + 387 33 272 951 Mob.: + 387 61 224 138

Direktor i glavni urednik /Ekrem Dupanović [email protected] /Nastja Mulej (Ljubljana) Vesna Marđonović (Ljubljana) Drago Živković (Zagreb) Vladimir Čeh (Beograd) Belma Mujadinović (Sarajevo) Asja Dupanović (New Delhi)

Selma Prodanović (Beč) Lazar Džamić (London) Sonja Lavrenčič (Dubai)Lektor /Slavko ŠantićOglasi i pretplata /Tel.: + 387 33 272 950 Fax: + 387 33 272 951 Mob.: + 387 61 224 138 [email protected]

Design /CommunisDTP /FilipŠtampa /Bemust Sarajevo

Media Marketing izlazi jednom mjesečno

Foto / DORIJAN KLJUN

MEDIA MARKETING / 7

Ne zNAm kAko Se DogoDilo, Ali oktoBAR/liStopAD Je NAkRcAN eveNtimA, feStivAli-mA i koNfeReNciJAmA u RegiJi DA Je gotovo Nemoguće NA Sve Stići. SASvim Je izvJeSNo DA Bi NA Nivou RegiJe tReBAlo foRmiRA-ti kooRDiNAciJu StRukovNih uDRuŽeNJA kAko Bi Se utvRDio kAleNDAR koJi će oD-govARAti oRgANizAtoRimA, poSJetitelJimA i SpoNzoRimA. WeekeND meDiA feStivAl Je čiNJeNicA koJu Svi oRgANizAtoRi, u mJeSe-cu što SliJeDi koNfeReNciJi u RoviNJu, mo-RAJu uzeti u oBziR.

Prošlo je gotovo šest i po godina od pojave prvog broja Media Marke-tinga. Došlo je vrijeme da ga pod-

mladimo i uljepšamo i to smo učinili vrlo temeljito. Sada u rukama držite prvi broj regionalnog magazina o oglašava-nju i PR-u. Za one koji su prvi put dobili primjerak MM-a treba kazati da je ovo novi format, novi layout i magazin sa znatno povećanim brojem strana.

Za novi izgled "kriva" je sarajev-ska agencija Communis čiji su kreatori osmislili novo odijelo. Materijal je na-bavljen od Igepa papira, a za produk-ciju je zadužena kreativna štamparija Bemust. Za eventualne greške krivi smo mi u redakciji. Ako ih u ovom broju i ima, učit ćemo se na njima i truditi se da ih ubuduće bude što manje. Niko nije bezgrešan.

A sada o ozbiljnijim stvarima.Vjerujem da je puki slučaj da se

u oktobru/listopadu mjesecu u regi-ji organizira osam događaja od kojih većina očekuju posjetu predstavnika oglašivačke i PR struke iz cijele regije. Nemoguća misija! Nedostaje vremena, a ni s novcima situacija nije ništa bolja. Novca je za kotizacije, troškove putova-nja i smještaja ove godine manje nego ranije. Prevelika je koncentracija festi-vala i konferencija u jednom mjesecu da bi učesnici i sponzori to mogli lako podnijeti. Osim toga, Weekend Media Festival, koji je početkom druge polo-vine septembra/rujna okupio u Rovinju 2.000 učesnika, predstavlja činjenicu o kojoj organizatori događaja koji slijede moraju voditi računa, ukoliko žele biti uspješni u onome što čine.

Samo letimičan pregled oktobar-skog/listopadskog kalendara argumen-tira iznesenu tvrdnju. Prva dva dana u mjesecu zauzela je Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ), organiza-cijom svoje desete godišnje konferen-cije koja je održana u Zagrebu. U isto

vrijeme i u istom gradu samo na dru-goj lokaciji odvijala se 4. Hrvatske Effie konferencija i svečanost dodjele prve Effie nagrade za efikasnost oglašavanja u Hrvatskoj. Odmah po završetku ove dvije konferencije, u Portorožu je počeo petodnevni Golden Drum Festival koji je ove godine privukao i PR-ovce pošto je u svoj takmičarski program uključio i PR kategoriju. Par dana nakon Golden Dru-ma kreće serija PR konferencija: Saraje-vo PR Open (14.10), konferencija Društva Srbije za odnose s javnošću (Subotica, 15. do 17.10.), konferencija Društva za odnose s javnošću u BiH PRIBA (Zenica 16. i 17.10.), Slovenska konferencija za odnose s javnostima (Podčetrtek, 21. do 23.10.) i Taboo Marketinški događaj godine u Srbiji (Beograd, 27. do 30.10.). Mnogo za mjesec u kojem oglašivači po-kušavaju da pronađu ostatke budžeta po raznim ćoškovima ne bi li, koliko-to-liko sustigli ono što su propustili u ovoj godini zato što su štedjeli na budžetu za komunikacijske akivnosti. Mnogo za mjesec u kojem agencije prave analize poslovanja i pokušavaju iznaći moguć-nosti da se, koliko-toliko do kraja go-dine primaknu ostvarenju planiranih finansijskih ciljeva. I, naravno, mnogo za medije koji nastoje u ostatku godine prodati što više vremena i prostora ne bi li umanjili procenat neostvarenja go-dišnjeg plana.

Tema ovog broja Media Marketinga je posvećena istraživanju o organizira-nosti oglašivačke i PR struke u regiji. Sva su udruženja u svojim dokumen-tima zapisala međunarodnu saradnju kao obaveznu aktivnost, samo što to inostranstvo traže u zemljama izvan naše regije. Krajnje je vrijeme da se malo okrenemo sebi (regiji) i pokuša-mo razgovarati o međusobnoj saradnji. Dogovor o zajedničkom kreiranju kalen-dara za najvažnije događaje bi već bio dobar prvi korak.

UVODNIK

tAJfuN WmfpRotutNJAoRegiJomPiše / EKREM DUPANOVIĆ

10/ MEDIA MARKETING

Branding Centar iz Bosne i Herce-govine i Brand Magazin iz Srbije pokrenuli su pregovore o pokre-

tanju inicijative Brand povelja u Bosni i Hercegovini.

Cilj ove saradnje je realizacija Twinning programa baziranog na konceptu i know-how kapitalu Brand povelje – dokumenta koji potpisuju pojedinci, kompanije i javni subjekti i time izražavaju svijest o opšte-nacionalnom značaju brending filozofije i sopstvenoj društvenoj ulozi i odgovorno-sti u procesu razvoja i unapređenja ‘Naci-onalnog branda – branda države’. Potpi-sivanje Brand povelje u BiH je planirana sredinom novembra 2009. godine, a bit će dostupno svim građanima i institucijama u Bosni i Hercegovini!

Brand povelju u BiH će implemen-tirati Branding Centar BiH, a na osno-vu iskustava uspješne implementacije Brand povelje 2007. godine u Srbiji, koja

je prepoznata kao projekt od visokog javnog i državnog značaja. Prva javna informacja o pokretanja Brand povelje u BiH, objavljena je u dokumentu ‘Kvar-talni monitoring i analiza nacionalnog brendinga Srbije 2009’.

Brand povelja je sistem koji nudi sva potrebna rješenja za uspješnu im-plementaciju kvalitetnog procesa nacio-nalnog brendinga. Ovi procesi uključuju definisanje svih dostupnih instrumena-ta za strateški i suštinski razvoj nacio-nalnog brenda.

Osnovna snaga inicijative Brand povelja, kojom prevazilazi druga po-znata rješenja u svjetu, jeste naučni pristup i koncept otvorene medijske, javne inicijative kojom se gradi par-

tnerstvo privatnog i javnog sektora i ispunjava osnovni uslov postizanja epiteta – Nacionalni brand.

Ovim konsenzusom se stvara aku-mulacija intelektualnog i drugog kapita-la privatnog i javnog sektora, te rješava glavni problem sa kojim se sreću sve dr-žave-izbjegavanje negativnog koncepta u kojem se proces nacionalnog brendinga u potpunosti nalazi u rukama državnih organa i sistema.

Potpisivanje inicijative Brand pove-lja je zabranjeno političkim strankama i drugim političkim organizacijama u cilju zaštite cijelog procesa i inicijative od politizacije.

Inicijativa je otvorenog tipa i pozi-va sve one koji se prepoznaju u razvo-ju ove oblasti da se uključe i doprinesu daljem razvoju brendinga kao krucijal-nom, suštinski potrebnom i najbitni-jem elementu u procesu nacionalnog brendiranja i razvoju savremene eko-nomije i društva.

Brand povelja je prepoznata kao najsnažniji koncept razvoja brendinga u Srbiji i oko sebe je okupila vodeće su-bjekte privrede i kulture. Prvi potpisnici ovog dokumenta su: SIEPA, Privredna Komora Srbije, Akcijski Fond Republike Srbije, Srpski Institut za javnu diploma-tiju, Apatinska pivara, Danube Foods Group, Si&Si Group, UEPS, Brand Fair, Exit Team, Communis, New Moment,

Color Press Group, Orange Studio, Bel-grade Beer Fest, Kraljevski Red Vitezova, Beogradska filharmonija, Direct Media, Interaktiv, Pristop, Centar za ekologiju i turizam, Centar modernih veština, Ta-njug, HTTPool, British International Sc-hool, Profile, kao i umjetnici Đule Van Gogh i Slobodan Trkulja….

Svi koji žele učestvovati u potpisi-vanju Brand povelje u BiH i time dati vlastiti doprinos u razvoju nacionalnog branda mogu proslijediti svoje kontak-te na [email protected] i tako se svrstati među prve potpisnike ovog zna-čajnog dokumenta.

Brand povelja nije jedini projekat kojeg Com-Art Branding centar planira lansirati u ovoj godini. Azra Pleše, direk-torica Com-Art Branding centra:

“Branding Centar do kraja godine pla-nira i promociju BC Brand Quality Stan-darda, za kvalitetno upravljanje brandom, koji je zapravo – prvi bosan-skohercego-vački standard. Ponosni smo što je stan-dard već prihvaćen u Crnoj Gori i Hrvat-skoj, čime je našoj zemlji data još jedna mogućnost izvoza čistog bosanskoherce-govačkog intelektualnog kapitala.

Još jedna inicijativa iz Branding Centra, koja će se kao zaseban projekt pojaviti na tržištu u novembru 2009. go-dine, je dodjela znaka – BH Origin za kompanije i proizvode koji nose autoh-tono i autentično porijeklo iz BiH”.

Sportski događaj decenije, kako su ga mnogi nazvali, fudbalska utakmica između reprezentacija

Srbije i Francuske, izazvao je veliku medijsku buru u Srbiji. Jedna kampa-nja se ipak izdvojila od ostalih svojim intezitetom i bogatim sadržajem, ali i podizanjem pozitivne pobjedničke atmosfere cijele nacije. U pitanju je kampanja Srce na teren kompanije Del-ta Sport, koja je realizovana uz pomoć PR agencije Communis.

Prvi događaj, na kome je promovi-rana ova dugo očekivana utakmica, bio je otvaranje nove Nike Performance pro-davnice u Beogradu. U prijepodnevnim satima prolaznici su u izlogu nove Nike Performance prodavnice, koja se nalazi na samom početku Knez Mihajlove uli-ce, mogli umjesto lutki vidjeti poznate sportiste – fudbalera Ivana Obradovića, vaterpoliste Nikolu Rađena, Živka Goci-

ća, Slobodana Sora, Marka Avramovića, te atletičarke – Tatjanu Jelaču i Jelenu Jotanović. Istog dana, na platou ispred same prodavnice, posjetioci su uživali u akrobacijama najboljih freestylera na Balkanu. Njihovi trikovi s loptom nikoga nisu ostavili ravnodušnim, tako da su se i neki od prolaznika, uz asistenciju profesionalaca, manje-više uspješno oprobali u freestylingu. Večernji termin bio je rezervisan za modnu reviju u ko-joj su uživale i vip zvanice. Manekeni i mankenke su ovoga puta bili sporti-sti – Milorad Čavić, Marko Kešelj, Nikola Lazetić, Tijana Prendović, popularni Dr. Feelgood, kao i mnogi drugi. Prodavnicu je svečano otvorio Radomir Antić, selek-tor fudbalske reprezentacije Srbije.

Prvoga dana septembra Beograd je i zvanično počeo da odbrojava vrijeme do utakmice Srbije sa Francuskom, koja je odigrana 1:1. U okviru kampanje Srce

na teren fudbaler reprezentacije Srbije Ivica Dragutinović je na simboličan na-čin, pritiskanjem dugmeta na satu na Trgu Republike, označio odbrojavanje pred najvažniji sportski događaj godine.

Na kraju, trud kompanije Delta Sport i cijele nacije se isplatio. Ambijent na stadionu bio je za pamćenje, a nerije-šeni rezultat vodi reprezentaciju Srbije krupnim koracima ka Južnoj Africi.

BRAND povelJA u Bih

SRce NA teReN

MEDIA MARKETING / 11

Reklamna agencija Bruketa&ŽinićOM, jedna od najnagrađivanijih u regi-ji, pobijedila je na tenderu azer-

bejdžanskog mobilnog operatera Nar Mobile. Azerbejdžanci su za sudjelova-nje na tenderu, osim reklamne agenci-je Bruketa&ŽinićOM, pozvali i agencije poput Young and Rubicam Ukraine, Ark Thompson Russia (dio JWT Worldwide) i Ogilvy Turkey.

Bruketa&ŽinićOM osmišljavat će cjelokupnu komunikaciju za brand Nar Mobile, što podrazumijeva bran-ding, osmišljavanje komunikacijske i kreativne strategije, oglašavanje, in-teraktivnu komunikaciju, promociju i aktivnosti na mjestu prodaje. Farrukh Mahmudov, marketing menadžer Nar Mobile-a komentira:

“Agenciju Bruketa&ŽinićOM iz Hrvat-ske odabrali smo zbog njihovog suvreme-nog i mladalačkog stava, kao što je i Nar Mobile vrlo mladi azerbejdžanski brand. U njima smo prepoznali potencijal za brigu o brandu i praćenje njegove strategije.”

Sanja Petek-Mujačić, Client Service Di-rector agencije Bruketa&ŽinićOM , dodaje:

“Suradnja s Nar Mobile-om, na koju smo izuzetno ponosni, rezultat je naše strategije širenja na međunarodno trži-šte. S obzirom da je poznavanje lokal-nog tržišta i potrošača preduvjet svake dobre i učinkovite komunikacije, za taj smo natječaj odradili istraživanje tako što je dio tima naše agencije otišao u Azerbejdžan, kako bi što je više moguće “osjetili” njihovu kulturu, ali i kulturu samog branda. Time smo naš standar-dni način rada jednostavno prenijeli i na suradnju s Nar Mobile-om.”

Moe Minkara, kreativni direktor agencije Bruketa&ŽinićOM, kaže:

“Azerbejdžan je velika zemlja sa bogatom kulturom i snažnim gospo-darskim rastom. Na tom tržištu vidimo veliki potencijal za rast naše agencije.”

Nar Mobile u Azerbejdžanu djeluje

od 2007. godine, a trenutno ima preko 1.300.000 korisnika.

Naftom bogat Azerbejdžan sa-mostalna je država od 1991. godine, nakon što se otcijepila od tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Ima 8,5 milijuna stanovnika s BDP-om od 31 milijarde dolara i prosječnim godišnjim rastom od 21%, koji je 2006. bio najveći na svijetu od čak 25% (Svjetska banka, 2007.). Većina stanovništva govo-ri azerbejdžanskim jezikom, a manji dio ruskim. Osim naftnog i plinskog bogatsva, koji su i temeljna gospo-darska grana (60%), zemlja ima i po-ljoprivrednih bogatstava, te uglavnom dobro obrazovanu radnu snagu s ja-kom poduzetničkom tradicijom. Narod Azerbejdžana jedan je od najstarijih na svijetu, te ima bogato povijesno i kul-turno nasljeđe. Nakon osamostaljenja od Sovjetskog Saveza azerbejdžansko društvo prošlo je kroz tipičan proces demokratizacije, a danas u njemu dje-luju 42 registrirane političke stranke (izvor: Svjetska banka).

Prema izvješću MMF-a iz svibnja ove godine, Azerbejdžan je jedna od ri-jetkih tranzicijskih država koja će 2009. godinu završiti u plusu po BDP-u, pa je, sudeći po tome, zasigurno riječ o per-spektivnom tržištu.

Oglašivačka agencija Futura DDB, koja se ove godine svojim rado-vima po sedmi put uvrstila među

finaliste Međunarodnog festivala ogla-šavanja New York Festivals, osvojila je bronzanu medalju za knjigu JB, te tako, po mišljenju priznatih stručnjaka u me-đunarodnom žiriju ponovo dobila potvr-du da je među najkreativnijim na svijetu.

Nagrađeni rad (oglašivač Janez Bra-tovž), pod koji se kao kreativni direktor potpisao ugledni dizajner Žare Kerin, sadrži fotografdije vodećeg slovenskog fotografa na području kulinarstva Janeza

Pukšiča. Prelom knjige je uradio Mar-jan Božič, a štampana je u Gorenjskom tisku. To je već treća nagrada na me-đunarodnim festivalima za knjigu JB Ze-mlja-more, Okusi iz Slovenije, jer je 2008. godine dobila platinastu nagradu na fe-stivalu Creativity Awards i veliku nagra-du na Slovenskom festivalu oglašavanja. Među ovogodišnje finaliste New York Fe-stivals se uvrstio još jedan rad agencije Futura DDB – pozivnica za najprestižniju liniju vina Opoka vinarije Simčič.

»Bilo mi je veliko zadovoljstvo da sarađujem s odličnom ekipom kreati-vaca koja je pripremala monografiju

Zemlja-more, Okusi iz Slovenije. Medalja na New York Festivals potvrđuje da smo dio najboljih i predstavlja veliki motiv za naš budući rad.« – kazao je kreativni direktor Žare Kerin, koji se pobrinuo za dizajn i grafički izgled nagrađenog rada.

New York Festivals Advertising Awar-ds je međunarodni festival oglašavanja koji je ove godine održan 52. put i spa-da među najveća i najstarija takmičenja u industriji oglašavanja na svijetu. Na Festival su ove godine prijavljeni radovi iz 80 država, koje su u okviru velikog ži-rija ocjenjivali kreativni direktori iz 255 agencija i 55 država.

BRuketA&ŽiNićom oSvoJili AzeRBeJDŽANSki NAR moBile

NeW YoRk feStivAlS: BRoNzANA meDAlJA zA AgeNciJu futuRA DDB

Žare Kerin

12/ MEDIA MARKETING

Unicef Slovenija je u saradnji s oglasnom agencijom Publicis ne-davno počeo s realizacijom ne-

konvencionalne kampanje koja se te-melji na direktnoj komunikaciji, uličnoj gerili i PR podršci. Cilj akcije, pod nazi-vom Sklonimo ruandsku djecu s ulica, jeste da se prikupe sredstva za pomoć djeci koja žive na ulicama afričke drža-ve Ruanda i u slovenskoj javnosti podići svijest o ovom problemu.

Da bi slovenskoj javnosti što bolje predstavili krutu stvarnost kojoj je ru-andska sirotinja izložena svakodnevno, u ljubljanskoj agenciji Publicis su make-te djece u prirodnoj veličini izložili na milost i nemilost prolaznicima Čopove ulice u Ljubljani. Za deset dana djeca su doživjela mnogo toga, od loših vre-menskih uslova do vandalizma. To sve još nije ništa u poređenju sa stvarnim uslovima u Ruandi.

Kampanju je Publicis podržao s ma-terijalima koji prikazuju neobična pre-noćišta ruandske djece: to može biti gradski citylight, časopis (umetak) s kojim se dijete pokrije ili dječija kući-ca za igru u kojoj ruandska djeca zaista spavaju (direktna pošta).

S pravim dječijim krevetićem, koji

je takođe postavljen na ulicu, kreativci Publicisa su se željeli još više približi-ti roditeljima slovenske djece. Njihova djeca spavaju u zavjetrini sigurnog doma, krevet ruandskog djeteta je izlo-žen mračnoj ulici.

Nakon svakih 200 eura koje građa-ni Ljubljane uplate putem SMS poru-ka, s ulice će biti sklonjena jedna ma-keta djeteta, što simbolizira činjenicu da je Unicefu potrebno 200 eura da sigurno smjesti jedno dijete koje živi na ulicama Ruande.

Elementiakcije: direktna i elektron-ska pošta, internet stranice i psaice, seri-ja štampanih oglasa, umeci, advertoriali, svjetlosne vitrine, ulična gerila, tv-oglas, radijski oglas, konferencija za novinare.Naručilac:Unicef SlovenijaKreativnaagencija: PublicisMedijskaagencija: ZenithOptimediaDigitalnaagencija: DiggitalVođeprojektauagenciji: Luka Klemenc, Katja Kavčič, Urška Ilc, Barbara ŽejnKreativnidirektori: Miha Bevc, Mitja Pe-trovič, Gal ErbežnikTekstopisci: Urša Klajder, Irena MarčetičArtdirektorica: Petja MontanezProdukcijska kuća: Art Rebel 9 d.o.o., 100 d.o.o.

SkloNimo RuANDSku DJecu S ulicA

N a sastanku globalnog Art Direc-tors Cluba u New Yorku odlučeno je da se po prvi put u istoriji ADC

NY ustanovi međunarodna mreža pred-stavnika koji će u svjetskoj kreativnoj javnosti promovirati klupsko članstvo i samim tim korist koja iz toga proizilazi.

U svojoj ranoj fazi međunarodna mreža ADC ima 15 predstavnika koji pokrivaju 28 država. Za područje Bo-sne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Republike Makedonije, Slovenije i Srbi-je izabran je Eduard Čehovin, vlasnik i

kreativni direktor Design Centra i profe-sor na Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn na Fakultetu u Ljubljani.

Ideja ADC New York je da se na ni-vou svake države uz pomoć lokalnih partnera promoviraju različiti programi i aktivnosti ADC NY, kao što su ADC Annu-al Awards, ADC Young Guns i prestižnog novoustanovljenog ADC Cube (Eduard Čehovin je, zajedno sa Tanjom Devetak, prvi dobitnik ADC Cube Award u regiji).

Globalni Art Directors Club (www.adc.global) je najstarija i najprestižnija

međunarodna organizacija takve vrste u svijetu, koja je osnovana davne 1920. godine u New Yorku. ADC je neprofitna profesionalna strukovna organizacija, čija je misija da povezuje kreativce s područja različitih oblasti vizualnih ko-munikacija (oglašavanja, dizajna, inte-raktivnih medija…) iz cijeloga svijeta i da svojim aktivnostima podigne na viši nivo razmjenu kreativnih ideja u cijelom svijetu. Njegova misija je, isto tako, da pomaže mladim kolegama i studentima koji se odluče da krenu u tom pravcu,

putem organizovanja posebnih semina-ra, predavanja, izložbi, prezentacija itd.

Ukoliko želite da dobijete više infor-macija o ADC New York i njegovim bu-dućim aktivnostima obratite se Eduardu Čehovinu na mail: [email protected].

međuNARoDNA mReŽA pReDStAvNikA ADc NY

Eduard Čehovin

14/ MEDIA MARKETING

Sarajevo Jazz Fest je i ove godine imao privilegiju da mu kreativ-ni dio kampanje radi sarajevska

agencija Communis. Ko se sjeća proš-logodišnje ideje s jazz muzičarem koji na ruci ima šest prstiju, što je sim-boliziralo virtuoznu muzičku interpre-taciju učesnika Festivala, prepoznat će u novom idejnom rješenju plakata nastavak ideje koja prednost daje vr-hunskom jazzu, koji iz interpretacije prelazi u domen potiskivanja svih čula osim čula sluha – zatvoriti oči i sav se pretvoriti u uho, slušati muziku i uživati u njoj.

Kristalno jasna i čista poruka!I ove godine autor plakata je Go-

ran Lizdek, koji za Media Marketing komentariše svoje najnovije kreativno ostvarenje:

“Kao ljudi čiji je posao da vizuel-no komuniciramo, uvijek nam je bila namjera tu komunikaciju svesti na što jednostavniji, konkretniji i, narav-no, kreativniji nivo. U spoju tih odlika upravo leži onaj šarm kojim kreativci osvajaju svoju publiku. Ostaviti kon-cept jednostavnim, očistiti ga od su-višnih elemenata kojim skreće pažnju sa osnovne poruke, naravno, nije lako. Ali, biti tako strog i minimalističan u predstavi koncepta značilo bi biti po-malo ograničen u predstavi onoga što je jazz, odnosno muzika koju imamo

priliku slušati na ovom festivalu. To nas ograničava u namjeri da konceptu ostavimo dovoljno prostora da simul-tano sadržava više od jedne primarne poruke. Tih poruka je, naravno, više. Možemo jednostavno tumačiti da je zvučna percepcija u ovom slučaju naj-bitnija, pa je smještamo prije vizuelne ili, pak, da smo odlučili zatvoriti oči pred svakidašnjom situacijom i okre-nuti se svijetu apstraktnog zvuka... Ukratko, kada tumačite ovaj plakat ra-dite upravo ono što rade i jazz muziča-ri – improvizujete interpretaciju!”Kreativnidirektor:Ajna Zlatar.Artdirektor, fotografija, grafičkidizajn:Goran Lizdek.

Digitel komunikacije, najveća grupa kompanija za integrirane komunikacije u Hrvatskoj, ide

ukorak s promjenama u oglašivačkoj in-dustriji i okruženju, te su stoga izvršene neke organizacijske promjene s ciljem unapređenja rada grupacije. U Digitel komunikacijama vjeruju kako će ove promjene svim klijentima grupacije u svakoj situaciji osigurati još veću brzi-nu i fleksibilnost, te još više standar-de kvalitete traženih komunikacijskih proizvoda, usluga i rješenja, kao i svih drugih odgovora na njihove suvremene potrebe u komunikacijskom menad-žmentu.

Nastavno na novosti u organizaciji i načinu funkcioniranja Digitel komunikacija kao grupe, Aljoša Roksandić je ostao na čelu Grupe kao predsjednik Uprave, u koju sada ulazi i Kristina Laco, dosadašnja di-rektorica Premise, kao član Uprave i glavna izvršna direktorica. Uz Aljošu Roksandića i Kristinu Laco, Upravu sada čine i Violeta Colić, dosadašnja zamjenica direktorice Premise, koja dolazi na poziciju izvršne direktorice za ljudske resurse i Hrvoje Bošnjak, član Uprave Digitel Pristop Gru-

impRovizAciJA iNteRpRetAciJe


Sarajevska agencija Fabrika je ne-posredno prije izlaska ovog broja Media Marketinga završila rad na

tri projekta koje ekskluzivno predstav-ljamo. Riječ je o projektima za Bosna-lijek, Nogometni savez Bosne i Hercego-vine iInternacionalni teatarski festival MESS 2009.

Pored kreiranja Profila kompanije, Fabrika je kreativno osmislila i produ-cirala korporativni TV spot za Bosnali-jek, u kojem na posebno vizualiziran način predstavlja savremene poslovne procese unutar kompanije, nasmijane i poslovne visokostručne uposlenike i visoke tehnološke procese proizvodnje.

Bosnalijek, vodeća bh. farmaceutska kompanija, zahvaljujući svojoj poslovnoj orijentaciji i strategiji zasnovanoj na ra-zvoju vlastitog asortimana, danas izvozi na više od 20 tržišta u svijetu.

Kreativni koncept Fabrika Sarajevo.Produkcijski tim čine: režija Salem

Kapić Kantardžić, direktor fotografije Erol Zubčević, scenografija Sanda Popo-vac, styling Sanja Džeba, make-up Mari-na Božanić, produkcija Fabrika Sarajevo

U dogovoru s fudbalskom reprezen-tacijom BIH Fabrika je organizirala foto shooting svih BH reprezentativaca, sa željom da bosanskohercegovačka re-prezentacija dobije jedno novo “lice”. Svi igrači okupljeni u Hotelu “Hercego-vina” na Ilidži, odvojili su “svojih” 15 minuta za ovaj projekat. Sav materi-jal dalje će biti kortišten za što bolju

i kvalitetniju promociju reprezentacije Bosne i Hercegovine.Lokacijazasnimanje: Hotel “Hercegovi-na” Ilidža.Kreativnikoncept:Fabrika Sarajevo, fo-tograf Almir Zrno, styling Ina Arnautalić i Hatidža Hadžimuhamedović, frizer El-vir Bajrić, make-up Marina Božanić

Ekskluzivno objavljujemo i oficijelni plakat za Internacionalni festival MESS 2009, koji će se održati od 16. do 26. 10. 2009. godine.Grafički dizajn: Fabrika Sarajevo, Amer Mržljak.

pe, koji je i u Digitel komunikacijama sada član Uprave i izvršni direktor za financije.

Uz upravljanje poslovanjem, Uprava Grupe će voditi i posebnu brigu o jačem korištenju sinergija brandova Digitel ko-munikacija i integraciji poslova unutar Grupe u funkciji potreba klijenata,s ci-ljem stvaranja dodanih vrijednosti. Još jače povezivanje svih agencija podrazu-mijeva i veći naglasak na razmjeni znanja unutar Grupe i jačanju kompetencija svih stručnjaka grupacije, što će rezultirati još boljom kvalitetom proizvoda i usluga.

S druge strane, promjene koje su u toku podrazumijevaju daljnje širenje po-slovanja, te specijalizacije u pojedinim područjima integriranih komunikacija. Zato su osnovane i neke nove tvrtke. Osnovana je Renderspace Croatia, tvrt-ka specijalizirana za digitalne medije, te još dvije nove tvrtke u području enterta-inmenta – Ujedinjene produkcije i Torpedo.

Ujedinjene produkcije predstavljaju novost u regionalnoj industriji zabave. Naime, povezujući moderne marketinške koncepte „brendirane zabave“ i moderni menadžment produkcije zabavnih sadr-žaja, nova tvrtka će surađivati s različitim

produkcijskim kućama s ciljem kreiranja, proizvodnje, promocije i prodaje najkva-litetnijih projekata zabavnog sadržaja u Hrvatskoj i regiji – od televizije, digitalnih i mobilnih kanala, do organizacije doga-đaja i izdavaštva.

Poseban dobitak pojavom Ujedinje-nih produkcija osjetit će oglašivači, ko-jima će tvrtka ponuditi inovativan izbor i stručnu brigu za efikasan pristup njiho-vih brendova ciljanim skupinama. Glavna i odgovorna osoba za ovaj značajan novi aspekt poslovanja Digitel komunikacija je Dario Vince, koji se nakon petnaest dugih plodonosnih godina Digitela i tra-dicionalnog komunikacijskog biznisa od-lučio prihvatiti ovog izazova. Mjesto v.d.

direktora Digitela preuzima Sanja Milino-vić, koja je već godinama na različitim funkcijama jedna od najvažnijih osoba u poslovanju Digitela.

Eventi su značajan dio poslovanja DP Grupacije i komunikacijskih potreba tržišta, koje se kontinuirano mijenjaju, zbog čega je osnovana još jedna tvrtka za evente, nazvana Torpedo koja će se baviti osmišljavanjem posebnih event projekata za tržište poput Weekend Me-dia Festivala, Minivala i Plavog zuba, dok će Da!-ovci nastaviti s organizacijom najboljih evenata u regiji po narudžbi klijenata. Upravljanje i vođenje Torpe-dom preuzima dvojac Tomo Ricov i Boris Kovaček, koji su svojim dosadašnjim ra-

dom pokazali da znaju ne samo napra-viti odlične tulume, nego i puno više od toga, a na mjesto direktora agencije Da! dolazi Igor Cenić, jedan od Digitelovih ključnih ljudi za vrhunske evente.

Također, kako menadžment Premise prelazi u Digitel komunikacije, na mje-sto direktora Premise dolazi Boris Le-šić, koji je i dosad bio dio menadžmenta Premise radeći na poziciji direktora za razvoj agencije. Iza Borisa Lešića je niz uspješnih komunikacijskih i poslovnih projekata, a jedan od njih svakako je Predikat, vodeća specijalizirana tvrtka za odnose s javnošću u Primorju, Istri i Dalmaciji koju je Boris podigao, te i dalje uspješno vodi.

pReStRoJAvANJe u Digitel komuNikAciJAmA

fABRikANti kReAtivNih iDeJA

16/ MEDIA MARKETING

Oglašivačka agencija Luna\TBWA je pripremila novu kampanju za Novu ljubljansku banku,čiji

je cilj da predstavi njene savremene tržišne puteve. Kampanja je nami-jenjena tržištima Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne gore, Koso-va i Makedonije.

Svaki se put obično završava vratima, što su u Luni metaforički preveliu ideju kampanje. U NLB vodi čak mnoštvo najra-zličitijih “vrata” – od telefona do računara.

Elementiakcije: tv-oglasi (integralna verzija i 4 produktne varijante), štam-pani oglasi, veliki plakati, svjetlosne vitrine, pasice na internetu, štampane pasice, POS materijali, pokloni – više od 40 elemenata za pojedinu banku.Naručilac:NLB d.d.Agencija:Luna TBWA.Vođaprojekta:Tina StojanovskiKreativnidirektor:Samo GeršakTekst: Vlasta Merc

Artdirektor:Jure SotlerDizajner:Matjaž StareFotograf:Tomo BrejcRežiser:Miha MlakerProdukcijskakuća:PropelerMuzičkapodloga: Mateja Starič.

Katolički tjednik, čiji je izdavač Vrhbosanska nadbiskupija iz Sara-jeva, uskoro će štampati kalendar

koji će u 12 slika predstaviti najznačaj-nije običaje iz bogate tradicije katolika u Bosni i Hercegovini.

Ideja kalendara proistekla je iz pro-jekta prezentacije tradicijskih nošnji na-roda koji žive u BiH. Riječ je o projektu

goleme umjetničke i povijesne vrijedno-sti, na kojem već tri godine rade fotograf Jasmin Fazlagić i svećenik Zvonko Marić. Finalni proizvod ovog rada trebalo bi da bude monografija tradicijske nošnje u BiH. Katolički kalendar predstavlja vri-jedan pokušaj da se običaji i odijevanje katolika iz BiH prezentira na umjetnički način kroz fotografije Jasmina Fazlagića.

Kad je uoči utakmice Hrvatska-Engle-ska na duplericama novina osva-nuo Konzumov slogan „Navijajmo

za Hrvatsku“ u sveopćoj euforiji rijetko tko je zamijetio moguće sporne elemen-te fotografije. Nakon što je nogometno oduševljenje, a onda i razočarenje, spla-snulo potegla se priča o legitimnosti po-stupka. Naime, na terenu su se našle Konzumove marke poput Francka, Ja-mnice, Leda i drugih u utakmici protiv stranih robnih marki među kojima su bili Lidlovi i Billini proizvodi.

Na 9. sjednici Suda časti Hrvatske udruge reklamnih agencija (HURA) održa-noj 15.09.2009. godine raspravljalo se o oglasu trgovačkog društva Konzum d.d. objavljenom u “Jutarnjem listu” 9. rujna 2009. na duplerici, u kojem su na vizualu nogometnog terena suprostavljene dvije “momčadi”-„momčad domaćih proizvo-da“ i „momčad uvoznih proizvoda“.

Sud časti donio je zaključak kako se radi o narušavanju samoregulatornih odredbi struke u RH, Standarda kodek-sa oglašavanja te zakonom propisanih odredbi («Zakon o nedopuštenom ogla-šavanju» od 27.3.2009. godine).

Spornim se drže istinitost poruke i zaštita robnih obilježja, te su utvrđeni elementi potcjenjivanja konkurencije, kao i kopiranja (članci 5, 15, 16. i 17.

Kodeksa oglašavanja). Temeljem Zakona o nedopuštenom oglašavanju ocjenjuje se da se u predmetnom oglasu radi i o zavaravajućem oglašavanju i nedopu-štenom usporednom oglašavanju (član-ci 5. i 6. Zakona).

Stoga je Sud časti HURA-e za prekr-šitelja Kodeksa, trgovačko društvo Kon-zum d.d., a u skladu s Kodeksom oglaša-vanja HURA-e, odredio sljedeće sankcije:• zabranu oglašavanja sporne poruke,• zahtjev za ispravak i pravo na odgo-

vor oštećene strane i• objavu informacije u sredstvima

javnog priopćavanja.“Prema mojoj procjeni, bar 25 odsto

reklamnih poruka u hrvatskim medijima sporno je u smislu kršenja pravila ogla-šavanja. U posljednjih desetak godina samo je jedan takav slučaj bio na sudu. Iz toga proizilazi da inspekcija ne nadzi-re to područje onako kako je to predvi-đeno zakonom. Jer, da to inspekcija čini vjerojatno bi se više poruka zabranilo ili bi se utvrdilo da krše zakon. Svaki smo dan svjedoci poruka koje pokazuju kako jednim potezom možete oprati peć. A to, iz mojeg iskustva, i nije moguće. Tvrdnje tehničke naravi u reklamama moraju biti dokazive,” prokomentirao je slučaj Kon-zum Kamilo Antolović, član suda časti Hrvatske udruge reklamnih agencija.

NLB

Tu

zlan

ska

ban

ka d

.d.,

Mar

šala

Tit

a 34

, 750

00 T

uzl

a

Foto

: To

mo

Bre

jc

†

www.nlbtuzlanskabanka.ba

035 259 259

Nije važno, kako ste došli ...

... uvijek ste dobrodošli.

NovA kAmpANJA zA NlB

kAtolički kAleNDAR 2010

SuD čASti huRA-e ociJeNio SpoRNim koNzumov oglAS “NogometNA utAkmicA”

Krštenje u Sarajevskoj katedrali


U septembru je na Poslovnoj školi Bled zaživjela dugo najavljivana Coca-Colina katedra za marke-

ting. Riječ je o trećoj katedri za marke-ting na svijetu koju finansira Coca-Cola. Vodi je profesor Colin Egan, koji je isto-vremeno i gostujući profesor na Poslov-noj školi Warwick u Velikoj Britaniji, te član profesorskog zbora na britanskom Institutu za marketing (The Chartered Institute of Marketing) i član među-narodnog profesorskog zbora na Duke

Corporate Education, zajedničkom pro-jektu Univerzitetta Duke iz SAD i London School of Economics iz Velike Britanije.

Coca-Colina katedra za marketing se ne može izjednačavati s katedrama za mar-keting na slovenskim fakultetima, jer nje-na glavna djelatnost neće biti poučavanje. Više nego nuđenjem studentskih sadržaja za slušaoce različitih programa Poslovne škole IEDC Bled, posvetit će se istraživačkoj djelatnosti, studijama poslovnih modela i stvaranju uslova za razvoj nove prakse i

razumijevanja marketinga od strane kraj-njih korisnika. Posebno na području pića u Istočnoj i Srednjoj Evropi i Rusiji.

Značajan akcenat katedre bit će na promjenljivim kupovnim navikama, po-dručju rasta i marketinških inovacija sa stajališta Coca-Cole i njenih franšiza.

Kako je naveo Colin Egan, šef Coca-

Coline katedre za marketing na Poslovnoj školi IEDC Bled, u okviru katedre će se pripremati i studije slučajeva, bit će ocje-njivane marketinške aktivnosti Coca-Cole u istočnim i srednjeevropskim državama, ugostit će neke sponzorirane događaje, organizirati različite radionice i forume za menadžere, te pomagati u osposbljava-nju ljudi za Coca-Colin marketing.

Cjelokupno oglasno tržište, na ko-jemu je lani potrošeno oko 960 milijuna kuna, prepustit će se

komercijalnim TV kućama, dakle Novoj TV i RTL Televiziji. Budući da će HRT biti isključen s oglasnog tržišta, javna će se televizija financirati po tzv. finskom mo-delu: većim dijelom iz pretplate, a dije-lom tako što će komercijalne televizije izdvajati određeni postotak zarade od marketinga i davati ga javnoj televiziji.

Posve novu ulogu HRT-a na medij-skom tržištu Hrvatske trebao bi urediti novi Zakon o HRT-u koji se već pripre-ma u Vladi. U Vladi kažu da se HRT u programskom smislu više ne može i ne treba natjecati s komercijalnim tele-vizijama, jer joj zakon propisuje ulogu javnog medijskog servisa po uzoru na druge javne televizije, kao što je BBC. No, budući da je hrvatsko tržište ipak malo, Vlada je spremna i u novom za-konu ostaviti komercijalnu komponentu financiranja HRT-a, ali ne izravno već

posredno. U Ravnateljstvu HRT-a slažu se da je nužno promijeniti ulogu HRT-a i model prikupljanja prihoda od marketin-ga, a sve s ciljem da HRT postane javna televizija u pravom smislu te riječi. No, za razliku od Vlade koja novim zakonom planira posve ukinuti reklame na HRT-u, na Prisavlju zagovaraju nešto blažu va-rijantu micanja HRT-a s oglasnog tržišta.

Sudeći prema riječima ravnatelja HRT-a Blage Markote, vodstvo javne te-levizije smatra da bi HRT-u ipak trebalo ostaviti pravo na emitiranje dvije minu-te reklama po satu emitiranja programa. Danas HRT ima pravo na devet minuta reklama po satu programa. O modelu će se još raspravljati, ali sigurno je da će micanje reklama s HRT-a drastično pro-mijeniti i cjelokupnu situaciju na tržištu oglasa. Najavu da će HRT biti maknut s komercijalnog tržišta konkurentske te-levizije dočekale su sa zadovoljstvom.

RTL Televizija već godinama zagova-ra promjenu zakona, jer se HRT mora u

potpunosti posvetiti ispunjavanju svoje javne uloge, a ne nadmetati se na tržištu s komercijalnim televizijama. Pritom je ključno ukidanje oglašavanja na javnoj televiziji, čime bi se omogućio održivi razvoj svih medijskih kuća u Hrvatskoj.

I na Novoj TV slično razmišljaju. Sa-dašnja situacija ne pogoduje zdravom i profitabilnom funkcioniranju tržišta. S trenutnom regulacijom nije moguć razvoj televizijske medijske industrije. Podrža-vamo inicijative za promjenu zakona o HRT-u. Samo u tom slučaju i javna i ko-mercijalne televizije u Hrvatskoj mogle bi u potpunosti ispuniti svoju funkciju – na-veli su na Novoj TV. Međutim, problem bi mogao biti postotak prihoda od oglasa koji bi komercijalne televizije morale iz-dvajati za HRT. Također, Nova TV i RTL vje-rojatno neće olako prihvatiti tu obvezu za stalno, kao što to Vlada planira.

"Spremni smo razmotriti opciju da u prijelaznom razdoblju ukidanje komerci-jalne funkcije HRT-u bude nadoknađeno dijelom iz prihoda komercijalnih tele-vizija. Potrebno je, međutim, definirati pravedan postotak koji bi bio prihvatljiv" – poruka je s Nove TV.

U Vladi još nisu odlučili koliki bi postotak od svog marketinškog prihoda komercijalne televizije morale izdvajati za potrebe HRT-a. Prema nekim infor-macijama, vodstvo HRT-a smatra kako bi bilo dovoljno da Nova TV i RTL izdvoje 25 do 30 odsto svojih marketinških prihoda za potrebe HRT-a.

Od spomenutih 960 milijuna kuna

potrošenih na oglašavanje u 2008., HRT je lani dobio oko 400 milijuna kuna, dok su dvije velike komercijalne TV kuće podijelile ostatak kolača od oko 560 milijuna kuna. No, kada bi se HRT maknuo s oglasnog tržišta, manjak prostora za reklamiranje automatski bi povećao konkurentnost oglasnog pro-stora na komercijalnim TV kućama, a time bi se povećala i cijena reklamnog prostora na Novoj TV i RTL-u. Posredno bi od toga koristi imao i HRT, koji bi mogao računati na više novca koji bi komercijalne televizije morale izdvajati iz svoje zarade od marketinga. Upu-ćeni kažu da bi koristi imali i tiskani mediji, koji su proteklih godina sve više istiskivani s tržišta oglasa upravo zahvaljujući HRT-u koji je rušio cijene oglasnog prostora.

Prema nekim podacima, televizije danas u Hrvatskoj drže oko 75% ukupnog oglasnog prostora, što je mnogo više nego u europskim zemljama. HRT je ru-šio cijene oglasa i davao velike popuste kako bi marketinški potukao konkuret-ske TV kuće, pa je oglašivačima postalo neisplativo kupovati oglasni prostor u ti-skanim medijima. No, takvom marketinš-kom politikom HRT se posve udaljio od uloge javne televizije i po mnogo čemu, pa i sadržajno, postao je komercijalna TV kuća. I na Prisavlju neslužbeno prizna-ju da je bitka za gledanost i oglašivače ozbiljno ugrozila ulogu javne televizije i narušila kvalitetu TV programa kojim su počele dominirati TV sapunice.

cocA-coliNA kAteDRA zA mARketiNg NA BleDu

ukiDA Se oglAšAvANJe NA htv-u

Dr. prof. Danica Purg, direktorica IEDC Bled

18/ MEDIA MARKETING

Nakon osam mjeseci priprema ABC BiH će u oktobru i novembru iz-dati prve certifikate o štampanim

i prodatim tiražima printanih izdanja u Bosni i Hercegovini.

Potreba za auditom tiraža printanih me-dija na medijskom prostoru BiH postoji već dugo vremena, jer su marketinške agencije i oglašivači bili suočeni s problemom nedo-statka pouzdanih podataka o broju prodatih primjeraka izdanja, a izdavači su imali pro-blema s prodajom oglasnog prostora.

Cilj ABC BiH je da na osnovu audita

tiraža omogući izdavačima uspješniju pro-daju oglasnog prostora, a oglašivačima i agencijama ponudi istinite i relevantne po-datke o prodatom tiražu printanih medija, s ciljem efikasnijeg ulaganja u oglašavanje.

Iz tog razloga, vođeni idejom da se u medijski prostor BiH uvedu međuna-rodni standardi u auditu tiraža printa-nih medija, osnovan je ABC BiH, koji je, primjenjujući pravila i procedure propi-sane od strane IFABC, započeo proces certificiranja tiraža prodatih i distribui-ranih printanih izdanja.

Audit se realizuje na osnovu utvrđe-nih standarda i procedura koje propisu-je jedina međunarodna organizacija ove vrste u svijetu – International Federation of Audit Bureaux of Circulation (IFABC). ABC BiH je u maju mjesecu ove godine bio učesnik evropskog i svjetskog kon-gresa u Beogradu, kada je i aplicirao za pridruženog člana IFABC. To je praktično i otvorilo put auditovanju tiraža printa-nih izdanja u Bosni i Hercegovini.

Imajući u vidu iskustva evropskog ABC-a, koja već u ranoj fazi projekta uka-

zuju na nerazumijevanje suštine samog audita, neshvatanje njegovog značaja za marketinško tržište, ali i na razlike u od-nosu na istraživanja čitanosti printanih izdanja, fokus djelovanja ABC BiH biće usmjeren na permanentno prezentiranje audita tiraža printanih izdanja, ukaziva-nje na njegove dugoročne prednosti u ra-zvoju tržišta oglašavanja, te na nužnost racionalizacije štampanja tiraža.

Sve pojedinosti o auditu tiraža, kao i pristupanju u članstvo ABC BiH, možete pronaći na stranici www.abcbih.com

Audtiom tiraža izdavačima se otva-raju nove mogućnosti za saradnju s veli-kim marketinškim agencijama i oglašiva-čima. Transparentan rad otkloniće svaku sumnju o broju štampanih i prodatih primjeraka, samo je potrebno da se to i verifikuje od treće – nepristrasne stra-ne, ovlaštene da o tome izda certifikat. Agencije i oglašivači koji do sada nisu uvidjeli prednosti i benefite koje pruža rad sa auditovanim – sigurnim mediji-ma, mogu to učiniti u bilo kom trenutku.

Među medije oglašavanja kojima je kriza bila od koristi spada i oglašavanje u kinima, koje još

uvijek raste. U SAD su se, prema poda-cima njihovog udruženja za kino ogla-šavanje, prihodi od oglašavanja lani povećali za 6 odsto. Ta djelatnost inače raste već šestu godinu za redom i to po prosječnoj stopi od 21,5 odsto.

Sarajevo se odnedavno pridružilo regionalnim centrima koji imaju multi-plex kino. Cinema City lociran u centru

grada postao je “zemlja neograničenih mogućnosti,” kako ga naziva Ognjen Džinić, marketing manager sarajevskog multiplexa. Već nakon nepuna dva mje-seca kako radi možemo slobodno govo-riti o novom mediju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Od početka su postavljeni visoki standardi oglašavanja koji, povezani s mogućnostima prodaje proizvoda na blagajnama, partnerima Cinema City-a daju razlog da o svemu razmišljaju kao o ozbiljnom poslu. Do-

sadašnja statistika pokazuje da svaki treći posjetilac miltiplexa, prilikom ku-povine karte kupuje i Coca-Colu. Tako je novo kino postalo jedno od najboljih prodajnih mjesta Coca-Cole u Sarajevu.

“Cinema City je jedan od najboljih multiplexa u regiji. Prosječno dnevno imamo 1.000 posjetilaca (dnevni rekord je 1.800), dok vikendom u prosjeku ima-mo 1.500 posjetilaca (rekord jednog vi-kenda iznosio je 4.800). Za kratko vrije-me smo uspostavili partnerske odnose s nekim od vodećih kompanija koje su stekle pravo da, osim promocije, mogu u multiplexu i prodavati svoje proizvo-de. To su, prije svih, m:tel i Fabrika duhana Sarajevo, a zatim i Coca-Cola, Haineken, Kelly’s, Nestle, Dove, Milkos, NLB Leasing, Vakufska banka, BBI centar itd. m-tel je uveo i family day srijedom, kada se karte mogu kupiti po jedinstve-noj cijeni od 4 KM za sve projekcije. Uskoro uvodimo nove vidove oglašava-nja kao što je , na primjer, bluetooth.”

Kada je u pitanju rast prodaje mar-ketinških usluga kod multiplex kina s dužim stažom od sarajevskog, slične trendove na području kino oglašavanja

kao u SAD možemo zapaziti i u Sloveniji. Oglašavanje u kinima obuhvata klasične video oglase (spotove), koji se u dvora-ni prikazuju prije početka filma, kao i brojne alternativne oblike oglašavanja, koje oglašivači mogu koristiti pojedinač-no ili u kombinaciji s oglašavanjem na filmskom platnu. U alternativne oblike oglašavanja spadaju dijeljenje letaka, oglašavanje na kino ulaznicama, na sta-klenim ulaznim vratima i stepenicama, na ambalaži za kokice, brendiranje dvo-rana, promocije i različiti događaji koji su namijenjeni prije svega ciljnoj sku-pini između 15 i 35 godina koja važi za najzahtjevniju.

U SAD oglašivači se vrlo često od-lučuju da svoj oglasni spot premijerno prikažu u kinu, a tek nakon toga na televiziji. S razvojem 3D tehnologije oglašivačima se nude nove mogućnosti privlačenja potrošača. Oglasni spotovi snimljeni u 3D tehnici su produkcijski i troškovno zahtjevniji i zato u regional-nim kinima možemo očekivati da će se s 3D spotovima prvo predstaviti multi-nacionalne kompanije koje svoje oglase snimaju na zapadu.

kRizA Je oglAšAvANJu u kiNimA DAlA vJetAR u leđA

Sarajevo Cinema City

AuDit tiRAŽA pRiNtANih meDiJA u Bih

20/ MEDIA MARKETING

U prostorijama Doma kulture u Hra-snici kraj Sarajeva, na novoj lo-kaciji snimanja serije „Lud, zbu-

njen, normalan“, u petak, 25.09.2009. godine potpisan je ugovor o partner-stvu između kompanije m:tel i Federal-ne Televizije za produkciju nove sezone igrane serije „Lud, zbunjen, normalan”.

Treća sezona ovog sve popular-nijeg sitcom-a tako će stići na male ekrane u domove širom Bosne i Herce-govine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore uz novog ekskluzivnog partnera – m:tel iz Banja Luke.

Iako je nastavak serije bio neizvje-stan, zahvaljujući kompaniji m:tel, koja je prepoznala značaj ovog projekta na

regionalnom nivou, omogućeno je pro-duciranje i emitovanje nove sezone popularne serije. U m:tel-u očekuju da će i nove epizode imati zavidan rejting. Ističući zadovoljstvo zbog širenja kruga prijatelja, u m:tel-u su podsjetili kako značajno ulažu u razvoj usluga, ali i kvalitetne projekte iz oblasti kulture, muzike i sporta.

Nova sezona će se sastojati od 24 epizode, u kojima će gledaoci moći uži-vati od januara 2010. godine.

Epizode će biti snimane po scena-riju Feđe Isovića i u režiji Elmira Jukića, uz sjajnu glumačku ekipu koju čine: Mustafa Nadarević, Senad Bašić, Mu-amer Kasumović, Tanja Šojić, Mirvad Kurić, Miraj Grbić, Zana Marjanović i dr., a u novim epizodama pojavljuju se još i Boro Stjepanović, Goran Navojec, Nives Ivanković, Dragan Marinković, Boris Šavija i drugi.

U ime kompanije m:tel novinarima su se obratili Milenko Cvijanović, izvršni direktor za marketing i prodaju, kao i generalni direktor FTV-a Džemal Šabić, te reditelj popularne serije Elmir Jukić i glumci Mustafa Nadarević, Senad Bašić, Muamer Kasumović, koji su iznijeli de-talje u vezi sa projektom.

Domaći glamur časopis Magazine u potrazi je za zanimljivim mladim ljudima koji bi, kao top modeli i

zaštitna lica, krasili njegove stranice. Od stotinjak prijavljenih odabrano je 12 djevojaka i pet mladića, koji se u okto-barskom broju Magazine-a predstavljaju čitateljima kroz «obična zanimanja na neobičan modni način».

Djevojke i mladići zablistali su u odjevnim kombinacijama uglednih modnih kuća, na različitim zanimljivim lokacijama, sve kroz objektiv direktora fotografije Almina Zrne.

U novembru će biti objavljene foto-grafije šest djevojaka i četiri mladića koji uđu u uži izbor, a u decembru se očekuj-te novi editorial, s najužim krugom kan-didata za pobjedu. Pobjednici konkursa krasiće januarski broj Magazine-a.

O najboljima će odlučivati stručni

žiri Magazine-a: urednica Maja Žuržu-lović, direktor Oxygena Muamer Kučuk i urednik fotografije Almin Zrno, ali i sami čitatelji, koji će glasati SMS-om. Potrebno je SMS poruku sa sadržajem: TOPMODEL + šifra modela, poslati na

broj 091/213-602 za korisnike BH Teleco-ma i ERONET-a ili na broj 091/213-603 za korisnike MTEL-a.

Prvoplasirani će osvojiti 3.000 kon-vertibilnih maraka, predstavljanje na naslovnoj stranici Magazine-a, odlazak na egzotično putovanje, ali i stalni an-gažman na snimanju editoriala i shoping

lista. Drugoplasirani i trećeplasirani će dobiti po 1.000 konvertibilnih maraka, a svaki dodatni angažman biće im dodatno plaćen. Zbog velikog zanimanja, rok pri-java za izbor Top modela produžen je za do 15. oktobra.

m:tel omogućio NAStAvAk SeRiJe “luD, zBuNJeN, NoRmAlAN”

oBičNA zANimANJA NA NeoBičAN NAčiN

Vipnet ove godine slavi deset godina poslovanja u Hrvatskoj. Vipnet je, naime, prvi privatni

mobilni operater u Hrvatskoj, koji je s komercijalnim radom počeo 1999. godi-ne. Danas Vipnet ima 2,6 milijuna kori-snika, te kvalitetu mreže i usluga koja ga svrstava među najbolje operatere u svijetu, a u Hrvatskoj je vodeći i u se-gmentu bežičnog broadbanda.

Tijekom proteklog desetljeća tvrtka je poseban naglasak stavljala na druš-tvenu odgovornost kao jednu od stra-teških odrednica svog rada. Vipnet je inovativni lider na hrvatskom telekom tržištu i takav pristup primjenjivao je u svim područjima svog djelovanja, pa tako i u brojnim projektima za razvoj društvene odgovornosti.

Najvažniji je svakako doprinos razminiranju Hrvatske kroz program Kretanje. Komunikacija. Život. U 10 go-dina poslovanja Vipnet je uložio 8 mi-lijuna kuna za razminiranje zemljišta u sedam hrvatskih županija, te tako omogućio slobodnije odrastanje djece i brži gospodarski razvoj u tim regija-ma. Vipnet je najveći privatni donator za razminiranje, a obljetnicu društve-no odgovornog rada obilježio je u selu Hrastovica kraj Petrinje, gdje će se ove godine razminirati minsko polje pored igrališta Područne škole Hrastovica. Na primopredaji donacije Hrvatskom cen-


tru za razminiranje mališani su mogli pogledati edukativnu predstavu i su-djelovati u kreativnim radionicama na temu opasnosti od mina. Osim pred-stavnika Vipneta i HCR-a, pridružili su im se i potpredsjednica hrvatske vlade Đurđa Adlešič, potpredsjednica Sabora Željka Antunović, predstavnici Grada Petrinje, te skijaši Ana Jelušić i Natko Zrnčić Dim.

Središnji dio kampanje bio je sim-pozij Budućnost komunikacija, koji je na Vipnet-ov deseti rođendan organizi-ran za poslovne partnere, suradnike i korisnike. Tema simpozija bila je odgo-vorno poslovanje kao nit vodilja u sva-kodnevnom životu i poslovanju, a gost je bio irski glazbenik i humanitarac Bob Geldof. U svom predavanju Predanost cilju Geldof je predstavio primjere iz svog humanitarnog rada.

Organiziranjem ovakvog događaja Vipnet je želio istaknuti da, osim ostva-rivanja profita, tvrtke trebaju preuzeti odgovornost za dobrobit zajednice.

U proslavu je Vipnet uključio i svoje

korisnike. One prve, koji su s Vipnet-om od prvog dana poslovanja, Vipnet je na-gradio besplatnim razgovorima zauvijek unutar Vip mreže, te prigodnim darovi-ma – mobilnim telefonima i rođendan-skim tortama. Ujedno, svi Vip korisnici imali su priliku po povoljnim ‘rođendan-skim’ cijenama kupiti mobilne telefone.

Tijekom svih proteklih deset godina Vipnet je u svoj fokus stavljao najmlađe članove zajednice, bilo da je riječ o edu-kaciji zbog opasnosti od mina, poseb-nim dječjim kazališnim predstavama ili ulaganju u obrazovne projekte. Tako je i za proslavu obljetnice Vipnet pozvao svoje vršnjake da svojim crtežima če-stitaju Vip-u rođendan i zato su također dobili nagrade, mobilne telefone.

Ove su aktivnosti podrazumijevale intenzivnu komunikaciju s medijima, a kako bi javnosti na najbolji mogući način predstavili Vipnet-ov program od-govornog poslovanja tijekom deset go-dina, pokrenuta je i posebna web pod-stranica www.10godina.vipnet.hr.

Na njoj su sve ključne informaci-

je o Vipnet-ovom ulaganju u zajedni-cu, uključujući podršku razminiranju, zdravstvu, razvoju društva znanja, oko-lišu, kulturi i sportu.

Milijunska donacija za razminiranje i simpozij postigli su željene ciljeve. Vi-pnet je doprinio jačanju svijesti o pro-

blemu mina i ulozi koju ima u izgradnji i jačanju odgovornog poslovanja u Hrvat-skoj, te doprinosu zajednici. Osim toga, Vipnet se kroz ove aktivnosti dodatno povezao sa zajednicom, te osigurao podršku predstavnika državnih tijela i poslovne zajednice.

Početkom septembra na čelo ko-mercijalne televizije RTL Hrvat-ska došao je 44-godišnji Nijemac

Johannes Züll. Dovoljno mlad da bude primjetno zadovoljan novim poslovnim izazovom, a dovoljno iskusan da tačno, u nekoliko mjeseci priprema, procijeni pravac kojim želi da hrvatski RTL ide u narednoj sezoni. Johannes Züll u nje-mačkim je medijima opisan kao „čovjek za teške slučajeve“.

Züll je na novu funkciju u Zagreb došao iz kompanije Aegis Media u kojoj je bio odgovoran za njemačke aktivno-sti kompanije Aegis Media Network za brandove Carat, Vizeum, Postercope i Isobar. Od 1999. do 2007. bio je na ra-znim izvršnim pozicijama unutar RTL Grupe, uključujući poziciju generalnog direktora RTL Interactive i voditelja stra-tegije poslovnog razvoja RTL televizije

u Kölnu. Studirao je poslovanje i eko-nomiju na prestižnom Univerzitetu St. Gallen u Švicarskoj, gdje je i magistri-rao, te na Univerzitetu Indiana u SAD.

O HTV-u i Novoj TV, kao RTL-ovim konkurentima u Hrvatskoj, pokušajima smanjenja minutaže za oglašavanje na HTV-u i situaciji s prodajom oglasnog prostora na RTL-u, Johannes Züll je u intervjuu za Globus kazao:

„Hrvatska je u tranziciji kada se radi o javnim i komercijalnim programima. Ministarstvo kulture pokušava pronaći način kako da se situacija u Hrvatskoj uskladi s praksom u državama Europ-ske unije. Način na koji sustav sada funkcionira nije zdrav ni za javni servis, ni za komercijalne televizije. Mislimo da je put reforme dobar put, jer se radi o praksi koja je u suglasju s europskim zakonodavstvom i načinima na koji i

Europska komisija vidi javni televizijski servis. Ne možete kao javna televizija imati sve, mada mislim da treba posto-jati prijelazno razdoblje prilagodbe na nove okolnosti.

Što se tiče prodaje oglasnog prosto-ra, teško je sada kazati da li se situa-cija poboljšava. Sada krećemo s novom sezonom i početak sezone je vrijeme kada bismo trebali imati najveću navalu oglašivača. Već sam razgovarao s ljudi-ma i predstavnicima agencija oglašivača i situacija je dosta šarolika. Još uvijek je rano za neke procjene, ali ipak, možda je najtočnija procjena da je najgore iza nas. Ipak, pitanje je perspektive ‘prosječnog gledatelja’ čije je domaćinstvo pogođe-no recesijom i porezima, pa i njegova kupovna moć pada i pitanje je hoće li i dalje moći sebi priuštiti neke stvari koje je ranije mogao. To nije lagana situacija.“

pRvA vipNet-ovA DeceNiJA

Novi DiRektoR Rtl hRvAtSkA

Mladen Pejković, izvršni direktor Vipneta, i Bob Geldof

22/ MEDIA MARKETING

Svjesni činjenice da je jednostavna i funkcionalna internet prezentaci-ja najbolje sredstvo promovisanja

usluga, na press konferenciji u banja-lučkom Muzičkom paviljonu kompanija m:tel predstavila je novi redizajnirani korporativni web sajt www.mtel.ba. Tim povodom otvorena je i trodnevna izložba fotografija Nebojše Babića, čiji je autorski rad, s korisnicima m:tel-a u glavnim ulogama, dao posebnu specifič-

nost ovoj stranici.Na konferenciji su govorili mr Milen-

ko Cvijanović, izvršni direktor za marke-ting i prodaju kompanije i poznati beo-gradski fotograf Nebojša Babić.

Stranica je redizajnirana i prilagođe-na vizuelnim korporativnim standardima kompanije m:tel, a od sada se na web adresi www.mtel.ba nalaze informacije o svim uslugama koje m:tel nudi – usluga-ma fiksne telefonije, mobilne telefonije,

interneta i prenosa podataka.U savremenom poslovanju pitanje

više nije postoji li kompanijska web stranica, već koliko je funkcionalna, pregledna, kao i da li postoji dvosmjer-na komunikacija sa korisnicima.

„Trudili smo se da zadovoljimo važe-će principe i standarde kreiranja dobre web prezentacije, kao što su sigurnost stranice i podataka, jednostavnost diza-jna i pretrage, te prilagođavanje različi-tim ciljnim grupama naših korisnika.

U skladu sa opredjeljenjem kom-panije m:tel da nudi integrisana rješe-nja za brzu i kvalitetnu komunikaciju, promijenjena je struktura prezentacije, tako da su usluge podijeljene prema korisnicima kojima su namijenjene. Stoga su na sajtu sada razdvojene usluge namijenjene firmama i kompa-nijama i usluge namijenjene fizičkim licima. Uz korisničke strane sa odgovo-rima na najčešće postavljana pitanja, info-telefonima, imenikom i formulari-ma, kao i nove aplikacije, naši korisnici će se na jednom mjestu moći informi-sati i uvjeriti u raznolikost m:tel ponu-de.“ – rekao je Cvijanović.

Nova stranica sadrži i personalizo-vani dio moji računi, na kome se, uz jednostavnu on-line registraciju i pra-ćenje koraka, može provjeriti trenutno stanje na računu za mobilni telefon, kao i iznos posljednjeg mjesečnog računa za fiksnu telefoniju.

U m:tel-u su mislili i na predstavni-ke medija, te je osmišljen poseban dio namijenjen samo njima.

U virtualnom medija centru dostu-pna su sva saopštenja za javnost i foto-grafije, rezultati poslovanja, kao i publi-kacije o m:tel uslugama.

Specifičnost nove m:tel stranice svakako čine i fotografije. Naime, umje-sto kupovine gotovih fotografija sa in-terneta, što je čest slučaj, namjenski su snimljene profesionalne fotografije na kojima su najvećim dijelom upravo korisnici m:tel-a.

Objašnjavajući lifestyle koncept ovih fotografija, fotograf Nebojša Babić je rekao:

“Na ovim fotografijama zabeleže-ni su momenti života, naizgled obični i vrlo dragoceni, emocije pravih ljudi u realnim situacijama. Radost šetnje, sa-stanak sa dragom osobom, zagrljaj de-teta, šoping sa drugaricama, posao koji se radi sa zadovoljstvom. I komunikaci-ja, kao neophodan deo svakodnevice. U glavnim ulogama smo mi, stvarni – ne-čiji prijatelji, roditelji, kolege, komšije, stilizovani sa pravom merom ukusa. Korišćen je krupni i srednje krupni plan sa naglaskom na emociju vidljivu na licu modela, kako bi se postigla identi-fikacija korisnika i sa sajtom i sa samim m:tel brendom. Fotografije beleže aktiv-ne trenutke – modeli su u pokretu, ne u pozi za fotografiju, tako da čitava art direkcija ima dokumentaristički pristup.

Crvena boja je prisutna na fotogra-fijama kao detalj i nit koja ih povezuje dajući im zajedničku temu. Mobilni te-lefon nije u prvom planu, ali je tu, pri-sutan tačno kad treba, pouzdan partner na kojeg smo navikli.”

Novi izgleD StRANice i izloŽBA fotogRAfiJA NeBoJše BABićA

U Galeriji ideja beogradske agencije New Moment održana je konfe-rencija povodom zvaničnog uru-

čenja organizacije Epica festivala maga-zinu New Moment.

Tim povodom, specijalni gost Beo-grada bio je gospodin Andrew Rawlins, osnivač i direktor najvećeg evropskog festivala kreativnosti Epica Awards. Tako će Beograd 22. januara 2010. go-dine biti domaćin ceremonije dodjele nagrada najuspješnijim evropskim kre-ativcima za 2009. godinu.

Epica festival (Europe’s Premier Creativity Awards), koji se ove godine održava po 23. put, jedinstven je po

tome što žiri čine urednici 40 evrop-skih magazina iz oblasti oglašavanja, dizajna i komunikacija, što učesnicima, pobjednicima, ali i gradu domaćinu ce-remonije garantuje izuzetnu medijsku zastupljenost. Iako se sjedište Epice nalazi u Parizu, ovaj festival jedin-stvenim čini i ceremonija proglašenja pobjednika, koja se svake godine seli u drugu evropsku prijestonicu. Cere-monija, čiji su domaćini do sada bile metropole kakve su Brisel, Amsterdam, Moskva, London, Helsinki, Prag, Mila-no, Stockholm i Atina, sada će po prvi put biti održana u Beogradu, a doma-ćin će biti regionalni New Moment ma-

gazin za art i advertising.Andrew Rollins, koji je do sada ne-

koliko puta u Beogradu bio gost Dra-gana Sakana i New Moment magazina, izjavio je da je svaki put bio impresio-niran profesionalnošću, organizacijom i srdačnošću ljudi i da jedva čeka priliku da se pred evropskom kreativnom za-jednicom pohvali gradom koji će većina njih posjetiti prvi put.

U razgovoru sa beogradskim novina-rima Rawlins je, između ostalog, kazao:

„Kada sam 1980. godine postao predsjednik agencije DMB&B Paris, je-dan od mojih ciljeva bio je da poboljšam kreativnu reputaciju agencije. Uspjeli

smo uraditi nekoliko kreativnih rješenja koja su imala potencijal da osvoje na-grade i počeo sam da se interesujem za festivale koji su postojali u to vrijeme. Evropska unija je tada bila još relativno mlada i sjećam se da sam bio zapanjen saznanjem da ne postoji nijedan čisto evropski festival – u suštini, mogli smo da biramo samo između francuskih fe-stivala i velikih međunarodnih, kao što Cannes i Clio.

Nekoliko dana kasnije, iz Njujorka je došao moj šef. Imali smo veliki su-kob oko nečega i, sasvim neočekivano, dobio sam otkaz! Srećom, ideja o evrop-skom festivalu je već postojala u mojoj

BeogRAD DomAćiN evRopSkim šAmpioNimA kReAtivNoSti


BeogRAD DomAćiN evRopSkim šAmpioNimA kReAtivNoSti

glavi i tako je nastala Epica – prvi „či-sto” evropski reklamni festival.

Mislim da veliki dio svog uspjeha Epica duguje upravo činjenici da njen žiri čine novinari vodećih evropskih advertising časopisa. To je jedinstvena tačka razlikovanja koja garantuje objek-tivnost i, istovremeno, odličnu medij-sku propraćenost pobjednicima. Mislim da Epica, više od bilo kog drugog festi-vala, omogućava da najbolje ideje budu viđene od strane šire publike. Tokom godina Epica je izgradila svoj status i na umijeću da prva prepozna i nagradi radove koji su kasnije osvajali najviša odličja u Cannesu.”

U T-Comu je u tijeku promotivna akcija u sklopu koje svi oni koji do 31. listopada 2009. godine

postanu novi korisnici MAXtv-a, imaju mogućnost korištenja MAXtv usluga za 1 kunu mjesečno do 31. ožujka 2010. godine. Korisnicima koji se odluče za MAXtv uslugu tijekom trajanja ove pro-

motivne ponude u četvrtom mjesecu korištenja uslugom jednokratno će se naplatiti MAXtv prijamnik po promotiv-noj cijeni od 49,40 kuna.

Nakon isteka promotivnog razdoblja za MAXtv, 1. travnja 2010. godine, kori-snici koji rabe MAXadsl uslugu redovi-tu će mjesečnu naknadu za korištenje MAXtv-om plaćati 65,52 kuna. Korisnici koji rabe MAXtv, a nemaju MAXadsl In-ternet, redovitu će mjesečnu naknadu, nakon isteka promotivnog razdoblja, plaćati 99,80 kuna.

Uvjeti promotivne ponude vrijede uz potpisivanje ugovorne obveze u tra-janju od 24 mjeseca.

T-Comova interaktivna digitalna

televizija, MAXtv, jedna od najinova-tivnijih usluga na hrvatskom telekom tržištu, do sada je privukla više od 170 000 korisnika.

Pokrenut u rujnu 2006. godine kao usluga dostupna isključivo putem T-Co-mo-ve superbrze širokopojasne mreže, MAXtv korisnicima nudi bogat izbor od čak 100 domaćih i stranih televizijskih kanala, digitalnu videoteku s više od 1000 naslova, uslugu snimanja televi-zijskog sadržaja Snimalica, kojom se može upravljati putem Interneta i SMS-a, te mogućnost gledanja programa u HD rezoluciji. Osim toga, usluga MAXtv dostupna je i onim korisnicima koji imaju samo fiksnu telefonsku liniju.

mAXtv

“Ulaganje u ljude jedna je od najvažnijih stvari za uspjeh, barem u našem

poslu.” – jedna je od prvih stvari koju ćete čuti razgovarajući s menadžmen-tom Reklamne agencije i Produkcijskog studija Luminus. U skladu s dobrim re-zultatima, Luminus je nedavno odlučio još više osnažiti svoj kreativni odjel dovođenjem novog kretivnog direktora Vlatka Pejića, koji iza sebe ima dugo-godišnje iskustvo rada u reklamnim agencijama Bruketa & Žinić, Grey Worl-dwide, Ogilvy...

Tijekom svoje karijere Vlatko Pejić je radio na raznim domaćim i interna-cionalnim klijentima među kojima su VIP, Ožujsko pivo, Jamnica, Kraš, Ledo, TDR, Plidenta, Melem, Konzum, Beck’s, IBM, Milka, Dove i mnogi drugi. Na po-ziciji kreativnog direktora u Luminusu, Vlatko će se brinuti da kreativni output prema postojećim i novim klijentima bude što kvalitetniji.

Luminus grupu čine Luminus Cre-ative, Luminus studio Zagreb, Luminus studio Los Angeles i Luminus London.

Tvrtka zapošljava stručnjake raznih pro-fila, među kojima su dizajneri, produ-centi, redatelji, copywriteri i marketinš-ki profesionalci, te pedesetak vanjskih suradnika. Grupa pruža usluge razvoja kreativnih koncepata i osmišljavanja marketinških kampanja, rješenja vizu-alnog identiteta, brendiranja, dizajna, PR aktivnosti, evenata i promocijsko organizacijskih aktivnosti, digitalnog i interaktivnog marketinga, planiranje i zakup medija te TV, video i audio pro-dukcije i postprodukcije, vizualnih i specijalnih efekata, 3D i 2D animacija. Luminus grupa je dobitnik najznačajni-jih međunarodnih, regionalnih i nacio-nalnih nagrada.

T ibor Gojun, koji je do 30. lipnja 2009. rukovodio radnom jednicom Marketing i RTV pristojba Hrvat-

ske radio-televizije, prvo je tri mjeseca ostao u Hrvatskoj radioteleviziji na po-ziciji savjetnika Vanje Sutlića, glavnog ravnatelja HRT-a, a zatim je, početkom rujna, prešao u Ujedinjene produkcije, članicu Digitel Pristop Grupe, na poziciju direktora marketinških operacija.

Ujedinjene produkcije bave se ra-zvojem i stvaranjem visokokvalitetnih projekata svih vrsta zabavnog sadržaja, kroz suradnju s produkcijskim i prika-zivačkim tvrtkama u cijeloj regiji. Na-glasak je na cjelovitosti projekata, što uključuje autorstvo i kreaciju, produk-ciju i marketinšku obradu, te prikaziva-nje audiovizualnog sadržaja ili ugovara-nje prikazivanja.

Servis Ujedinjenih produkcija uklju-čuje i financijsku, pravnu i promocijsku

obradu projekta, te integraciju specijali-stičkih znanja i vještina kroz vrhunsku produkciju video sadržaja.

Ujedinjene produkcije sada upravlja-ju projektima serijala Dolina sunca, koji se upravo regionalno emitira i kulinar-skom emisijom Kod Ane u emitiranju u Hrvatskoj. Započeta je produkcija igra-ne serije Mamutnica, a u pripremi za iduću godinu je emitiranje televizijskog programa ONA TV u kablovskoj regional-noj distribuciji. Priprema se produkcija telenovele za televiziju A1 u Makedoniji.

Poseban dobitak pojavom Ujedinje-nih produkcija osjetit će oglašivači, ko-jima će tvrtka ponuditi inovativan izbor i stručnu brigu za efikasan pristup njiho-vih brendova ciljanim skupinama.

Tibor Gojun je trenutačno i pred-sjednik Hrvatskog oglasnog zbora (HOZ), krovne udruge hrvatske oglaši-vačke industrije.

vlAtko peJić u lumiNuSu

tiBoR goJuN u uJeDiNJeNim pRoDukciJAmA

24/ MEDIA MARKETING

N isu samo nagrade i članstvo u žirijima ono što agenciju Bruketa&ŽinićOM smješta u vrh

agencijske hijerarhije u regiji. Filozo-fija agencije, principi njenog rada i njena organiziranost su zapravo doveli do tolikog uspjeha na lokalnom i me-đunarodnom planu. Stvaranje “malih agencija unutar agencije” i razvijanje partnerskog odnosa s klijentima su možda i najvažnije odlike poslovne filozofije koju sa svojim saradnicima razvijaju Davor Bruketa i Nikola Žinić. Vidi se to prilikom samog ulaska u veoma lijepo i funkcionalno uređene prostore agencije, čiji dizajn potpisuje Filip Gordon Frank. Ideja kako je agen-cija nešto poput kreativnog rudnika prepoznatljiva je u nekoliko elemenata dekoracije enterijera. Simbolici “tvor-nice” ili “rudnika” uz zaštitne kacige, koje su postavljene na jednom zidu, pridonosi i pokretna traka kraj recep-cije, signalne lampice iznad dvorana za sastanke ili naljepnice na vratima s natpisom “Caution – do not enter when light is on” itd. Ili, recimo, mali sto s čašicama za rakiju, pored kojih je kanapom zavezano zvono sa starog bi-cikla, na koje se zazvoni kad se u glavi rodi kreativna ideja. Ovako dizajniran agencijski prostor nije takav samo da bi impresionirao klijente i druge posje-titelje, on je jednostavno odraz kulture Agencije, ljudi koji su definirali njenu filozofiju i ljudi koji u njoj rade.

pRofitABilNoSt, kReAtivNoSt, koRpoRAtivNA kultuRA

Bruketa&ŽinićOM je neovisna full service reklamna agencija, osnovana 1995. godine najprije kao mali dizaj-nerski studio, a danas zapošljava 60-ak mladih profesionalaca na području oglašavanja i grafičkog dizajna. Usluge obuhvaćaju osmišljavanje komuni-kacijske i kreativne strategije, ogla-šavanje, vizualni identitet, grafički i industrijski dizajn, dizajn ambalaže, interaktivna komunikacija, promoci-ju i aktivnosti na mjestu prodaje, ali

i druge oblike tržišnog komuniciranja poput brandinga, evenata i digitalne komunikacije koje Bruketa&ŽinićOM ostvaruje u suradnji sa svojim sestrin-skim kompanijama, Brandoctor i Br-log.biz i agencijama partnerima.

Godine 2004. zajedno s Anjom Bauer

Minkara i Moeom Minkara, Davor Bruke-ta i Nikola Žinić su osnovali Brandoctor, prvu hrvatsku branding agenciju. Bran-doctor je osnovan s namjerom stvaranja snažnih brandova sa snažnim tržišnim udjelom. To je zasebna agencija koja se bavi kreiranjem strateških temelja bran-

da, imenovanjem i izradom vizualnog identiteta. Ime Brandoctor opisuje dje-latnost agencije, a ona se ne razlikuje znatno od uobičajene posjete liječniku, jer se odvija u fazama – od pojave prvih simptoma i konzultacija, do primjene odgovarajuće terapije i redovite kon-

DAvoR BRuketA i NikolA ŽiNić, oDNoSNo NJihovA ReklAmNA AgeN-ciJA BRuketA&ŽiNićom, NAJzNAčAJNiJA Su poJAvA NA oglAšivAč-kom tRŽištu RegiJe, NAkoN što Su DRŽAve NAStAle NA tlu Bivše JugoSlAviJe izišle iz RAtA. RiJeč Je o NAJBRŽe RAStućoJ AgeNciJi Ne SAmo u hRvAtSkoJ, AgeNciJi koJA Je pRoteklih goDiNA oSvoJi-lA NAJviše DomAćih i međuNARoDNih NAgRADA, A DAvoR BRuketA i NikolA ŽiNić Su pozivANi DA BuDu člANovimA NAJpReStiŽNiJih međuNARoDNih ŽiRiJA. NJihov goDišNJi izvJeštAJ zA poDRAvku S kNJiŽicom RecepAtA ‘iSpeci pA Reci’ Je, vJeRoJAtNo, JeDAN oD NAJ-NAgRAđivANiJih kReAtivNih uRADAkA u ovome DiJelu SviJetA u pRošloJ goDiNi.

MM INTERVJU Davor Bruketa i Nikola Žinić, Bruketa&ŽinićOM

zA DoBAR RezultAt AgeNciJA i kliJeNt tReBAJu Biti pARtNeRiRazgovarao / EKREM DUPANOVIĆ

Davor Bruketa (kreativni director), Nikola Žinić (kreativni director), Helena Rosandić (account director), Bernarda Parać (izvršna i financijska direktorica), Sanja Petek Mujačić (client service director), Moe Minkara (creative director), Ivanka Mabić (account director)


trole. Brandocor čini šest mladih struč-njaka za brand menadžment. B&Ž vole istaknuti uspjehe Brandoctora i njihove dobre projekte u inozemstvu, poput postavljanja brand strategije za američ-ki brand Bold koji se našao i u poklon paketima na pretprošlogodišnjoj dodjeli Oscara, kao i vizualni identitet za bri-tansku energetsku kompaniju Empower, prisutnu na tri kontinenta. Također, ra-zvojem novih tehnologija i sve većim značajem digitalnih medija nastaje i Odjel novih medija, koji se prvo formira unutar agencije, a 2009. prerasta u se-strinsku digitalnu agenciju Brlog.

MM: Godine 1995. osnovali ste krea-tivni dućan koji je prerastao u reklamnu agenciju. Kako ste ušli u taj posao i kako kao dvojac funkcionirate poslovno i osobno?

Žinić: U posao smo ušli tako što smo od roditelja posudili novac za ra-čunala, unajmili prostor, duboko udah-nuli i krenuli, a još tijekom studija radili smo godišnjake za velike tvrtke. Najpri-je smo s portfolijem u ruci išli od tvrtke do tvrtke i objašnjavali zašto smo baš mi najbolji za taj posao, a onda je po-lako krenulo. Mi jesmo najprije poče-li kao dvojac i radeći zajedno ovih 14 godina možemo tvrditi da dobro funk-cioniramo, ali Bruketa&Žinić već jako dugo nije dvojac, iza tog imena danas stoji 60-ak kreativaca koji svakodnevno timski rade na različitim komunikacij-skim projektima.

MM:I tako ste za 14 godina došli do toga da ste prva hrvatska agencija koja je postala Superbrand. Na kojim ste vri-jednostima gradili svoj uspjeh?

Žinić: Profitabilnost. Mi vjerujemo u win-win partnerstva u kojima svat-ko mora profitirati. Kreativnost. Sve što radimo, može se raditi na druga-čiji, bolji način. Bez obzira radilo se o čistačicama, strateškom planeru, event manageru, produkciji, client serviceu ili kreativcu. Kultura kompanije. Mi smo zajednica, timski igrači koji se među-sobno nadopunjuju, dijele svoja znanja, ideje, uspjehe i neuspjehe.

MM: Šta vaše iskustvo govori o tome kako se hrvatske tvrtke odnose prema dizajnu?

Bruketa: Ovisi o klijentu. Dizajn je alat s jasno definiranom funkcijom u poslovnom procesu. Nažalost, neki ga klijenti doživljavaju samo kao stilizam, a dizajn je zapravo način razmišljanja kojime se rješavaju objektivni kori-snički problemi ili prenose informacije. Nažalost, postoje klijetni, ali takvih je sve manje, jer edukacija čini svoje, koji dizajn doživljavaju samo kao šlag na torti, odnosno kada je sve gotovo po-

zove se dizajner, tada u funkciji stilista, kako bi sve ukrasio da bolje izgleda. To ne rješava nikakav suštinski problem, a dizajn samo njihovim rješavanjem ima svoju pravu vrijednost. Dizajner bi trebao biti uključen u cijeli proces for-miranja proizvoda ili usluge i pri tom

doprinositi da proizvod ili usluga budu relevantni ciljanoj skupini.

Hrvatska, s obzirom na broj stanov-nika, ima dovoljno i talenta i znanja, međutim nedostaje specijalizacija. U Hrvatskoj svi rade sve. Mi unutar agen-

cije pokušavamo specijalizirati ljude za pojedina područja, koliko je to mogu-će, zato jer smatramo da jedan dizaj-ner može vrlo teško dobro istovremeno raditi i vizualni identitet i ambalažu i advertising. U svijetu se, pak, sve više primjećuje nestajanje lokalnih specifič-

nosti dizajna i on jednako svemu osta-lome podliježe globalizaciji, pa tako da-nas vrlo slična rješenja možemo vidjeti u različitim krajevima svijeta.

puNo mAlih AgeNciJA u JeDNoJMM: Spadate u jednu od najbrže ra-

stućih agencija u regiji. Da li je to bio kontrolirani rast nastao kao produkt vaše filozofije u razvoju ili je povećani obim posla diktirao tempo razvoja?

Bruketa: Rast je utjecao na svježinu ideja, jer je više glava uvijek pametni-je od manje glava. Nije nužno da veća

agencija znači i manje kreativna agen-cija. Uostalom, u globalnim razmjeri-mami nismo veliki. U svakom slučaju, mi smo riješili problem tromostisiste-ma na način da smo veliku agenciju po-dijelili na puno malih agencija, koje su

26/ MEDIA MARKETING

fokusirane na svog klijenta. Međutim, za razliku od male agencije, kod nas kad netko nije u mogućnosti raditi ili klijent ima naglo povećanje obima po-sla, uvijek se mogu pronaći unutarnji resursi za prilagodbu situaciji. Klasične agencije podijeljene su na kreativni odjel i account odjel i često pate od nefleksibilnosti, pa to onda vjerojatno utječe i na njihovu kreativnost.

MM: Kada sam pažljivo analizirao listu vaših vodećih klijenata i dugoroč-nost saradnje s njima, stekao sam uti-sak da sa klijentima razvijate partnerski odnos, da obostrano njegujete tu sarad-nju, kako bi ona bila kreativno što pro-duktivnija i vremenski trajnija.

Žinić: Iz našeg iskustva agencija je postizala najbolje rezultate kada je taj odnos bio partnerski i temeljen na

obostranom povjerenju. Klijenti koji cijede svoje agencije do iznemoglosti ili s njima ne razmjenjuju informacije obično dobijaju i lošije rezultate. Često agencije kažu kako žele slobodne ruke, da se klijent previše ne miješa. Mi se s time ne slažemo u potpunosti. Mi-slimo da svaki klijent najbolje pozna-je svoju branšu, te je kao takav izvor vrijednih informacija koje nam pomažu

da u svom poslu budemo bolji. Izme-đu klijenta i agencije mora postojati stalna razmjena informacija i uvaža-vanje mišljenja i samo tada se dolazi do najboljih rezultata, to je idealna situacija. U stvarnosti, taj je idealan odnos ponekad ostvaren, a ponekad je agencija samo tehnički servis kojemu klijent postavlja operativne zahtjeve. Smatram da se time ne iskorištavaju

svi agencijski potencijali, ali na kraju dana ljudi nas plaćaju da im bude lak-še obavljati zadatke i na nama je da im pomognemo na način koji oni smatraju najadekvatnijim.

MM:Prenose li agencije uvijek vje-rodostojnu poruku potrošačima i kori-snicima usluga? U Sloveniji su, da bi smanjili laži i neobjektivno oglašavanje, dogradili kodeks oglašivačke struke,

uvodeći odredbu po kojoj sve što je re-čeno u poruci mora biti dokazljivo.

Bruketa: Reklamne agencije se često optužuje kako se bave profesi-onalnim laganjem za svoje klijente. Međutim, praksa je pokazala kako je za dobar brand potreban kvalitetan pro-izvod ili usluga, zatim dobra distribuci-ja, adekvatna cijena i jasno određeno pozicioniranje, dok je promocija samo

jedan od elemenata koji čine uspjeh nekog proizvoda. Marketing, naravno, može kratkoročno učiniti čuda za bilo kakav proizvod, ali to ne može funkcio-nirati dugoročno, odnosno može privući kupce samo na isprobavanje proizvo-da. Međutim, ukoliko taj proizvod nije relevantan ciljnoj skupini, on ne može postati uspješan brand, pa se sredstva uložena u marketing neće vratiti, jer

neće doći do ponovne konzumacije.Žinić: Laži posebno nisu potrebne

kvalitetnim proizvodima. Ako sam do-bar, moram to uvijek iznova dokazivati i stalno se postavljati u odnos s novom konkurencijom i kontinuirano komuni-cirati sa svojom ciljnom grupom. Hoće li to biti reklama ili dobra stara usme-na predaja, manje je bitno, ali brandovi koji smatraju da cijeli svijet spava i da


nitko ne propituje njihovu poziciju obič-no loše završe.

MM: Zašto ponekad loš oglas dobro prodaje proizvod, odnosno, šta se doga-đa ako dobar oglas ne prodaje?

Bruketa: Možda nije riječ o lošem oglasu, on možda samo nije dovoljno zabavan onima koji ionako nisu ciljna skupina. Ukoliko oglas ne prodaje pro-izvod, on jednostavno nije dobar. Osim toga, prodaja osim o oglašavanju ovisi i o brojnim drugim faktorima.

NAgRADe Su BitNe, Ali NiSu pRioRitet

MM: Sve studije dokazuju kako je budućnost gospodarstava svih zemalja u regiji u malim i srednjim poduzećima. Pravite li vi razliku na male i velike kada se opredjeljujete za nove klijente?

Žinić: Naša agencija nije nikada pravila razliku između malih i velikih klijenata. Pa i Coca-Cola je jednom bila mali brand. Apple je pokrenut u gara-ži. Ali, bez sustavnog ulaganja u mar-keting i komunikaciju, među ostalim, mali nikada neće postati veliki. Kako da nešto prodate ili, još bolje, kako da nekome kažete koje su vaše vrijed-nosti ako samo šutite? Kako da ljudi znaju da postojite? Velike kompanije i veliki brandovi u slučaju najvećih kri-za zadnje režu marketinške troškove, budući da je jedina opstojnost prodaja proizvoda. Ako to odrežete odrezali ste si granu na kojoj sjedite. Konkurencija je uvijek blizu i samo čeka da preuzme vaš tržišni udio.

MM: Vjerovatno ste, s preko 300 nagrada, agencija koja je posljednjih go-dina donijela najviše nagrada iz svijeta u našu regiju. Šta nagrade znače za vas i koliko mogu uticati na bolje poslova-nje, veće zanimanje klijenata za usluge vaše agencije?

Žinić: Osvojili smo nagrade poput Cresta, ADC New York, EPICA, London International Awards, Young Guns, New York Festivals, I.D. ili Red Dot. Sma-tramo velikim uspjehom to da nas je američki časopis I.D. proglasio najbo-ljom agencijom 2004. godine, a časo-pis How 2006. godine. Radovi su nam objavljeni u mnogim značajnijim struč-nim časopisima poput Grafik, Novum ili Print Magazine, te u brojnim knjigama poput američkog udžbenika o dizajnu Design Evolution: Theory into practise, Anatomy of design Mirka Ilića ili Step in Design, a o nama se pisalo i govorilo u medijima od New York Timesa do južno-korejske televizije.

Nagrade su bitne, ali, naravno, nisu prioritet. Prioritet je osmisliti efi-kasnu komunikaciju za naše klijente, koji uz minimalno ulaganje sredsta-

va moraju dobiti optimalne rezultate. Kako je kreativnost ipak ključ onoga što razlikuje jednu agenciju od druge i u našoj je industriji najteže napravi-ti okruženje za nastajanje dobre kre-ative, nama je, naravno, važno kada netko nepristrano ocjenjuje kvalitetu te kreativnosti.

Što se posla tiče, nagradeponekad pomažu, a ponekad odmažu. Potenci-jalni klijenti se ponekad obeshrabre, jer misle da je višestruko nagrađivana agencija i višestruko skuplja. Iako, pre-ma našim, sve bolje agencije u Hrvat-skoj imaju prilično slične cijene.

Bruketa: Postoje dvije vrste ocjenji-vanja, jedna je kada vas ocjenjuje netko tko poznaje kontekst domaćeg tržišta, a drugo je nezavisni međunarodni sud, koji ima potpuno drugačiji pogled na projekt koji se žirira. Nama su i jedni i drugi izuzetno vrijedni, domaći zbog toga što poznaju situaciju u kojoj ra-dimo, a inozemni jer se procjenjuje objektivna kvaliteta u odnosu na glo-balnu konkurenciju. Naravno, puno je teže osvojiti nešto na međunarodnom natjecanju. Posljednjih godina dogodila se prava inflacija raznih festivala u svi-jetu, međutim vrlo se dobro zna koji su relevantni, odnosno koji imaju ozbiljne žirije, te je na njima zaista teško dobiti ozbiljno priznanje.

Pošteno je reći da nagrade jesu po-tvrda kvalitete i zato su sigurno pomo-gle u razvoju našeg posla. Međunarod-ne nagrade su na neki način značajnije, jer ih je puno teže dobiti, ali domaće su važne, jer daju vrijedan i jedinstven uvid u to što se radi.

MM: Prisutni ste, dakle, u gotovo cijelom svijetu svojim radovima na fe-stivalima i učešćem u brojnim žirijima. O vašem bitisanju na globalnoj razini govori i činjenica da vam se javljaju stiudenti iz cijeloga svijeta, koji žele doći u B&Ž na praksu. Kako s te osma-tračnice ocjenjujete koji je dio svijeta u ovom času najuspješniji i gdje se može prepoznati najviše dobrih ideja, odakle dolaze najbolji kreativci? Da li je moguće odabrati zemlju s najvećim kreativnim potencijalom?

Bruketa: Nama su upravo ti stu-denti sa svih strana svijeta, koji u agenciji žele raditi praksu, puno veće priznanje od svih nagrada. Što se tiče kreativnosti neke zemlje ili dijela svije-ta, ona ovisi prvenstveno o socijalnim i ekonomskim okolnostima. Što je neka zemlja ili dio svijeta prosperitetniji, to kreativci više mogu doći do izražaja. Primjer je sve brže rastuće tržište In-dije, gdje se pojavljuju sve kvalitetnija komunikacijska rješenja.

cRveNi kvADRAti Su temelJ hRvAtSkog vizuAlNog iDeNtitetA

MM: Smatrate li da se je moguće oduprijeti globalizaciji komunikacija?

Bruketa: Nije se moguće tome odu-prijeti, niti za tim ima potrebe. Zahva-ljući tome, sve se bolje razumijemo, bez obzira s kojeg smo kraja planete. Zato smo kao vrsta uspješniji.

MM: Iako je hrvatsko tržište ogla-šavanja malo kada se stavi u globalni kontekst, vi ste ipak uspjeli sebi obez-bijediti mjesto u nekoliko žirija vrlo re-levantnih festivala. Pretpostavljamo da su vas međunarodne nagrade koje ste osvolili preporučile za ulazak u krug najuspješnijih svjetskih kreativaca.

Žinić: Čini mi se kako je velik uspjeh što smo uspjeli dobiti stalno mjesto u žiriju njujorške Creste, da smo proš-le godine bili u žiriju Graphis Annual Reports natječaja i predsjedali žirijem London International Awards, da smo bili u žiriju na Magdaleni u Mariboru i u Stocholmu na Best Yet. Nama je veliko priznanje, s obzirom da dolazimo s ma-log tržišta, sjediti u žiriju s ljudima koji osmišljavaju kampanje za Nike, Adidas, Coca-Colu ili MTV.

MM:Države u regionu imaju prilič-no problema se definiranjem vizuelnog identiteta. Najveći problem je u Bosni i Hercegovini čiju je zastavu i grb u toku jedne noći dizajnirao general Klajn, jer je htio na Zimskim igrama u Naganu na jarbol podići državnu zastavu. Kakav je, po vašem mišljenju, vizuelni identitet hrvatske države?

NikolaŽinić: U Hrvatskoj je sve po-čelo s Borisom Ljubičićem, koji je godi-nama pokušavao uvjeriti naciju koliko su crveni kvadrati vrijedno nasljeđe koji, pročišćeni na suvremen način, danas odlično funkcioniraju. Ti su kvadrati oso-bito kroz sport postali vizualni sinonim za Hrvatsku. Nažalost, naši državni sim-boli su još uvijek u pseudohistorijskome stilu kakav je bio popularan početkom devedesetih i nažalost su kroz tragediju Domovinskog rata dobili duboku emotiv-nu vrijednost, pa ih je danas nemogu-će zamijeniti. Ipak, državni simboli su samo manji dio vizualne komunikacije Hrvatske, dok se u svim ostalim kana-lima koriste crveni kvadrati. Među lju-dima koji se bave ovim poslom postoji konsenzus kako su oni temelj hrvatskog vizualnog identiteta i svi ga apliciraju tamo gdje ima smisla, odnosno u sluča-jevima kada nešto predstavlja Hrvatsku, kao što su dresovi sportskih reprezenta-cija, turistički znakovi i slično.

Davor Bruketa: Za razliku od nas, zemlje u našem okruženju imaju veli-kih problema s vizualnim identitetom,

posebno zemlje čija je zastava bazirana na crvenoj, bijeloj i plavoj boji, kao što je slučaj s brojnim zastavama drugih zemalja. Pogledajmo samo Sloveniju, koja već godinama s tim ima poteškoća. Imali su već nekoliko natječaja, ali još nisu uspjeli pronaći efikasno rješenje. Mislim, kako je veći problem u tome da Hrvatska poput svakog drugog branda mora definirati vrijednosti iza kojih sto-ji, oko toga još nema konsenzusa. Činje-nica da smo se dogovorili oko vizualnog identiteta daje neku nadu da ćemo se dogovoriti i oko temeljnih vrijednosti, odnosno oko toga kakav smo brand. Iz toga će proizaći i hrvatski suvenir, a u tom slučaju problem je što nitko nije sasvim siguran što suvenir zapravo jest. Je li to jeftina replika nekog artefakta ili se, možda, radi o širem konceptu, koji nije nužno materijalan i nije samo re-plika, već je i funkcionalan, te podsjeća na iskustvo destinacije na razne načine. Mislim da suvenir koji je samo replika nikada neće biti kvalitetno rješenje.

MM: Može li se prepoznati nešto ti-pično, karakteristično za današnji svijet oglašavanja? Već neko vrijeme govorimo o integriranom komuniciranju, o strate-giji 360 stepeni, o većem povezivanju medijskih kuća i agencija, o digitalnom oglašavanju i prodoru novih medija...šta će za pet ili deset godina biti radi-kalno drugačije nego je to danas?

Bruketa: Osnovne su tri stvari. Digi-talizacija će podići stupanj relevantno-sti poruke, odnosno starija se gospoda neće izlagati prezentaciji novih tampo-na, povećat će se stupanj interaktivno-sti pošiljatelja i primatelja poruke, te će sve češće pošiljatelj i primatelj poruke kontrolirati komunikacijski kanal.

AmBAlAŽAAmbalaža postaje ravnopravan ko-

munikacijski kanal za komuniciranje vrijednosti branda.

Kada se govori o ambalaži proizvo-da, Davor Bruketa i Nikola Žinić su vrlo komptentni sugovornici. Njihova agen-cija potpisuje dizajn i redizajn brojnih ambalaža hrvatskih i inozemnih pro-izvoda, od kojih su neke osvojile pre-stižne međunarodne nagrade.

MM: Koliki je značaj ambalaže za tržišni uspjeh proizvoda?

Bruketa: Ambalaža je izuzetno značajna. Dapače, taj značaj će u bu-dućnosti sve više rasti, zato što velike kompanije uviđaju da je njihov kupac već u dućanu i da se glavna bitka vodi na prodajnom mjestu. Naravno da je još uvijek problem kako dovesti kupca u dućan, ali finale se ipak vodi na prodaj-nom mjestu. Tu ambalaža igra najveću ulogu. Uz poziciju na polici i količinu

28/ MEDIA MARKETING

prostora koju tvrtka uspije kupiti, vidlji-vost je izuzetno bitna.

MM: Možete li navesti neke primje-re u kojima je upravo ambalaža odigrala presudnu ulogu u popularnosti branda?

Žinić: Savršen primjer su voćni so-kovi Innocent, koji su u Engleskoj izašli na tržište prije nekoliko godina. Njihov glavni komunikacijski kanal bila je am-balaža. Kompletnu vrijednost branda komunicirali su isključivo putem amba-laže. Čak postoji priča da prvih 5 godina nisu imali marketinšku agenciju. Kada su odabrali agenciju ona im je služila samo da odabere njihove ideje, a ne da im daje ideje.

MM: Koliko hrvatske tvrtke ulažu u kvalitetu svoje ambalaže?

Bruketa: Kako koja tvrtka. U us-poredbi s južnim susjedima, dosta se ulaže, iako je to daleko od prosjeka za-padne Europe.

Žinić: Iz godine u godinu se vidi da jača svijest o važnosti te zadnje linije fronte, zadnje komunikacije na polica-ma. U nekim slučajevima je ona prva i jako je važno da se vrijednosti bran-da prenose na ambalažu. Iz godine u godinu se vidi taj napredak. Sve više brandova posljednjih godina doživljava svoj redizajn i rebranding. Postoji ogro-man napredak.

MM: Postoje li trendovi u svijetu ambalaže i ako da, koliko su hrvatske kompanije ukorak s njima?

Bruketa: Postoje trendovi…main-stream produkcija uvijek je konzerva-tivna i vrlo se sporo mijenja. Međutim, kod proizvoda namijenjenih kupcima visoke platežne moći vidi se kuda sve to ide – prema pročišćenju ambalaže, čime se postiže veća vidljivost na pro-dajnom mjestu. Tamo gdje je sve ša-reno bolje se vidi ako si jednostavan, nego ako si još šareniji. Sve češće se sama etiketa koristi za komunikaciju

vrijednosti branda, ponekad čak i vrlo eksplicitno. Sve je veći fokus na poruci, nego na samoj ambalaži. Ambalaža po-staje ravnopravan komunikacijski kanal za komuniciranje vrijednosti branda. U vizualnom smislu to podrazumijeva pročišćavanje.

MM: Kakva je situacija s tehnološ-kim karakteristikama ambalaže?

Žinić: Pojava i otkriće novih materija-la i novog načina čuvanja stvari reflekti-raju se na ambalažu, dobivaju se druga-čiji oblici i produkcija se mijenja. Danas se mogu koristiti lijepi i lagani materijali, fini pod rukom.

Bruketa: Jednog dana će se sve etikete na tvojim proizvodima u bloku spajati u jedan ekran na kojem će se vrtiti najnoviji spotovi sa virtuane druš-tvene grupe koju si izgradio oko ideje svoga branda.

MM: Postaje li popularno koristiti ekološke materijale u proizvodnji am-balaže?

Žinić: Ne možemo generalizirati. To ovisi o brand vrijednostima. Ako neki brand ima kao brand vrijednost prirod-nost, naravno da će težiti ka tome da upotrebljava materijale koji su tehno-loški i ekoloski prihvatljivi.

MM: Koji su najveći izazovi prilikom redizajna branda? Volite li raditi na redi-zajnu?

Žinić: Volimo raditi redizajn branda. To je svojevrsna inventura branda, gdje nakon određenog perioda života i funk-cioniranja tog branda na tržištu reduciraš stvari koje su bitne, pročišćavaš i tražiš drugačiju formu prikazivanja istih ili slič-nih vrijednosti. Izazov kod toga je da kada redizajniraš neki proizvod gledaš i novu i staru etiketu, te da one pričaju istu priču, samo što ova nova suvreme-nije izgleda i priča priču suvremenim jezikom. Ima puno redizajna koji nisu uspjeli, gdje je redizajn postao dizajn,

nešto potpuno novo. Najzahtjevnije je interpretirati staru stvar i dovesti je u novi kontekst.

Bruketa: Stvar je brand strategije da otkrije da li je potrebna revolucija ili evolucija u razvoju vizualnog iden-titeta branda.

MM:Možete li nam navesti primjere uspješnog/neuspješnog redizajna hrvat-skih brandova?

Žinić: Imali smo prilike promatrati ra-zvoj Jamnice. Od najstarijih etiketa s po-četka stoljeća, pa do danas i kad to sve stavimo na hrpu, vidimo da taj brand ima svoj kontinuitet. I u obliku boce i boji boce i etiketi. Jedno su se vrijeme bili malo iz-gubili, ali sada ovim novim redizajnom su se uspjeli opet vratiti na svoj trag.

Primjer lošeg redizajna je, na pri-mjer, Cedevita. Ima tako lijepu podlogu, ali strahovito luta…

Bruketa: Čini nam se da smo napra-vili dosta dobar posao s Podravkinim juhama i Eva ambalažom. Na neki način smo zadržali esenciju tih brandova, a samo smo ispričali priču na neki suvre-meniji način, koji odgovara prostoru i vremenu. Isto smo u novije vrijeme po-kušali napraviti s Voćkom, Ki-ki bombo-

nima i Osječkim pivom.MM: Da možete izabrati bilo koji

svjetski brand koji bi redizajnirali, koji bi to bio?

Bruketa: Coca-Cola.Žinić: Redizajn Coca-Cole je super

primjer. Kada pogledaš dizajn Coca-Cole iz prošlog stoljeća i sada, to je ogromna razlika u dizajnu, ali ima isti karakter i zadržala je kontinuitet.

Bruketa: Odlično refelktira vrijeme u kojem je pojedino rješenje nastalo.

MM: Koja je razlika u dizajnu amba-laže za velike tvrtke s masovnom pro-dukcijom proizvoda i male proizvođače s ekskluzivnijim proizvodima?

Bruketa: Kompliciranije je raditi ambalaže za velike sustave. Imamo vlastite primjere – Eva, Podravka juhe, Kviki, RonhilI, za koji smo takođe ra-dili redizajn… Puno ekstenzija treba svesti pod zajednički nazivnik, a opet da svaka funkcionira, da je svaka do-voljno različita.

Kod ekskluzivnih proizvoda koji se proizvode u malim serijama i koji se prodaju na specijaliziranim mjesti-ma mehanizmi po kojima funkcionira ambalaža bitno su jednostavniji, nego kod masovnih proizvoda u supermar-ketima, gdje je puno teže doći do izra-žaja, nego u skupim, elitnim dućani-ma.Manjim sustavima je uvijek lakše upravljati nego velikima. Veliki sustavi imaju veće potencijale, ali efikasno iskorištavanje tih potencijala ovisi o puno parametara.

MM: Možemo li govoriti o ambalaži kao kulturološkom proizvodu?

Bruketa: Ambalaža je najbolje ogle-dalo zajednice u kojoj egzistira. Amba-laža koju zajednica ne voli ne postoji, ona vrlo teško egzistira, jer se svaki dan mora iznova dokazati na polici. Ambalaža koju volimo govori o nama kao zajednici.

Kako da nešto prodate ili, još bolje, kako da nekome kažete koje su vaše vrijednosti ako samo šutite? Kako da ljudi znaju da postojite? Velike kompanije i veliki brandovi u slučaju naj-većih kriza zadnje režu marketinške troškove.

Siemens pomaže ljudima Guangdonga u opskrbi električnom energijom putem sistema za prenos električne energije na velike udaljenosti.

Naš iznimno učinkovit 800 kV sistem za prenos električne energije na velike udaljenosti omogućava siguran prenos velikih količina energije upravo tamo gdje je potrebna. Zato takav sistem opskrbljuje električnom energijom, iz hidroelektrana udaljenih 1400 km, oko 500 miliona ljudi u Guangdongu u Kini.

siemens.com/answers

Kako izbjeći nestanak struje u cijelom gradu?

30/ MEDIA MARKETING

Kada govorimo o regiji, mislimo na područje bivše Jugoslavije koje se, sasvim je sigurno, i pored

značajnih političkih različitosti može promatrati kao ekonomski region. Ne govorimo istim jezikom, ali se dobro razumijemo u poslovnim razgovorima, čak i kada svako govori svojim jezikom. Političari se često slabo razumiju, čak i kada pored sebe imaju svoje prevo-dioce, ali to najčešće nije prepreka da poslovni ljudi razvijaju međusobnu sa-radnju. Velika poduzeća posluju na trži-štu cijelog regiona ništa manje uspješno nego na svojim lokalnim tržištima. Mala i srednja poduzeća takođe uspješno sarađuju. Poduzetnici se možda i naj-bolje međusobno razumiju, jer se, prije svega, rukovode poslovnim principima i interesima. Politika ih najmanje zanima.

poSlovi poStAJu RegioNAlNi, AgeNciJe iDu zA NJimA

Regionalne kompanije pokreću svoje lokalne agencije da idu sa nji-ma kako bi ih servisirale i na ostalim tržištima u regiji. Nastojeći da zadrže svoje klijente, agencije razvijaju svoju regionalnu mrežu, tako da danas ima-mo desetak agencija koje su otvorile svoje podružnice na gotovo svim trži-štima. Ako nisu otvorili svoju podruž-nicu, jesu sklopile ugovor o poslovnoj saradnji s nekom od lokalnih agencija. Ovi se ugovori, doduše, uglavnom za-snivaju na korištenju povlaštene pozi-cije lokalne agencije u zakupu medij-skog prostora i adaptaciji oglasa. Malo je tu saradnje koja bi predstavljala

kooperaciju u kreiranju složenijih ko-munikacijskih projekata.

Agencije koje nemaju podružnice u susjednim zemljama sve češće se odlu-čuju da učestvuju na pitchevima koje raspisuju klijenti iz susjedstva i uspije-vaju dobiti posao. To je dobro, jer poka-zuje da struka nije zatvorena u lokalne okvire te, opet, da se dobro razumije-mo, da poznajemo kulture susjednih zemlaja i sve ostale karakteristike koje omogućavaju da kreativni tim zasnuje uspješnu kampanju.

Međutim, da bi se uspostavili čvršći kontakti i unaprijedila saradnja na regi-onalnom planu bilo bi korisno da nacio-nalna udruženja oglašivačke i PR struke uspostave čvršću međusobnu saradnju.

Prije svega, bilo bi korisno razmije-niti iskustva s područja samoregulative struke. Samoregulativa oglašavanja i PR-a je sistem s kojim oglašivačka i PR industrija sama postavlja granice krea-tivnog, a istovremeno korektnog i druš-tveno odgovornog oglašavanja i odnosa s javnošću.

StANDARDiziRAti SAmoRegulAtivu

Ukoliko bi nacionalna strukovna udruženja u okviru regionalne saradnje uspjela postići usaglašavanje stavova oko osnovnih principa samoregulative, agencije i oglašivači bi mnogo lakše realizirali svoje regionalne kampanje. Zatim, bilo bi korisno da se uspostave jedinstveni etički standardi oglašavanja i PR-a na nivou cijele regije. Takođe, od izuzetnog bi značaja bila saradnja na

području edukacije, s obzirom da posto-je značajne razlike u znanju onih koji naručuju oglašavanje svojih proizvoda i usluga, ali i agencija koje rade na rea-lizaciji komunikacijskih projekata. I na kraju, ali ne i najmanje važno, bilo bi korisno dovesti, koliko god je to mogu-će, na isti nivo uslove medijskog zaku-pa. Ako se uslovi ne mogu usaglasiti na nivou medijskih popusta, onda barem da se približe u osnovnim kiriterijima za određivanje cijena oglasnog vremena i prostora. Osnivanje ABC mreže za odi-tovanje tiraža štampanih medija u regiji dobar je primjer kako se mogu obezbi-jediti istiniti podaci o tiražima, na osno-vu kojih je oglašivačima i agencijama znatno olakšan izbor medija u kojima će oglašavati svoje proizvode i usluge.

Usaglašavanje samoregulacije unu-tar regije bilo bi pozdravljeno i od stra-ne Evropske asocijacije oglašivača i ve-likih multinacionalnih kompanija, koje tradicionalno zauzimaju vodeća mjesta na listama najvećih oglašivača u zemlja-ma unutar regiona. Globalizaciji se teš-ko oduprijeti.

Da bi se sve ovo postiglo, za početak bi bio dovoljan i jedan sastanak na nivou predsjednika nacionalnih udruženja.

Pokušavajući da damo što jasniju sliku o organiziranosti struke u zemlja-ma regiona, iščitali smo stotine stranica statuta i programskih dokumenata go-tovo svih udruženja u Sloveniji, Hrvat-skoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Nismo uspjeli doći do informacija o postojanju udruženja oglašivačke i PR struke u Cr-

noj Gori i Makedoniji. Koliko smo sazna-li, u Crnoj Gori nikada nije ni osnovano nacionalno strukovno udruženje, a ono koje je svojevremeno postojalo u Make-doniji ugasilo se.

Generalno gledano, udruženja ogla-šivača i piarovaca su nosioci razvoja struke u svojim zemljama. Osim samo-regulacijom struke, gotovo sva udruže-nja se bave i organizacijom brojnih se-minara, konferencija i dodjela nagrada, čiji je cilj promoviranje profesionalnih, kreativnih i strukovnih dostignuća. Slo-venska oglašivačka komora (Slovenska oglaševalska zbornica – SOZ) i Hrvatski oglasni zbor (HOZ) nositelji su organi-zacije nacionalnih festivala oglašavanja (SOF i FESTO), a SOZ je još i organizator Golden Druma, najznačajnijeg festivala oglašavanja Nove Evrope. Sva nacional-na PR udruženja (osim udruženja PRI-BA u BiH) organiziraju godišnje dodjele nagrada za najuspješnije PR projekte u svojim zemljama.

I, kada već govorimo o udruženjima, za uvod recimo i to da je najbrojnija i, po aktivnostima, vjerovatno najuspješ-nija Hrvatska udruga za odnose s javno-stima (HUOJ), koja je svoju dvodnevnu desetu godišnju konferenciju uspješno okončala u predvečerje predaje ovog broja Media Marketinga u štampu. Sa 800 članova, HUOJ je svojim članstvom obuhvatio gotovo sve koji se profesio-nalno bave piarom u Hrvatskoj.

Da ne dužimo, zbog ograničenog prostora. Krenimo redom, od razvijenog sjevera ka jugu regiona.

zA pRvu temu meDiA mARketiNgA oDABRAli Smo oRgANiziRANoSt oglAšivAčke i pR StRuke u RegiJi, u okviRu koJe Smo iStRAŽili i StAvove čelNih lJuDi poJeDiNih NAci-oNAlNih uDRuŽeNJA o potReBi povezivANJA StRuke NA Nivou RegiJe, kAko Bi Se po-Stigli JeDiNStveNi StANDARDi oglAšAvANJA i oDNoSA S JAvNoStimA.

TEMA BROJA Kako je u regiji organizirana oglašivačka i PR struka

NiJeDNA pRofeSiJA Ne moŽe NApReDovA-ti Niti Se RAzviJAti ukoliko Se lJuDi koJi Se NJome BAve Ne okupe i uDRuŽe SvoJ SNAge u StvARANJe StRukovNe uDRugePriredio / ISTRAŽIVAČKI TIM MEDIA MARKETINGA


SloveNiJASlovenska oglašivačka komora (SOZ)Slovenska oglašivačka komora je

nevladina organizacija koja zastupa in-terese oglašivača, oglašivačkih agencija i medija. Zauzima se za visoke oglaši-vačke standarde i daje značaj etici u oglašavanju. S tim ciljem je usvojila Slo-venski oglašivački kodeks i vodi brigu o primjeni njegovih odredbi.

SOZ štiti pravo oglašivača da promo-viraju svoje proizvode, usluge i ideje, pravo agencija da kreiraju i medija da objavljuju oglase. Brine se za profesio-nalni i strukovni razvoj na osnovu obra-zovanja i promocije oglašivačke struke, te štiti i čuva slobodu oglašivačkog go-vora i pravo potrošača na izbor.

Slovenska oglašivačka komora je dobrovoljna, samostalna strukovna i neprofitna organizacija pravnih i fizičkih lica koja djeluju na području djelatnosti oglašavanja i komuniciranja.

Organizirana je kao slobodna tri-partitna organizacija. U okviru SOZ-a članovi se udružuju u tri strukovna udruženja: Slovensko udruženje medija – SZM, Slovensko udruženje oglašivačkih agencija – SZOA i Slovensko udruženje oglašivača – SZO.

SOZ, kao krovna organizacija, na-stoji da osigura kohezivnost među pojedinim udruženjima i članovima pojedincima, odgovarajući protok infor-macija, znanja i iskustva među njima, te stručnu i efikasnu realizaciju proje-kata relevantnih za sve članove. Ko-mora strukovno i materijalno podstiče i podržava analize i istraživanja s po-dručja oglašavanja i komuniciranja. Je-dan od ključnih zadataka i ciljeva SOZ-a je i korektno i efikasno predstavljanje, te zastupanje članova, njihovih inte-resa i interesa struke kako u Sloveniji tako i u međunarodnim okvirima.

Pod okriljemSlovenske oglašivačke komoreodvijaju se za oglašivačku stru-ku vrlo značajni projekti.

SOZ je organizator tri festivala: Međunarodnog oglašivačkog festivala Golden Drum, Slovenskog oglašivačkog festivala (SOF)iEffie – Slovenskog festi-vala komunikacijske efikasnosti.

Pod okriljem SOZ-a odvija se i Na-cionalno istraživanje čitanosti (NRB) i projekat Revidiranih prodatih tiraža štampanih medija (RPN).

Slovenska oglašivačka komora do-djeljuje i godišnju nagradu Oglašivačka ličnost godine.

Sekcije Slovenske oglašivačke ko-moresu: Sekcija organizatora događaja, Sekcija za Internet IAB pri Slovenskom udruženju medija i Sekcija RPN, takođe pri medijskom udruženju.

Slovenska oglašivačka struka vodi veliku brigu o samoregulaciji oglaša-vanja i ta je odgovornost dodijeljena Slovenskom oglašivačkom sudu, koji u svom radu polazi od toga da su efi-kasnost i vrijednost oglašavanja kao ekonomskog alata povezani s njego-vim položajem u očima potrošača, jer oglašavanje može uspješno djelovati samo u atmosferi međusobnog povje-renja svih koji su u njega uključeni. Dugoročni interes svih u oglašivačkoj industriji, bili to oglašivači, agencije ili mediji, jeste da zaštite slobodu komer-cijalnog govora tako što će se brinuti za njegovu korektnost.

Temelj svakog nacionalnog samo-regulativnog sistema oglašavanja je Oglašivački kodeks, koji u sebi sadrži standarde oglašavanja, pravila i nače-la najbolje prakse, na koje se svojom

voljom obavezuje oglašivačka industri-ja. Samoregulativa oglašavanja je živi mehanizam koji se brzo odaziva na društvene promjene i razvoj, te je tako fleksibilnija od zakonodavstva. Postupci su jednostavni i za potrošače besplatni, teret dokazivanja je na strani oglašiva-ča. Samoregulativa oglašavanja je izraz demokratičnosti društva i važno oruđe vansudskog rješavanja sporova.

Predstavnici slovenskog oglašivač-kog trougla su oktobra 1994. godine usvojili prvi Slovenski kodeks oglaša-vanja, kojeg su kasnije nadograđivali, a prilagođavat će ga i dopunjavati i u budućnosti.

Odredbe kodeksa u praksi provodi Oglašivački sud, koji djeluje pod okri-ljem SOZ-a. Oglašivački sud čini sedam članova s područja marketinga i oglaša-

vanja, čiji mandat traje četiri godine, uz mogućnost ponovnog izbora.

U slučaju kada Oglašivački sud utvr-di da je pritužba utemeljena, sporno oglašavanje može biti izloženo različi-tim sankcijama: zahtjev za korekciju, ako je oglas već bio objavljen, te pravo na odgovor oštećenoj strani; javni poziv za ukidanje spornog oglasa; javni poziv za prekid oglasne kampanje; pokre-tanje postupka kod Tržišne inspekcije Republike Slovenije, odnosno drugih državnih organa za preduzimanje mjera i pokretanje kaznenog postupka, te po-kretanje lične odgovornosti na osnovu drugih važećih propisa.

Slovensko udruženje za odnose s javnostima (PRSS)

Slovensko udruženje za odnose s javnostima osnovano je 12. novembra 1990. godine kao strukovno, neprofitno,

dobrovoljno i samostalno krovno naci-onalno udruženje stručnjaka s područ-ja odnosa s javnostima. Dvije godine kasnije (1993.) Udruženje je primljeno u Evropsku konfederaciju za odnose s javnostima CERP kao punopravni član evropske porodice krovnih nacionalnih društava stručnjaka za odnose s javno-stima. PRSS je jedan od osnivača Global Alliance for Public Relations and Com-munication Management.

PRSS u svom sastavu ima sljedeće sekcije: sekciju za IABC, sekciju mladih piarovaca, sekciju za iniciranje društve-ne odgovornosti i sekciju internih ko-munikatora.

IABC (International Association of Business Comunicators) je međunarod-no udruženje poslovnih komunikatora, koje je osnovano 1970. godine i danas

ujedinjuje oko 16.000 komunikatora iz više od 70 zemalja. Globalna mreža komunikatora, koja djeluje u različitim granama, omogućava umrežavanje, osobni razvoj, te širenje i upotrebu najefikasnijih svjetskih komunikacij-skih praksa.

Sekcija Mladi piarovci okuplja mla-de piarovce s vizijom, kako bi u vrijeme studija mogli naučiti mnogo toga kori-snog, a prije svega da pronađu prijate-lje, poduzeća i ostvare kontakte koji će im biti od koristi u radu na području komunikacija.

Sekcija za iniciranje društvene odgo-vornosti Slovenskog društva za odnose s javnostima je dobrovoljno udruženje članova društva i diplomanata PR škole.

Ciljeviizadaciovesekcijesu:• praćenje stanja društvene odgovor-

nosti u organizacijama;

• podizanje svijesti i iniciranje druš-tvene odgovornosti;

• potpora različitim projektima kao vanjski stručni partner;

• prenošenje iskustava među članovi-ma i povezivanje među organizaci-jama;

• učešće u javnim diskusijama i na strukovnim susretima, te

• kreiranje standarda društvene od-govornosti.Institut za razvoj društvene odgo-

vornosti (IRDO) i PRSS, u partnerskoj saradnji s revijom Kapital, 25. marta ove godine raspisali su natječaj za do-djelu Slovenske nagrade za društvenu odgovornost HORUS. Osnivanjem ove nagrade IRDO i PRSS, u saradnji sa svojim partnerima, željeli su istražiti i nagraditi cjelovite pristupe društve-noj odgovornosti. Nagrada je nami-

Slovenski festival oglašavanja: Agencija godine Publicis Ljubljana.

32/ MEDIA MARKETING

jenjena poduzećima koja su svjesna društvene odgovornosti na različitim područjima svoga djelovanja, kako u odnosu prema okolini, svojim za-poslenim i drugim učesnicima u po-duzeću, tako i u razvoju proizvoda i usluga, uključujući je u strateško vo-đenje i poslovanje poduzeća.

Sekcija internih komunikatora po-lazi od činjenice da su za svaku indu-striju, poduzeće ili ustanovu zaposleni prva i najzahtjevnija javnost, koja svo-jim ponašanjem i odnosom određuje kako organizacija komunicira s vanj-skim javnostima. U želji za većim za-dovoljstvom, a time i bolje efikasnosti i većeg kvaliteta rada svake organizacije, stručnjaci na području internog komu-niciranja se udružuju u Sekciju internih komunikatora. Sekcija je sljedbenica

Aktiva novinara u podzećima i zavodi-ma, koja je u okviru Društva novinara djelovala preko 25 godina.

Sekcija internih komunikatora pri Slovenskom društvu za odnose s javnostima (SIK PRSS) je dobrovolj-ni oblik interesnog povezivanja svih koji se u privrednim društvima, dru-gim organizacijama i zavodima pro-fesionalno bave internim, te drugim oblicima komuniciranja s javnostima. Djelovanje sekcije je usmjereno, pri-je svega, ka obrazovanju, povezivanju i razmjeni iskustava profesionalaca na području internog komuniciranja, radi što profesionalnijeg i efikasnijeg vođenja i realizacije internog komu-niciranja u organizacijama i međuna-rodnoj saradnji s Evropskom federa-cijom internih komunikatora FEIEA.

Cilj sekcije jeste da poveže stručnja-ke koji se u poduzećima i organiza-cijama bave vrlo značajnim, ali često zapostavljenim područjem – komuni-ciranjem s internom javnošću. Članovi sekcije se trude da podignu svijest o značaju kvalitetne i strukovne komu-nikacije sa zaposlenima, koji su naj-važnija javnost svake organizacije, te podignu prepoznatljivost unutar struke odnosa s javnostima i šire.

Misija Sekcije za interno komu-niciranje jeste upoznavanje članova s praksom odnosa s javnostima, pri čemu je poseban akcenat na komuni-ciranju s unutarnjom javnosti, razmje-ni znanja i iskustava među članovima, uključivanju u rad krovnog nacional-nog strukovnog društva i saradnji u Evropskoj federaciji internih komuni-

katora (FEIEA), te svestranom razvou i jačanju struke internog komuniciranja. U svojoj viziji članovi Sekcije inter-nih komunikatora su zapisali: „Želimo uspostaviti visoko profesionalan nivo internog komuniciranja u slovenskim poduzećima i drugim organizacijama, te se po aktivnosti i organiziranosti pozicionirati među vodeće aktive te vrste u Evropi.“

Slovensko društvo za odnose s jav-nostima od 2006. godine dodjeljuje na-gradu Papirus najboljem internom glasi-lu. Papirus je sljedbenik nagrade Zlatno pero, koju je za najbolje interno glasilo dodjeljivala Sekcija urednika internih glasila pri Društvu novinara Slovenije od 2001. godine. Nagradu Papirus dobi-ja glasilo koje je po mišljenju stručnog žirija najbolje na području komunika-cijske vrijednosti glasila, sa stanovišta

novinarstva i jezika, te dizajna.Predsjednik PRSS je mag. Aleksan-

der Salkič, Petrol, d. d.Godišnja članarina za članstvo u

Slovenskom udruženju za odnose s jav-nostima iznosi 100, 95 i 90 eura, 50 eura za ministarstva i općine i 12,5 eura za studente.

hRvAtSkAHrvatski oglasni zbor (HOZ)Hrvatski oglasni zbor (HOZ) je krov-

na udruga hrvatske industrije oglaša-vanja, koja se bavi okupljanjem, te organiziranjem u zajedničkom interesu svih zainteresiranih građana i pravnih osoba čija djelatnost pokriva područje tržišnog i društvenog komuniciranja, odnosno promicanja; unapređuje i usavršava istraživački i stručni rad u toj vrsti djelatnosti, te u komuniciranju

s tržištem, a s posebnim osvrtom na zaštitu interesa struke, unapređivanje idejne, stručne, etičke i estetske razine oblika oglasiteljskog komuniciranja, is-pomoć oglašivačkim agencijama, tvrt-kama, državnim, županijskim, grad-skim i općinskim ustanovama, te svim službama od javnog interesa u svim pitanjima iz područja struke na kojima djeluje njegovo članstvo; vodi računa o razvoju i usavršavanju stručnih kadro-va u oglašivačkoj djelatnosti, skrbi o izobrazbi kadrova potrebnih za tu vrst djelatnosti i štiti prava i interesa svo-jeg članstva, zastupa ih u ostvarivanju autorskih prava, pružajući im pomoć kod naplate autorskih i drugih potra-živanja za radove i poslove s područja oglašivačke djelatnosti.

HOZ sve svoje aktivnosti ostvaruje preko sedam domova:

Dom medija, Dom agencija, Dom oglašivača, Dom djelatnika u odnosima s javnošću, Dom istraživača, Dom speci-jalističkih djelatnosti.

Jedan od najvažnijih godišnjih pro-jekata koje HOZ organizira jeste Hrvat-ski festival oglašavanja FESTO, koji je ove godine doživio svoje 17. izdanje. FESTO nije samo event na kojem se do-djeljuju nagrade za izutena dostignuća u kreativnosti hrvatskog oglašavanja, već i događaj na kojem se razmjenju-ju znanje i iskustvo s uglednim hrvat-skim, regionalnim i svjetskim eksperti-ma za oglašavanje.

Predsjednik HOZ-a i Uprave HOZ-a je Tibor Gojun.

Hrvatska udruga reklamnih agencija (HURA)

Hrvatska udruga reklamnih agencija (HURA) je udruženje društava za tržiš-no komuniciranje. Ima 35 članova koji zastiupaju ukupno 75 odsto oglasnih budžeta u Hrvatskoj.

Misija HURA-e: služiti, promicati i unapređivati zajednički interes agen-cija-tvrtki za tržišno komuniciranje, te definirati, održavati i razvijati najviše moguće standarde profesionalne prakse oglašivačke industrije.

Hrvatska udruga za odnose s javno-šću (HUOJ)

Hrvatska udruga za odnose s javno-šću najmasovnija je strukovna organiza-cija s područja PR-a u regiji. Ima preko 800 članova koji su prihvatili ideju da nijedna profesija ne može napredova-ti, niti se razvijati ukoliko se ljudi koji se njome bave ne okupe i udruže svo-je snage u stvaranje strukovne udruge. Zadaća takvih udruga je brinuti se za interese struke i stvarati uvjete da bi njezinim članovima bilo bolje – najviše kroz stručno usavršavanje i obrazovanje članova, postavljanje standarda stru-ke, izradu etičkih kodeksa poslovanja, akreditacije članova i sl.

Hrvatska udruga za odnose s jav-nošću okuplja djelatnike koji se pro-fesionalno bave odnosima s javnošću radi unapređenja struke, kao i zaštite njihovih stručnih interesa kroz različite djelatnosti predviđene statutom Udruge

„Želja nam je približiti razvoj hrvat-skog PR-a međunarodnim standardima struke. Na tom putu moramo imati uvid u trenutačna postignuća u europskom i svjetskom PR-u, shvatiti važne pro-bleme pomoću odabranih istraživanja, pružiti mogućnost za stručno usavrša-vanje, ali biti i forum za dijalog i raz-mjenu mišljenja. Smatramo kako na taj način možemo dugoročno razvijati sustav kvalitete našega djelovanja. Ula-ganje u kvalitetu jamac je uspješnog i

FESTO 2009: Agencija godine Bruketa&ŽinićOM

Prvi nacionalni festivalmarketinških ostvarenja

27 – 31. oktobar 2009.EXPO XXI, Novi Beograd

• MEDIJSKO OGLAŠAVANJE • DIREKTNI MARKETING • WEB DIZAJN • KOMPANIJSKI IDENTITET • UPOTREBA MEDIJA • CELOVITE KAMPANJE • • RAZVOJ JAVNIH ODNOSA • MARKETINŠKA I SOCIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA • OUT-DOOR •

• PROJEKTOVANJE I PROGRAMIRANJE • INTERNET • NOVI MEDIJI ...

Marketinške misli–

kreativna slobodaw w w . t a b o o m a g a z i n e . o r g

34/ MEDIA MARKETING

dugoročnog razvoja struke, na dobro-bit ne samo našega gospodarstva, već i ukupnoga društva, što je i temeljni cilj HUOJ-a,“ izjavila je predsjednica HUOJ-a Dubravka Jusić, rukovoditeljica korporativnih komunikacija Mobilkom Austria Grupe i Vipneta.

Aktivnosti Udruge organizirane su prema tematskim odborima i sekcija-ma, te regionalnim podružnicama: Od-bor za međunarodnu suradnju, Odbor za državnu upravu i lokalnu samou-pravu, Odbor za korporativne komuni-kacije, Odbor za izdavaštvo, Odbor za obrazovanje, Studentska sekcija, Sek-cija PR agencija.

Vrlo važna i uspješna djelatnost Udruge je izdavaštvo. HUOJ je izdao do

sada devet knjiga s područja odnosa s javnostima.

Hrvatska udruga za odnose s javno-šću dodjeljuje godišnje nagrade Grand PRix za najbolja ostvarenja u struci tije-kom protekle godine i to u pet kategorija:• Odnosi s javnošću u javnom sektoru

(javna, lokalna uprava i samoupra-va, te nevladin sektor);

• Odnosi s javnošću u poslovnom sektoru – eksterna komunikacija za velike tvrtke;

• Odnosi s javnošću u poslovnom sektoru – eksterna komunikacija za male i srednje tvrtke;

• Kompanijska društvena odgovornost.• Odnosi s medijima u poslovnom sek-

toru.Potpisivanjem memoranduma o

zajedničkom pokretanju edukacijskog programa u odnosima s javnošćupre-ma standardima Chartered Institute of Public Relations (CIPR-a) između Pre-

mise, kao nositelja CIPR-ove licencije za programe edukacije u odnosima s javnošću, Hrvatske udruge za odnose s javnošću, te Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u Hrvatskoj je pokrenut prvi svjetski priznati specijalistički program obrazovanja iz područja odnosa s javno-šću. CIPR je jedna od najjačih strukov-nih udruga na području PR-a u svijetu, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, a eduka-cijske programe iz ovog područja pro-vodi već dulji niz godina u više zemalja Europe i Azije.

Predsjednica HUOJ-a je Dubravka Jusić.

Visina godišnje članarine za puno-pravne članove iznosi 55 eura, a za stu-dente 13 eura.

BoSNA i heRcegoviNAIAAIAA u BiH je tripartitna organizacija

agencija, medija i oglašivača, koja za sada okuplja oko 30 uglednih članova s područja cijele Bosne i Hercegovine. IAA u BiH djeluje kao nevladino, nepro-fitno, nezavisno i doborovoljno udru-ženje, ujedno predstavljajući ogranak International Advertising Association za Bosnu i Hercegovinu.

Cilj IAA u BiH je da postane genera-tor svih pozitivnih promjena i dešavanja na oglašivačkoj sceni u BiH.

Djelatnost i programski ciljevi IAA u BiH su:• promoviranje slobode govora i ogla-

šavanja;• jačanje profesionalnog pristupa i

kulture oglašavanja u medijima i u oglašivačkoj djelatnosti;

• promoviranje i jačanje principa fer odnosa i nastupa na tržištu,

• kreiranje i uređenje međusobnih odnosa medija, oglašivača i oglaši-vačkih agencija, agencija za odnose sa javnošću i agencija za istraživa-nje,

• praćenje rada Internacionalne aso-cijacije oglašivača (IAA), te informi-ranje članstva o trendovima u ogla-šavanju,

• planiranje i provođenje edukativne djelatnosti u oglašavanju, te u skla-du s tim saradnja sa institucijama u organiziranju kurseva, predavanja i prezentacija na temu oglašavanja, marketinga, odnosa sa javnošću, istraživanja, a u skladu sa zakonom;

• ostvarivanje saradnje sa srodnim organizacijama, itd.

U svom sastavu IAA BiH ima i sek-ciju Young Professionals, čiji su članovi mladi profesionalci i studenti završnih godina – svi dinamični i zainteresovani za građenje marketinške mreže. Djeluje više od 1000 članova mladih profesiona-laca širom svijeta, s ograncima u 12 ze-malja i mladih profesionalaca na drugim tržištima, koji pokreću nove ogranke.

U decembru 2006. godine ostvarena je ideja o povezivanju mladih profesio-nalaca i studenata iz Bosne i Hercego-vine, kako bi unaprijedili svoja znanja i vještine, razmjenili iskustva, učili jedni od drugih. Tako je 4. decembra 2006. godine službeno svoj put započela Aso-cijacija mladih profesionalaca Bosne i Hercegovine (International Advertising Association Young Professionals BH).

Aktivno učešće u osnivanju mreže mladih profesionalaca uzele su agenci-je, mediji te obrazovne institucije po-vezane s marketing strukom, tako da već na samom početku mreža ima oko

50 članova. IAA Young proffesionals BH djeluje u okviru IAA ogranka za BiH, kao pridruženi član IAA global.

Tim IAA Young Professionals BH sa-činjavaju mladi profesionalci i studen-ti završnih godina studija, aktivni na polju marketing komuniciranja, u ži-votnoj dobi do 30 godina. Njihova mi-sija je kontinuirano educiranje i usa-vršavanje kroz mrežu, uspostavljanje stalnih kontakata, razmjene iskustava i ideja. Cilj je da se kreira jaka mre-ža mladih profesionalaca i studenata, koja educira, usavršava, povezuje i jača međusobne kontakte.

Udruženje IAA dalo je nemjerljvi doprinos razvoju oglašivačke struke u Bosni i Hercegovini kroz niz aktivnosti i događaja koje je iniciralo ili samo or-ganiziralo.

Predsjednica IAA u BiH je Samra Luč-kin.

SRBiJAUdruženje ekonomskih propagandi-

sta Srbije (UEPS)Udruženje ekonomskih propagandi-

sta Srbije osnovano je 1960. godine, s ciljem da afirmiše profesiju propagan-de. Osnovano kao udruženje građana, UEPS je do danas izrastao u modernu asocijaciju, čiji je osnovni zadatak afir-macija i unapređenje marketinško-pro-pagandne struke koja je prisutna u svim segmentima privrede i društva i bez čijeg je djelovanja nemoguće tržiš-no komunicirati. Današnje rukovodstvo UEPS-a s ponosom ističe da su najveći doajeni oglašivačke struke svoje prve profesionalne korake učinili u UEPS-u, kao i da su današnji članovi Udruženja najuspjepšnije marketinške agencije, kompanije koje najviše ulažu u oglaša-vanje i najveće medijske kuće.

Dan osnivanja UEPS-a 26. decem-bar svake se godine obilježava kao Dan propagandista Srbije. Tim povodom se dodjeljuju tradicionalna priznanja naju-spješnijim agencijama i pojedincima za kreativna postignuća u oglašavanju.

Od 1991. godine odlučeno je da se na Dan propagandista Srbije dodjeljuje Nagrada za životno djelo. Od prošle go-dine ova nagrada se zvanično zove UEPS nagrada za životno djelo.

Prvu nagradu za životno djelo do-bio je 1991. godine Žozef Lončar. Nakon toga, do 2000. godine nagrada nije do-djeljivana, a od 2000. dobili su je, ovim redosljedom: Dragan Sakan (2000.), Dragan Kosanović (2001.), Vladimir Čeh (2002.), 2003. godine nagrada nije do-dijeljena, Ivo Laurenčič (2004.), Tiho-mir Todorović (2005.), Prvoslav Plavšić (2006.), Miša Lukić, Borislav Miljković i Zoran Simjanović (2007.) i prof.dr. Ivan

HUOJ: dobitnici godišnje nagrade grandPRix za 2009. godinu


Štajnberger (2008.).Grupacija marketinških agencija

PKS-GMAGrupacija marketinških agencija

(PKS-GMA) konstituisana je 23. aprila 2004. godine pri Odboru za trgovinu i usluge Privredne komore Srbije. PKS-GMA je rezultat riješenosti agencija da aktivno utiču na tokove uspostavljanja i regulisanja tržišta marketinških usluga u Srbiji. Važna uloga Grupacije je dopri-nos tokom nastajanja i donošenja odgo-varajuće zakonske regulative. Na prvom mjestu, to se odnosi na tzv. korpus me-dijskih zakona.

PKS-GMA intezivno radi na razvo-ju odnosa sa organima vlasti u Srbiji i na unapređenju filozofije marketinga i njene svakodnevne primjene u privredi Srbije, radi organizovanijeg, efektnijeg i efikasnijeg nastupa na domaćem i ino-stranim tržištima.

PKS-GMA za sada okuplja preko 60 članova. Jedan od kratkoročnih ciljeva Grupacije je da se utvrdi tačan broj pri-vrednih subjekata registrovanih pod od-govarajućom šifrom djelatnosti, te stepen razvoja agencija specijaliziranih za ovu vrstu djelatnosti. Grupacija ima za cilj da učestvuje u onim djelatnostima Privredne komore Srbije koje doprinose unapređe-nju privrede Srbije i njenom osposoblja-vanju za slobodnu tržišnu utakmicu.

Članice PKS-GMA se zdušno zalažu za uvođenje najviših standarda u obla-sti svojih profesija, u skladu sa iskustvi-ma i znanjima koja su prepoznata na tržištima u razvijenim zemljama. Prateći svjetska kretanja, PKS-GMA je spremna da kritički prihvata i provodi sva ona saznanja koja mogu biti od koristi za srbijansku privredu.

Jedan od ciljeva PKS-GMA je i do-prinos, u granicama u kojima pozicija unutar Privredne komore Srbije do-zvoljava, promociji srbijanske privre-de na tržištima u inostranstvu. Kao stručna asocijacija, PKS-GMA želi da bude nosilac progresivnih kretanja u razvoju tržišta marketinških usluga u Srbiji i preduzima mjere za unaprene-nje tih usluga.

Cilj PKS-GMA je i usvajanje standarda kvaliteta rada agencija po verificiranim principima međunarodnih profesional-nih asocijacija, kao i pomoć u osnivanju nacionalnih udruženja oglašivača, agen-cija, štampanih i elektronskih medija, istraživača, i svih drugih učesnika na tržištu marketinških usluga u Srbiji.

Agencije okupljene u PKS-GMA po-štuju i postupaju u skladu s pravilima Međunarodne trgovačke komore (ICC) i drugih relevantnih međunarodnih aso-cijacija, afirmišu njihov značaj i rade na

njihovoj dosljednoj interpretaciji u srbi-janskom poslovnom okruženju.

Članice Grupacije marketinških agen-cija PKS-GMA žele da zauzmu aktivnu ulogu na unapređenju sistema obrazo-vanja za potrebe industrije marketinških usluga. Okrenute su budućnosti, otvore-ne za promjene i spremne na saradnju sa svim relevantnim snagama koje imaju iste ili slične ciljeve ili koje mogu biti od značaja u kreiranju i realizaciji naprednih formi funkcioniranja tržišta u Srbiji.

Misija i vizija PKS-GMA:Grupacija marketinških agencija Sr-

bije jeste stručna asocijacija privrednih subjekata koji su, i pojedinačno i kao asocijacija, nosioci progresivnih kreta-nja u definisanju i razvoju tržišta mar-ketinških usluga u Srbiji.

Prateći svjetska kretanja PKS-GMA će nastojati da kritički prihvata i spro-vodi sva ona saznanja koja mogu biti na dobrobit srbijanske privrede. Gru-pacija posebno prati dokumenta sa-moregulative na planu oglašavanja i marketinške prakse, koja je donijela Međunarodna trgovačka komora (ICC) i druge profesionalne asocijacije, afir-miše njihov značaj i radi na njihovoj dosljednoj interpretaciji u srbijanskom poslovnom prostoru.

PKS-GMA teži razvoju privrede Sr-bije, koja, smatraju u Grupaciji, mora da se što prije osposobi za mehaniz-me slobodne tržišne utakmice, jačajući primjenu marketinške filozofije i njene razvijene teorije kao naprednih funkcija u tržišnom osposobljavanju.

Slijedeći svoju misiju i svoju viziju, PKS-GMA kao asocijacija i svaka njena članica pojedinačno, razvijaće svoj kri-tički duh prema uočenim pojavama, zauzimati svoj stav kao pojedinačni subjekt i kao članica asocijacije, kako bi razvoj marketinške industrije Srbije bio u funkciji dinamičnijeg i uspješnijeg razvoja srbijanske privrede.

Predsjednik PKS-GMA je Ivan Žozef Lončar, glavni urednik časopisa Taboo.

Društvo Srbije za odnose s javnošću (DSOJ)

Društvo Srbije za odnose s javnošću osnovano je 17. maja 2004. godine, na-stavivši tako tradiciju PR Društva Jugo-slavije, najstarije strukovne organizacije u ovoj oblasti na teritoriji bivše SFRJ. Osnivači društva su ugledni predstav-nici univerziteta, agencija za odnose s javnošću, državnih institucija i organi-zacija, kao i velikih privatnih kompanija.

Misija Društva je da doprinese unapređenju oblasti i struke odnosa s javnošću, da pomogne uvođenje i pri-mjenu najviših profesionalnih i etičkih standarda i realizuje vrhunske stručne

programe, organizaciju konferencija, seminara i obuka, kao i međunarodnu saradnju i razmjenu iskustava.

Društvo ima 246 članova iz svih se-gmenata (agencije, privreda, državne insti-tucije, fakulteti, nevladine organizacije...) i njihov broj se svakog mjeseca uvećava, u prosjeku za deset novih članova.

Dugoročni ciljevi za koje se Druš-tvo Srbije za odnose s javnošću zalaže su, pored ciljeva navedenih u Misiji, poboljšanje obrazovanja i edukacija opšte i stručne javnosti. U saradnji sa privrednim subjektima, organizacijama i stručnjacima iz srodnih i drugih oblasti, Društvo doprinosi unapređenju odnosa s javnošću na svim nivoima u Srbiji.

Djelatnost društva je javna, a pri-stup u članstvo je moguć svim građa-nima, državljanima Republike Srbije, koji se profesionalno bave djelatnošću i poslovima odnosa s javnošću i koji za-dovoljavaju propisane kriterije.

Kodeks profesionalne etike Druš-tva je usklađen s Atinskim kodeksom i Kodeksom Međunarodne asocijacije za odnose sa javnošću. Ovaj kodeks propi-suje uslove ponašanja članova i naroči-to uređuje pitanja značajna za odnose članova prema korisnicima usluga, koje u svojoj struci obavljaju članovi.

Članstvo u Društvu omogućava dobijanje Certifikata Društva, kao do-kumenta o stručnoj kvalificiranosti, profesionalnosti, ali i kao pokazatelja o poštovanju profesionalnih, etičkih i za-konskih standarda u radu.

Među pogodnostima za članove su i specijalizirani obrazovni programi, pre-davanja i gostovanja stručnjaka iz svije-ta, vrhunski informativni servis i resursi iz oblasti odnosa s javnošću (stručna biblioteka, rana najava događaja, kon-ferencija i stručnih skupova), dnevni (lokalni) i nedjeljni (regionalni) kliping tema iz oblasti odnosa s javnošću, kao i značajni popusti za učešće na kon-ferencijama, kongresima i obrazovnim programima u zemlji i inostranstvu, za nabavku stručne literature, korišćenje odgovarajućih usluga...

Društvo sarađuje sa drugim orga-nizacijama i institucijama na razvoju i promociji profesije odnosa s javnošću i zajedno sa profesionalcima iz struke ulaže napore za punu i realnu prepo-znatljivost i pozicioniranost profesije. Organizuje stručne skupove, od kojih je najveći i najznačajniji PRijem, tra-dicionalni godišnji skup stručnjaka iz oblasti odnosa s javnošću. Na istoime-noj svečanosti dodjeljuju se godišnja PRiZNANJA za najkvalitetnije i najbolje komunikacijske aktivnosti u prethod-noj godini i nagrađuju se istaknuti po-

jedinci i organizacije koji su na najbolji način osmislili i realizovali komunika-cije sa određenim javnostima. Ovo je postalo i prestižni vid profesionalne afirmacije, tako da već godinama na konkurs za dodelu ovih PRiZNANJA, svoje aplikacije, osim pojedinaca, ša-lju i najuglednije organizacije, institu-cije, agencije...

Predsjendik DSOJ i predsjednik upravnog odbora je Miloš Đajić, Centar modernih vještina.

O ideji za dodjelu PRiZNANJA Miloš Đajić, predsjednik DSOJ-a kaže:

“Uporedo sa razvojem oblasti i profesije odnosa s javnošću u našoj zemlji, porastom broja zaposlenih stručnjaka na odgovarajućim pozicija-ma, kao i povećanjem obima i kvaliteta komunikacijskih projekata, aktivnosti, pa i „proizvoda“, u drugoj polovini 90-ih godina prošlog veka nastala je evidentna potreba da se ustanovi vid afirmacije vrhunskog rada i dostignuća iz oblasti odnosa s javnošću, koji su zasluživali strukovno, ali i društveno priznanje. Sa druge strane, zbog pre-zauzetosti poslom i zbog jedne od ka-rakteristika ove PRofesije – hroničnog manjka slobodnog vremena – dugo je bila prisutna, a neostvarena težnja da se ljudi koji se ovom i srodnim profe-sijama bave, sastanu barem periodič-no, okupe, razmene iskustva. Tako je u maju 1997. godine nastao

Godišnji skup (tada jugosloven-skih) stručnjaka za odnose s javnošću. Prvi je održan u Klubu Univerziteta u Beogradu, a već 1998. žiri je donio odluku o dobitnicima PRiZNANJA. Ova zanimljiva reč, koja je u sebi sadrža-la i PR i ZNANJE, najbolje je odražavala smisao i dubinu nagrade Prvobitno, naziv svečanosti je bio PRovod, da bi se od 2001. godine transformisala u PRijem, termin koji je više odgovarao formi okupljanja, a zadržao i prva dva asocijativna slova.

Interesantno je da su u mnogim su-sednim zemljama ovakvi oblici dodele priznanja, nagrađivanja u oblasti od-nosa s javnošću, nastali tek godinama nakon Srbije. Već za sledeći izbor, čla-novi žirija su bili dobitnici iz prethodne godine i taj mehanizam je postojao sve do 2005. godine, kada je ustupio mesto savremenijem i efikasnijem sistemu: imenovanju žirija sa određenim manda-tom i tačno propisanim procedurama. PRijem i dodjela PRiZNANJA nastaviće se razvijati i ono što je bila jedna od vizija budućnosti ove svečanosti danas je već sadašnjost – na nju, kao gosti, dolaze i naše koleginice i kolege iz susednih zemalja, regiona i – sveta.”

36/ MEDIA MARKETING

RegioNAlNA SARADNJA Bi BilA veomA koRiSNA

U okviru teme o organiziranosti oglašivačke i PR struke na nivou regi-je, pitali smo predsjednike nacionalnih udruženja kakvo je njihovo mišljenje o eventualnom regionalnom summitu, te koje bi teme mogle na njemu biti raz-matrane. Evo odgovora nekolicine koji su se odazvali poziovu da kažu šta mi-sle o regionalnoj saradnji.

Dr.MajaMakovecBenčič,predsjed-nicaDruštvazamarketingSlovenije:

Vrijeme je da ponovo ujedinimo strukovne i znanstvene snage na po-dručju marketinga u regiji i da prona-đemo zajedničke izazove. Njih zasigur-no ne manjka, kako strukovnih tako i poslovnih.

Kako vidim oblike i mogućnosti sa-radnje? Prije svega, to je prilika za ja-čanje struke, njeno ustoličenje i široko razumijevanje toga šta marketing danas sve jeste. Već odavno smo u marketin-gu prerasli oglašavanje-vrijeme je za in-tegrirani, cjeloviti i strateški marketing.

Za razumijevanje toga trebamo sve više znanja i primjera dobre prakse. Zato sa-radnju vidim, prije svega, u povezivanju i preplitanju zajedničkih tema u obliku regionalnih susreta, medijskih prepo-znavanja, zajedničkih projekata kao što to može biti predstavljanje glavnih aktera marketinga na različitimn tržišti-ma, obrazovanje na pojedinim područji-ma marketinga, povezivanje poduzeća i njihovih predstavnika kroz marketinške teme svih nacionalnih udruženja koja djeluju u regiji. To je, dakle, mogućnost da zaživi regionalno strukovno i znan-stveno marketinško druženje u korist potrošača i poduzeća u regiji.

SlavenkoFischer,predsjednikHURA-e:„Kao što uspješni brendovi prelaze gra-nice, tako je i potreba za regionalnom suradnjom stručnjaka u tržišnim ko-munikacijama sve važnija. Uz već po-stojeće poslovne i privatne kontakte, vrijeme je za uspostavu i insitucionanih veza strukovnih udruga i društava i to u barem tri područja za koja sam siguran

da su od velike važnosti svima u regiji: profesionalni standardi, korektna i tran-sparentna tržišna utakmica, te eduka-cija. I kao uvijek, “križanjem” znanja, iskustava i incijativa zajedno možemo učiniti više nego li svatko sam. Hvala Media Marketingu na inicijativi!“

DubravkaJusić,predsjednicaHUOJ-a: „Odnosi s javnošću su još uvijek rela-tivno mlada struka u regiji. To znači da imamo mnogo prostora za razvoj i da će se u sljedećih nekoliko godina sama struka, stručnjaci, projekti, a time i regi-onalna suradnja sve više razvijati.

Hrvatska udruga za odnose s jav-nošću sada ima oko 800 stručnjaka i time smo organizacija koja okuplja vjerojatno sve one koji se tim poslom bave u Hrvatskoj. Ove godine organi-ziramo jubilarnu desetu konferenciju. HUOJ već dugi niz godina ima svoj odjel za međunarodne odnose i povezani smo s europskim stručnjacima. Od lani imamo edukativni program britanskog Chartered Institute of Public Relations (CIPR) koji će u Hrvatskoj sigurno «di-

gnuti ljestvicu» profesionalnog obra-zovnog standarda.

Suradnja sa stručnjacima i partner-skim udrugama u regiji nam je izni-mno važna i već duže vrijeme imamo dobar običaj da stručnjaci iz regije su-djeluju u radu naše konferencije, a da se mi odazivamo na pozive kolega iz regije. Ove godine planiramo i okrugli stol na temu stanja odnosa s javnošću u regiji. Sigurno da je takva suradnja vrlo korisna, prije svega jer je to dobar forum za razmjenu iskustava i prakse. Mislim da bi bilo korisno kada bismo i naše sveučilišne krugove ohrabrili da kao goste predavače pozivaju struč-njake iz regije koji mogu donijeti nove poglede na izazove.

Nadalje, HUOJ sada već ima vrlo aktivno izdavaštvo s hrvatskim prije-vodima uglednih svjetskih naslova u biblioteci PRint, a početkom listopada će tržištu biti dostupan danas vodeći udžbenik autora Ralpha Tencha i Liz Yeomans. Mislim da bi publiku u regi-

ji bilo dobro upoznati s tim izdanjem, jer mnogima jezik neće predstavljati barijeru. Također, treba ohrabriti i PR agencije na aktivniju transgraničnu su-radnju, jer su one uvijek bitni nositelji dinamike na tržištu.

Na kraju, naši obrazovni programi, a posebno CIPR programi, nisu zatvoreni samo za hrvatske polaznike, tako da ih možemo ponuditi i stručnjacima iz regije.

Mislim da bismo morali bolje znati i moći iskoristiti nove tehnologije, jedan regionalni PR portal bi zasigurno bio dobra ideja.“

IvanŽozefLončar, predsjednik Gru-pacije marketinških agencija PKS-GMA: „Nemoguće je očekivati poslovnu sa-radnju privrednih subjekata sa prostora bivše Jugoslavije i razvoj ekonomskih odnosa, ako u tome nije uključena mar-ketinška struka. A da bi to bila, mar-ketinške, istraživačke, oglasne i ostale agencije drugih specijalnosti moraju permanentno raditi na razvoju svog autoriteta, egzaktno dokazujući da su kvalifikovane i sa razvijenom poslov-

nom i ličnom etikom. Ta bitka o autori-tetu mora se dobiti na lokalnim tržišti-ma. Nisam siguran da su marketinške i ostale agencije, bez obzira na sredine u kojima posluju, u tome uspele. Imam osećaj da je još uvek na delu dominaci-ja oglasnih agencija u odnosu na druge specijalnosti. Voleo bih da u svim sredi-nama ima više agencija osposobljenih za lociranje problema klijenta, njegovo razumevanje i rešavanje.

Mislim da bi bilo korisno da se udruženja iz svih specijalnosti marke-tinga na nivou regije povežu i zajednič-ki sarađuju na definiranju jedinstvenih standarda struke u celoj regiji. Nije do-bro da, recimo, jedna Podravka, koja je vrlo dinamična u svom marketingu na celoj regiji, od države do države nailazi na različite standarde samoregulacije. Kada se povežu udruženja, onda će i njihovi članovi lakše i efikasnije sarađi-vati. Ne mogu da zamislim da agencija iz Beograda, na primer, vodi svog klijen-ta na slovenačko tržište, a da pri tome

ne sarađuije sa nekom od slovenačkih agencija. I obrnuto.

Postojeći ekonomski odnosi među bivšim jugoslovenskim republikama, sada samostalnim državama, nisu ni blizu mogućeg, jer političari isuviše pričaju s aspekta makroekonomskih odnosa. Marketinški poslenici treba da delaju na mikro nivou. Tada se može očekivati da će rezultati biti adekvatniji stvarnim mogućnostima i potrebama.“

AmraOdobašić,predsjednicaUdru-ženja/Udruge za odnose s javnošćuPRIBA u Bosni i Hercegovini: Udruže-nje/Udruga za odnose s javnostima PRIBA u BIH već četvrtu godinu nastoji djelovati u smislu pozicioniranja stru-ke u BiH, okupljanja PR profesionalaca radi efikasnijeg djelovanja, pokretanja različitih aktivnosti na prepoznavanju struke i organizovanja godišnje konfe-rencije s ciljem razmjene iskustava i sticanja novih saznanja.

Zahvaljujući izuzetnoj saradnji sa kolegama iz okruženja, prije svega Dra-ganu Saviću, Srbi Jovanoviću i Milenku

Đuriću iz Srbije, Boži Skoki, Damiru Jugi i Krešimiru Macanu iz Hrvatske, ko-legama iz Slovenije i komunikacijske skupine SPEM, uspijevali smo na kon-ferencijama stvoriti prilike za kvalitetne razmjene iskustava. Pored toga, značaj-no je učešće domaćih profesionalaca, profesora i magistara iz Banjaluke, Tu-zle, Mostara i Sarajeva.

PRIBA u BIH će nastojati po ugledu na kolege iz HUOJ-a da podstakne izda-vačku djelatnost.

Na polju saradnje u okviru regi-je PRIBA ima razvijenu saradnju sa Društvom Srbije za odnose s javnošći i Hrvatskom udrugom za odnose s jav-nošću, a uskoro će biti dogovorena i saradnja sa svim drugim udruženjima zemalja u regiji te uspostava kontakata sa Evropskim udruženjem.

Prtema tome, ja sam apsolutno za uzspostavljanje čvršće regionalne sa-radnje koja bi, sigurna sam, svima bila od koristi, a prije svega samoj PR struci i njenom razvoju.

Dr. Maja Makovec Benčič Slavenko Fischer Dubravka Jusić Ivan Žozef Lončar Amra Odobašić

38/ MEDIA MARKETING

S ambicijom da pokrije što više tema kojima se mediji bave i koje se bave medijima, Weekend Media

Festival nije mogao da ne zahvati širo-ko područje komunikacijske industrije, od klasičnog marketinga, preko novih oblika produkcije do zakonodavnog i ekonomskog okruženja u kojem medi-ji djeluju. Marketingaši su se, kako na predavanjima tako i u panel diskusi-jama, pokušavali probijati kroz gustu šumu dilema koje pred njih postavljaju nove tehnologije.

zASićeNoSt poRukAmAUmnožavanje medija kroz razvoj

novih tehnoloških platformi zatrpava konzumente sve većim gomilama sadr-žaja, a mediji sve teže osvajaju i zadr-žavaju pažnju potrošača. U sredinama u kojima je informacijski smog najgušći, poput New Yorka, ljude dnevno zaplju-skuje čak 20.000 oglasnih poruka, od čega pojedinac percipira tek pet do se-dam, a ne zapamti nijednu. To su poda-ci koje je na panelu ‘“Advertising next – Quo Vadis’’ iznio Damir Ciglar iz zagre-bačke agencije Imago. Prije četrdesetak godina doseg oglasne poruke bio je 60 odsto, a danas tek 9 odsto potrošača tu poruku svjesno percipira.

Za Slavena Fischera iz BBDO-a ta-kve su promjene dovoljan razlog da se agencije ozbiljno zamisle mogu li napre-dovati sa sadašnjom strukturom. Veliki timovi mislilaca više nisu potrebni, jer za marketing presudna postaje tehnolo-gija, vjeruje Fischer.

S njim se slaže i Aljoša Bagola iz slovenskog Pristopa, koji također više prostora za kreativnost vidi u tehnologi-

ji i distribuciji, nego u samim oglasnim idejama. U oglašavanju, prema Bagoli, nema ničega posebno novoga, jer je to, zapravo, oblik zabave, kao i filmo-vi, serije ili video-spotovi. Uljuljkana u samozadovoljstvo iluzije o presudnoj važnosti ideja, profesija se autistično zatvorila u sebe – Bagolovo je viđenje sadašnjeg trenutka u marketingu.

Drugačije to vidi Nikola Žinić iz zagrebačke agencije Bruketa&Žinić. Njemu se čini da se kriza oglašavanja umjetno stvara, jer će kreativnost uvi-jek biti potrebna. Mediji su, prema nje-mu, zasićeni nevažnim porukama, jer širenjem interneta svatko danas može imati svoj medij. Kao dokaz da će nove ideje uvijek naći prostora, Žinić je pri-kazao primjer promocije albuma britan-ske rock grupe Oasis, koja je četiri svoje nove pjesme dala uličnim sviračima, a oni su ih izvodili u njujorškoj podze-mnoj željeznici.

Veću opasnost za marketing ideja od razvoja tehnologije Ivan Stanković iz beogradskog Communisa prepoznaje u rastu potreba za poslovnim vođenjem agencije kada ona naraste toliko da se njezini čelni ljudi sve manje bave ideja-ma, a sve više računovodstvom.

Tih ideja i romantike, koja Stanko-

viću sve više nedostaje, u Bosni i Her-cegovini još ima, jer se svi trendovi u tu zemlju sporije probijaju, posvjedočio je kreativni direktor sarajevske Fabrike Bojan Hadžihalilović. U Bosni je bitno da su ćevapi upola jeftiniji od McDonaldsa, zato i nema McDonaldsa, kaže Hadžiha-lilović, za kojega je ključna uloga ogla-sne agencije da brani ideje, makar bila posljednje svjetlo u mraku.

Sve teŽe zADRŽAti iNteReS O fragmentaciji medija i posljedi-

cama na oglašavanje govorio je i direk-tor novih tržišta u internetskom divu Googleu, Christian Hernandez Gallardo. Google je nedavno otvorio svoj regional-ni ured sa sjedištem u Zagrebu, pa je Gallardovo izlaganje izazvalo veliki inte-res medijskih i marketinških stručnjaka.

Opća i ubrzana internetizacija ne-sumnjivo je uzdrmala tradicionalne medije, iako to ne znači nužno, slaže se i Gallardo, da će televizija, radio ili novine propasti. Znači, međutim, da se moraju promijeniti, jer je šire-nje interneta, čiji broj korisnika sada već premašuje 1,6 milijardi u svijetu, dovelo do eksplozije sadržaja, ali i povećalo kontrolu korisnika nad sa-držajem. U takvoj situaciji medijima je sve teže zadržati interes potroša-

ča, pa marketing mora biti kreativ-niji nego prije, integriran kroz razne medije, uz veliki oslonac na podatke o navikama i sklonostima korisnika. Kako to izgleda, Gallardo je oslikao primjerima iz statističke ponude Go-oglea, poput grafikona koji prikazuju podatke o pretraživanju interneta po regijama i razdobljima.

Prema podacima koje je iznio Gallardo, u Europskoj uniji već svako drugo kućanstvo ima širokopojasni pristup, a 43 odsto stanovnika koristi internet svaki dan. U Americi se svaki dan na blogovima pojavi milijun novih tekstova, a od blogova na ovaj ili onaj način živi oko 300.000 ljudi. U idućih deset godina, predviđa Gallardo, više od 50 odsto medijskih sadržaja kon-zumirat će se putem interneta.

Već sada Youtube, čiji je vlasnik Google, ima 330 milijuna korisnika koji svake minute proizvode 20 sati programa, kao 200 televizijskih po-staja istodobno. Youtube zbog toga sve više koriste marketinške agenci-je, plasirajući različite verzije svojih oglasnih spotova, kako bi pomoću op-sežne statistike ustanovili koji oglasi su popularniji u različitim dijelovima svijeta, prije nego ih plasiraju u tradi-

iSpRAŽNJeNe pRoizvoDNe pogoNe tvoRNice DuhANA RoviNJ – koJA Se pReSelilA u Nove high-tech hAle u oBliŽNJem Selu kANfANAR – i ove Su goDiNe, DRuge zAReDom, tRećegA vikeN-DA u RuJNu NApuNile StotiNe SuDioNikA WeekeND meDiA fe-StivAlA. oRgANizAtoRi Su im poNuDili tRi DANA zguSNutog pRogRAmA S DeSetAk pReDAvANJA i pRezeNtAciJA i čAk 12 pA-Nel DiSkuSiJA, uz DoDAtNi pRogRAm NAJAvA BuDućih DogAđA-JA i zABAvu Do RANog JutRA. iAko Je, pRemA poDAcimA oRgA-NizAtoRA, feStivAl pohoDilo više oD 2000 SuDioNikA, uz 275 AkReDitiRANih NoviNARA, SuNčANo i toplo vRiJeme izmAmilo Je DoBAR Dio NJih NA teRASe uzDuŽ RoviNJSke Rive. ipAk, S to-likim BRoJem SuDioNikA, DviJe DvoRANe zA pReDAvANJA Bile Su vRlo SoliDNo popuNJeNe, A puBlikA Je u većiNi DiSkuSiJA AktivNo SuDJelovAlA.

FESTIVALI Weekend Media Festival

iNDuStRiJA zABAve u potRAzi zA Novim iDeJAmA

Piše / DRAGO ŽIVKOVIĆ


cionalne medije.Kako su korisnici interneta, poseb-

no mlađi, već naviknuti da su gotovo svi sadržaji besplatni, to ugrožava opsta-nak tradicionalnih novina, čija prodaja ubrzano opada. Zato su neki izdavači počeli naplaćivati pristup sadržajima, a primjer američkih poslovnih novina Wall Street Journal pokazao je da takav model naplate čitanja pojedinih članaka može dobro funkcionirati u specijalizira-nim novinama. Kako bi to funkcioniralo u dnevnim novinama i news portalima, Gallardo nije siguran, jer bi u tom slu-čaju izdavači morali naplaćivati vrlo male iznose, a sadašnji troškovi takvih mikrotransakcija veći su od iznosa koje bi korisnici bili spremni platiti za čitanje jednoga članka.

tWitteR NAkoN tWitteRAOglasne kampanje sve su češće i na

društvenim mrežama, najviše na Facebo-oku, ali i na Twitteru, servisu koji omo-gućuje instant komunikaciju porukama do 140 znakova. O budućnosti Twittera i njegovim prednostima i manama iz per-spektive oglašivača govorio je Chris Ma-tyszczyk, vlasnik američke konzultantske kuće Howard Raucous.

Najveći problem klasičnog oglaša-vanja Matyszczyk vidi u tome što nije-dan veliki svjetski brend u zadnjih 20 godina nije lansiran oglasnim kampa-njama u tradicionalnim medijima, već kroz internet, što znači da ga ogla-šivači i oglasne agencije nikako ne smiju zanemariti. Međutim, treba li se oglašavati pomoću Twittera?

Načelno, Matyszczyk savjetuje da se svakako iskoristi i ta prilika, iako tvrdi da Twitter ima mnoštvo nedo-statka iz pozicije oglašivača. Svaki drugi korisnik Twittera ulogira se samo jednom mjesečno, a 70 odsto ih je poslalo samo jednu poruku i potom odustalo. Twitter uopće nema konzi-stentni poslovni plan, a strategija im se svodi na nasumične pokušaje. Pri-tom ne znaju ni gdje im se korisnici nalaze, niti tko su, jer od njih ne traže osobne podatke.

Većina korisnika je, prema Ma-tyszczyku, u dobi od 29 do 44 godine, i to su, tvrdi, hiperego tipovi koji, za-pravo, samo žele nešto dobiti besplat-no. Samo 20 odsto korisnika je mlađe od 20 godina, a i inače se u društve-nim mrežama smanjuje broj tinejdže-ra, što se smatra dobrim za oglašiva-če. Matyszczykova je hipoteza da će na Twitteru biti sve više tradicionalnih oglasa, kao i na Facebooku.

Facebook je, međutim, učio na greškama MySpacea koji sada propa-da, a Matyszczyk predviđa da će se

slično dogoditi i Twitteru, na čijim će se ruševinama pojaviti neki novi Twi-tter, čije ime još ne znamo.

Ipak, dok je Twitter tu, treba ga iskoristiti, a kako on to zamišlja, Matyszczyk je prikazao na primjeru promotivne kampanje za hrvatski tu-rizam. Kad je na internetu glavna vi-jest bila smrt Michaela Jacksona, Ma-tyszczyk je na Twitteru pustio poruku ‘’Croatia. A Thriller. And our doctors don’t kill’’ (Hrvatska. Triler. A naši

doktori ne ubijaju). Za slučaj ako, na primjer, na in-

ternetu glavna tema jednog dana bude razvod Angeline Jolie i Brada Pitta, Matyszczyk je već zamislio po-ruku s igrom riječi ‘’Croatia. Our Split is always fun.’’ (Hrvatska. Naš Split (razlaz) je uvijek zabavan).

Ključ Twittera je instant kreativ-nost, ali Matyszczyk upozorava ogla-sne agencije da uvijek ostaje pitanje može li to njihov klijent prihvatiti.

teško Je BReNDiRAti gRADInternet je potencijalno dobar ka-

nal i za brendiranje, kako proizvoda i kompanija, tako i gradova, pa i cijelih država. U Sloveniji to pokušava An-drej Drapal iz Pristopa, koji priznaje da je mnogo lakše brendirati velike države, jednostavno zato što ih svijet lakše uočava. U Bosni i Hercegovini isto pokušava Nazif Hasanbegović iz CMC-a, koji je prije tri godine krenuo u dugoročni projekt brendiranja Trav-nika. Od tada je Travnik dobio i jedan novi brend, selektora nogometne re-prezentacije BiH Miroslava Ćiru Bla-ževića, kojega prije tri godine nitko u Travniku nije ni spominjao. Drugi formirani brend u BiH je Sarajevo Film Festival, ali on je, tvrdi Hasanbego-vić, više plod truda male grupe ljudi, nego nekog općedruštvenog napora. Film i inače može biti vrlo uspješno sredstvo brendiranja grada, kao u Sa-rajevu, ali to nosi i neke opasnosti, upozorio je Drapal, navodeći primjere filmova o Boratu i Brünu, za koje se ne može reći da su pomogli ugledu Kazahstana i Austrije. Brendiranje Sa-rajeva kao ‘’europskog Jeruzalema’’ trajalo je samo jedno ljeto, a brendi-ranje države u BiH je, procjenjuje Ha-sanbegović, daleka budućnost. Ništa bliža, čini se, nije ni brendiranje Za-greba, priznao je gradonačelnik Milan Bandić, koji je svojim razbarušenim verbalnim stilom potpuno zasjenio ostale sudionike panel diskusije o brendiranju gradova. Bandić je, iz-među ostaloga, priznao da je Zagreb dosadan grad, jer njegovim noćnim životom upravlja dnevni kapitalizam, pa su ljudi navečer preumorni da bi se noću zabavljali. Žalosti ga, kaže, velik broj turbo folk lokala u Zagrebu, a među publikom u njima uočava i sve više rođenih Zagrepčana. Vlastiti brend znači cijeniti sebe, shvatiti to i opredmetiti, sažeo je Bandić, poru-čujući da on neće brendirati Zagreb zbog turista, već zbog njegovih gra-đana. Impresioniran Bandićevim po-pulističkim bravurama, Hasanbegović mu je preporučio da se kandidira za gradonačelnika Sarajeva, jer bi sigur-no bio veliki favorit.

ŽeNe Žele SveUz Bandića, publiku su u Rovinju

možda ponajviše zabavile glavne ured-nice ženskih magazina iz regije, koje su pokušale odgovoriti na vječito pitanje ‘’Što žene žele’’. Konačni odgovor, na-ravno, nismo dobili, a najbolji pokušaj imala je glavna urednica srpskog Storyja Beba Dragić, s rečenicom ‘’Muškarci žele žene, a žene žele sve’’. Žene koje

Feđa Vukić, Milan Bandić, Naziff Hasanbegović, Andrej Drapal i Božo skoko (moderator)

Vladimira M. Blažević (ELLE), Dubravka T. Aralica (Gloria), Martina Starčević (24sata)

Thomas G. Ehr (MTV UK)

40/ MEDIA MARKETING

kroje sadržaj ženskih magazina složno su odbacile stereotip da su ti magazini površni, ističući da moda i ljepota nisu drugorazredne aktivnosti. Poručili su i da se iza glamuroznih fotošopiranih naslovnih stranica često kriju vrlo oz-biljne i društveno relevantne teme. Ili, riječima glavne urednice Azre Elameri Škrgić-Mikulić: ‘’Sve novine su pomalo tabloidi, toga se ne treba sramiti’’.

Konferencijski dio Weekend Media festivala završen je relativno mlakom raspravom čelnih ljudi nekoliko veli-kih hrvatskih kompanija o medijskom tretmanu ekonomske krize. Zaključak je bio da su mediji spremnije dočekali krizu od političara, iako je bilo i kri-tičkih tonova prema onima čiji su se bombastični naslovi u međuvremenu pokazali promašenima.

Ispraćeni pljeskom na kraju još uvi-jek solidno popunjene dvorane, direk-tor Festivala Tomislav Ricov i direktori-ca programa Mia Pećina obećali su za sljedeću godinu još veći Weekend Media Festival s još više predavanja, panel dis-kusija i zabave. Tko doživi, pričat će.eXit i pApAYA zAJeDNo Do Regio-

NAlNog BRANDANa Weekend Media Festivalu uspo-

stavljena je i prva regionalna suradnja najznačajnijih glazbenih destinacija u regiji: EXIT tima iz Novog Sada i Papaya Cluba iz Novalje na otoku Pagu. Exit i Papaya kreirat će pod sloganom ‘’Get Exited’’ prvi regionalni turistički proi-zvod, s idejom da zajedničkom ponu-dom idućeg ljeta privuku mlade turiste iz cijelog svijeta, kako bi cijelu regiju pozicionirali kao najprivlačniju svjet-sku destinaciju zabave i ekstremnog sporta. Koristi od novog regionalnog brenda, s obzirom na broj gostiju koji će privlačiti, trebali bi imati ne samo Novi Sad i Novalja, nego i sva okolna područja, poput Dubrovnika, Beogra-da, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Exit festival prepoznat je kao je-dan od najznačajnijih svjetskih festiva-la, koji u svjetski vrh stavljaju i CNN, New York Times, Guardian, MTV, BBC, ali i sama publika koja ga je prije dvije godine proglasila najboljim europskim festivalom. Svake godine Exit posjeti preko 30.000 stranih turista, od Kanade do Australije, koji u Srbiji potroše preko 10 milijuna eura. Klub Papaya, po mno-gima najbolji open air klub plesne glaz-be u Europi, godinama privlači turiste iz više od 50 zemalja. Papayu godišnje posjeti preko 100.000 gostiju, a grad No-valju u jednoj ljetnoj sezoni i do 300.000 turista. Zahvaljujući Papayi, plaža Zrće u Novalji među mladima Europe postala je poznata kao „Nova Ibiza“.

uJeDiNJeNe pRoDukciJe:RegioNAlNi BReND eNteRtAiNmeNt

U Rovinju se predstavila i nova pro-dukcijska kuća u sastavu Digitel komu-nikacija, vodeće grupacije za integrira-no tržišno komuniciranje u Hrvatskoj.

Ime joj je Ujedinjene produkcije, a vode je poznata imena komunikacijske industrije Dario Vince, kao predsjednik Uprave, Vedran Perišić kao izvršni direk-tor i Tibor Gojun kao direktor marketinš-kih operacija. Riječ je o prvoj kompaniji u regiji koja je specijalizirana za brand entertainment, novi-stari koncept koji ide korak dalje od product placemen-ta. U vremenu napuštanja tradicional-nih oglasnih formata, ideja je usmjeriti oglašivače na usku povezanost s indu-strijom zabave.

Ujedinjene produkcije kreirat će projekte svih vrsta zabavnih sadrža-ja u suradnji s drugim ponuđačima i prikazivačima u regiji. Među aktualnim projektima najznačajniji su telenovela „Dolina sunca“, dnevni gastro show Ane Ugarković „Sutra kuham“, te kri-minalistička serija „Mamutica“. Naj-zanimljiviji novi projekt je televizijski program za žene ONA, koji će realizi-rati produkcijska kuća Tončija Huljića, a glavna urednica je poznata hrvatska glumica Jelena Veljača. Najavljena je i realizacija prve makedonske telenove-le za TV kuću A1, koju će producirati Ring Multimedia.

kADA će NoviNe.com kupiti NoviNe?

Strah novina od interneta pokušali su u Rovinju raspršiti čelni ljudi izda-vačkih kompanija koje dominiraju hr-vatskim tržištem. Urednik svih izdanja Styrie u Hrvatskoj Boris Trupčević tako je poručio da je internet puno veća prijetnja televiziji nego novinama, jer će korisnici za pet godina moći birati što i kada žele gledati na ekranu svo-ga računala ili mobitela. Novine.com nikada neće kupiti novine, uvjeren je Trupčević, a kao dokaz naveo je podat-ke po kojima dnevni list 24 sata ima 1,2 milijuna čitatelja dnevno, više od bilo koje televizije, i ostvaruje prihod od 250 milijuna kuna, od čega na in-ternetu samo 10 milijuna.

Ni Tomislav Wruss iz Europapress holdinga ne vjeruje u propast novina na našim prostorima, usprkos predviđanju da će ove godine u svijetu nestati oko 10 odsto novina. Wruss je, međutim, upozorio da su novine pretrpane sadr-žajem i dosadne, zbog čega ni on više ne čita Jutarnji list, kojemu je godinama bio glavni urednik. Očekivano, novinski izdavači nezadovoljni su što glavninu marketinškog kolača u Hrvatskoj, oko

60 odsto, grabi televizija, zbog čega nji-hovi web portali posluju debelo ispod granice rentabilnosti.

Ozren Kanceljak iz kompanije Ren-derspace upozorio ih je na još veću opasnost: digitalizaciju televizije i 10 novih kanala u Hrvatskoj već 2011. go-dine, što će drastično povećati dostu-pnost besplatnih informacija. No, ni to nije poljuljalo Trupčevićevo uvjerenje u budućnost novina, barem onih koje, po njegovu mišljenju, shvate da novine na papiru trebaju postati dnevni magazini, dok bi dnevne vijesti trebali preuzeti news portali.mtv ADRiA u Novom pAkovANJu

Ulazak jednog od najpoznatijih medijskih brendova u svijetu, MTV-ja, na tržište zemalja bivše Jugoslavije, u prvom je pokušaju neslavno propao. Prije nekoliko mjeseci franšizu je preu-zela skupina britanskih i američkih in-vestitora, a MTV Adria postao je krovni naziv za ispostave MTV-ja u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. MTV Adria s no-vom upravom, čiji je čelni čovjek Tho-mas Ehr bio jedan od prvih prezentera na Festivalu, vjeruje da nije kasno za novi uzlet na tržištu koje se u zadnjih nekoliko godina značajno promijeni-lo. Ehr je, kaže, svjestan niza teškoća koje ga čekaju na putu ostvarenja ci-lja da MTV bude središnje regionalno mjesto za glazbu. ‘’Ovo je očigledno komplicirana regija, mnogo više nego za neke MTV kanale u pojedinim ze-mljama, poput Italije ili Njemačke. Ov-dje bi MTV za svaku pojedinu zemlju u regiji bio komercijalno i financijski neisplativ.’’ – objašnjava Ehr.

Slovenski vlasnici MTV Adrije su tijekom emitiranja od 2005. do 2008., zbog svojih zakona, morali osigurati 20 odsto slovenskog sadržaja u programu. Za gledatelje u Hrvatskoj, Srbiji i Bo-sni i Hercegovini takav program nikako nije bio reprezentativan za regiju, pri-znaje Ehr. ‘’Previše smo se orijentirali na međunarodnu glazbu, onda i na slo-vensku glazbu, a nedovoljno na glazbu iz ostalih dijelova regije. Mogli smo pokušati ponovno izgraditi regionalnu glazbenu scenu koja je postojala prije rata. MTV je zakazao u projektu koji je mogao biti vrlo važan u zadnjih pet do deset godina’’.

Vakuum koji nije uspio popuniti MTV u međuvremenu su popunile glazbene televizije drugačijega žanra, uglavnom turbo folka. Ehr ipak smatra da za MTV Adria nije prekasno, jer konkurencija ne pokriva dovoljno njihove žanrove, a nema ni regionalnog elementa. Iako ne želi otkriti koliko su novi vlasnici platili franšizu, Ehr priznaje da je investicija

dosad bila višemilijunska, što uključuje i preseljenje satelitskog linka iz Ljublja-ne u Zagreb. Povrat investicije Ehr oče-kuje jednom kada prođe ova ekonom-ska kriza, a izlazak na pozitivnu nulu za dvije godine. Najveći problem današnje diskografske industrije, masovno kopi-ranje i razmjena glazbe putem inter-neta, ne ugrožava MTV u tolikoj mjeri, kaže Ehr. Prema njegovu mišljenju, za visoku stopu piratstva na ovim pro-storima djelomice je kriva i sama dis-kografska industrija, koja je godinama svoje proizvode prodavala po nerealno visokim cijenama. Glazbenici će, pred-viđa Ehr, ubuduće sve manje zarađivati od prodaje nosača zvuka, ali sve više od živih nastupa, što MTV Adria također planira podupirati.pARtY Do zoRe – i tAko tRi putA

Organizatori Weekend Media Fe-stivala i ove su se godine pobrinuli za bogat noćni život. Prve večeri party je organizirao MTV, a više stotina učesni-ka festivala zabavljali su „Lollobrigida“ i „Bolesna braća“. Druge večeri domi-nirali su domaći, istarski tonovi, jer su glavne zvijezde partyja u organizaciji najtiražnijih hrvatskih dnevnih novina, 24 sata, bili „Gustafi“. Završna večer pripala je „Soulfingersima“, uz koje su festivalski partijaneri proslavili 200. rođendan Georgea Ballantinea, tvorca Ballantine’sa, najprodavanijeg viskija u Europi i regiji.

oBAmiN „NeopJevANi JuNAk“ u zAgReBu

Sljedeći veliki događaj za sve one koji se bave političkim marketingom u regiji bit će 3. prosinca. Kako je najav-ljeno u Rovinju, tada će u Hypo Centru u Zagrebu predavanje održati David Plo-uffe, šef kampanje američkog predsjed-nika Baracka Obame.

Plouffea je sam Obama nazvao ne-opjevanim junakom svoje kampanje, “najbolje političke kampanje u povijesti Sjedinjenih Američkih Država’’. 42-go-dišnji Plouffe je prva iskustva stekao ra-deći na raznim političkim kampanjama još od 1988. godine, kada je prekinuo studij političkih znanosti. Već 2004., za vrijeme prvog susreta sa tadašnjim se-natorom Obamom, Plouffe je uočio da je njegova kombinacija intelekta, karakte-ra i temperamenta idealna za predsjed-nika kakvog treba SAD.

Kad su početkom 2007. Obama i nje-govi suradnici zaključili da ima šanse postati predsjednik, Plouffe je s ostat-kom tima razvio predizbornu strategi-ju koja je dovela do konačne pobjede. Nakon pobjede Plouffe je odbio postati član predsjedničke administracije i na-stavio karijeru u političkom marketingu.


Čak 50 oglašivačkih kampanja, koje su u posljednje dvije godi-ne postigle značajne poslovne

rezultate te uspješno ostvarile ciljeve postavljene od strane klijenata, bilo je prijavljeno na natječaj za dodjelu prvih hrvatskih Effie nagrada. Prijavljene ra-dove je ocijenio žiri sastavljen od vr-hunskih stručnjaka – predstavnika kli-jenata, kreativnih i medijskih agencija, medijskih kuća te agencija za odnose s javnošću i istraživanje tržišta.

Predsjednik ovogodišnjeg žirija Effie nagrada u Hrvatskoj bio je Mario Fraculj, direktor Službe tržišnog razvoja Kraša, a ostali članovi su: Slaven Fischer (BBDO), Dario Vince (Digitel), Dean Vranić (Ima-go), Nikola Žinić (Bruketa&Žinić), Vane-sa Priseker (McCann Erickson), Andrea Šumanovac (Unex), Marijana Prpić (T-Com), Nina Pentek (Erste banka), Miro Bižić (RTL), Marko Propadalo (Media Val), Nevenka Hendrih (Hendal), Ga-brijela Klarić (Outdoor Akzent), Andrea Blažičević (Vipnet), Sandro Baričević (Coca-Cola), Marcel Janeković (Podrav-ka), Vedrana Majetić (T-Mobile), Jasna Hrvić-Smolec (Digitel medijski servisi) i Mario Blaić (Carlsberg Croatia).

Prve hrvatske Effie nagrade dodi-jeljene su u sedam kategorija: hrana, piće, roba široke potrošnje, financijske i osiguravajuće usluge, telekomunikacij-ske usluge, ostalo, korporativni ugled, imidž i identitet

Pobjednica večeri je kampanja „Ured za van“ u kojoj je popularni Roko svoju turističku agenciju opre-mio bežičnim internetom i tako T-Mo-bileu i agenciji Digitel donio zlato u

kategoriji Telekomunikacijske usluge te nagradu Grand Prix za najbolju kam-panju. Zlato su osvojile još i kampanje „Dukatino voćni muuužitak“ agencije Bruketa&Žinić koja je predstavila novi Dukatino jogurt te „Shopping je najbo-lja terapija“ agencije Imago u kojoj je Vlatka Pokos pokazala kako shopping

ne rješava sve probleme u životu, ali ga RBA kreditne kartice čine ugodnijim i povoljnijim. Ove kampanje ostvarile su izvanredne tržišne rezultate, odnosno predstavljaju spoj originalnih ideja koje su ispunile postavljene poslovne i ko-munikacijske ciljeve.

Osim ovih najsjajnijih nagrada, dodi-jeljeno je još pet srebrnih te čak deset

brončanih Effieja kampanjama koje su po ocjenama stručnog žirija obilježile 2007. i 2008. godinu, a po poslovnim rezultatima klijenata ostvarile postavljene ciljeve.

Najuspješnije agencije ovogodišnje dodjele, čiji su organizatori Best Marke-ting i HURA, su Digitel s četiri osvojena Effieja i Grand Prixom te Imago rekla-mna agencija s pet osvojenih nagrada.

ovogoDišNJi DoBitNik gRAND pRiXA Je kAmpANJA „uReD zA vAN“ t-moBileA koJA Je, uz kAmpANJe „DukAtiNo voćNi muuuŽitAk i „ShoppiNg Je NAJBolJA teRApiJA“, oSvoJilA i zlAtNog effieA u SvoJoJ kAtegoRiJi. pRemiJeRNu DoDJelu oBilJeŽile Su AgeNci-Je Digitel S četiRi oSvoJeNA effieJA i gRAND pRiXom te imAgo S pet NAgRADA, A NAJuSpJešNiJi kliJeNti Su t-ht i DukAt mliJečNA iNDuStRiJA

NAGRADE Effie Hrvatska 2009

DoDiJelJeNe pRve effie NAgRADe u hRvAtSkoJ

Piše / ANE RADOVIĆ

Dobitnici Effie nagrada

42/ MEDIA MARKETING

Srebrne Effie nagrade osvojile su kampanje za Torticu Finger, Karlovačko pivo, MAXadsl, Autonomnu žensku kuću te Petrovu trudionicu. Dobitnici bronča-nih Effiea su kampanje za Varaždinsko kiselo zelje, Pan novu bocu, bioAktiv LGG, Axe Dark Temptation, Dove pro-age, ZABA go!card, Prvu stambenu štedioni-cu, T-Com MAXtv i Noć gutača reklama te korporativna kampanja „Ivo“ T-Coma.

„Pri ocjenjivanju prijavljenih kam-panja nastojali smo se usredotočiti na rezultate koje su ostvarile za klijente, jer je upravo effiekasnost ono što Effie pre-poznaje i nagrađuje. Naš glavni zadatak bio je ocijeniti kako različiti marketinški elementi – istraživanje, strategija, kre-ativnost i mediji – zajednički proizvode rezultate. Uvjeren sam kako smo napra-vili odličan posao te da su ovogodišnji dobitnici zasluženo kući odnijeli svoje Effie statue“ – izjavio je Mario Fraculj, direktor Službe tržišnog razvoja Kraša i predsjednik ovogodišnjeg Effie žirija.

Hando Sinisalu, generalni direktor Best Marketinga, u svom je obraćanju istaknuo kako je izuzetno zadovoljan

odazivom domaćih agencija koje su pri-javile čak 50 kampanja te cjelokupnom organizacijom prvog hrvatskog Effie natjecanja. Dobitnicima je čestitao na osvojenim nagradama, a ostale agencije i klijente pozvao da se svakako prijave na sljedeće Effie natjecanje i tako uđu u konkurenciju za osvajanje jedne od naj-prestižnijih svjetskih strukovnih nagra-da. Ispred HURA-e, suorganizatora prve hrvatske dodjele Effie nagrada, svim se sudionicima i partnerima zahvalio član Uprave Damir Ciglar, koji je izrazio za-dovoljstvo što je Effie natjecanje, uz po-moć HURA-e i Best Marketinga, konačno prisutno i u Hrvatskoj. Istaknuo je i da se nada da će Effie pozitivno utjecati na razvoj marketinške struke u Hrvatskoj pa samim time postaviti i kontinuiran pozitivan trend budućih Effie natjecanja.

Effie nagrade dodjeljuju se za ideje koje djeluju. To su mahom odlične ideje koje postižu stvarne rezultate zahvalju-jući promišljenim strategijama uz po-moć kojih su realizirane.

Dobitnici Effie nagrada u pravilu su ti-movi sastavljeni od klijenta i agencije koji su se uspješno uhvatili u koštac s tržišnim

izazovima te svojim marketinškim kampa-njama postigle izrazite rezultate. Ono što odlikuje timove-dobitnike je odlična ideja i jasna strategija komuniciranja poruke.

Od 1968. godine, od kada se dodje-ljuju, Effie nagrade postale su međuna-rodni simbol marketinške učinkovitosti. Uz Global Effie i Euro Effie nagrade, Effie se dodjeljuje i na nacionalnoj razini i to u 35 zemalja, među kojima su SAD, Nje-mačka, Francuska, Poljska, Austrija i dr.

Prije svečane dodjele nagrada u za-grebačkom Hypo centru je održana 4. Effie konferencija o učinkovitosti mar-ketinga gdje su sudionici imali priliku poslušati predavanja nekih od vodećih svjetskih marketinških stručnjaka. U svojim su izlaganjima analizirali marke-tinški najučinkovitije i najnagrađivanije kampanje iz cijeloga svijeta, s nagla-skom na našu regiju.

Glavne predavačke zvijezde 4. Effie konferencije bili su Judd Labarthe i Pe-ter Field.

Judd Labarthe, svojevrsni rekorder po broju osvojenih Effiea s više od 30 nagrada na tri kontinenta, svojim je izla-

ganjem pokazao što to izdvaja pobjedni-ke od ostalih prijavljenih sudionika, bili oni lokalni, regionalni ili globalni.

Peter Field istinski je marketinški guru koji je proučavanjem marketinš-kih kampanja diljem svijeta ustanovio određene ‘pravilnosti’ i zakone uspješ-nih kampanja te ih prezentirao sudi-onicima Konferencije. Field je nakon analize 880 studija slučaja pronašao odgovore na pitanja koji kreativni pri-stup odabrati za postizanje najboljih rezultata. Prema njemu učinkovitije su emotivne poruke od onih koje igraju na kartu razuma, odnosno nude gole informacije, a od građenja vrijedno-sti brenda uspješnijim su se pokazale kampanje koje ciljaju na novu publiku. Nakon predavanja o mjerenju učinkovi-tosti marketinga, koje su održali Alek-sandar Smigielski i Soren Flensborg, u popodnevom dijelu konferencije sudio-nici su mogli poslušati studije slučaja pobjedničkih marketinških kampanja iz Njemačke, Mađarske, Češke i Slovenije.

Konferencija je završila zajedničkom diskusijom svih sudionika i predavača Effie konferencije.

Predavači Peter Field, Aleksander Smigielski, Judd Labarthe, Solen Flensborg, Peter Curk

T-Mobile, pobjednički team Grand Prix: T-Mobile "Ured za van"


Banka Lehman Brothers je 15. sep-tembra prošle godine proglasila najveći stečaj u američkoj istoriji,

nekada vrlo uglednu finansijsku institu-ciju rasprodali su u dijelovima. Drugo-razredne hipoteke u SAD vrijede 1.300 milijardi dolara. Tako je počela svjetska ekonomska kriza.

Kriza se, naravno, nije dogodila 15. septembra prošle godine nego je nastala »zbog idiotskog ponašanja u prošlosti,« kako je rekao Fernando Vega Olmos, kreativni direktor JWT New York na ovogodišnjem festivalu u Cannesu. Nakon toga su se probudili makroeko-nomisti i počeli se prepirati ko je i koli-ko ranije krizu osjetio »na vodi« i, prije svega, gdje su uzroci krize. O tome se još uvijek prepiru, a Marxov Kapital je postao best seller.

Ubijeđen sam da trenutna eko-nomska kriza nije ništa neprirodno. Kriza je bilo i bit će ih. Radi se o ciklič-nom padanju nakon prevelikih uspona u kojima se vrtoglavo i nekontrolisano iskorištavaju izvori koji su čovječan-stvu na raspolaganju. Čovječanstvo dobija prevelike dimenzije otuđenosti, kako između sebe tako i u odnosu pre-ma okolini.

Pogled u prošlost nam govori da su krize neophodne jer podstiču društvo da mijuenja neodgovarajuće okvire i modele ponašanja s novim načinima razmišljanja i ponašanja koji vode u napredak.

Krize su lijek za rane koje je ova planeta zadobila u ratu s ljudskim ego-izmom i potrošačkom bezobzirnošću. Negdje u literaturi sam pročitao da su krize dobre za ljude i za narode. Kri-ze donose nove ideje, u prošlosti za-boravljena dobra rješenja, nakon krat-kotrajnog nemira i, na žalost, brojnih žrtava koje trenutno prepoznajemo u nezaposlenosti i povećanom siromaš-tvu nemoćnih dijelova populacije, kri-ze donose napredak, nove poglede na zajednički život i nove, prijatnije uzore ponašanja među ljudskom populacijom ove planete.

Nekoliko takvih promjena nago-vještava i istraživanje koje svake go-dine, pod naslovom Trendovi, realizira globalni lanac marketinških agencija JWT. Na osnovu tog istraživanja može se zapaziti da se, prije svega za SAD izraziti egoizam, mijenja u solidarnost i saradnju. Kokoši pred lisicom zbijaju redove. Potrošači obavljaju sve manje impulsivnih kupovina. Među proizvo-dima i uslugama traže istinsku vrijed-nost. Radije sebi priušte skuplje proi-zvode koji su u svakodnevnoj upotrebi, na primjer šminku, nego skupe cipele za ples Rotary Cluba. U New Yorku su restorani opustjeli, to osjećaju i taksi-

sti koji voze goste do nekad omiljenih restorana. Porasla je kupovina hrane u trgovinama s prehrambenim proizvodi-ma, ljudi su opet u većoj mjeri počeli kuhati kod kuće i pozivati prijatelje na večere u kojima uživaju kao nekada. Ponovo je proklijao društveni život i u porodicama su se počeli više posveći-vati jedni drugima. Opet se otkrivaju nedjeljni izleti u prirodu.

Zapazio sam u nekim analizama da su rezultati istraživanja ponašanja koja su bila realizirana u bliskoj prošlosti, danas postali upitni; uspjet će uglav-nom oni koji budu opažali trenutne promjene u ponašanju tražeći u njima nove mogućnosti za svoje proizvode i usluge. Robne marke će morati redefi-nirati svoj identitet. Ako je kod mnogih, čak i globalnih robnih marki, preovla-davao psihološki dio u obećanjima, po-trošačima su postali važniji tehnološki, racionalni dijelovi tih obećanja. Potro-šačima prilikom kupovine sve važniji postaju popusti, rasprodaje, bonusi lojalnosti. Naravo, kvalitet koji je pri-hvatljiv za cijenu je danas važniji nego ikada do sada.

Kriza je šansa za brze gazele, a manje za nezgrapne mastodonte. Ovi drugi će preživjeti samo ako budu pro-

mijenili ugao svog gledanja i zamijenili trenutni iskustveni okvir s upravlja-njem promjenama.

U Sloveniji se pod okriljem časopisa Dnevnik upravo odvija redovna godišnja akcija pod nazivom Gazele. U toj akciji se takmiče prije svega mala i novona-stala poduzeća koja žiriju dokazuju svoj brzi poslovni rast. Na stotine je tih po-duzeća koja su u krizi, ambijentu koji se mijenja i novim navikama ponašanja već prepoznala svoje mogućnosti. Ra-stu, zapošljavaju nove radnike. Podižu svijest kolebljivim, ali ambicioznim po-duzetnicima.

U današnjim poduzećima vodeće upravljačke položaje trebaju napustiti takozvani "čistači" koji misle da je spas poduzeća u otpuštanju zaposlenih, prodaji imovine i snižavanju troškova. Uspješni će biti samo i samo oni koji budu dovoljno brzo prepoznali proble-me i potrebe potrošača i u njima našli šansu za svoj opstanak i rast.

Neka živi kriza! Ona poduzeća koja u njoj umiru neka se zapitaju zašto. Shvatit će da to nije zbog 15. septem-bra 2008. Kriza je najčešće izgovor onima koji su zastali u mjestu i ne mogu se mijenjati zajedno sa svijetom koji ih okružuje.

SvAkA kRizA NAkoN tReNutNog zAStoJA pReDStAvlJA koRAk NApRiJeD u RAzvoJu DRuštvA, koRAk kA poBolJšANJu ŽivotNih uSlovA i okoliNe. NARAvNo, Ako DRuštvo to pRepozNA i Želi. Ne SmiJemo Se uplAšiti kRize, NA NJu moRAmo Biti SpRemNi i u NJoJ moRAmo pRepozNAvAti mogućNoSti zA Novi RAzvoJ i RASt. kRizA NiJe RezultAt SADAšNJeg tReNutkA već poSlJeDicA pogRešNog čiNJeNJA u pRošloSti. oNA Je RezultAt pRotivuR-JečNoSti između StANJA DuhA i RADA te NApRetkA u DRuštve-Nom RAzvoJu. SloveNSkA pRivReDA Još uviJek NiJe Dio DRu-štvA uSlugA Dok NA gloBAlNom Nivou DRuštvo zNANJA već pRelAzi u DRuštvo iDeJA.

KOLUMNA Kriza: opasnosti i šanse

NAš pogleD Je uviJek uSmJeReN kA NApRiJeD; BuDućNoSt moŽete pRomiJeNiti SAmo Ako utičete NA SADAšNJoSt

Piše / JERNEJ REPOVŠ

46/ MEDIA MARKETING

Konferenciju je otvorio prigodan film povodom 10. konferencije i 15. obljetnice udruge.

Mirko Ilić, svjetski proslavljeni diza-jner, ilustrator i autor stripova, koji živi i radi u New Yorku, otvorio je stručni dio predavanjem pod nazivom Vizualna komunikacija. Priznati grafički struč-njak potaknuo je razmišljanje sudionika o političkoj komunikaciji u vizualnim medijima potkrijepivši svoje bogato iskustvo, između ostalog, i na primjeru političke kampanje Baracka Obame te dizajnerskom rješenju nekoliko nacio-nalnih zastava, uključujući i hrvatsku. Dr. sc. Zoran Tomić s Fakulteta političkih znanosti predstavio je rezultate istraži-vanja Imidž političara na hrvatski na-čin. Istraživanje je provedeno telefon-skom anketom među općom javnosti te je ispitan i uzorak od 100 stručnjaka iz područja odnosa s javnošću. Rezultati su ukazali na percepciju opće javno-sti, odnosno PR stručnjaka, o tome u kojoj mjeri pojedini aktualni predsjed-nički kandidati odgovaraju određenim

pozitivnim, unaprijed zadanim osobi-nama poput umijeća komuniciranja, političke odlučnosti, vjerodostojnosti, karizmatičnosti i drugo. Usporednom metodom rezultata ankete dobivena su imena kandidata koji, po mišljenju is-pitanika, najviše udovoljavaju zadanim karakteristikama, a to su Vesna Pusić, Ivo Josipović i Nadan Vidošević. Dr. sc. Tomić istaknuo je kako provedeno istraživanje nipošto ne želi sugerirati javnosti o izboru kandidata ili služiti svrsi njihovih političkih kampanja, već isključivo ukazati na očitu potrebu za vođenjem računa o vlastitom imidžu političkih kandidata u javnosti općenito. Najveći broj sudionika konferencije okupio se na okruglom stolu s pred-sjedničkim kandidatima na temu Kako shvaćamo komunikaciju koji je mo-derirao Drenislav Žekić. Aktualni kan-didati Andrija Hebrang, Ivo Josipović, Vesna Pusić, Vesna Škare Ožbolt i Na-dan Vidošević prenijeli su nazočnima svoje viđenje uspješne političke ko-munikacije, mahom potvrdivši značaj

percepcije imidža u javnosti. Ušli su i u potankosti svojih idejnih stavova te ponudili neka vlastita rješenja za učinkovito upravljanje državom priu-štivši tako „tvorcima javnog mnijenja“ svojevrsno preliminarno sučeljavanje. Na okruglom stolu Odnosi s javnošću u regiji, koji je moderirao Božo Skoko, predstavnici udruga za odnose s jav-nošću u regiji predstavili su rad svojih udruga, a raspravljalo se i o važnosti njihova položaja u pojedinim zemlja-ma, o novim trendovima kao i o nizu problema među kojima su nedostatna ili čak nepostojeća edukacija za PR, po-treba za licenciranjem PR stručnjaka, a posebno zanimanje nazočnih izazvali su podaci o razini plaća u regiji.Tako se u PR biznisu najbolje zarađuje u Sloveniji i Hrvatskoj, no ni Srbija puno ne zaostaje. Predavanje Prikriveno oglašavanje mr.sc.Igora Kanižaja s Fakulteta politič-kih znanosti privuklo je također veliku pozornost sudionika koji su se vrlo žu-stro uključili u raspravu. Timovi s FPZG i Hrvatskih studija proveli su dva istra-

živanja na uzorku od dva najčitanija hrvatska dnevna lista, a to su Večernji list i Jutarnji list te došli do zanimljivih spoznaja. Naime, u dva razdoblja istra-živanja 2006. i 2009. godine zabilježili su ukupno 824 novinarska članka koja spadaju u kategoriju prikrivenog ogla-šavanja. Radi se o tekstovima koji ni-čim nisu obilježeni kao oglasi, a takvog su karaktera te preuzimaju novinarsku vjerodostojnost potpisom autora. Takva vrsta oglašavanja najviše se veže uz novi-narske članke koji pokrivaju sektore gra-đevine, telekoma i putovanja, rekao je Igor Kanižaj. Inače, u Hrvatskoj ne postoji služ-beno tijelo za praćenje takvih slučajeva, a Hrvatsko novinarsko društvo je tek 2006. uvrstilo prikriveno oglašavanje u svoj ko-deks. Plodno tlo za takve poslove omogu-ćila je nedostatna i nepotpuna regulativa. “Smatram da je i za novinare kao i za PR struku dobro što se bavimo tom temom, a kad se napokon reguliraju odnosi, svi-ma će u ovom poslu biti lakše“, rekla je predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću Dubravka Jusić

DeSetA JuBilARNA koNfeReNciJA hRvAtSke uDRuge zA oDNoSe S JAvNošću, koJA ove goDiNe oBilJeŽAvA 15 goDiNA RADA, oDRŽANA Je 1. i 2. liStopADA u zAgReBAčkom hotelu WeStiN. koNfeReNciJA Je okupilA oko 200 SuDioNikA, A pokRilA Je Niz Aktu-AlNih pitANJA, oD imiDŽA u političkoJ komuNikAciJi u SviJetu i hRvAtSkoJ i iStRAŽi-vANJA imiDŽA političARA Do pRikRiveNog oglAšAvANJA. poSeBNu pAŽNJu SuDioNikA pRivukAo Je okRugli Stol S hRvAtSkim pReDSJeDNičkim kANDiDAtimA.

PR 10. konferencija HUOJ-a

NeDoStAtNA RegulAtivA pogoDuJe pRikRiveNom oglAšAvANJuPiše / LJLILJANA HEĆIMOVIĆ

Boris Hajoš (glavni tajnik HUOJ-a), Nadan Vidošević (predsjednički kandidat), Drenislav Žekić (podpredsjednik HUOJ-a), Đurđa Adlešić (predsjednički kandidat), Dubravka Jusić (predsjednica HUOJ-a) te predsjednički kandidati Andrija Hebrang, Ivan Josipović i Vesna Škare-Ožbolt

48/ MEDIA MARKETING

Kada je prije šest i po godina izišao prvi broj Media Marketinga nakon dva dana nam je stigla i prva če-

stitka i to od agencije Aquarius iz Banja Luke. Brankica Janković, vlasnica Aqua-riusa napisala nam je par lijepih rečeni-ca poželivši nam mnogo uspjeha.

Sada, kada krećemo s „novim“ Media Marketingom u potpuno novom ruhu i s novim konceptom, činilo nam se primjerenim da posjetimo Aquarius i napravimo tekst koji bi značio kontinu-itet vrlo uspješne saradnje koju smo u međuvremenu uspostavili.

Sada to više nije samo Aquarius već Aquarius Ogilvy. Agencija je narasla tako da svoje urede ima na dvije lokacije u Banja Luci i agenciju u Sarajevu. Mi smo u Banja Luci posjetili dio u lijepoj dvo-spratnoj zgradi u kojoj je smješten krea-tivni odjel i menadžment agencije.

U prizemlju smo naišli na prostran ured otvorenog plana u kojem su smje-šteni account i PR odjel. Zvuk telefona i kuckanja po tastaturi brzo nas je uputio na prvi sprat, gdje smo zatekli Ogilvy cr-venu salu za sastanke i neobično deko-risan ured direktorice Brankice Janković, te veći ured za finansije i administraciju. Raspitujući se za najinteresantniji dio agencije, upućeni smo na drugi sprat, gdje se kreativci i print producenti kre-ću kroz svoj udobni dom napravljen od računara, monitora, postera, digitalnih štampača i sjeckanog papira.

Demo feSt kAo temelJ vlAStite BReND ARhitektuReSve još uvijek podsjeća na drugi Nek-

tar DemoFest što je u organizaciji Aquari-usa održan krajem jula u Banja Luci. Radi se završni izvještaj, arhiviraju materijali, bilježe ideje za narednu godinu. Zbog toga

nam se samo po sebi nametnulo da naš razgovor s Brankicom Janković, direktori-com Agencije, počnemo pitanjem vezanim za Nektar DemoFest. Pitali smo je kako je uopšte došlo do ideje da baš Aquarius po-krene festival neafirmisanih rok bendova?

Janković: Sasvim je evidentno da advertising, kao biznis kojim se mi bavi-mo, ulazi u krizu iz koje se kraj uskoro ne nazire. Možda je čak naša profesija u silaznoj putanji. Pošto smo mi agenci-ja koja ozbiljno i na vrijeme promišlja o svojoj budućnosti, počeli smo razmišljati o tome da stvaramo vlastite brendove. Nakon dugotrajnog razmišljanja i analiza koje smo uradili, prvo se javila želja da nešto uradimo za svoju Banja Luku u kojoj smo nastali i odrasli, evo gotovo do pu-noljetstva. Željeli smo da to bude nešto originalno, event kakvog nema u Bosni pa ni u susjednim zemljama. Ideja se vrtila oko muzičkog stvaralaštva mladih neafir-misanih bendova i toga da ne postoji neko mjesto na kojem bi se oni okupili i poka-zali šta znaju i mogu. Nakon što smo krei-rali ideju DemoFesta, jedno vrijeme smo je testirali među mladim muzičarima koji su predstavljali našu ciljnu grupu. Rezultati su pokazali da su ljudi za takav projekat jako zainteresovani, ali su svemu tome pristupali s velikom nevjericom. To nepo-vjerenje je prositicalo iz činjenice da su ih i ranije zvali na razna mjesta sa sličnim obećanjima na kojima se nije desilo ono što je obećano, negdje nije bilo ni nagrada iako se organizator obavezao na njih itd.

Nakon što smo organizirali prvi Nek-tar DemoFest, koji je prošao odlično prevazišavši sva naša očekivanja, ove je godine bilo lakše. Imali smo veliku medij-sku pažnju, mladi muzičari su u cijeloj re-giji čuli za Festival i vjerovali su nam. Ako

je prvi Nektar DemoFest bio iznad naših očekivanja, onda je ovaj drugi apsolutno nadmašio sve rezultate prvog. Imali smo 100 odsto veću posjetu svake večeri, pre-ko 100 bendova više nego prošle godine (2008. je bilo prijavljeno 198 bendova, a ove godine 301), dvostruko veći broj akreditovanih medija (59 akreditovanih print i elektronskih medija), a to znači da je sve što vrijedi na regionalnoj medijskoj sceni došlo u Banja Luku. Tolika koncen-tracija medija je velika stvar za naš grad. Sve dječije bolesti u produkcijskom smi-slu, kojih je bilo prošle godine, ove smo godine prebolovali tako da je produkcija Festivala bila na zavidnom međunarod-nom nivou. I program je bio odličan. Po-što je ovo festival mladih i neafirmisanih bendova iz cijele regije, a i posjetioci su takođe mladi ljudi, odlučili smo se da im omogućimo besplatan ulaz i to je doprini-jelo da posjeta bude fantastična.

Prvi put je nekako najlakše organizi-rati neki veliki event jer ga nemate s čim porediti. Kako god da bude, dobro je jer je prvi put. Drugi put imate mogućnost da ispravite i poboljšate neke stvari koje ste zapazili prve godine, pa ni to nije teš-ko. Treći, naredni DemoFest će biti velika odgovornost za Aquarius Ogilvy kao or-ganizatora festivala. Ako i treće godine uspijemo kao prve dvije, sasvim sigur-no mogu kazati da je pred DemoFestom dug, uspješan i veoma uzbudljiv život.

MM: Vi DemoFest stvarate i razvijate kao svoj vlastiti brend. Da biste uspjeli u njegovom kreiranju morali ste uraditi sve što radite i za svoje klijente kada sa njima sarađujete u kreiranju i lansiranju nekog njihovog novog brenda. Ima li ra-zlike u tome kada radite za sebe ili za klijenta, ili vam kreiranje i razvoj vlasti-

tig brenda omogućava da naučite nešto više o brandingu kako biste to mogli primijeniti na projekte svojih klijenata.

Janković: Ima razlika i to velikih. Prvo, mi do sad u saradnji s bilo kojim klijen-tom nismo imali apsolutnu slobodu u radu. Nismo nikada dobili priliku da krei-ramo njihov nastup na tržištu onako kako mi, na osnovu svojih iskustava i znanja, mislimo da bi to trebalo uraditi. Stvaraju-ći DemoFest brend imamo mogućnost da doživimo radost stvaranja i da uživamo u slobodi kreiranja. To je za nas velika moti-vacija zato što ljudi uvijek daju sebe pro-porcionalno slobodi koja im je pružena. To znači da su, u ovom slučaju, dali svoj maksimum, što se vidjelo i u kretivnom poslu, u propdukciji, u svim segmentima projekta. I samo interesovanje za Festival dokazuje da je on postigao uspjeh.

S druge strane, malo ću banalizirati stvari, u saradnji s klijentom vrijedi ona narodna – koliko para, toliko muzike. Klijenti su skloni da sami diktiraju šta i kako treba uraditi, najčešće agenciju doživljavaju kao servis kojem će prepu-stiti da realizira ono što su oni zamislili. I najčešće su u sukobu sa samim sobom i svojim mogućnostima. Ili imaju sjajne ideje za koje nisu u stanju obezbijediti potreban budžet, ili imaju budžet, ali loše ideje na kojima insistiraju. Vrlo je teško to pomiriti, a za loš finalni proi-zvod, zna se, uvijek je kriva agencija.

Sa DemoFestom smo zaigrali kao na svoju životnu kartu, nismo štedjeli no-vac jer smo ulagali koliko god smo mislili da treba, a to znači da smo kreditirali projekat vlastitim sredstvima. Uskoro bismo trebali završiti finansijski izvještaj pa ćemo na našem sajtu objaviti tačne finansijske rezultate. DemoFest još nije

kliJeNti Sve više počiNJu RJešAvAti StvARi in house, uNutAR SvoJih mARketiNg timo-vA, pA čAk počiNJu oSNivAti i in house AgeNciJe. kompANiJe NAStoJe školovAti Sve više lJuDi koJi će im Biti NA DNevNoJ DiSpoziciJi. DA li Je to pAmetNA ili lošA oDlu-kA pokAzAt će vRiJeme, Ali kliJeNti to čiNe NAStoJeći DA SmANJe SvoJe tRoškove. DioNičARi tRAŽe iz goDiNe u goDiNu Sve veće pRofite. poDuzećA počiNJu kReSAti tRoškove i tu Je mARketiNg uviJek NekAko među pRvim NA uDARu.

MM U POSJETI Agencija Aquarius Ogilvy, Banja Luka

mi Smo pReviše ozBilJNA AgeNciJA DA BiSmo Se BAvili političkim mARketiNgomPiše / EKREM DUPANOVIĆ


projekat koji može sam sebe finansirati. Mi smo toga svjesni, znamo šta radimo i kakva nam je vizija Festivala i spremni smo da investiramo u njega. Obično se kod ovakvih i sličnih projekata finansij-ske informacije ne iznose u javnost. Mi želimo u svemu oko DemoFesta, pa i u finansijama, biti transparentni i javni. To je investiranje u našu budućnost.

oglAšAvANJe moRA DoŽivJeti DRAmAtičNe pRomJeNe

MM: Ove je godine, s deset hiljada posjetilaca na tvrđavi Kastel, oboren re-kord, a DemoFest je tek započeo svoj život. Ima li Banja Luka prostornih mo-gućnosti kojima bi odgovorila eventual-no većem broju mladih iz regije koji bi željeli doći na DemoFest.

Janković: Banjalučani su prepoznali vrijednosti DemoFesta i pružaju mu nese-bičnu podršku. DemoFest je projekat s ko-jim Banja Luka može lijepo živjeti u buduć-nosti. Finansijska podrška gradske uprave još uvijek nije onakva kakvu mi očekuje-mo, ali uvažavamo da postoje budžetska organičenja i nadamo se da će iz godine u godinu sredstva iz gradskog budžeta na-mijenjena DemoFestu biti optimalnija.

Kapacitet tvrđave jeste problem. Ako hoćemo da se posjetioci ugodno osjećaju na koncertima, onda govorimo o kapaci-tetu od maksimalno 6.000 ljudi. Ove je godine već prve noći došlo 10.000 ljudi i to je stvorilo situaciju koja je bila vrlo rizična s koje god strane da se pogle-da. Zbog toga ćemo u budućnosti mo-rati tražiti novu lokaciju. Pretpostavljam da ćemo iduće godine ostati i dalje na istom lokalitetu, jer želimo malo spustiti loptu na zemlju pošto je Festival previše izrastao druge godine u odnosu na prvu. Želimo imati kontrolisani rast kako bismo uspjeli svake godine stvoriti optimalne uslove za organizaciju. Nekako mi se ra-zvoj odmjerenim koracima čini sigurnijim za, kako sam već kazala, uspješan i uz-budljiv život DemoFesta u budućnosti.

MM: Vratimo se konstataciji izrečenoj na početku naše posjete o tome da adver-tising industrija ide silaznom putanjom. Mislite li da je to zbog trenutne globalne ekonomske krize ili smatrate da je to pro-ces koji će potrajati duže vrijeme?

Janković: Ja mislim da je to proces koji će trajati sve dok u advertising industriji ne dođe do dramatičnih pro-mjena koje uključuju i njeno izumiranje ili barem nestanak advertisinga kakvog poznajemo danas.

Ja sam u ovu profesiju ušla prije 13 godina, par godina nakon što je Aquarius osnovan. Ovo šta i kako danas radimo nije ni nalik onome kako se tada radilo i na temelju toga mogu da pretposta-vim dalji razvoj stvari. Klijenti sve više

počinju rješavati stvari in house, unutar svojih marketing timova, pa čak počinju osnivati i in house agencije. Kompanije nastoje školovati sve više ljudi koji će im biti na dnevnoj dispoziciji. Da li je to pa-metna ili loša odluka pokazat će vrijeme, ali klijenti to čine nastojeći da smanje svoje troškove. Dioničari traže iz godine u godinu sve veće profite. Poduzeća po-činju kresati troškove i tu je marketing uvijek nekako među prvim na udaru. Za-ista mislim da će veliki klijenti trebati što više svakodnevnih rješenja koja će biti skupo plaćati agencijama. Posao adver-tising agencija će sve više postajati kla-sični servis kojem će se klijenti obraćati s konkretnim zadacima koje će trebati obaviti u konkretnom vremenu, a to vri-jeme će se sve više skraćivati, agencije će imati sve manje vremena da „umiru“ u svojoj kreativnosti.

Dugi niz godina mi smo bili okrenuti domaćim, lokalnim klijentima, nastojali smo da im pomognemo u postizanju tr-žišnog uspjeha. Tako smo postali njihov servis. Tek odnedavno, od kako je u naš život ušao Ogilvy, imamo projekte kakve su i do sada imle internacionalne agen-cije. To su komunikacijski projekti za koje od kliejnta dobijamo kvalitetne bri-fove, unaprijed je definiran budžet itd.

lošA iSkuStvA S mAlim i SReDNJim poDuzećimA

MM: Šta vam je donio „brak“ s Ogil-vyjem?

Janković: Globalni agencijski lanac

Ogilvy nije ušao u suvlasnički odnos, već smo mi uzeli licencu. Jesu bili zain-teresirani i za vlasničke odnose, ali se nismo mogli dogovoriti oko uslova.

Šta nam je to donijelo? Mi servisira-mo Ogilvyjeve klijente na ovom tržištu. Očekivali smo da ćemo učiti od njih, jer su oni stariji i iskusniji od nas. Do novih znanja nismo došli, ne zato što nemaju šta da nas nauče, nego prosto nemaju in-teres da svoje vrijeme troše na Bosnu. Mi smo već imali izgrađene svoje procedure, programe praćenja troškova i izvještava-nja klijenata na koje oni nisu imali ništa dodati, ali ni oduzeti kada su bili kod nas kako bi se upoznali s našim načinom rada. To je preživjelo male modifikacije da bismo se sistemom izvještavanja pri-lagodili njima, ali suština je ostala ista.

MM: Šta je sa iznalaženjem novih do-maćih klijenata? Kanite li otvarati tržište malih i srednjih poduzeća čiji je potenci-jal, po našem mišljenju, vrlo zanimljiv?

Janković: Tu je katastrofalna situacija. Naše dosadašnje iskustvo s malim i sred-njim preduzećima nas je do te mjere is-frustriralo da svaki put kad se neko najavi i prije nego što donesemo odluku hoćemo li raditi, mi provjeravamo kojeg je ranga to poduzeće. Ako utvrdimo da se radi o malom ili srednjem poduzeću mi ne ula-zimo više u te poslove. Takva su naša iskustva. Uzmimo za primjer proizvođača mineralne vode Vitinka. Godinu dana smo tražili način kako da im se predstavimo ne bi li postali naš klijent. Kada smo dobili tu priliku, direktor je zaspao na prezenta-

ciji, ali ne zato što je naša prezentacijna bila dosadna, već zato što on za to uopšte nije bio zainteresovan niti je imao pojma o čemu se radi. Bili smo razočarani. Usko-ro je taj direktor smijenjen, došao je novi i mi smo ponovo napravili prezentaciju na osnovu koje smo dobili posao. Uradi-li smo redizajn etiketa, kreirali smo novi identitet za Vitinku, napravili promotivnu kampanju itd. U početku smo investirali u tu saradnju, imali smo razumijevanje za njihove finansijske probleme očekujući da će se sve promijeniti kada prodaja krene u punom obimu. Kada se to dogodilo, oni su postali zahtjevniji, mi smo se prilago-đavali tim zahtjevima sve do trenutka dok nisu naručili medijsku kampanju za Viviu i potpuno prestali s plaćanjem. Sada sud-skim putem moramo obezbijediti naplatu kampanje za koju smo mi već platili sve produkcijske i medijske troškove. Takve stvari vam se s obziljnim klijentima nika-da ne mogu dogoditi. Dakle, kompanije kojima upravljaju neprofesionalni ljudi, nisu klijenti za koje smo zainteresirani.

MM: Kako na osnovu svega ovoga vidite budućnost oglašavanja?

Janković: Budućnost je u novim me-dijima. Klasično oglašavanje gubi na efi-kasnosti. Zahtijeva velike budžete i ne obezbjeđuje rezultate adekvatne ulože-nom novcu. Novi komunikacijski kanali koje nude novi mediji predstavljaju si-guran put do uspjeha. Mi smo sad u tom pravcu usmjerili sva naša ulaganja.

MM: Šta je to po čemu će se, onda, Aquarius Ogilvy u skorije vrijeme razli-kovati od drugih agencija u Bosni i Her-cegovini i regiji?

Janković: Nedavno smo otvorili pro-dukcijsku kuću jer su sve naše analize pokazale da su programi naših televizij-skih stanica nakrcani uvoznim serijama i licencnim programima. Nema domaćih programa i dobrih domaćih program-skih ideja, osim u par slučajeva.

Pokrenuli smo prelijep kviz koji se zove Kvizolog. U njemu će se takmičiti najbolje škole iz Republike Srpske. Po dvije ekipe sa pet predstavnika u pet igara u svakoj emisiji. Kviz će biti emi-tovan u programu RadioTV Republike Srpske koja je, zajedno s nama, kopro-ducent projekta.

Klijenti su sjajno reagovali na našu ponudu da sponzoriraju ovaj projekat zato što smo im omogućili da od samog početka zajedno s nama kreiraju pro-gram. Ta lakoća prihvatanja ponuda nas je potpuno iznenadila. Shavtili smo da smo im ponudili inovativne oblike komu-niciranja u projektu koji im omogućava da su godinu dana prisutni u programu televizije za budžet koji je mnogostruko manji od onog kojeg bi morali izdvojti

Brankica Janković

50/ MEDIA MARKETING

za klasično oglašavanja. Ovo je projekat u kojem su svi zadovoljni. Televizija RS, zato što dobija odličan programski sa-držaj, klijenti jer imaju povoljne uslove komuniciranja, a mi zato što smo stvorili jedan novi projekat koji će dograditi arhi-tekturu vlastitih brendova koju gradimo.

MM: Aquarius će za nepune dvi-je godine postati punoljetan. Do tada biste, prema vašim planovima, trebali postati vrlo ozbiljna agencija s vlastitim projektima. Kako izgleda graditi veliku agenciju u Banja Luci? Da li privredni rast u RS-u, o kojem se toliko govori, može generirati nove klijente koji će spremno dočekati tehničku i kreativnu inbrastrukturu koju razvijate?

Janković: Kada se govori o ekonom-skom razvoju RS, onda se govori o in-frastrukturnim projektima koji se danas realiziraju ili će se realizirati u bližoj i da-ljoj budućnosti. Takvi projekti su značajni za ljude koji će biti zaposleni, za građe-vinske kompanije koje će dobiti poslove, ali se one ne oglašavaju, i za Vladu koja ih finansira i koja će, kada bude potreb-na promocija, to sama uraditi sa svojim ljudskim resursima. Nisu to projekti koji će biti značajni za naš poslovni razvoj. Ono što bi za nas bilo interesantno, toga nema. Ne grade se novi proizvodni pogo-ni koji će na tržište lansirati proizvode za koje ćemo mi raditi ambalažu, komuni-kacijsku strategiju itd. Mi bismo, narav-no, željeli više raditi u Republici Srpskoj, ali ne mislim da je to tržište koje će nam biti snažan oslonac u razvoju.

DA Smo u SARAJevu Bili BiSmo BRoJ 1 u Bih

MM: Da li onda računmate na regi-onalno tržište?

Janković: Ne u tolikoj mjeri u kojoj bi to bilo logično. Nakon pet godina po-kušaja da radimo u Srbiji zatvorili smo svoju agenciju u Beogradu. Jako je teško nama iz Bosne dobiti posao u nekoj od susjednih zemalja.

MM: Kako radi agencija u Sarajevu? Da li se na nju gleda kao na banjalučku agenciju?

Janković: Da, na naš posao veliki

uticaj ima politička klima u Bosni i Her-cegovini. Postoje periodi kada se smire političke tenzije pa i mi lakše dolazimo u priliku da konkurišemo za neki posao na pitchu za firmu sa sjedištem u Federaciji. Danas, kada je loša politička situacija toli-ko iskomplikovana i medijski isforsirana, teško će Aquarius doći u sitiaciju da bude pozvan na pitch jedne velike sarajevske kompanije. To je jedan razlog. Drugi leži u tome da je tržište već podijeljeno. Mislim da je već uanprijed predodređeno ko je čiji klijent. Ima nekih manjih pomjera-nja, ali velike stvari se ne događaju. Tre-ća situacija se javlja kada neka ozbiljna kompanija, poput Eroneta, raspiše veliki tender s velikim budžetom pa se onda sve agencije zadaju oko toga.

MM: Velike agencije na zapadu se bore da dobiju neku političku kampanju u vrijeme izbora. Kod nas agencije, izgle-da, bježe od političkog marketinga. Spre-mate li se vi da u idućoj, izbornoj godini, preuzmete komunikjacijske aktivnosti neke političke partije ili kandidata?

Janković: Ne vjerujem da ćemo u to ulaziti, iako mislim da smo dosta dobri u političkom marketingu. Do sada smo radili kampanje za gotovo sve političke partije u Republici Srpskoj, radili smo i neke projekte u Srbiji, ali to više nije posao koji nas privlači.

Iz kojeg god ugla da pogledamo politički marketing, to jednostavno nije sretan posao za jednu agenciju. Prvo, to je ekstremno dinamičan posao koji, kada kampanja ulazi u finiš, potpuno rastura agenciju tako da ona nema ni minutu vremena da se posveti drugim klijenti-ma. Sve ono što za normalnog klijenta radite godinu dana, u političkim kampa-njama morate uraditi za mjesec dana pa i manje. Ono što je najgore, promjene se dešavaju iz minuta u minut. Nijedna stranka nema organizovan sistem već one od agencije očekuju da se prilagodi njihovim mogućnostima, njihovim višim interesima itd. I, kada se sve završi, čak i da se postigne izborna pobjeda, kada agencija podvuče račun – nije zaradila ništa. Jedva da je pokrila troškove. To je,

naravno rezultat te panike u posljednjih mjesec dana kada nema vremena da se stane na loptu, da se na zahtjev klijenta odgovori ponudom za tu fazu koju klijent treba da odobri itd. Ja sumnjam da je ijedna agencija u BiH do sada profitirala na nekoj političkoj kampanji, nakon što je sabrala produkcijske troškove, sate rada svojih ljudi i sve druge elemente koji čine sastavni dio jednog budžeta.

Ne, ne vjerujem da ćemo se iduće godine baviti izborima. Previše smo ozbiljni za tako nešto, ovdje rade lju-di s preko deset godina profesionalnog iskustva u oglašavanju i ne vidim šta će nam te frustracije.

MM: Kada govorite o znanju i isku-stvu Aquarius tima, šta biste nam nave-li kao glavne vaše konkurentske pred-nosti na tržištu?

Janković: Bez imalo lažne skromno-sti kazat ću ovo: da smo nastali u Sara-jevu, danas bi sigurno bili agencija broj 1 u Bosni i Hercegovini. Daleko je teži put do uspjeha agencijama izvan glav-nih gradova država. Ovdje ne mislim ni na kakve nacionalne probleme već jednostavno na činjenicu da su najveći oglašivači skoncentrisani u glavnim gra-dovima i da je svakom od njih saradnja s agencijom iz unutrašnjosti, prije sve-ga veliki logistički problem. Ne mislim, dakle, da je to u vezi s činjenicom da mi dolazimo iz Republike Srpske. Ja du-boko vjerujem u cjelovitu Bosnu i Her-cegovinu i s te strane, barem mi sami sa sobom, nemamo nikavih problema.

To je jedan od problema koji nas je usporio u našem razvoju jer smo morali ulagati dva puta više energije od drugih agencija da bismo došli do posla.

Naša najveća prednost je naša ener-gija, spremnost da se borimo za rezul-tat pošto nismo bili dio nekog globalnog agencijskog lanca i nikad u životu nismo lako došli do nekog klijenta. Sad nam se tek događa da nas iz Ogilvya obavje-ste kako su na nekom međunarodnom pitchu dobili nekog velikog klijenta te kako mi trebamo preuzeti komunikaciju na bosanskohercegovačkom tržištu. U

toj teškoj utakmici, koju igramo već 16 godina, mi smo izrasli u jaku i čvrstu agenciju koja je zaista u mogućnosti da svojim klijentima pruži najbolje usluge.

U proteklih petnaestak godina sve su se agencije na neki način profilirale, tako da klijenti već znaju kad zakucaju na neka vrata šta mogu dobiti. Sve zavi-si od toga šta klijent traži.

Dakle, ako me pitate šta je naša najveća konkurentska prednost ja ću kazati da je to kreativnost. Zbog toga naš tim uglavnom i čine kreativci. Mi nemamo veliki broj account managera i nemamo veliki broj medijskih plane-ra, ali zato imamo veliki broj kreativaca svih specijalnosti.

MM: Da li ste sarađivali s nekom sarajevskom agencijom na projektu za nekog klijenta?

Janković: Nije bilo saradnje, ali je-ste bilo iniicjative od strane Fabrike da neke stvari radimo zajedno i vjerovatno ćemo uskoro imati razgovor na tu temu. Zajedničku saradnju znatno otežava međusobni rivalitet među agencijama koji, po mom mišljenju, samo šteti ra-zvoju struke.

šeSt vlAStitih BReNDovA Do kRAJA NAReDNe goDiNeMM: Kako bi se taj animozitet mo-

gao prevazići?Janković: Projektnim udruživanjem.

Mislim da je svaki oblik udruživanja u oglašivačkoj industriji jako koristan. Dva čovjeka, kada sjednu da nešto planira-ju, u svakom su slučaju pametniji od jednog. Vjerujem u strateške vrijednosti udruživanja prema ciljevima. Ako je cilj servisiranje regionalnog klijenta, onda je korisno udruživanje s nekom agenci-jom iz regije, ako je cilj podići nivo kva-liteta usluga za nekog domaćeg klijenta, onda veliku prednost vidim u tome da se dvije domaće agencije udruže na jed-nom takvom projektu.

MM: Ako vjerujete u te prdenosti za-što sami niste do sada povukli takve po-teze prema nekoj od domaćih agencija?

Janković: Problemi su vrlo praktične prirode. Aquarius je poodavno otvorio


svoju kancelariju u Sarajevu, sarajevske agencije nisu došle da otvore svoje kan-celarije u Banja Luci. Nisu zato što nisu zainteresirane za ovo tržište. Vrlo sebič-no i ljubomorno čuvaju svoje pozicije u Sarajevu. Jedan je odnos koji se gradi među agencijama u Sarajevu, a drugi je njihov odnos prema Aquariusu i to je ono što je Aquarius sve ove godine teško i bolno proživljavao. Možda mi previše emocija unosimo u svoj posao, ali bavimo se poslom koji ne može bez emocija. Ako u svaki projekat ne uđeš punim srcem i svom svojom energijom, nema rezultata. Naravno, to je opasnost da ponekad zaboli, ali je i radost veća kad se dobro uradi projekat.

MM: Čega je u zadnje vrijeme više: bola ili radosti?

Janković: Radosti je mnogo više. Pokrenuli smo, dakle, Kvizolog i taj nas projekat jako raduje. Evo, sad ću ek-skluzivno po prvi put javno kazati da Aquarius u Banja Luci otvara DemoFest Klub. Bit će to jedan prelijep prostor u kojem će se događati koncerti i neki drugi sadržaji. Bit će to mjesto okuplja-nja, sastajanja i druženja mladih ljudi iz još neafirmisanih bendova. Svim mla-dim banjalučkim grupama, koje nemaju gdje da održavaju probe, obezbijedit ćemo besplatno korištenje vježbaone u DemoFest Klubu. Znači, imat će instru-mente, uslovne prostorije, sve što im je potrebno za vježbanje. Imat ćemo i jednu veliku biblioteku s elektronskim čitačima čije će korištenje takođe biti besplatno. Vjerujem da će to biti od ve-like pomoći studentima i svim drugim ljudima koji trebaju da pročitaju nešto što im je inače nedostupno. DemoFest Klub planiramo otvoriti 1. decembra. Tako će se priča o mladim muzičarima protegnuti na cijelu godinu. I inače je DemoFest pokrenuo neke stvari kod drugih koje traju cijelu godinu. Sada imate televizijske emisije namijenjene mladim grupama i još neke stvari.

MM: Kako se prema DemoFestu od-nose njegovi pobjednici? Pamte li da ste im pružili životnu šansu?

Janković: Pamte, naravno. Mi pre-ma njima činimo i neke stvari koje uopšte nisu dio naše obaveze prema pravilnicima Festivala. Kada je prošle godine pobijedila grupa Cilling Jazz iz Travnika, naša je obaveza bila da im omogućimo snimanje prvog albuma. Kada smo vidjeli da oni nemaju instru-mente za kvalitetno snimanje, odlučili smo da im kupimo i poklonimo nove instrumente, iako to uopšte nije bila obaveza nas kao organizatora. Izdali smo im album koji je jako dobro prošao u regiji. Spot koji smo snimili za njih

emitovan je na svim regionalnim tele-vizijama. Recenzije koje su objavljene su odlične i smatramo da smo im bili dobra odskočna daska. Sad se bavimo grupom Propaganda iz Zagreba koja je pobijedila ove godine i vjerujem da će i to biti ozbiljna i uspješna priča.

MM: Ukratko za kraj, šta su vaši planovi?

Janković: Do kraja naredne godine pla-niramo pokrenuti šest vlastitih projekata i stvoriti šest vlastitih brendova. Ići ćemo u pravcu stvaranja vlastite brend arhitekture. Šest ozbiljnih projekata je sasvim dovoljno kreativnog, produkcijskog, medijskog i PR posla za Aquarius u jednoj godini.

Ana Kužet Goran Simić

Igor Janjić, Mladen Škavić

Perica Vuković, Dejan Šijuk, Saša Rađan

Jelena Crnčević

52/ MEDIA MARKETING

Prije nekoliko godina je kolega iz londonske kancelarije međuna-rodne mreže predstavljao proces

strateškog planiranja koji se temelji na MRI istraživanju djelovanja čovječijeg mozga. Sjedili smo cijeli dan i, s velikim zanimanjem, »srkali« rezultate istraži-vanja i njihovu primjenljivost u strateš-kom planiranju. Jedan od kolega je svoje čuđenje izrazio riječima: »Čovječe, ovi stavljaju ljude u space mašine i skeni-raju mozak, a mi ne znamo koliko ljudi čita dnevne novine. Jesmo li mi na istoj planeti? Šta mi uopšte radimo?!« Tada mi se rodilo pitanje koji mi se danas ponovo javlja. Šta je konkurentska pred-nost dobrog, boljeg, najboljeg stratega, stvaraoca i skrbnika robne marke? Bolje poznavanje svog proizvoda, svojih pred-nosti, konkurentske sredine, prodajnih puteva, razumijevanja ciljne skupine, njenih potrošačkih i kupovnih navika...bolje od konkurencije. U svemu tome nam pomažu brojna istraživanja od onih medijskih, istraživanja potrošačkih i ku-povnih navika, pa sve do istraživanja djelovanja čovječijeg mozga.

Većina podataka, iskustava pa i znanja kojima raspolažemo u ovom vre-menu svakodnevno je na velikoj provje-ri. Navike potrošača se mijenjaju brže nego ikada do sada, djelomično zbog brzog razvoja medija, djelomično zbog recesije, zbog razvoja trgovačkih robnih marki...mogao bi se pronaći još po neki razlog za to. Tako se mijenjaju kupovne navike, mijenjaju se medijske navike...

Kada u posljednje vrijeme radim s oglašivačima savjetujući ih pri pozici-oniranju robnih marki i kada treniram

ljude iz prodajnih odjela medijskog marketingta, često se susrećem s izja-vama: »Katkad, u normalnim okolnosti-ma bilo bi tako, ali je danas naravno drugačije, danas su vanredne okolno-sti.« Vanredne okolnosti se sve češće upotrebljavaju kako bi se unaprijed opravdao eventualni neupsjeh. Danas, doduše, ne možemo predvidjeti šta će se dogoditi sutra. Zašto su onda sve-jedno neka poduzeća i njihove robne marke i danas, u ovim okolnostima, uspješnije od drugih? I oni se susreću s istim promjenama u sredini, u kojoj rade. Da li je danas ipak sve drugačije?

Ne tako davno, na tržištima ex Yu republika, radili smo u sličnim okolnosti-ma. Na tržištima, koja su se još uvijek razvijala, bez raznoraznih istraživanja. I tada su neka poduzeća i njihove robne marke bili više, a neka manje uspješna. Vodeće marke su na tržištu djelovale u istom ambijentu kao i one koje su ih slijedile. I sama sam na novim tržištima sedmice provodila u trgovinama, razgo-varala s trgovcima i kupcima, presjedela po nekoliko dana u hotelskoj sobi gleda-jući televiziju, čitajući časopise i revije te slušajući radio. Svako u skupini, odgovo-ran za razvoj i prodaju, radio je isto na svom području, a onda smo zajedno pla-nirali strategiju. Zašto smo baš mi na tom području bili uspješniji, ne mogu naučno utemeljiti, ali mogu kazati svoje viđenje.

Mislim da je najvažnije bilo to da smo radili kao ekipa s različitim iskustvima i različitim znanjima koja su se među-sobno dopunjavala. Inpute smo dobijali od internih stratega s drugih tržišta, od agencije, partnera i medija, pa i od po-trošača s kojima smo razgovarali. Svi u ekipi smo zaista željeli uspjeh i zato smo radili ne obazirući se na radno vrijeme. Kako smo željeli uspjeh na tržištu, tako smo željeli i priznanje od našeg CEO-a. Izabrao je takvu ekipu da nas je motivi-rao svojim primjerom, vodio nas izazovi-ma i nagrađivao pohvalama. Odgovorno je donosio odluke kad bismo mu došli s problemima i predlagao rješenja, kontri-rao je kada nije vjerovao u naša rješenja, podržavao nas kod nadređenih kada smo ga ubijedili u to da čvrsto vjerujemo u svoj prijedlog i kad smo ga znali braniti. Preuzimao je i odgovornost kada rezultati nisu bili onakvi kakve smo željeli, mada se to, zbog načina rada, događalo veoma rijetko. Upravo suprotno, rušili smo re-korde u prodaji penjući se na prva mjesta po tržišnim udjelima.

»Olakšavajuća okolnost« je, narav-no, bila konjuktura, a i igralište je tada u gotovo svakoj kategoriji bilo veće. Već tada je to isto igralište bilo ograničeno, a i navike igrača su u oba perioda nepo-znanica. Tada, zbog nedostatka istraživa-nja i analiza, danas zbog brzih promjena.

Svi bitni elemnti procesa, dakle, osta-

ju isti. Još uvijek je potrebno dobro po-znavati svoje poduzeće i vlastitu robnu marku, još uvijek je potrebno poznavati sredinu u kojoj djelujemo, konkurent-ski ambijent, medijski ambijent, ciljne potrošače i njihove navike, još uvijek je potrebno imati čvrsto i moćno vođstvo koje zna donositi odluke i ima hrabrosti za to, te koje se zna i smije osloniti na znanja i iskustva ekipe koju vodi. Potreb-no je imati otvorene i fleksibilne ljude koji rade zato jer zaista žele uspjeti. Biti pobjednici zato što vole pobjeđiva-ti, zato što žele priznanje nadređenih i okoline. Slijedećom izjavom rizikujem da ponovim već mnogo puta rečeno i svima znano. Ali je izuzetno važno i zato vjeru-jem da neće biti na odmet ako i sama to ilustrujem riječima San Tzua u Umijeću ratovanja: »General koji traži moju po-hvalu. Njega zaposli i sigurno će biti po-bjednik. Zadrži ga. General koji ne traži moju pohvalu. Njega zaposli i sigurno će biti gubitnik. Otjeraj ga.«

Kako da se onda ponašamo? Najbli-ža mi je izjava gospođe Milene Štular koja je na to pitanje nedavno odgovorila jasno i glasno:« Business as usual! Šta je to? Po Wikipediji to znači normalno izvođenje standardnih operacija u orga-nizaciji. Dakle, ništa novo. Da pojedno-stavim: Radimo to što znamo, najbolje kako znamo, promišljeno, a istovreme-no odlučno.

Ne tAko DAvNo, NA tRŽištimA eX Yu RepuBlikA, RADili Smo u SličNim okolNoStimA. NA tRŽištimA, koJA Su Se Još uviJek RA-zviJAlA, Bez RAzNoRAzNih iStRAŽivANJA. i tADA Su NekA poDu-zećA i NJihove RoBNe mARke Bili više, A NekA mANJe uSpJešNA. voDeće mARke Su NA tRŽištu DJelovAle u iStom AmBiJeNtu kAo i oNe koJe Su ih SliJeDile. i SAmA SAm NA Novim tRŽištimA SeDmice pRovoDilA u tRgoviNAmA, RAzgovARAlA S tRgovci-mA i kupcimA, pReSJeDelA po Nekoliko DANA u hotelSkoJ SoBi gleDAJući televiziJu, čitAJući čASopiSe i ReviJe te SlušAJući RADio. SvAko u SkupiNi, oDgovoRAN zA RAzvoJ i pRoDAJu, RA-Dio Je iSto NA Svom poDRučJu, A oNDA Smo zAJeDNo plANiRAli StRAtegiJu.

KOLUMNA Nekad i sad

DA li DANAS zAiStA Sve tReBA DRugAčiJe RADiti?

Piše / VESNA MARĐONOVIĆ, samostalna savjetnica

KOLUMNA Nekad i sad

DA li DANAS zAiStA Sve tReBA DRugAčiJe RADiti?

Piše / VESNA MARĐONOVIĆ, samostalna savjetnica

54/ MEDIA MARKETING

Studio Marketing JWT Ljubljana je imao vrlo dinamičan septembar jer se iz »izvještaja« vidi da je rađen

priličan broj projekata za agencijske kli-jente. Kako su nam iz Agencije poslali prilično jasne informacije o projektima, najbolje je da krenemo redom i vidimo šta su to uradili u prošlom mjesecu.

AgeNciJA SmJWt lJuBlJANALama – poslali smo elektronske no-

vosti uz predstavljanje njihovih novih proizvoda. Prije svega, predstavili smo funkcionalnu upotrebljivost tih proizvo-da. Elektronske novosti su namijenjene postojećim i potencijalnim poslovnim partnerima u cijelom svijetu.

P&G– zaključili smo projekt Always stipendije – projekt društvene odgovor-nosti. Dodijelili smo dvije stipendije bu-dućim studenticama. Akcija je trajala od marta, kriterij za izbor su bili socijalni položaj kandidatkinja, uspjeh u učenju te njihove lične karakteristike. Projekat se istovremeno odvija u Sloveniji, Ma-đarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Cilj stipendije je da pomogne dvjema studenticama tokom cjelokupnog pro-cesa studiranja. Svake godine njima će se pridružiti dvoje novih stipendista.

Žito–Krex– za sajam Anuga smo pri-premili materijale s kojima će se Krex po-javiti kao izlagač na području prehrane.

Krex – pripremili smo promocijsku ambalažu s ciljem povećanja prodaje. Na ambalaži je strip koji prikazuje primjere upotrebe prepečenca u različitim situa-cijama. Promocijsku ambalažu će dijeliti

na različitim maratonima, sajmovima i sl.Grajske pekare – pripremili smo

imidž akciju oglašavanja grajskih iza-branika – hljebova koji su među top proizvodima Grajskih pekara. Akciju će dopunjavati co-branding akcija u Mer-catoru gdje će se pored Grajskih pekara pojavljivati još i Hokus.

Mazda – pripremili smo štampani oglas CX-7, hedline, body tekst, promje-ne dizajna i media plan za oglašavanje u oktobru.

Za modele Mazda 2 i Mazda 6 odvi-jala se distribucija prema media planu i promjene oglasa zbog ukidanja jednog od dilera. Napravili smo i 4 oglasa za dilere.

Bayer– priprema materijala naruči-ocu za fokus skupine za testiranje naj-primjerenijeg spota. Priprema ideje za cjelovitu kampanju u četvrtom kvartalu.

Supradyn Vital 50+ – priprema ide-je za ulazak na tržište krajem četvrtog kvartala, prikupljanje gradiva za štam-pane materijale, prikupljanje ideja za aktivnosti ciljne skupine, pregovori za dobijanje autorskih prava za TV Cyclist.

Supradyn Jr – distribucija oglasa po media planu.

Canesten Gyn: priprema spotova za fokusne skupine. Kako je GYN prekvali-ficiran u OTC u Sloveniji, priprema novog oglasa i ideja oglašavanja u apotekama s komunikacijom mogućnosti kupovanja bez recepta. Prikupljanje ideja za radij-ske oglase, oglašavanje u različitim BTL kanalima, kreiranje diskretne vizitke za kupovinu i mestrualnog kalendara.

NASIC – nova robna marka koju će Bayer distribuirati. Krajem četvr-tog kvartala stižu na hrvatsko tržište – pripremili smo im prijedlog mailinga stručnim javnostima i skupinu poklona. Mailinzi će se odvijati kvartalno i zato smo ga kreirali u stilu komunikacije, interakcije između Bayera, ORL i GP. Ta robna marka je, doduše, pod okriljem Formitasa, ali nisu bili zadovoljni s nji-ma na tom projektu tako da su nam ga probno dodijelili.

Fructal–Frutek pitch za ambalažu; priprema dizajna, osvježenje logotipa, uvođenje maskote, ideje (putokaz, ne razrađeno do detalja) za BTL.

Spar – izrada 10 produktnih spo-tova za Spar Vital.Korekcije ambalaže ajvara i čokolada u prahu. Priprema materijala na DVD za prikazivanje u lo-kalnim trgovinama.

MIP– kreirali smo akciju tržišnog ko-municiranja koja obavještava potrošače da su proizvodi robne marke MIP pono-vo na prodajnim policama. Akcija kreće

krajem oktobra i uključivat će oglašava-nje na gigant plakatima, radiju i podrš-ku prodaji na prodajnim mjestima. Za tu svrhu smo kreirali maskotu, dizajnirali letke, degustacijske pultove, poklončiće za trgovce i potrošače, a u decembru ćemo organizirati i nagradnu igru.

SIJ–Slovenskaindustrijačelika– za klijenta smo kreirali nov grafički pri-jedlog i novu sadržajnu strukturu web stranice koja je trenutno u tehničkoj realizaciji.

PANVITA – AVE – kreirali smo novi sistem ambalaže za mesne proizvode. Sistem je vrlo komplkeksan jer klijent ima vrlo širok asortiman (proizvode od crvenog i bijelog mesa i masu različitih tipova ambalaže i pakiranja).

PANVITA–MAROF– kreirali smo VIP događaj povodom otvaranja novog vin-skog podruma Marof u Mačkovcima, u Goriškim Brdima i pobrinuli se za njego-vu realizaciju.

TKK– kreirali smo i producirali rolo stalak za porodicu proizvoda.

u poSlJeDNJe vRiJeme Sve više govoRimo o kRizi koJA Je zAhvAtilA iNDuStRiJu oglA-šAvANJA. kliJeNti šAlJu poRuke kAko SmANJuJu BuDŽete i tRAŽe komuNikAciJSke kA-NAle koJi im uz mANJA fiNANSiJSkA ulAgANJA mogu oSgiRAti DoStizANJe komuNi-kAciJSkih cilJevA. AgeNciJe Se ŽAle DA imAJu mANJe poSlA. iz meDiJA StiŽu gotovo AlARmANtNe iNfoRmAciJe o pADu pRihoDA po oSNovu oglAšAvANJA.pokušAt ćemo u SvAkom BRoJu meDiA mARketiNgA pReDStAviti oBim poSlA koJeg Je između DvA BRoJA ReAliziRAlA JeDNA AgeNciJA. zA pRvi ovAkAv pRilog pozvAli Smo AgeNciJu StuDio mARketiNg lJuBlJANA DA NAm ukRAtko NAveDe pRoJekte koJe Su zA SvoJe koliJeNte RADili u mJeSecu SeptemBRu/RuJNu.

AGENCIJE Studio Marketing JWT

poStANite goSpoDAR Svog vRemeNA i pRoStoRAPiše / REGIONALNI TEAM SMJWT


Državna uprava – učestvovali smo na natječaju za vizuelni identitet organa državne uprave.

Amis– akcija tržišnog komuniciranja za novu AmisTV2.0 sa sloganom: »Po-stanite gospodar svog vremena i pro-stora,« čiji je cilj prikaz jednostavnosti delovanja nove televizije. Akcija je po-držana s moćnim prodajnim nagovorom i prikazom funkcija. Mediji: TV, Billboar-di, štampani oglasi, internet, zajedno s klijentom smo kreirali sajamski prostor (naš je dio bila grafička oprema) i sadr-žajno osmislili konferenciju za novinare.

AgeNciJA SmJWt SkopJeAutocommerce(Mazda)– pripremili

smo štampane oglase za modele 2 i 3. Oglas za model 3 je namijenjen podršci prodaji novog modela koji je u Makedo-niji lansiran početkom septembra. Kod oglasa za model 2 riječ ke o akciji koja će trajati cijeli oktobar mjesec. Za ta dva oglasa je urađen i media plan za obja-ve u najvećim makedonskim dnevnim listovima i revijama.

JevrejskazaednicaRepubliciMake-doniji – za židovsku zajednicu u Make-doniji dizajnirali smo kalendar za jevrej-sku 5770. godinu. Kalendar je urađen u tri jezičke varijante: engleski, hebrejski i makedonski.

FructalMakedonija – na makedon-ski albanski i makedonski jezik za po-dručje Makedonije adaptiramo brošuru za dječiju hranu Frutek. U pripremi tek-stova sarađujemo s Društvom pedijata-ra makedonije.

Skovin – za makedonskog klijenta Skovin dizajnirali smo nove etikete za prestižno vino Markov manastir, šampa-njac i vina koja će se prodavati u hote-lima i restoranima.

Euroimpex(Peugeot) – za Peugeotje u pripremi nekoliko kampanja. Za njih radimo samo kreativu i adaptacije za

kampanje. Trenutno je u toku kampanja za 308 CC, a uskoro će krenuti i kampa-nja za novi 207 te kampanja za reklami-ranje Peugeot Rapide servisinih usluga.

M2 music production – upravo je završena web stranica za Divnu Pešić, makedonsku i regionalnu prvakinju u takmičarskom gađanju pištoljem, vla-snicu 37 rekorda u toj disciplini. Divna je isto tako i talentirana mlada slikarka koja se slikarstvom uspješno bavi već nekoliko godina. Web stranicu smo ob-novili povodom njene izložbe pod nazi-vom “Ujedinjeni u različitosti”.

A1 Television – za najveću make-donsku komercijalnu televiziju rediza-jniramo web stranicu za najgledaniju televizijsku emisiju u Makedoniji – Exc-lusive. Emisija je zabavno-informativ-nog karaktera pa je takva i web stra-nica – najnovije vijesti iz svijeta show bisinessa s ogromno mnogo interaktiv-nosti i personalizacije za svakog regi-striranog posjetioca.

Prima MK (Japan Tobacco Interna-tional) – saradnja u organizaciji istraži-vanja tržišta za cigarete Winston i LD, korporacije JTI po cijeloj Makedoniji.

Stop Shop – trenutno radimo na izradi korporativnog identiteta za novi, najveći lanac trafika u cijeloj Makedoni-ji. Već smo uradili dizajn i pripremu za produkciju svjetlećih reklama za sedam trafika u Skoplju.

ProCredit bank – pobijedili smo na tenderu za media buying i trenutno rezer-višemo prostor ja jesenju akciju za kredite.

AgeNciJA SmJWt zAgReBKraft, Jacobs – promocija za 3in1,

2in1 i Milka 3in1 kavu: Jacobs trio sasta-vi, s najcool fotkom se proslavi.

Jacobs 3in1 kava kreće s novom kampanjom koja je ovoga puta sve samo ne obična. Klijent je želio da njegovi potrošači aktivno sudjeluju u kampanji te smo ovom prilikom osmi-slili natječaj putem kojeg biramo Jacobs trio koji će biti na Jacobs oglasu i jumbo plakatu. Sve se fotografije uploadaju na www.jacobstrio.com.hr, a mogu se uplo-adati i sa svojih profila na Facebooku. Organizirano je i glasovanje putem in-terneta te će na taj način svi aktivno moći sudjelovati u izboru. Klijent je ide-ju prihvatio s oduševljenjem te odlučio da s istom promocijom ide i u Srbiji. Na ovaj način Jacobs inaugurira „trio“ kao svoj zaštitni znak.

Kraft,Jacobs – Co-pack dizajnerske šalice. Agencija je zajedno s klijentom odabrala 2 najpoznatija mlada hrvat-ska modna dizajnera koji su oslikali šalice za pakiranja Jacobs 3in1 i 2in1 kave. Maštovite i lijepe šalice uskoro će se naći na policama trgovina na oduševljenje mlade, modno osviješte-ne populacije. Odličan početak za dalj-nju suradnju s ova dva dizajnera i za ostvarenje ideja o promocijama od ko-jih smo već neke podijelili s klijentom, na naše i njegovo zadovoljstvo.

Nokia, 5800 – Hrvatska traži zvi-jezdu. Potraga za mladom pjevačkom zvijezdom bila je idealna prilika za lansiranje novog Nokijinog glazbenog telefona 5800 XpressMusic. Brandirali smo pozornicu, komunikaciju prilago-dili ključnoj ideji – komunikaciji putem naslova pjesama – kreirali divovski mobitel s kojeg smo puštali najave pjesama te organizirali i nagradnu igru za glasače putem SMS-a. Nokia 5800 uspješno je lansirana!

Nokia, 5800 – T-mobile INmusic fe-stival. Jedno od najvećih glazbenih do-gađanja popratila je i Nokia s gomilom materijala koje smo osmislili za ovu pri-liku stalno nastojeći biti u trendu – i što se tiče medija i što se tiče komunikacije.

Promovirali smo i Ovi, Nokia interaktivan društveni site koji želimo više približiti ljudima te ih potaknuti da ga koriste.

Nokia,Nseries–Weekend Media Fe-stival. Medijski festival odlična je prilika za promociju Nokijinih online mogućno-sti. Na duhovit način pozvali smo lju-de da kreiraju svoje accounte na Oviju: budi [email protected] ili [email protected] te im omogućili da kreira-njem video razglednice Rovinja i osvoje Nokiju N97. Agencija je producirala BTL materijale kao i majice – poklone za sve koji otvore cool adresu na Oviju.

Podravkamarmelada– Full campa-ign. Podravka marmelade odlučile su se na tržišnu komunikaciju nakon pa-uze od 20 godina! Studio Marketing JWT osvojio je natječaj u konkurenciji najja-čih i najnagrađivanijih hrvatskih agenci-ja. Kampanja počinje uskoro.

AgeNciJA SmJWt SARAJevoOktal Pharma – zajedno sa Studio

Marketingom JWT organizira evente u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjaluci kako bi predstavila novu ambalažu antireu-matika branda „Deep Relief”. Kroz PR aktivnosti, u vidu gostovanja ljekara stručnjaka u jutarnjim emisijama do-maćih TV stanica sa nacionalnom po-krivenosti, organizirane su promocije prirodnog dijetetskog soka „NONI“ , koji je namjenjen za jačanje imuniteta.

UnionKomerc, generalni zastupnikgumaMichellinuBiH – promocija novo-otvorenog servisnog prodajnog objekta s nizom aktivnosti koje uključuju outdo-or, radio kampanju, nagradnu igru, print i promotivne materijale.

Sprind – kreirali smo kampanje za niz brandova kompanije SPRIND, koja se bavi proizvodnjom pekarskih proizvoda. U pitanju su kampanje za brandove: Puls, Prokorn, Vikorn i Milky, kao i sen-dviča Trokutino. Kampanja za hljeb se sastojala od idejnih rješenja i produkci-je TV spota kao i print oglasa. Za brand Trokutino osmislili smo idejna rješenja i produkciju POS materijala.

LutrijaBosneiHercegovine – klijentu je bilo potrebno osmisliti kompletnu ko-munikacijsku strategiju, kako bi dotakli i mlađu populaciju, za šta je iz agencije predloženo nekoliko kreativnih rješenja.

Afroditakozmetika – radimo na pri-jedlogu medijske strategije za kozmetič-ku kompaniju Afrodita

Ogimil – za brand „Trik“ kompanije Banini koja se bavi proizvodnjom čajnih peciva, keksa vafla..., radimo prijedlog medijske kampanje, organizaciju eve-nata i nagradne igre čiji je distributer kompanija Ogimil. Kampanja za brand „Tresori D Oriente“ iste kompanije (Ogi-mil) uključuje medijsku strategiju, or-

56/ MEDIA MARKETING

ganizaciju nagradne igre, kao i produk-ciju PR tekstova.

AgeNciJA SmJWt poDgoRicATelekomCrneGore – trenutno pripre-

mamo event Pleme Karaoke koji će biti održan u šest crnogorskih gradova tokom šest sedmica. Ovo je nastavak promocije Pleme paketa za mlade T-Mobile-a.

U toku je i priprema eventa za T-Com u cilju promovisanja njihovog no-vog proizvoda 3 play (Internet, IPTV i fiksni telefon u jednom paketu).

EfelTravel – za ovog klijenta trenut-no uglavnom radimo adaptacije rekla-mnog materijala iz regiona za potrebe crnogorskog tržišta.

AgeNciJA SmJWt BeogRADMerkur – nagradni konkurs „Istaguj

se“ – saniranjem klizišta na trenutnoj lokaciji, na kojoj se otvara novi Merkur trgovački centar, dobijen je potporni zid dužine 250 m i visine 3m koji je trebalo srediti obzirom da predstavlja zadnju stranu parkinga i da je vidljiv posetio-cima. Ideja koju je agencija predložila klijentu i koja je prihvaćena je organizo-vanje nagradnog konkursa “Istaguj se”, u okviru kojeg je od svih pristiglih rado-va, stručni žiri izabrao 11 mladih uličnih

umetnika–grafitera koji su zidove oko novog trgovačkog centra na Karaburmi oslikali motivima iz Merkurovog asorti-mana. Autorima likovno najkvalitetnijih grafita, izabranih od strane stručnog ži-rija, uručene su nagrade za 1., 2. i 3. mesto, kao priznanje za trajni doprinos lepšoj Karaburmi.

Otvaranje novog Merkur trgovačkog centra na Karaburmi – 15. oktobra Mer-kur će u Beogradu otvoriti svoj drugi trgovački centar. Otvaranje novog Mer-kur tržnog centra na Karaburmi želimo da prikažemo kao veliku novost i nešto što će ulepšati život svima koji žive u blizini, zahvaljujući velikom asortimanu artikala za uređenje doma. Istovreme-no, prisustvo Merkura na Karaburmi je oplemenilo taj kraj i učinilo ga prijatni-jim za život. Pomalo sumoran i siv kraj u kome se tržni centar otvara, kao i po-malo sumorno vreme zahtevaju dodat-nu dozu optimizma i topline u kreiranju kampanje. Upravo iz tih razloga, ideja agencije je bajkoviti koncept otvaranja tržnog centra, koji će posetiocima pruži-ti malo vedrine, optimizma, izazvati im pozitivne asocijacije pod sloganom Novi centar za fantastično dobre kupovine!

Zadatak agencije, pored osmišljava-nja kreativnog koncepta, podrazumeva idejna rešenja elemenata svih kanala komunikacije (TVC, OOH, print, POSM), produkciju svih elemenata i realizaciju eventa otvaranja.

Jacobs – Jacobs Trio In store i outdo-or promocije – trenutno je u toku reali-zacija Jacobs Trio promocija u prodajnim objektima i ispred fakulteta. Svaki ku-pac kesica Jacobs kafe dobija moguć-nost da se fotografiše na licu mesta sa svoja dva prijatelja i sa tom slikom učestvuje u nagradnom konkursu „Ne-razdvojni Trio“. Fotografija se upload-uje na www.jacobstrio.com gde učesnici pozivaju svoje prijatelje da glasaju za fotografiju koja im se najviše dopada. Fotografija sa najviše glasova pobeđu-je u nagradnom konkursu i predstavlja key visual za sledeću Jacobs kampanju (OOH, print, internet).

Jacobs Fashion Selection – Jacobs nastavlja sa svojom dugogodišnjom praksom generalnog sponzorstva Fas-hion Selection modne manifestacije koja se održava u Beogradu u periodu od 11. do 28. oktobra, 2009. Zadatak agencije je organizacija promocija i de-

gustacija kafe na atraktivnom Jacobs štandu u svim objektima gde se pro-mocije održavaju.

Nokia – N97 In store promocije – prezentacija novog N97 telefona u vidu promocija u najvećim i najposećenijim tržnim centrima u Beogradu, TC Ušće i TC Delta City sa atraktivno osmišljenim štandom, promoterima detaljno obuče-nim za korišćenje novog N97 telefona, kao i promoterima šetačima kroz TC, koji šalju poruke o prednostima korišće-nja novog Nokia servisa putem interneta koji omogućava novi N97. Kroz ove pro-mocije, komuniciramo i Nokia nagradni konkurs u kome svi korisnici bilo koje robne marke telefona, mogu da otvo-re svoj OVI nalog na mestu promocije i upload-uju fotografije iz svog telefona. Samim tim, oni postaju registrovani na Ovi servisu i dobijaju mogućnost osvaja-nja glavne nagrade, telefona N97.

Mazda – PR kampanja – zadatak agencije je da osmisli kampanju podi-zanja brand awarenessa za sve Mazdine automobile kroz lifestyle TV emisije i ma-gazine. Jedan od trenutnih predloga je angažovanje neke poznate ličnosti koja bi bila promoter Mazdinih automobila.

58/ MEDIA MARKETING

Objava oglasa na atraktivnim por-talima i društvenim mrežama više nije samo informativnog

karaktera. U pozadini se otvara čitava mašinerija prikupljanja podataka putem online interakcija s kupcima (nagradne igare, ankete i upisi na liste za informi-ranje), kako bi svaki potencijalni i stalni kupac usluge ili proizvoda bio informi-ran o onome što ga zanima i na način na koji on to odabere (SMS-om, mailom, newsfeed-om na društvenoj mreži ili putem personalizirane pošte).

pAmetNo oglAšAvANJePlanirano i dobro osmišljeno kori-

štenje novih alata i tehnologija omo-gućava da animirate hiljade primalaca u isto vrijeme bez obzira na lokaciju. Korištenje interneta u BiH je 35%, ali i to je dobar pokazatelj s obzirom na ne-razvijesnost infrastrukture na čitavom području. Bosnu i Hercegovinu krasi i jedan kuriozitet, a to je da 20%korisni-ka pristupa internetu iz internet-kafea, što je najviše među zemljama Srednje i Istočne Evrope, kao i to da se najveći procenat upotrebe bilježi u gradovima gdje se odvija i 80% trgovine.

Ako se ovome doda činjenica da je korištenje mobitela 95%, imate šan-su da s atraktivnim oglasom privučete saobraćaj na svoju stranicu, kretivnim web rješenjem animirate posjetioca da ostavi podatake i kasnije ga informira-te putem SMS-a za koji je dao pristanak o svim novostima, akcijama i ponuda-ma. Kako ovaj vid oglašavanja može biti uspješan i za male firme, pokazuje

primjer jednostavne upotrebe Twitter-a od strane jedne londonske pekare. Pu-tem par rečenica oni informiraju svoje kupce kada će određeni proizvod iza-ći iz peći i biti dostupan za kupovinu. Ovim su našli rješenje začekanje, gužve ispred prodajnog objekta, a povećali su mogućnost prodaje. Naravno, procenat razvijenosti ovakve upotrebe društvenih mreža u BiH je još uvijek u svojim ranim fazama, ali i ništa manje moguć nego što je to za pomenutu londonsku peka-ru. Problem nije u samim korisnicima, jer se oni već broje u stotinama hiljada, nego u samim oglašivačima koji ne pre-poznaju šanse informiranja kupaca na ovako efikasan i ekonomski isplativ na-čin. McKinsey anketa, na kojoj je rađeno posljednje tri godine, jasno je pokazala da upotreba Web 2.0 alatki i tehnologija (blogovi, Mash-ups,Microblogging, Peer to Peer,Prediction market, Rating, RSS, Social networking, Tagging, video i Wiki) nije samo unaprijedila poslovanje, nego je poslužila i za regrutovanje nove radne snage. Sve više analiza pokazuje porast u trendu online oglašavanja i njegovog vezanja uz direktni marketing. Pravi pro-cvat ovog tzv. pametnog oglašavanja u BiH se očekuje unutar tri godine, koliko se i predviđa da će trajati razvoj malih timova koji bi mogli ponuditi kreativna rješenja vezana za Web 2.0.

izgRADNJA oDNoSA S kupcem Je pRioRitet

Veliki indikator u kom pravcu se moramo razvijati jeste posjećenost vo-dećih bh. Portala, koji mjesečno bilježe od 30.000 do 300.000 posjeta. Iako smo daleko od nekog velikog broja uposle-nih marketinških stručnjaka za direktni i digitalni marketing, pozitivne naznake

ipak postoje. Sve više interesovanja ima za Facebook oglašavanje i na lokalnim portalima, te raste upotreba Twitter-a.

Ono što u agenciji Response želimo postići jeste kreiranje i unapređivanje postojećih baza kupaca putem online aktivacija i što preciznije informiranje svakog u toj bazi prema načinu na koji to svaki pojedinačni kupac zahtijeva. Upotreba ovakvog miksa usluga počinje s objavama na društvenim mrežama i portalima uz online PR, automatizirano slaganje podataka iz upisa posjetilaca u bazu specijalno kreiranu za svaku od online aktivacija, te finalnoj selekciji po kojoj se šalje SMS, newsletter ili slično. Dosadašnji odaziv i ROI jasno pokazuje da postoje načini i rješenja kako bi se odgovorilo na nove izazove u oglaša-vanju, a koji će u narednih pet godina biti osnova svakog marketinškog plana i dugoročne strategije. Naših zadovolj-nih klijenta je sve više, kao i onih koji shvataju kako na efikasniji, mjerljiviji, financijski isplativiji način mogu doći do kupaca i zaokružiti ciklus prodaje proi-zvoda ili usluge slanjem bulk SMS-a ili newsletter-a. Pametnim oglašavanjem i zadržavanjem interesa kupaca dola-zi do dugotrajnih veza onih koji nude i onih koji kupuju. Samo poznavanjem kupca ili korisnika usluge, pravljenjem kvalitetne baze podataka i plasiranjem informacija za koje znate da kupca in-teresiraju, moguće je reći da poslovanje stoji na čvrstim nogama. Lojalni kupac je prava vrijednost i odnos s njim treba znati kreirati, njegovati i unapređivati. Zašto taj proces ne početi odmah putem digitalnog i direktnog miks marketinga? Odgovor leži u tome da se teško može načiniti promjena u već šabloniziranom

načinu oglašavanja i s premalo znanja oko toga kako napraviti da čitav proces od informacije do kupovine za kupca bude što jednostavniji.

iStiNA o iNteRNet mARketiNguZa internet marketing je napisano

pregršt knjiga i savjetnika. Prave se workshop-ovi i seminari, većinu možete pohađati i online. Međutim, ono što se zaboravlja jeste činjenica da se tu radi o brojevima i prodaji. Broj keywords-a, mailova, posjeta, klikova...sve se svodi na računanje brojeva.Teško je primije-niti metode i plasman online sadržaja kakve slušate na predavanjima. Najbo-lji pristup jeste sagledati realno svoje okruženje i napraviti vlastitu strategiju oglašavanja i rada sa klijentima.

Razvojna šansa leži u tome da kli-jentu ponudite nešto više od oglasa ko-jeg može i sam zakupiti. Tu se pojavlju-je direktni marketing kao dodatak koji je precizan, efikasan i, što je najvažnije, pun statistika koje kasnije rađaju nove krativne ideje za oglašavanje. Tržište BiH se nekome može učiniti veoma malo, ali dovoljno je pogledati broj stra-nih firmi koje plasiraju svoje proizvode. Ni u kom slučaju ne treba drugačije gle-dati plasman kada je riječ o direktnom i digitalnom marketingu. Naše uvjerenje je da mi to možemo, ono što ne znamo namjeravamo naučiti. Nije obavezno biti kopija sistema koji traže velika ulaganja i stručnjake, treba samo stvoriti svoj je-dinstveni stil rada, jednostavnost u pri-stupu i napraviti most za naše klijente, kako bi što lakše došli do svojih kupaca ili korisnika i obrnuto.

(Autorica teksta je šefica Odjela za direktni i digitalni marketing agencije Response)

u vRemeNu kADA Se tRAŽe efikASNiJi, mJeRlJiviJi, fiNANciJSki iSplAtiviJi NAčiNi oglAšAvANJA i što NepoSReDNiJi koNtAkt SA kupcimA, SpoJ DigitAlNog i DiRektNog mARketiNgA Se NAmeće kAo JeDiNi pRAvi oDgovoR...

NOVI MEDIJI Digitalno oglašavanje

NAJBolJi pRiStup Je SAgleDAti ReAlNo SvoJe okRuŽeNJe i NApRAviti vlAStitu StRAtegiJu oglAšAvANJA i RADA SA kliJeNtimA

Piše / MELISA TOLJA


Mobilni telefoni se sve više koriste i kao mediji oglašavanja. Ogla-sna poruka na mobilnom tele-

fonu stiže do kupca direktno. Oglašivači korištenjem mobilnog marketinga mogu povećati svoju prepoznatljivost i pobolj-šati rezultate oglašivačke kampanje.

Najveća prednost mobilnog marke-tinga jeste njegova mjerljivost. Kako iza telefonskog broja uvijek stoji konkretan korisnik, rezultati mjerenja su mnogo precizniji i kvalitetniji. Osim toga, oglaši-vač mobilnimmarketingom stiže do svog kupca direktno. Naime, ljudi svoje mo-bilne telefone smatraju svojom ličnom stvari i nerado ih posuđuju. Mnogi se oglašivači za mobilni marketing odluču-ju zato jer tako lakše stižu do malih ko-risnika i ljudi koji su oduševljeni napred-nim komunikacijskim tehnologijama.

većA pRepozNAtlJivoSt–BolJi RezultAti

Upotrebom mobilnog marketinga oglašivači mogu poboljšati rezultate svoje oglasne kampanje i ojačati svo-ju prepoznatljivost, zato što mobilnim marketingom dostižu svoju ciljnu grupu koja je spremna aktivno učestvovati u oglašivačkoj kampanji. Korisnici mobil-nih medija su vrlo raspoloženi za sa-radnju u nagradnim iframa, naručivanju besplatnih uzoraka, korištenje popusta; mobilni telefoni su vrlo primjeren medij i za predstavljanje novih proizvoda.

Kako smo već kazali, oglašivači s mo-bilnim marketingom jačaju svoju prepo-znatljivost. Upotrebom digitalnih medija oni se predstavljaju kao napredni ogla-šivači koji se ne plaše novih tehnologija. Vrlo dobar primjer korištenja mobilnog medija za veću prepoznatljivost jeste korištenje mobilnih sadržaja koje kori-snik može snimiti na svoj telefon. To su

podloge, melodije, mobilne igre, video-zvonjenje... To da korisnik na svoj telefon snimi logotip određene robne marke ili za zvonjenje telefona upotrijebi pjesmu koju je oglašivač upotrijebio u TV-oglasu od neprocjenjive je vrijednosti.

Kako mobilni telefoni kao medij oglašavanja još uvijek nisu zasićeni oglasnim porukama, oglašivači sa svo-jim porukama u ovom trenutku postižu mnogo veće rezultate nego, recimo, na internetu. Odnos između klika i prikaza (CTR) oglasnih pasica namobilnim por-talima sa kreću između 10 i 20 odsto.

Najbolje rezultate s mobilnim mar-ketingom moguće je postići onda kada oglašivač korisnicima, odnosno kupcima, ponudi određenu prednost. Ako govori-mo o oglašavanju na mobilnim portali-ma, onda su to nagradne igre, nagradni kvizovi, sponzorirani (besplatni) sadrža-ji, popusti i druge pogodnosti. I kod dru-gih oblika mobilnog marketinga (SMS i MMS saopštenja, bluetooth marketing...) je važno da poruka koju oglašivač šalje korisniku, ima dodanu vrijednost – oba-vijest o popustu, akciji i slično.

Mobilni marketing se u svijetu sve više kreće u smjeru kada oglašivačka kampanja na mobilnom uređaju povezu-je sve segmente mobilnog marketinga. Napravi se vlastiti mobilni portal kojem se može pristupiti preko SMS i MMS po-ruka, na eventima se koriste bluetooth jedinice, sadržaj na portalu je besplatan jer je oglašivač sponzor sadržaja.

Svjedoci smo kampanja koje, pored klasičnih i internet medija, ukjljučuju i mobilne: Coca-Cola, Fanta, Nisan...čime oglašivač dolazi do svoje ciljne skupine bilo kada i bilo gdje. Ako je kupac kod kuće, ispred televizora, oglašivač će sti-ći do njega TV oglasom. Kada je kupac

na poslu, ispred računara, oglašivač će do njega doći preko oglasa na internetu. Kada se kupac vozi kući vozilom javnog prevoza, onda će ga oglašivač naći na mobilnom telefonu.

RAzličiti oBlici moBilNog mARketiNgA

Zakupoglasnihpasicanamobilnomportalu

Oglašivač na mobilnom portalu za-kupi oglasne pasice. Zakup može biti terminski ili na prikaz. Posjetilac klikom na oglasnu pasicu stiže na mobilni por-tal oglašivača. Ako oglašivač nema mo-bilni portal, zakupit će gostovanje unu-tar medija i posjetilac klikom na pasicu dolazi do sadržaja, pri čemu ostaje na istom mobilnom portalu.

IzradavlastitogmobilnogportalaOglašivač se može odlučiti za izra-

du vlastitog mobilnog portala. Njegova je prednost da je prilagođen prikaziva-nju na različitim vrstama mobilnih te-lefona. Vlastiti mobilni portal oglašivač može napraviti za određenu oglašivač-ku kampanju, prije svega u povezivanju s oglašivačkom kampanijom na drugim medijima, a može napraviti i mobilni portal koji preslikava njegove internet stranice. Takav mobilni portal je grafič-ko i sadržinsko preslikavanje internet strane oglašivača.

MarketingsaSMSiMMSporukamaOglašivač može svoje kupce, odno-

sno korisnike, kontaktirati preko SMS ili MMS poruka. U porukama oglašava svoje akcije, nove proizvode, ali najče-šće preko SMS ili MMS poruka organizi-ra nagradnu igru. Ako ima bazu svojih kupaca, odnosno korisnika, i njhovu privolu da im može slati poruke, tim oblikom mobilnog marketinga on ostva-ruje kontakt sa svojim kupcem, jer on

poruku dobija na svoj telefon. Kao što znamo iz prakse, poruke ne brišemo dok ih ne pročitamo.

BluetoothmarketingOva vrsta mobilnog marketinga

predstavlja oglašavanje na određenoj lokaciji. Korisnici mobilnih telefona mo-raju na svom telefonu imati uključenu bluetooth vezu i kada prolaze pored lokacije na kojoj je postavljena blueto-oth jedinica, primaju poruku na svom telefonu. Taj oblik mobilnog marketinga najčešće koriste trgovine. Ko prolazi po-red trgovine i ima uključen bluetooth, na telefon prima poruku da svrati u trgovinu. Ili poruku da je danas 20-od-stotni popust na sve proizvode.

SponzoriranjesadržajaMobilni portali posjetiocima nude

mnogo različitih sadržaja, od kojih neke portal mora kupiti. Te dodatne, odnosno “premium” sadržaje, posjetilac portala mora platiti. Ako se oglašivač odluči da te sadržaje sponzorira, oni za posjetioce po-staju besplatni, s tim da oglašivač unutar tih sadržaja dobija oglasni prostor.

Ako se radi o video sadržajima, oglašivač može objavii svoj video oglas prije sponzorirarnog sadržaja ili nakon njega; ako se radi o foto galeriji ogla-šivač može u foto galeriju uključiti svoj logotip. Mobilni medij pri takvim sadr-žajima ističe ko posjetiocima omoguća-va pregled sadržaja.

OglašavanjeumobilnimigramaMobilne igre su omiljena zabava

korisnika mobilnih telefona. Proizvođači i ponuđači mobilnih igara omogućava-juda se u određene mobilne igre može dodati logotip ili slogan oglašivača. Ako, na primjer, govorimo o nogometnoj mo-bilnoj igri, sve ograde oko igrališta su izlijepljenelogotipima oglašivača.

moBilNi mARketiNg Je vRlo efikASAN DiRektAN kANAl komuNikAciJe Do kRAJNJeg ko-RiSNikA koJi NuDi peRSoNAliziRANu komuNikAciJu i DiRektAN put kA cilJNim Skupi-NAmA. pRemA iStRAŽivANJimA StopA peNetRAciJe moBilNih telefoNA većA Je oD 120 oDSto A RAzvoJ Novih tehNologiJA otvARA mNogoBRoJNe mogućNoSti

NOVI MEDIJI Mobilno oglašavanje

moBilNi telefoN kAo meDiJ oglAšAvANJA

Piše / SANDRA KOMADINA

60/ MEDIA MARKETING

Uvod u razgovor je napravila dr. Maja Makovec Brenčič, predsjed-nica Društva za marketing Slove-

nije (DMS), a susret je vodio Iztok Sila (Telekom Slovenije). Pridružili su mu se dr. Iča Rojšek (redovna profesorica, Ekonomski fakultet), Marijana Jazbec (izvršna direktorica za kadrove, pravo i organizacijski razvoj, Mercator), TamaraValenčič (direktorica službe za korpora-tivno komuniciranje i odnose sa saradni-cima, Si.mobil) i MihaRejc (vođa korpo-rativnog komuniciranja, Domenca).

Riječi koje su najčešće upotreblja-vali bile su motiviranje, ugled, briga za zaposlene.

Tamara Valenčič je kazala da radije od internog marketinga ili internog ko-municiranja upotrebljava izraz »odnosi među ljudima«.

S tim se složila i Marijana Jazbec, koja je upravo tog dana završila interne kadrovske dane Mercatora na kojima su razgovarali o brizi za zdravlje zaposlenih.

Iča Rojšek je na početku istakla da ne dolazi samo iz akademske sfere, već i kao predstavnica uslužne organizacije u kojoj interni marketing ne djeluje baš najbolje. Kazala je da se u pripremi za susret vratila Berryu i saradnicima, koji su interni marketing, kao prvi, još 1976. godine postavili u kontekst uslužnih po-duzeća i preporučili upravama da upo-trijebe slične metode marketinga koje realiziraju prema vani, odnosno prema kupcima. Svi u poduzećima su, naime, zaduženi za kupca. I većina istraživanja provedenih u posljednjih 20 godina po-kazuju pozitivnu korelaciju između zado-voljstva zaposlenih i zadovoljstva kupca.

Miha Rejc je, čak, istakao da ne bi-smo smjeli govoriti o zaposlenima, već

o saradnicima, možda čak i o partneri-ma u poduzeću.

Svi sagovornici su se složili da samo zadovoljni zaposleni vode k zadovolj-nom kupcu.

BRigA zA lJuDe Je oNo što ih motiviRA—zA NJih poDuzeće

pReDStAvlJAte viKako je u svom komentaru kazao je-

dan od članova DMS: »poduzeća ne čine samo strojevi, ona su ljudi.« Marijana Jazbec, koja se većim dijelom svoje kari-jere bavila kupcima, zaključuje da je pri brizi za zaposlene zapravo sve vrlo slič-

no. U poduzeću mjere njihovo zadovolj-stvo, brinu se da ispunjavaju obećanja, raduju se njihovoj VJERNOSTI...

Tamara Valenčič smatra da se sve sku-pa začinje u dugoročnoj kulturi poduzeća, njegovoj robnoj marki i vrijednostima koje doživljavaju zaposleni u poduzeću.

Miha Rej je zagovarao stajalište da poduzeće proističe iz vrijednosti zapo-slenih i upozorava na prazne riječi ban-krotiranog Enrona: integritet, poštova-nje, odličnost.

Po mišljenju Rojškove ključno je kako razmišlja vođstvo, koje mora znati

voditi ljude i s njima pregovarati. Zapo-sleni se moraju osjećati sasvim sigurni-ma. Za uspješan interni marketing od ključnog je značaja povjerenje. Ako ljudi osjećaju da poduzeće čini ono što obe-ćava, oni će mu vjerovati.

Valenčičeva je u nastavku istakla da vođa mora nastupati i svojim činjenjem, a ne samo riječima i navela nedavni primjer kada su Si.mobilovi zaposleni bili pozva-ni na akciju čišćenja u nedjelju u 10 sati ujutro, nakon što su prethodno veče imali žurku. Predsjednik uprave im je poslao lično pismo obavijestivši ih da će i sam

NA vRlo poSJećeNom SeptemBARSkom SuSRetu DRuštvA zA mARketiNg SloveNiJe Bilo Je govoRA o iNteRNom mARketiN-gu: štA Je i kAko gA RAzumiJe teoRiJA, kAko Živi u pRAkSi, kAko Se povezuJe S oStAlim fuNkciJAmA u poDuzeću, štA zNAči zA RAzvoJ i uSpJeh poDuzećA, te kAko utiče NA zADovolJStvo i pRipADNoSt zApoSleNih.

MARKETING Šta je sve interni marketing

Sve počiNJe i Sve Se zAvRšAvA S lJuDimAPiše / NASTJA MULEJ


čistiti zajedno sa svojom kćerkom. Na ne-djeljno čišćenje došlo je 30 saradnika.

Klemen Geršak iz Petrola, koji se javio iz publike, naveo je sličan primjer svog poduzeća koje je upravo dobilo novu upravu. Ona se predstavila svim zaposlenima po cijeloj Sloveniji ka-zavši im ko su, šta su do sada radili, šta su zaključili iz zatečenog stanja i šta namjeravaju popraviti. Predsjednik uprave je pozvao sve da preuzmu od-govornost, da se dogovaraju. Otvorio je i komunikaciju za inicijative i na inter-netu. Geršak se već raduje poslu u no-vim okolnostima.

Druga slušateljka iz publike je ka-zala da novi zaposleni za samo mjesec dana počinje slijediti primjer svoga vođe. Miha Rejc je potvrdio da vođa ima formalni i neformalni glas koji moraju biti usklađeni. Odstupanje od vrijedno-sti ne smije biti. Vjeruje u dijalog unutar poduzeća i u uzajamnost odnosa.

kADA putuJeš kRoz Život, NAuči koliko ti Se DA i učiNi

više DoBRog Nego lošegŠta je to što interni marketing pro-

daje, ako je marketing? Vrijednosti. In-terni marketing djeluje u pravcu stva-ranja zadovoljnih kupaca. Riječ je o internoj razmjeni i internim učesnicima, riječ je o svim zaposlenim u poduzeću i to ne samo o onim koji su u neposred-nom kontaktu s kupcima, već o svim zaposlenima uključujući i one iz zajed-ničkih službi. Svi moraju biti marketin-gaši na određeno vrijeme (tzv. part time marketeers), kazala je Rojškova i zato interni marketing nije stvar kadrovske službe, već marketinga.

Kadrovska služba ocjenjuje kom-petencije čovjeka i raspoređuje ga na odgovarajuće radno mjesto, zaključila je Valenčičeva. Interni marketing zapo-šljava onoga ko radi s ljudima.

Rojškova se ponovo vratila Berryu,

koji je interni marketing upotrijebio kao alat za interno tržište, koje također za-htijeva segmentaciju – segmentacija za-poslenih prema njihovim željama i oče-kivanjima. Jer, poduzeće zaposlenom prodaje njegovo radno mjesto. Čak šta više, kako je zaključio jedan od slušala-ca: poduzeće u suštini kupuje radniko-ve sposobnosti.

Kadrovska odjeljenja uživaju ma-nje poštovanja od marketinških, jer ne znaju prodavati, čini se Jazbejčevoj. Također, ne osjećaju se obaveznima da daju ideje za poboljšanje sarad-nje. I zato je interni marketing više od samog internog komuniciranja, jer uključuje osposobljavanje, obrazova-nje, kadrovanje, motiviranje, vođenje, brigu za zdravlje...

Gordana Petek Ivandič, do odlaska u penziju voditeljica marketinga u Belinki, je na osnovu 20-godišnjeg iskustva ka-zala da su odnosi s zaposlenima najteži

dio posla, posebno u krizi. Jer, kako je kazao Tom Peters: »Sve počinje i sve se završava s ljudima.«

Kolika je to istina komentarisao jeMiha Rejc koji je kazao da su se kod njih prilikom pada prodaje držali zlatnog pravila: »Kada je panika, budi iskren.« U poduzeću su počeli s mjesečnim su-sretima na kojima predstavljaju finansi-jske i prodajne rezultate, te odstupanja od planova. Saradnike su pitali šta bi se moglo uraditi i od njih su dobili masu ideja koje su zaostajanje za planiranim rezultatima značajno smanjili.

Zato je predsjednicaDMS, dr. Maja Makovec Benčič, zaokružila susret reka-vši da je dobar interni marketing najva-žnija poluga prema motivaciji i uključiva-nju zaposlenih, dok su njegovo ogledalo vjerni i zadovoljni kupci; posebno je to važno u vrijeme recesije kada su poziti-vizam i (dobra) kultura u poduzeću prvi uslov za pomak na tržištu.

Maja Makovec Brenčič Mag. Mariana Jazbec (Mercator) Dr. Iča Rojšek

Miha Rejc Tamara Valenčič (Simobil)Iztok Sila

62/ MEDIA MARKETING

U svjetskim medijima osvanuo je zanimljiv naslov – „Jugoistočna Evropa spasila Evropu!“ Posebno

je zanimljiva, kad je riječ o našem re-gionu, sljedeća teza (zapravo tvrdnja) autora članka – „Da nije bilo inicijati-va i kreativnosti iz Jugoistočne Evrope, Evropa kao globalni igrač u svjetskoj konkurenciji jednostavno bi se ugasila u svojoj starosti i tromosti.“

Iz današnje perspektive zvuči ne-zamislivo i možda je pomalo suluda zamisao, ali zašto da ne? Koliko go-dina treba još proći da shvatimo ulo-gu „nove“ Evrope? Možda ne puno, a možda to nećemo ni doživjeti. Ovisi samo o nama! Inicijativa je uvijek u ru-kama pojedinca ili male grupe, ali moć je u velikim brojevima, u umrežavanju snaga, bilo da se radi o sindikatu, fudbalskim navijačima ili o pozicioni-ranju Jugoistočne Evrope u Evropi i na svjetskom tržištu.

Potencijal Jugoistočne i Istočne Evrope definitivno još nije iskorišten. Iako određeni broj ljudi, poput Er-harda Buseka, već decenijama ulažu ogromne napore, kako lično tako i lobiranjem, da pozicioniraju taj po-tencijal u Zapadnoj Evropi. Legendarni Luigi Colani je u junu govorio o sna-zi i potencijalu Istočne i Jugoistočne Evrope. Upravo objavljeno istraživanje Rolanda Bergera (Talent management

in CEE) govori o premoći kandidata iz Istočne Evrope, pogotovo iz Mađarske, Češke i Hrvatske, koji većinom govore tri jezika, visoko su obrazovani, profe-sionalni, fleksibilni, mobilni, kreativni, i željni prilike da se dokažu.

Rođena sam u Sarajevu. Priznajem da imam vrlo subjektivan pogled na regiju.Istovremeno, nakon 20 godina provede-nih razvijajući poslovne potencijale u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, te povezujući „novu“ i „staru“ Evropu, kao i radeći na međunarodnom parketu od Brazila do Novog Zelanda, smatram da mogu vrlo objektivno promatrati budući značaj regionalnog umrežavanja.

Kao što se govori o brendiranju oso-ba (personal branding) ili brendiranju gradova i država, tako možemo govo-riti i o brendiranju cijelih kontinenata – kao što je to bio slučaj sa brendiranjem Evrope na IncrediblEurope u Beču – ili pojedinačnih regija unutar kontinenta. Ukoliko bismo promatrali Jugoistočnu Evropu kao firmu, kao biznis, da li bismo uopšte mogli govoriti o brendu? Kako se percepira Regija iznutra (internal brandi-ng) i izvana (external branding)? Kakav je imidž danas, a kakav bi mogao biti sutra? Šta je to po čemu je jedinstvena? Po čemu se, ustvari, razlikuje od, reci-mo, Skandinavije? Definitivno je previše otvorenih pitanja i još više kompleksnih odgovora, ali jedno je sigurno: potencijal je tu i isplati se ulagati u daljnji razvoj! Činjenica da su najveće evropske banke

u potpunosti ‘osvojile’ Istočnu Evropu (čak i do 98% tržišta drže banke u stra-nom vlasništvu) govori sama za sebe.

Ali kako i gdje početi? Kao konzul-tant, najčešće savjetujem firme koje su na samom početku ili iz nekog razloga prolaze kroz fazu promjene i nikada do sada nisam vidjela biznis plan koji je tačno tako ostvaren kako je pisalo na papiru. Dakle, ako bih profesionalno htjela odgovoriti na gore postavljeno pi-tanje, onda bih morala početi sa “zavisi od …”. Jer, budućnost je u osnovi ne-predvidiva i tzv. ‘crni labudovi’ (Nicho-las Taleb) nas uvijek iznenade. Uspjeh Microsoft-a, Google-a ili Facebook-a nije se mogao predvidjeti, kao ni tragedije poput napada na World Trade Center ili brzina širenja AIDS-a.

Međutim, kao i kod svakog ulaganja u novi biznis, koliko god odluka bila ra-cionalno objašnjena, u osnovi je vjera u ljude i projekat. Dakle, ukratko 4 crtice za razvoj Jugoistočne Evrope:

Imidž Regije unutar same Regije. Kao prvo, trebalo bi prihvatiti činje-nicu da Regija jeste dio Evrope. Nisu sve zemlje u Evropskoj uniji, ali jesu u Evropi i samim tim su relevantan faktor za sveukupni razvoj kontinenta. Tako gledano, u Evropi živi 700 milio-na ljudi koji govore više od 50 jezika, a na međunarodnom tržištu bi trebali predstavljati jednog globalnog igrača – kakav potencijal!

Izvoz kreativnosti na Zapad. Kreativ-

nost i snalažljivost je izuzetno snažna karakteristika Regije, a Zapadna Evropa je previše bogata da bi bila spremna učiniti korak izvan neophodnog. Kine-ska poslovica, koja kaže da bi se dijete uvijek trebalo ostaviti malo gladno i da mu je malo hladno, nije bila stvar odluke nego prilika u Regiji. Neimaština razvija kreativnost. Kada agencija mora napravi-ti prepoznatljivu TV reklamu za najboljeg klijenta ali za minimalan budžet, onda jednostavno mora imati dobru ideju. Ili kada čitamo o posljedicama do sada naj-veće svjetske krize, možemo naći mnoga rješenja u Sarajevo Survival Guide-u .

Incijativa pojedinca. Svako od nas pojedinačno može napraviti (makar malu) pozitivnu promjenu u svom okru-ženju, a ta promjena može imati značaj-ne sveukupne posljedice (butterfly ef-fect). Svako od nas može biti inicijator, napraviti prvi korak.

Posljedice umrežavanja. Zbir i naj-manjih aktivnosti može u potpunosti promijeniti situaciju. Samo pomislite na Iran i na upotrebu twitter-a. Jedna twi-tter poruka se sastoji od maksimalno 140 znakova, ali milioni tih kratkih po-ruka su doveli do revolucije u shvatanju značaja novih medija.

Povodom gore navedenih koraka: držite u ruci novi broj Media Marketing magazina. Riječ je o umreženoj incijativi izvoza kreativnosti koja bi trebala po-služiti i rastu samosvijesti cijele Regije. A osnovni cilj je da spasi Evropu…

JugoiStočNA evRopA JeSte Dio evRope. NiSu Sve zemlJe Regio-NA u evRopSkoJ uNiJi, Ali JeSu u evRopi i SAmim tim Su Rele-vANtAN fAktoR zA ukupAN RAzvoJ koNtiNeNtA. tAko gleDANo, u evRopi Živi 700 milioNA lJuDi koJi govoRe više oD 50 Jezi-kA, A NA gloBAlNom Bi tRŽištu tReBAli pReDStAvlJAti JeDNog igRAčA - kAkAv poteNciJAl!

KOLUMNA Kreativnost Jugoistočne Evrope

iNiciJAtivA Je uviJek u RukAmA poJeDiNcA ili mAle gRupe, Ali moć Je u velikim BRo-JevimA, u umReŽAvANJu SNAgA.

Piše / SELMA PRODANOVIĆ

64/ MEDIA MARKETING

Na današnjem globalnom tržištu grad ili regija kao poželjna desti-nacija pojavljuje se kao najslože-

niji proizvod, tj. tržišna marka o kojoj je nužno konstantno graditi svijest i izmi-šljati nove medije za prenošenje njegove poruke. To je posebno bitno za zemlju poput Bosne i Hercegovine, koja svoj ra-zvoj dobrim dijelom bazira i na turizmu.

Ono što nas sputava su ratovi, ne-sigurnost i uvjerenje da smo sastavni dio mehanizma u kojem se sve samo konzumira. Ideja o lokalnoj specifično-sti i ljepoti je nestala, rodio se surogat globalne ljepote koji je tako savršen da smo povjerovali kako je stvaran.

Na teoretskom nivou, globalni identitet je, idejom politike dominaci-je i kapitala, lokalne politike identiteta smjestio u „melting pots“ – u lonac za taljenje, u kojem su kulturne, nacional-ne i konfesionalne diverzije miješane i homogenizirane, ali zato nestale u svo-joj primarnoj ljepoti.

Ali, ako smo svoj identitet gradili na osnovu vlastitih principa, a ne namet-nutih, u ovim turbulentnim vremenima puno lakše ćemo sačuvati ne samo vla-stiti identitet, nego i identitet lokalne za-jednice i na njegovim principima izgraditi jak imidž i izdvojiti se od mnoštva jed-noličnih.

Zbog svega toga smo, na poziv Općine Travnik i uz pomoć UNDP-a, istraživali šta građani misle o ljepoti neposrednog okruženja, ljepoti lokalne zajednice i sa čime oni mogu participi-rati u izgradnji boljeg društva.

Željeli smo potaknuti građane Trav-nika da sami odlučuju o tome.

Željeli smo da nam kažu šta oni mi-sle koje su to tačke dodira i presjecišta koja definiraju identitet svih etničkih

"LjudsKo isKustVo identitetA imA dVA eLementA: osjećAj pripA-dAnjA i osjećAj odVojenosti."(Salvador Minuchin, 1974.)

BRENDIRANJE GRADOVA Travnik

pRo (miSli) tRAvNikPiše / NAZIF HASANBEGOVIĆ

Foto / ALMIN ZRNO


grupa na definiranom području.Željeli smo da pobliže istražimo re-

laciju između identiteta, imidža i grad-skog brenda. Također nas je interesirala relacija između urbanog i nacionalnog identiteta, te detaljnije posmatranje strategija koje su korištene ranije.

Ideja je da se određeni fenomeni prvo vide i da se onda i razumiju i da konačno iz tog odnosa rezultira sve ono što je zajedničko u pojavljivanju i što bi se moglo definirati kao: lokalno, auten-tično, posebno, tipično, kao vrijednost i kao takvo tretirati ubuduće.

Namjera je bila da locirane repere identiteta izdvojimo, obilježimo i pro-moviramo, koristeći se komunikacij-skim kanalima i alatima propagande i strateškog komuniciranja.

pRiStup pRoBlemu: DviJe oSNovNe metoDe

Dvije osnovne metode su korištene u pristupu problemu.

Prva je metodički pristup istraživa-nju makro-nivoa ili teoretski pogled na problem. Ključni koncept i posljednji razvoj teorija su bili istraženi, kategori-sani, uspoređeni i analizirani. Zaključci će izlistati makro-nivo izazova i koristi uporišta identiteta.

Druga metoda je suprotna: počinje sa mikro-nivoom, personalni ili grupni pogled, pogled iz perspektive pojedinca

i organizacija sa pretpostavkom poku-šaja primjene teorijskih modela u prak-si. U ovom dijelu istraživanja primjenji-vana je metoda konkretnog slučaja.

Empirijski podaci su prikupljeni, istraživani, kategorisani i upoređivani.

Analiza kategorija će biti završena zaključcima mikro-nivoa i prijedlozima za praktično, teoretsko ili metodološko poboljšanja ili, tačnije rečeno, definirat ćemo PLATFORMU ZA IZRADU STRATEGIJE RE/KONSTRUKCIJE IDNTITETA I MOGUĆNO-STI IZGRADNJE KVALITETNIJEG IMIDŽA LO-KALNE ZAJEDNICE.

Izazovi će biti podvučeni, a bene-fiti napisani u formi zaključaka unakr-snih slučajeva. Empirijske informacije će se prikupljati putem anketa i pu-tem intervjua.

Anketiranje je bilo provedeno na dva načina:

– Kvantitativna analiza sistematske ankete zasnovane na reprezentativnom uzorku stanovništva lokalne zajednice

3-5 % punoljetnih građana lokalne zajednice, putem slučajnog uzorka dje-limično projektiranog na osnovu broja stanovništva mjesnih zajednica, zadrža-vajući planirani reprezentativni uzorak.

– Kvalitativno istraživanje prove-deno uz pomoć fokus-grupa s mladim i odraslim učesnicima.

U ovom periodu rađeno je sa dvana-

est fokus – grupa koje su definirane od strane predstavnika Općine Travnik, a bili su zastupljeni i predstavnici javnog, i kulturnog života općine.

I kvantitativnoj anketi i diskusijama u fokus-grupama prethodilo je dvade-setak detaljnih intervjua s najznačajni-jim građanima lokalne zajednice, u ko-jima su prikupljene važne informacije za vodič za diskusije u fokus-grupama, te inicijalno testirane neke od varijabli za kvantitativnu anketu, rad sa nevla-dinim organizacijama i fokus-grupa sa učenicima svih srednjih škola u Trav-niku, uključujući i učenike Medrese i Katoličke gimnazije.

Stručnjaci brend grada slikovito uspoređuju s DNK – to je ono što ga čini autentičnim i sasvim drugačijim od drugih, ali je u slučaju Travnika ta uspo-redba bila je još izražajnija, jer je pred-stavljala ne samo jedan lanac sjećanja i moglo se jako vidjeti gdje se oni u svo-joj različitosti presijecaju, podudaraju.

Govoreći rječnikom bliskom istraži-vanjima DNK, ono što daje dodatnu vri-jednost ovom istraživanju, s obzirom na specifičnu političku situaciju u BiH, jeste činjenica da matching, tj. podu-darnost u definiranju uporišta identi-teta dvije najveće nacionalne grupe na ovom prostoru iznosi 70%. Drugim riječima, i Bošnjaci i Hrvati travničke

općine imaju isti stav o sedam od de-set uporišta identiteta.

U najvećem dijelu rezultati definiranih uporišta identiteta su bili već prepoznat-ljivi simboli općine, poput Starog Grada, Šarene džamije, Plave vode, sira i ćevapa.

Veliko iznenađenje su predstavljali rezultati ovog istraživanja koji su se od-nosili na definiranje ličnosti koje su obi-lježile istoriju i sadašnjost Travnika. Ovo se prvenstveno odnosi na status Ive An-drića i promišljanje posebno mladih o značaju Andrića ne samo za istoriju, već i za budućnost Travnika.

Na istom nivou promišljanja je i re-habilitacija još nekih ličnosti iz istorije, koje su zaboravljene, što je posljedica ne ove politike, već vremena nakon Drugog svjetskog rata, a odnose se na ličnosti vezane za vjeru i nacionalne korpuse, kao što su Ilhamija, Blaženi Petar Barbarić, pa i sama institucija po-znate travničke medrese.

Ovo istraživanje je ukazalo na uzor-ke onog većeg i manje vidljivog dijela lokalnog identiteta, koji je stabilna platforma ne samo za izgradnju jakog i prepoznatljivog brenda Travnika, nego i onih repera identiteta koji su sastav-ni dio Bosne i Hercegovine i koji mogu značajno pomoći u otkrivanju upravo tog bosanskohercegovačkog identiteta, za kojim tragamo već godinama.

66/ MEDIA MARKETING

Kada je 19. avgusta 1839. godine Francuska patentirala fotografiju i poklonila je svetu kao pronala-

zak od neobično velike važnosti za čo-večanstvo, ni najprozirljiviji nisu mogli da predvide kakve će se promene desiti baš zbog njene pojave. Iako svi znamo da jedna slika govori više nego 1.000 reči i da je u velikom ubrzanju zadnjih 100 godina fotografska slika bila dobra

majka tv, filmskoj i internet slici. Nemo-guće je sagledati koliki je njen uticaj na svakom nivou, od najličnijeg do najop-štijeg. Ratovi i godine su se smenjiva-li vrlo burno i samo smo se zadesili u hiper realnosti. Za tako kratko vreme prešli smo put od paralelnog sveta, kroz virutalnu stvarnost do hiperrealnosti, a da naša bića to nisu uspela ni osvestiti u sebi. U teoriji medija realitet fotogra-

fije kojom se bavim osnova je uverljivo-sti koja služi da se poluistina proglasi istinom. I, eto nas tu gde u komšiluku žive dva brata – poluistina i istina, sprat niže su njihove dve sestre – lakovera i vera. Tata i mama su bog i đavo, a svi mi njihova izgubljena deca.

Poluistina i lakovera mnogo štošta uveravaju oko sebe da su kao i njihova braća i sestre i otac, a mi im svesrd-

no pomažemo da im drugi poveruju da tako i jeste. Tu je negde i tanka linija između pomodnosti i mode i mnogih dualiteta koji stoje zalepljeni jedno za drugo u savremenom društvu, a bilo bi dobro odeliti ih linijom razdvajanja. Tre-balo bi, jer u tom procepu visoke svesti rađa se razlikovanje dobra od zla, kao što se kancerogena ćelija odstranjuje od dobre. Obavljanje tog procesa važno

Živimo u peRveRzNoJ SiNtezi u koJoJ Je potRošAč NA DNu lAN-cA iShRANe i Svi Se NJime hRANimo. NJegove SlABoSti Su NAšA SNAgA i koRiSt i zAto gA umNo, DuhovNo i fizički SlABimo kAko BiSmo imAli koNtRoliSANog koRiSNikA čiJu uvJeŽBANo StečeNu NAviku po NAšem pRogRAmu moŽemo pRecizNo pRet-poStAviti. pRogRAmiRANi NeSRetNici Ni Ne RAzumeJu zAšto RADe to što RADe...

ESEJ Fotografija

fotogRAfiJA, moDA, mARketiNg i đAvo

Piše / PETAR VUJANIĆ


je za stvaranje budućeg humanog sveta više od bilo čega drugog. Nivoi na ko-jima se to mora paralelno desiti su na mikro i makro planu i unutar svega i oko svega, pa se postavlja pitanje ko to može da izvede? Da li je čoveku to moguće da uradi pre svega sa samim sobom, a da se ne ošteti i ne podvoji? Da li je moguć obrnut proces i ako je-ste kako ga izvesti? Kako starenje pre-obratiti u podmlađivanje, bezumlje u umnost, bolest u zdravlje...?

Čini mi se da je igra starija od ideje koju imam, jer je i davno bilo tako, po-što ugao snimanja sugeriše volja i ukus onoga koji snima ili snimanje naručuje. Tako je sa slikama, zvucima, rečima, mi-slima i primislima. Možda da obrnemo redosled, pa da preispitamo primisli, pripazimo na reči, odmerimo zvuke koje ispuštamo i kakvu sliku sveta ostavlja-mo za sobom. Danas su se veštine, me-hanizmi i alati usavršili. Fotošop je nova mašinerija mogućnosti, kojom se može stvoriti novi krug želja i formirati neka nova estetika, koja sugeriše neki druga-čiji lajfstajl koji oblikuje nekog budućeg čoveka. Kakav će to čovek biti i zašto je moda, kao jedna od najuticajnijih druš-tvenih delatnosti, baš lepotom prodrla do velike većine promatrača? Lepota je, kažu, obećanje sreće, a sreća najbliža osećanju ostvarenja, a ostvarenje ispu-

njenju smisla kojim postižemo spoznaju svrhe svoga postojanja.

Da se za trenutak vratimo na moć fotografije i njenih autora. Zbog foto-grafije se hapsilo i ubijalo, zaljubljivalo se, životi su se produžavali, videli smo svet pod vodom, na Mesecu i sve ono što niko hiljadama godina pre nas nije uspeo. Naučnici su postizali neverovat-na otkrića, umetnici su se inspirisali, a umetnost je menjala svoje tokove. Danas svako ima u svom dokumentu podatak o sebi – sliku sebe samog kao dokaz da je on taj koji jeste. Eto čemu sve svedoči ta fotografija. Celom novom svetu i informativno-dokumentarnom i medijski-profesionalnom i umetničkom.

Politika je umetnost mogućeg, ali to su i fotografija, moda, marketing i ekonomija. Na sreću, ništa od toga nije stvarno. Svaka od tih pojava je stvar-na koliko je stvarna i hiperrealnost iliti san. Pošto mi o stvarnosti, kao i istini, možemo da pojmimo jako malo ili nimalo, moramo reći da je to sve stvarno, jer realno utiče na živote ljudi, doživljaje sveta i sam svet. To mi se čini kao kada jedan lažov kaže drugom: “Pa zar mi ne veruješ?” A ovaj mu od-govori: “Naravno da ti verujem.” A prvi ga ponovo upita: “Stvarno?” Drugi mu odgovori: “Pa, naravno!” Eto toliko je to stvarna realnost tog sveta.

Kao što je svetska ekonomska kriza nastala, tako će nastati i druge krize, jedna za drugom. U tom procesu će se taj san formiranja neke snolike stvar-nosti na temeljima laži polako rasaniti. Zato što će za 100 godina svet biti hu-mana zajednica ili ga neće biti. Mene u ovom samopreslišavanju interesuje kakav je uticaj istinite fotografije, mode i drugih alata na taj proces rasanjivanja.

Za sve ostalo znam za šta jedni druge podržavamo i plaćamo u među-sobnom procesu u kojem smo mi jedni drugima krivi (npr. mediji politici i obr-nuto), a zapravo živimo u perverznoj sintezi u kojoj je potrošač na dnu lanca ishrane i svi se njime hranimo. Njegove slabosti su naša snaga i korist i zato ga umno, duhovno i fizički slabimo kako bismo imali kontrolisanog korisnika čiju uvežbano stečenu naviku po na-šem programu možemo precizno pret-postaviti. Programirani nesretnici ni ne razumeju zašto rade to što rade, a ako se zapitaju šta je to i zašto to, tu je odmah neka od za tu priliku dizajnira-nih alternativa ili priručnih filozofija. Pa ko 100 puta iskreno primi odgovor na iskreno postavljeno pitanje, ima neku šansu da izađe iz tog ćorsokaka sudbi-ne u kojem se šćućurio.

Prvih deset godina sam bio lajf foto-graf i pratio sam bolna nametnuta zbi-

vanja na području bivše Jugoslavije. Od 2.000. godine sam primenjeni fotograf na modnim i marketinškim projektima u Srbiji koja je u tranziciji i tu svjedočim jednoj drugoj režiji, prepoznavajući rad istog režisera. Koji su to novi medijski fotografi i da li će znati nešto o ovome dok budu stvarali novu realnost iz svoje percepcije? Da li će u toj velikoj igri že-lja prepoznati svoju pravu snagu i moć uticaja, te ga usmeriti ka uspostavljanju smisla? Svakako želim da baš sa njima i onima koji se na neki sličan način u svemu ovome prepoznaju podelim neke svoje zapise ovim povodom. A da se podsetimo: povod je formiranje nečeg novog, što teži svom stvaranju, počet-ni broj od svih brojeva, broj nastanka nečeg od ničeg, broj nove serije Media Marketinga je broj jedan i sa njime ne-što počinje, kao što je počelo i sa foto-grafijom. Biće isto kao i sa svime onim što smo mi od toga napravili. Pa, evo par usputnih zapisa svima koji se na tom putu nađu da se na njemu i sretnu.• Pravo delo traži biće celo.• Između vizije i dela stoje vrlina i

žrtva.• Važno je dokle si se unapredio, ali i

kojim si se silama u službu stavio.• Odvojite se od sebe zbog sebe.• Zadatak nove prave umetnosti je da

vrati duhovno u čoveka.

Lem, coritia? Udempraes clerri Lem, coritia? Udempraes clerri Lem, coritia? Udempraes clerri

68/ MEDIA MARKETING

Na EACA Euro Effies Awards Festi-valu u Briselu održanom 15. sep-tembra agencija McCann Erick-

son proglašena je Agencijom godine 2009. , a osvojila je i Grand Prix festiva-la za kampanju Xbox ‘Halo: Heroic Story Telling’, koju je uradio McCann London/TAG SF i Microsoft Xbox media agencija, Universal McCann, kao dio Halo ‘Beli-

eve’ kampanje razvijene za lansiranje Xbox igre Halo3. ‘Halo: Heroic Story Telling’ kampanja je također osvojila i zlatni Effie. Pored ovih nagrada, i McCa-nn Erickson Pariz osvojio je zlatni Effie za Nestle kampanju ‘Nespresso George Clooney II’.

Brett Gosper, regionalni direktor, predsjednik Uprave McCann Erickson

EMEA (Evropa – Srednji Istok –Afrika) je izjavio:

“Naša misija je da uradimo po-sao koji osigurava potražnju i inte-res za našim klijentima, ali dvostru-ko je zadovoljstvo kada osvojimo i nagradu za to. Ovo je nagrada i klijentima koji su se odvažili za pot-puno nove i drugačije načine rada u

odnosu na one u prošlosti.”Halo3 kampanja je jedna od naj-

nagrađivanijih u svijetu, a prethodno je, između ostalih, osvojila dva Grand Prix –a u Kanu na International Ad-vertising Festivalu; Best of Show na One Show Awards; Grand Clio na Clio Awards; te Grandy, najviše priznanje na Andy nagradama.

Globalna organizacija Effie dopuni-la je spisak kategorija za efikasnu marketinšku kampanju. Za iduću

godinu otvorili su prostor projektima u kategoriji medijskih inovacija i akcija s odabranim medijem. Effie u saradnji s magazinom Advertising Age kreira i pro-gram Dobri radovi Effie za komunikacijske programe, koji dokazuju efikasnost pri rješavanju društvenog problema ili stva-ranju dobrobiti za stanovnike planete.

Prva nova kategorija, nazvana Akci-ja s odabranim medijem, namijenjena je projektima koji uključuju efikasno par-tnerstvo između robnih marki i odabra-ne medijske kuće i na kreativan način ostvaruje više iskustvenih tačaka s iza-branom ciljnom grupom. Druga katego-rija, Medijske inovacije, namijenjena je

medijima koji će svoju uobičajenu ulogu znati promijeniti u novu kreativnu pri-ču, odnosno koji će ostvariti kreativnu upotrebu medija.

Rokovi za prijavu za svjetsku Effie nagradu za 2010. godinu ističu 14. okto-bra, 4. novembra i 16. decembra 2009. godine (različito za različite kategorije).

Istovremeno s objavljivanjem raspi-sa na prijavu kampanja, u Effi-u su obja-vili statistiku projekata prijavljenih za 2009. godinu: 89 odsto projekata uklju-čivalo je internet kao jednu od svojih komponenti, 49 odsto PR i 35 odsto ele-mente gerilskog marketinga, te 34 odsto uključivanje potrošača. U poređenju s

2008. godinom prijavljeni projekti su za 5 odsto manje koristili TV kao komunika-cijski kanal. U poređenju budžeta kam-panja koje su osvojile zlatne i srebrene nagrade, vrijednost projekata 42 odsto zlatnih nagrada bio je ispod pola milio-na dolara, dok ih je 12 odsto premašilo budžet od 40 miliona dolara.

Nove kAtegoRiJe zA SvJetSku NAgRADu effie

mccANN eRickSoNu evRopSko pRizNANJe AgeNcY NetWoRk of the YeAR 2009 kAo i gRAND pRiX zA XBoX kAmpANJu


Momci s Medisona (Mad Men) napokon su osvojili ono naj-važnije što je seriji, čija je prva

sezona prikazana i u Hrvatskoj, nedo-stajalo da bi zaista bila hit – gledaoce. Agresivno reklamiran AMC-ov serijal o

oglašivačkoj agenciji iz 60-tih godina u kojoj sve frca od cigara, šovinizma, ega i seksa, temom je već ranije privukao stvarne oglašivače, a ovjenčan je i mno-gim nagradama. Treća sezona, koja se upravo počela prikazivati u Sjedinjenim

Američkim Državama, prvom je epizo-dom privukla rekordan broj gledalaca – 2,8 miliona. To je skok od 33 odsto u od-nosu na gledanost prve epizode druge sezone. Ilustracije radi, TNT-ova serija The Closer privukla je 7 miliona gleda-

laca, dok je HBO-ova serija True Blood privukla 4 miliona gledalaca.

U prvoj i drugoj sezoni emitiranja u Americi polovica odraslih gledatelja Momaka s Medisona (starosti između 25 i 45 godina) prijavila je prihod veći

od 100 hiljada dolara, zbog čega su gle-daoci Mad Men-a vjerovatno najbogatiji od svih gledalaca, poklonika kablovske televizije. To je otkriće koje, naravno, nije promaklo oglašivačima. Snimanje jedne epizode Mad Men-a košta oko

dva miliona dolara, ali to se ulaganje očito isplati. AMC će ove godine samo na operativnom prihodu zaraditi 439 miliona dolara, što je 19 odsto više nego prije tri godine.

Na 61. dodjeli televizijskih nagrada

Emmy, održanoj u nedjelju, 20. septem-bra 2009. godine navečer u Los Ange-lesu, TV serija Mad Men osvojila je tri nagrade Emmy, uključujući i nagradu za najbolju dramsku seriju. Mad Men, se-rija AMC-a o menadžerima marketinške

agencije na Manhattanu iz ranih 1960-ih godina, koja je i prošle godine nagrađe-na za najbolju dramu, imala je ukupno 16 nominacija, neke i u istoj kategoriji, primjerice četiri od pet za najbolji sce-narij epizode.

momci S meDiSoNA imAJu NAJBogAtiJu puBliku

70/ MEDIA MARKETING

U posljednjih nekoliko godina stru-ka za odnose s javnostima je do-živjela značajne promjene. Jedna

od najvećih među njima je nesumnjivo rastući značaj društvenih zajednica na internetu, blogova, postepeno opa-danje uticaja tradicionalnih medija i porast uticaja kojeg imaju razgovori u mreži na robne marke. S promjenama su se pojavili zahtjevi za novim vješti-nama i karakteristikama među struč-njacima i praktičarima.

Tradicionalne vještine i osobine ostaju još uvijek. One u suštini pred-stavljaju temelj za razvoj novih, koje PR-ovcima omogućavaju da budu u ko-

rak s vremenom. U PR-ovskoj ostavštini “starih vremena” spadaju sposobnost pisanja i sposobnost efikasnog komuni-ciranja, usmjeravanje pažnje na detalje, razvijanje odnosa s medijima, proaktiv-nost, poslovna etika...

Među nove sposobnosti i osobine koje će omogućiti da rad PR-ovaca bude efikasniji spadaju poznavanje, razumi-jevanje (i kreiranje) blogova i mikro-blogova, razvijanje odnosa s blogerima, sposobnost upravljanja digitalnim iden-titetom i prisutnosti u mrežnim zajed-nicama, razumijevanje osnova optimi-zacije pretraživača, te RSS, uvažavanje etičkih normi u društvenim medijima...

Londonska kuća luksuzne mode Bur-berry odlučila se da za svog stra-teškog marketing partnera odabere

agenciju Bartle Bogle Hegarty (BBH), koja će biti odgovorna za sve marketing strategije ovog modnog brenda. Agenci-ja je dobila brief da integrira globalnu komunikaciju Burberry brenda s potro-šačima, fokusirajući se na digitalne i društvene medijske aktivnosti.

Kreativni rad na projektima modnog brenda nastavit će Burberry kreativni direktor Cristopher Bailey, koji je odgo-voran za globalni brand image.

Jon Peppiatt, potpredsjednik agen-cije BBH je izjavio:

“Burberry je važna ikona britanskih luksuznih brendova na globalnom pla-nu. Naš je zadatak da povećamo snagu i

vrijednost brenda kroz digitalne, mobil-ne i društvene platforme. Ovo je velika šansa za sve u sektoru luksuznih pro-izvoda koji shvataju mogućnosti koje novi mediji pružaju izgradnji brendova i razvoju poslovanja u budućnosti.”

Emma Watson, koja glumi Hermio-ne Granger u filmskoj seriji Harry Potter, novo je lice Burberry-a u novinskim oglasima za kolekciju jesen/zima 09. Prtethodni modeli koji su korišteni za promociju Burberry brenda bile su Kate Moss, Lily Donaldson i Agyness Deyn.

Burbery svoje luksuzne modele pro-daje u 119 vlastitih butika i u preko 380 koncesionih i franšiznih radnji diljem svijeta. Kompanija je u prošloj godini ostvarila promet od preko 1,2 milijardi britanskih funti.

U galeriji Art Directors Cluba u New Yorku izloženo je nekoliko desetina fotografija Erica Meole sa njegove

spektakularne fotografske odiseje u Indi-ju, gdje je otkrio carstvo boja, ali i današ-nju Indiju – zemlju koja rapidno postaje jedan od istaknutijih lidera 21. vijeka.

Kompanija Canon USA, kao pono-sni sponzor projekta, predstavlja ove fotografije u knjizi Indija: u slici i rije-či, nedavno objavljenoj u izdanju kuće Welcome Books i dočekanoj sa najvišim pohvalama. Meola je autor/fotograf i izdanja Posljednja mjesta na Zemlji, te Rođeni da trče – ranije neviđene foto-grafije u kojima su objavljene i njegove fotografije Brucea Springstena.

Meoline fotografije nalaze se u pri-vatnoj i nekoliko javnih kolekcija, kao što je ona Međunarodnog centra za fo-

tografiju i Nacionalne galerije portreta u Washingtonu. Njegove bojom bogate fotografije objavljivane su u brojnim iz-danjima magazina kao što su Travel & Leisure, Esquire, Life and Time.

iNDiJA u RiJeči i Slici

BuRBeRRY izABRAo BARtle Bogle hegARtY zA StRAteškog mARketiNg pARtNeRA

klJučNe vJeštiNe i kARAkteRiStike Novih StRučNJAkA zA oDNoSe S JAvNoStimA

72/ MEDIA MARKETING

Isto kao i prošle godine, i ove je godine naziv najbolje svjetske robne marke pri-pao Coca-Coli koja je ove godine, u poređenju s prošlom, svoju vrijednost uspjela povećati za tri odsto i tako je podići na preko 68,7 milijardi dolara. Među deset

najboljih marki, najveći je skok vrijednosti postigao Google koji je svoju vrijednost uvećao za četvrtinu, što je nešto manje od 32 nilijarde dolara pa je tako, s prošlo-godišnjeg devetog mjesta, napredovao na sedmo.

Predstavljamo vam osnovne podatke o 20 najboljih robnih marki na svijetu ove godine.

1. cocA-colA

vrijednost robne marke 2009 68,73 milijardi dolara


promjena 3%

prošlogodišnji plasman 1.

Država SAD

I pored teškog perioda za proizvođače bezalkoholnih pića, Coca-Cola se drži jako dobro. Veliki uspjeh su postigli s Coke Zero koja je po omiljenosti pretekla Diet Coke.

2. iBm



promjena 2%


Država SAD

IBM sada prodire na strana tržišta prije svega s akcentom na čist zrak i vodu, efikasnijem zdravstvu i transportu.

3. micRoSoft



promjena -4%


Država SAD

Padom prodaje po prvi put su se susreli i u Microsoftu. Polako izlaze iz crvenih brojki i uskoro će predstaviti pretraživač Bing. Istovremeno vode oštar oglašivački rat protiv Appla.

4. geNeRAl electRic



promjena -10%


Država SAD

Ispočetka su se svijetu željeli predstavitii kao “zeleni” proizvođač, a sada se koncentriraju na rješenja u zdravstvu država u razvoju.

5. NokiA



promjena -3%


Država finska

Nokia nastavlja s razvojem pametnih telefona, iako su u svijetu još uvijek omiljeni prije svega zbog masivnih konstrukcija mobilnih telefona, jednostavne upotrebe i jedinstvenog stila.

ReviJA BuSiNeSS Week i ove Je goDiNe pRipRemilA liStu 100 NAJBolJih SvJetSkih RoB-Nih mARki. utvRDili Su DA Je ReceSiJA popRiličNo pRomiJešAlA plASmAN NAJBolJih NA lJeStvici. ipAk, među DeSet NAJBolJih NiJe Bilo zNAčAJNiJih pRomJeNA.

TOP 20 Najbolje robne marke na svijetu

NAJBolJe RoBNe mARk NA SviJetuIzvor / BUSINESS WEEK


6. mcDoNAlD'S



promjena 4%


Država SAD

Recesija je ugodno uticala na popularnost McDonald’sa, posebno u Velikoj Bri-taniji i Francuskoj. Sada svoj uspjeh potvrđuje i s novim cafeima McCafe.

7. google



promjena 25%


Država SAD

S novim besplatnim internet uslugama Google je postao još omiljeniji među ko-risnicima. Njegov naredni zadatak jeste da sačuva i održi popularnost robne marke.

8. toYotA



promjena -8%


Država Japan

Godina 2008. nije bila uspješna za Toyotu. Neuspjeh se protegao i na ovu go-dinu. Ipak, s novim menadžmentom oživljavanje proizvodnje i prodaje nije tako daleko i ovaj automobilski gigant će uskoro ponovo čvrsto stati na svoje noge.

®

9. iNtel



promjena -2%


Država SAD

Evropska komisija je Intelu naložila da plati kaznu u visini od 1,45 milijardi dolara zbog kršenja pravila konkurencije, ali ih to nije omelo u nastupu na nova tržišta. Sada će se usredotočiti na pametne telefone i kućnu elektroniku.

10. WAlt DiSNeY



promjena -3%


Država SAD

Sve manja posjeta njihovim parkovima i pad prodaje DVD filova i crtića snažno su pogodili poslovanje kompanije. I pored toga su se odlučili za investiranje u bu-dućnost i kupili Marvel za četiri milijarde dolara.

11. heWlett-pAckARD



promjena 2%


Država SAD

HP je mjesto tržišnog lidera predao Dellu i uspio preživjeti ekonomsku krizu mnogo bolje od većine tehonoloških kompanija, prije svega na račun preuzimanja ponuđača EDS usluga.

12. meRceDeS-BeNz



promjena -7%


Država Njemačka

I pored pada prodaje na automobilskim tržištima, sačuvali su prestižan imidž svoje marke s novim, efikasnijim modelima. Sada moraju više razmišljati o manjim modelima.

74/ MEDIA MARKETING

13. gillette



promjena 4%


Država SAD

Proizvđaču muških brijača i ostalih proizvoda za njegu se, u posljednje vrijeme, i pored ekonomske krize, prodaja znatno povećala. I pored uspjeha ne smiju zabo-ravljati na inovacije ukoliko žele privući još više kupaca svojih proizvoda.

14. ciSco



promjena 3%


Država SAD

Cisco se sada, kada važi za kreatora programa, želi skoncentrisati na potrošače.

15. BmW



promjena -7%


Država Njemačka

Kompanija je pokazala da su kupci spremni platiti i više za prestižne i sportske automobile. Sada im se vraća i investicija u jače i efikasnije motore.

16. louiS vuittoN



promjena -2%


Država francuska

Najveća robna marka prestižnih proizvoda na svijetu se u Evropi suočava s padom prodaje, dok prodaja brzo raste u Aziji i na Bliskom Istoku.

17. mARlBoRo



promjena -11%


Država SAD

Zbog pooštrenog domaćeg zakonodavstva, duhanski gigant traži šanse na stra-nim tržištima. Nove je kupce našao prije svega u Rusiji i na novim azijskim tržištima.

18. hoNDA



promjena -7%


Država Japan

I pore pada prodaje na automobilskim tržištima diljem svijeta, Hondu spašava-ju, prije svega, profitabilni poslovi s motorima.

19. SAmSuNg



promjena -1%


Država Južna koreja

Na području televizijskih prijemnika su pretekli Sony, dok su na području mo-bilnih telefona postali oštri konkurenti finskoj Nokiji.

20. Apple



promjena 12%


Država SAD

I pored toga što je prodaja Applovih računara opala, kompanija bilježi rast prije svega zahvaljujući popularnosti iPoda.

oglASBemuSt

76/ MEDIA MARKETING

Na vrlo uzbudljivom tržištu i u ge-neralno hiper kreativnoj regiji, jedan je stari festival pretvoren

u novi, ozbiljniji i bolji. Kada je riječ o EMAP-u, kompaniji koja je na sebe pre-uzela njegovu organizaciju, unaprijed je bilo poznato šta se otprilike može očekivati. I sve je u Singapuru ovog septembra bilo na svom mjestu – ve-liki broj prijavljenih radova, veliki broj učesnika, sjajno mjesto održavanja, svi mogući prateći kapaciteti u punoj funk-ciji, impozanta lista govornika, korektna organizacija, dobra zabava, prilike za networking i učenje, podrška mladim talentima – sve!

Iako je sasvim jasno da je organizaci-ja svih ovih prestižnih festivala za EMAP dobar i unosan biznis, čim je riječ o na-stanku novog festivala oglašavanja čovjek ipak ne može a da se ne zapita čemu to, posebno kada nastaje u regiji koja već ima svoj regionalni festival. «Naša industrija prolazi kroz teška vremena. Nagrade su nam danas potrebnije nego ikada do sada.» – riječi su Phila Thomasa, izvršnog direktora Kanskog festivala, dok je Terry Savage, njegov predsjedavajući, izjavio kako će Spikes Asia «pomoći lju-dima u regiji da nauče i razumiju šta se dešava na globalnom ali i na regionalnom planu. Bit će ovo jedan sjajan festival!»

– izjavio je pred njegov početak i dodao: «Imamo preko 800 učesnika u prvoj godi-ni festivala, a razlog tome je fenomena-lan program koji smo sastavili.»

U Singapuru su, istina, bili zaista svi koji nešto znače kako u regionalnoj, tako i u globalnoj komunikacijskoj in-dustriji, čak i oni koje ne možete vidje-ti ni u Kanu – Neil French i John Hunt. Nejasno je, na kraju, ostalo svima kako to da su dvorane i pored vrhunskih go-vornika i plaćenih kotizacija za vrijeme seminara, nažalost, bile više nego polu-prazne. Dva predavanja na kojima ipak nije bilo mjesta za sjedenje bila su ona Neila Frencha i Davida Droge.

Uvijek kontraverzni French, prije tri godine otpušten sa pozicije globalnog kreativnogdirektor WPP grupacije zbog svojih komentara o tome kako žene ni-kada neće biti dobri kreativni direktori, pojasnio je ovom prilikom da nikad nije rekao da su žene nesposobne, već da neće biti dobri kreativni direktori sve dok se budu udavale i rađale djecu, jer, po njegovom mišljenju, samo jednu od ove dvije stvari mogu raditi kako treba – obje odjednom nikako!

Publiku u Singapuru Neil French je, malo je reći, iznenadio i svojom odbra-nom muljaža, kopiranja i krađe ideja kojima se neka nova generacija kre-

kAo RezultAt SARADNJe BRitANSke kompANiJe emAp plc, oRgA-NizAtoRA feStivAlA cANNeS lioNS, DuBAi lYNX i euRoBeSt, i NJe-Nog JoiNt-veNtuRe pARtNeRA – gloBAlNe meDiJSke kompANiJe hAYmARket gRoup, čuveNe SiNgApuRSke SpikeS AWARDS NAkoN 22 goDiNe pRetvoReNe Su u Novi RegioNAlNi feStivAl NAzvAN SpikeS ASiA.

FESTIVALI Spikes Asia

NAšA iNDuStRiJA pRolAzi kRoz teškA vRe-meNA. NAgRADe Su NAm DANAS potReBNi-Je Nego ikADA Do SADA

Piše / ASJA DUPANOVIĆ

Zlato u kategoriji Outdoor: JWT Shangshai Kina za CEPF (Shan-Shui Industrial Pollution)


ativaca širom svijeta koristi sve više. O ovoj temi, koja je nakon proljetnog skandala u Dubaiu, ponovo postala glo-balno goruća baš protekli mjesec, na-kon malverzacija agencije DDB Brazil i osramoćenog klijenta WWF, French je izjavio: «Nemam ništa protiv klinaca koji varaju, kradu, lažu, svim silama se trude uspeti se do vrha.», požalivši se, uz to, da kvalitet ovogodišnje krea-tivnosti u advertisingu čovjeka stvarno ostavlja željnog svega.

Fenomenalni David Droga, osnivač i kreativni direktor agencije Droga5, uče-snicima je otvoreno govorio o stvarima koje je naučio vodeći svoju agenciju i dao svoj savjet oglašivačkim agencija-ma o pravcu u kojem trebaju krenuti dalje. Iako su vremena za našu indu-striju trenutno teška, Droga vjeruje da je upravo ovo idealan trenutakda agen-cije izađu iz kalupa i osmisle nove sebe. “Živjeli smo u industriji koja je počivala na pretpostavkama. Vrijeme je, i naša odgovornost, da ponovo unovčimo svo-ju maštovitost.” – rekao je.

U svom se predavanju dotakao i

potrebe za povratkom osnovama posla – “ulaganju uvijek većeg napora da se sa klijentom vodi zanimljivija konver-zacija.” Savjetovao je agencijama da se oslobode “ograničenja koja su same sebi nametnule” kada je riječ o sastav-ljanju timova i počnu razmišljati o tome šta je najboljie za klijenta.

Da bi ilustrovao poentu koju je že-lio napraviti, David Droga je pokazao primjere kampanja na kojima je radila njegova agencija – od one za tadašnjeg predsjedničkog kandidata Baraka Oba-mu sa Sarom Silverman, do projekta “Milion” za odjel za obrazovanje grada New Yorka i spota koji je promovirao muzičku video igru Guitar Hero – Dro-ga jeustanovio da. “vani čeka cijeli niz prilika za svaku od agencija. Ljudima iz svih sfera života i svih mogućih industrija potrebne su naše usluge. Imamo priliku da radimo sjajne stvari i damo veliki doprinos.”

Mjesta za sjedenje nije bilo ni po-sljednje večeri festivala na svečanoj dodjeli nagrada, zbog čega je lokalna industrija, kao domaćin, ostavila dojam

da više voli proslavu nego sam proces koji stoji iza festivala.

AdFest ili spiKes AsiAU struci se, širom svijeta, raspravlja

o tome da li će Spikes moći preživjeti pored već dobro utvrđenog AdFesta – kolika su ova dva festivala jedan dru-gom konkurencija? Spikes Asia za svoju bazu odabrao je Singapur – regionalni kreativni centar, što je, u svakom po-gledu, veliki kontrast AdFestu, koji se svakog marta održava u ljetovalištu Pattaya, južno od Bangkoka. Učesnici Spikes-a u svojim odijelima i visokim potpeticama izgledaju krajnje uglađeno, dok osnovu patajske uniforme čine ja-panke i kačketi. Dio je ovo ležernosti koja bi tajlandski festival mogla zaštititi od jake konkurencije iz Singapura.

“Azija će nastaviti podržavati oba festivala iz prostog razloga što svi vole Tajland i svi će podržati festival iza ko-jeg stoji kanski. Također, ne postoje teo-retske šanse da Japance okrenete protiv njima omiljenog Singapura.” – komentar je koji je na patajski ozloglašeni distrikt strip klubova dao John Marrifield, član ovogodišnjeg glavnog festivalskog ži-

rija i glavni kreativni direktor agencije TBWA\Asia-Pacific.

“Za agencije će veliki teret biti fi-nansirati učešće radova i ljudi na oba festivala. Samo oni najodlučniji će biti prisutni na oba.” – riječi su Davida Gu-errera, predsjedavajućeg i glavnog krea-tivnog direktora agencije BBDO Guerrero iz Manile. “Oba festivala imaju toliko toga što volimo i mislim da će s vre-menom oba rasti, razvijati se i na kraju doći u neku ravnotežu.”, – kaže on.

Organizatori Spikes-a povukli su i jedan kontraverzan potez, koji će za-sigurno doprinijeti očuvanju AdFesta – zatvorili su svoja vrata agencijama iz Australije i sa Novog Zelanda, koje pak učestvuju na AdFestu.

258 NAgRADA zA 2.658 RADovASve sumnje koje su neki imali o

ozbiljnosti novog formata singapurskog festivala u potpunosti su rastjerane objavom sastava festivalskih all star ži-rija, koji bi bili dostojni svakog prestiž-nog festivala, a kamoli azijskog.

Azijske agencije na prvi Spikes Asia prijavile su 2.685 radova. Najveći broj njih stigao je jz Kine (382 rada), zatim

Zlato u kategoriji Print: Euro RSCG Singapur za klijenta Nikon Singapur (S60 kamera)

78/ MEDIA MARKETING

Singapura (369), Japana (335) i Indije (321). U 11 festivaskih kategorija žiriji su dodijelili 258 nagrada.

U kategoriji tv i kino oglasa Grand Prix je osvojio izuzetno emotivan spot Melody of Life agencije Ogilvy & Mather Bangkok.

Agencija JWT India odnijela je Grand Prix u kategorijama direktni marketing & promocija prodaje, te integrirane kampanje, a ovaj posljednji za svoju senzacionalnu kampanju Teach India.

Grand Prix u kategoriji printanih oglasa otišao je agenciji BBDO/Proximity Malaysia iz Kuala Lumpura za na festiva-lima širom svijeta višestruko nagrađiva-nu kampanjuza klijenta Chrysler Korea.

U kategoriji outdoor oglasa dodi-jeljen je najveći broj nagrada – 51, a Grand Prix otišao je tokijskoj agenciji Dentsu za Uniqlo-ov Human Vending Machine WorldTour.

Media Grand Prix osvojila je agen-cija JWT Singapore za Silkair-ov Cinema Takeover.

Kompanija Robot Communications Tokyo osvojila je Grand Prix u kategori-ji digitalnog oglašavanja za oglas Wish I Could Be True to Myself kreiran za Sony Music.

Agencija McCann Worldgroup iz Hong Konga odnijela je veliku nagradu u kategoriji dizajna za svoje rješenje Pa-per Battle urađeno za Nike.

U kategoriji zanatskog umijeća Grand Prix je osvojila agencija JWT Shan-ghay za svoj oglas Shan Shui kreiran za Kinesku fondaciju za zaštitu okoliša.

U kategoriji radio oglasa velika na-grada nije dodijeljena.

Agencijom godine proglašen je Ogil-vy & Mather Bangkok (Tajland), a slije-dili su mu Saatchi & Saatchi Petaling Jaya (Malezija) i BBDO/Proximity Kuala Lumpur (Malezija) na drugom i trećem mjestu. Trofej za medijsku agenciju go-

dine dodijeljen je agenciji OMD Hong Kong. Na drugom i trećem mjestu po-retka najuspješnijih medijskih agencija u regiji protekle godine bile su JWT Sin-gapore i tokijski Dentsu.

Mrežom godine proglašen je JWT, a slijedile su joj Ogilvy & Mather i BBDO.

Na svečanoj dodjeli nagrada u pre-stižnoj singapurskoj dvorani Victoria Hall objavljenisu i pobjednici takmi-čenja kreativaca mlađih od 28 godina, koje je organizovano uz sponzorstvo Omnicom grupacije. Ovogodišnju zlatnu medalju osvojio je kreativni tim agencije Leo Burnett / Arc Worldwide Singapore za svoje rješenje integrirane kampanje kreirane na osnovu briefa humanitarne organizacije Mercy Relief.

Prvi put u Singapuru dodjelivana

nagrada za oglašivača godine pripala je grupaciji The Times of India u čast njiho-ve kampanje pod nazivom Lead India, inicijative za potragu za novom genera-cijom lidera u ovoj zemlji.

Pobjednički radovi koje je u Singa-puru ocjenjivalo 39 vrhunskih kreativa-ca i medijskih stručnjaka iz 18 zemalja mogu se pogledati na stranici www.spi-kes.asia/winners.

SpikeS AcADemYFestival se udružio sa mrežom Cheil

Worldwide i za 15 studenata iz oblasti oglašavanja, marketinga i komunikacija iz regije kreirao ekskluzivan i jedinstven edukacijakiprogram. Odabrani studenti, osim što su mogli pratiti seminare i ra-dionice iz festivalskog programa, imali

su ekskluzivan pristup personalizova-nim sesijama sa vrhunskim stručnjaci-ma iz industrije, ali i inače neuobičajen i neprocjenjivo vrijedan pristup sesija-ma festivalskih žirija.

NetWoRkiNg AfteR DARkPod ovim motom mnogo se toga

zanimljivog dešavalo u Singapuru i u noćnim satima – od otvorene večere na lokalnoj tržnici, kakvu smo 2005. or-ganizovali na No Limit Sarajevo Adver-tising Festivalu, do zabave i druženja u prostorijama šest najvećih lokalnih agencija – BBDO Singapore, JWT, Ogilvy & Mather, TBWA\ Singapore, Euro RSCG Singapore i Starcom MediaVest,koje su na nekoliko sati otvorile svoja vrata za sve učesnike festivala.

Zlato u kategoriji Print: Saatchi&Saatchi, Guanghzou Kina, za Procter&Gamble (Safeguard) Zlato u kategoriji Outdoor: Young&Rubicam Bangkok Thailand za Colgate Palmolive Thailand

Grand Prix u kategoriji Dizajn: McCann WorldGroup Hong Kong za Nike Hong Kong (Nike Basketball League)

80/ MEDIA MARKETING

Kontrolni paket nekoliko većih „oko-vanih“ agencija (agencije u lanci-ma, svetskim), u Beogradu ima

samo jedan čovek koji više ne živi tu. Suvlasnik regionalnog lanca napustio je dosadašnju firmu, osnovao novu i dobio afilijaciju poznate svetske PR agencije.

Čelna osoba jedne velike beograd-ske agencije od pre nekoliko meseci više nije u braku.

Čuvena agencija na putu da izgubi najvećeg klijenta.

Popustile karike: iz dva lanca otpu-šteno više od 50 ljudi...

Postoji još gomila sličnih informa-cija. Sve ovde navedene su tačne. Ko se prepozna, prepozna. Ko prepozna o kome je reč, a da nije o njemu, taj je odlično informisan. Za sve ostale – ovo nisu mnogo bitne vesti. Činjenica je da svetske i regionalne turbulencije

u profesiji nisu ostavile preteran trag na domaćem terenu. Preteran, velim. Ako isključimo „pouzdane informacije“ koje kruže gradom, preostaje nam da se pitamo: koliko, ustvari, poznajete be-ogradsku oglašivačku scenu? Ko je ko, šta je šta?

komuNikAciJA. pRofeSiJA koJom Se BAvimo Je, u SvoJoJ oSNo-vi, oDSkočNA DASkA: zA pRoizvoD ili uSlugu – zA Skok iz ANo-NimNoSti u populARNoSt, iz populARNoSti u tRŽišNi uDeo, iz tRŽišNog uDelA u moNopol.... zA lJuDe koJi Se BAve pRofeSi-Jom, tAkođe. iz ANoNimNoSti u populARNoSt, iz populARNo-Sti u SlAvu, iz SlAve u pARe, iz pARA u vlASt... Sve u Svemu, oDSkočNA DASkA.

ADVERTISING METROPOLE Beograd

oDSkočNA DASkAPiše / VLADIMIR ČEH


Da bismo mogli imati jasnu sliku o (stanju u) profesiji kojom se bavimo, valja znati – kakva je poruka, ko je šalje, ko je kreira, a ko prima.

Pođimo od ovog poslednjeg u nizu – primaoca. I odmah eliminišimo neke stereotipe:

Beograd nema 2 miliona stanovni-ka, već 1,32 miliona. Do 1,7 iz popisa popunjavaju okolna mesta.

Srbija je zemlja starih ljudi, mno-go više nego Evropa. Samo 3 zemlje su ispred nas po starosti. Prosečna starost je 41 godinu, a očekivana stopa „doživ-ljenja: 71-72“ mnogo je procentualno manja nego u Evropi

Prosečan Srbin sluša radije narod-nu muziku – van Beograda, zabavnu – ako je građanin glavnog grada; nema baš neku platu, ali ima prihode... do-voljne da izdržavaju sve one lepe rad-nje koje samo niču, iz dana u dan; ima računar, ali ne koristi Internet preče-sto; ima mobilni, a broj funkcija koje koristi je obrnuto proporcionalan go-dinama; ako izlazi noću plaća parking SMS-om, ako ide na pijacu radije traži da kupi parking karticu; ima više de-viza nego dinara, teško živi, još teže štedi, ali se lako zadužuje; kada je bio go i bos, pardon, kada je bila gola i bosa, kada joj je plata bila 100 DEM, kupovala je skije za 400....

To je prosečan potrošač u Srbiji, kako ga vidi Srđan Bogosavljević, čelni čovek najveće istraživačke kuće u zemlji.

Kada govorimo o profesiji i ljudima

u njoj, bilo bi lepo znati i kakav je trend kada je oglasno tržište u pitanju, kakvo je stanje s medijima, ko su najveći ogla-šivači, koji su najvažniji TV brendovi, kakav je uticaj svetske krize na medij-sko oglašavanje itd.

Valjalo bi znati, ali ja nemam dovolj-no prostora za komentar svih tih poda-taka. Osnovne preglede naći ćete u pri-lozima. U krajnjem slučaju, ne razlikuju se mnogo od stanja u okolnim zemljama.

O onima što primaju poruku – re-koh. Šta je sa onima koji je šalju?

Neki su ostali, neki nestali, neki se izgubili, neki dobili na ceni. Ukratko, za-hvaljujući internetu – znamo:

Zastava je zastala. Imlek od milja zovemo Nimlek. Štark, nekad Nada Štark, pa Soko sa Nadinim prezime-nom, a sad – Škart. Bogati Telekom na-zvan je, zbog cena, Lelekom. Guarana, energy drink, preveden je u uspavlju-juće piće. Loto priređuje (državna) Lu-trija Srbije, pa nam kroz njega država daje igre, a uzima hleb, a ponekad i bije. Kad šaljemo materijale Pošta nas ozbiljno košta...

To je malo šale. Sad – malo tuge: nazire se problem „druge generacije“.

Prva je bila ona koja je „stekla“ fir-me koje se oglašavaju. Zovu ih razno-razno – novokomponovani biznismeni, tajkuni... Njihov je problem što ne ra-zlikuju vlasništvo od upravljanja, pa kao vlasnici strašno vole i da rukovode. Vole da budu oni koji daju nalog i oni koji odobravaju naš rad. Kadija te tuži,

kadija ti sudi. Odlučuju na nivou „svi-đa mi se, ne sviđa mi se“.Neki od njih „poslovno odrastajući“ shvataju da je vreme da im i deca nešto rade, pa sad imamo određen broj sinova i kćeri koji vode „marketing“ firmi svojih roditelja. To je „in“, to je „fensi“, to je .... I onda dođe klinac ili klinka, koji ima manje pojma od svojih (profesionalno) polupi-smenih roditelja, ali – odlučuje. Menja, zahteva, maltretira.

Ima, naravno, časnih izuzetaka. O njima se piše. Oni su uspešni. A oni prvi me podsećaju na priču o „dobro stojećim“ roditeljima devedesetih, kada su ova današnja deca imala še-snaest godina. Njih dvoje razgovaraju o tome šta da kupe ćerki za šesnaesti rođendan. Dumaju, dumaju, pa odluče – da joj za osamnaesti kupe auto, a za šesnaesti će radio stanicu, jer za auto je potrebna dozvola.

Tako je bilo devedesetih, kad se na-kotilo blizu 1.000 radiostanica u Srbiji. Ko nema radio, bolje da ga nije.

Deca su za osamnaesti rođendan po-dobijala automobile, a za dvadesetosmi, pošto nisu stigla da završe školu, dobija-ju funkciju „direktor marketinga“. Zbog toga imamo u mnogim firmama oglasna rešenja po onoj staroj istini – „svako ima promociju kakvu je zaslužio“.

To su – oni (najgori) što šalju po-ruku. One bolje – poznajete. Kakve su poruke?

Najniži nivo u poslednjih nekoliko godina dostigli su autori poruke “smo-

taš, kresneš, zapališ”,ili one sa skida-njem mraka, da ne kažem da je pravi mrak – sipanje do vrha. Kreativni mrak.

Naravno, nije sve baš tako. Ovo su bili loši primeri. Kako bismo bez lošeg znali ko je dobar? S kim bismo ga upo-ređivali? AIDA je potreban, ali ne i dovo-ljan uslov za uspeh. Za poruku su bitna 3k. Trik. Poruka mora biti Kreativna, Kre-ativna, Kreativna.

Ima li takvih, danas, u nas?Ima, naravno.Nije lako od ukupne produkcije iz-

dvojiti ono što je zaista lepo i dobro, za hvalu i prikazivanje. Nemamo više lokalni festival, novi nam tek predsto-ji, a ja ne želim da iz neznanja nekoga povredim, kao što ne želim ni da pro-težiram nekog koga znam. Zbog toga sam izabrao za ovu priliku samo ne-koliko oglasnih rešenja koja mi se više dopadaju od drugih. Nema redosleda, nije važno ko je pravio, poreklom su iz Beograda.

Takve su nam poruke u štampanim medijima. Kakvi smo mi?

zAkoN Je zAkoN

Medijski mrak pada na Srbiju?Medijske slobode u Srbiji su to-

kom jula dodatno ugrožene efektima ekonomske krize i pokušajima da se kroz izmene pravnog okvira za rad medija prošire mogućnosti represiv-nog delovanja vlasti, zaključuje se u analizi...

„Zakon je neustavan i antie-vropski po svojoj sadržini i ne može ostvariti svrhu uređivanja medijske scene, suprotno neargumentovanim tvrdnjama predlagača“, navedeno je u saopštenju...

Nekoliko meseci promene Za-kona o informisanju nisu silazile sa naslovnih strana beogradskih me-dija. Okrugli stolovi, demonstracije, protestne note...gomila reakcija. No-vinari su branili svoje slobode i svoju svakodnevicu.

Mesecima se u istoj vladi pripre-ma izmena Zakona o oglašavanju. Agencije, mediji, oglašivači – kao da su nezainteresovani šta se zbiva. Nit’ pitaju, nit’ učestvuju, osim ča-snih pojedinaca.

Zakon o informisanju definiše ko će, zbog čega i koliku kaznu da plati.

Zakon o oglašavanju ne definiše na koji način i pod kojim uslovima će onaj koji treba da plati – obezbediti prihod od koga će da plati, a da pri-tom ne zasluži još jednu kaznu. A to, izgleda, nikom nije naročito važno.

82/ MEDIA MARKETING

licA SA NASlovNe StRANeKo je ko na našoj profesionalnoj

sceni u Beogradu? Nisam imao nameru da pravim ni adesar, ni katalog. Bila je dilema – kako odabrati i predstaviti ista-knute, zaslužne ljude iz profesije?

Da li pominjati „u gostima“ ono što smatram lošim kod kuće: činjenicu da profesija mnogima liči na odskočnu da-sku u svet lako zarađenih (bolje, mada neispravno rečeno – zaradljivih) para, po onoj lepoj All you need is LOVA.? Glumci, voditelji, manekeni registruju agencije verujući da su, igrajući u ne-koliko spotova, naučili sve što klijentu treba, a to je – kako da njihov lik bude u funkciji proizvoda ili usluge. Slikom, ili kontaktima, u „svetu poznatih“.

Ne. Valja pominjati one druge. I onda mi je slučaj definisao kriterij: vi-dio sam u agenciji, jednog od zasluž-nih, magazin na čijoj je naslovnoj stra-ni bio – drugi, isto zaslužan. Kriterij se sam nametnuo: lica iz profesije, a na naslovnim stranama. Redakcije koje su ih stavljale na naslovne strane ima-le su razloge za to. Naslovna strana nije mala stvar!

U prilogu je 10 lica na 10 naslovnih strana. Do njih sam uspeo doći, sraz-merno lako. Sigurno je da ih ima još. Izvinjavam se onima koji su bili na na-slovnoj strani, a ja to nisam primetio.

Što se samog kriterija tiče, moj za-ključak je: sreća je da je više onih koji bi trebalo da budu na naslovnoj strani a nisu, nego onih koji jesu, a nije im tu mesto.

Bogosavljević, Srđan. Donedavno vlasnik Strategic Marketinga, sada čel-ni čovek IPSOS Strategic Puls, najveće istraživačke kompanije u regionu. Ma-tematičar, doktor, profesor. Čovek koga svi u profesiji znaju. Bitnija od toga je činjenica da je on čovek koji sve (po-datke) zna.

Đilas, Dragan. Počeo na radiju, na-stavio na studentskom protestu 92-e, odskočio prvo u tuđoj, pa posle napra-vio svoje agencije – Direct Media i Ovati-on. Tu zaradio pare, pa otišao u politiku, za razliku od većine drugih koji odlaze u politiku da bi zaradili. Danas gradona-čelnik Beograda.

Forcan, Milka. Ume da se odnosi s javnošću. Ima najviše naslovnih strana. Razlozi su i vidljivi i jasni. I firma čiji je bila PR i čiji je potpredsednik ima najvi-še u Srbiji. Svega.

Ljubičić, Dragoljub – Mićko. Svetski, a naš. Njegov slogan za pivo. Taj i mnogi drugi. Počeo na radiju, nastavio za ra-dio. Njegove nezaboravne poruke su za Tim talenata u bivšoj i sadašnjoj zemlji osvojile sve što se osvojiti moglo.

Nikolić Kušić, Žaklina. Zanat je uči-la kod Dragana Sakana. I naučila, pa u svoje ime i za svoj račun svoja znanja publikovala u Publicisu. I nekim svojim magazinima.

Popović, Vladimir – Beba. Prvi koraci u agenciji Spectra. Korak dalje u agenciji Ogilvy & Mather. Korak najdalje – mesto šefa Biroa za komunikacije u vladi Zora-na Đinđića. I tako, u nekoliko koraka, iz Jagodine preko Beograda, stigao u Beč. I tamo ostao.

Sakan, Dragan. O njemu se toliko zna da ne vredi dodavati.

Stanković, Ivan. Prošao – od Medi-cinske knjige, preko Studio Marketinga – prvo ljubljanskog, pa beogradskog, prvo kao saradnik pa kao partner, kroz sa-radnju sa agencijom Saatchi&Saatchi, do uspešne agencije Communnis, čiji je danas vlasnik. Per aspera ad astra.

Stojanović, Slavimir. Njegova od-skočna daska je bila agencija Dragana Sakana, za koju je osvojio silne nagra-de. Nastavio je da to radi sam, u Ljublja-ni i Beogradu, u svojoj agenciji FUTRO. Budućnost povratka. Fu(ture)(re)tro.

Šaper, Srđan. Idol mladih u našoj profesiji. Sa pozicije frontmena „Ido-la“ stigao do pozicije čelnog čoveka agencije McCann Erickson u Beogradu.


Čovek na čijoj vizit karti je, kažu, pisa-lo: Ime: Srđan Šaper. Pozicija u poslu: Srđan Šaper. Mnogi bi voleli da mogu da budu isto to.

A sad, malo zabavne statistike. Od deset lica:• Samo dvoje nisu devedesetih po-

slom bili vezani za Studio Marke-ting, poznatiji tada pod imenom Saatchi&Saatchi. Kojih dvoje?

• Samo dvoje su prestali da se bave našom profesijom kada su izašli na (ovim) naslovnim stranama. Kojih dvoje?

• Svi su, osim jedne osobe, bili ili jesu (su)vlasnici agencija. Ko nije?

• Samo jedno ima više od deset na-slovnih strana. Ko je to?

gDe ih NAći?Gde u Beogradu pronaći svet iz pro-

fesije? Gde danju? Gde noću? Pođimo redom.

Jutro. Doručak, ako nije kod kuće, onda je u najbližoj pekari Hleb & Kifla. Zašto? Verujte mi na reč! Dakle, doručak – u pekari. A posle?

Ručak? U nekom od fancy restorana. „Naši“ poručuju zdravu hranu, grilova-no povrće, carpaccio, rukolu, maslinovo ulje ... čokoladni sufle, ceđene sokove ... Ne puše. Nema više ni „dupli vinjak

i mala kisela“, nema „crevca na žaru“ i„litar i sifon“... Vode „zdrav život“.

Predveče, in je šampanjac u 5, kok-teli i okupljanje u kafićima. Ako baš želiš da si in-in biće to Silicon Valley, ulica Strahinjića Bana na Dorćolu, u centru grada. U Silikonskoj dolini ćete naći parkirane najskuplje automobile, za stolovima videti najskuplje (plaćene) grudi i najveća (plaćena) usta. I naići na pregršt lepih kafića i dobrih restorana. I jedan lepo uređen multidisciplinarni prostor – Supermarket. Nekad samopo-sluga, danas i prodavnica dizajnirane robe, i restoran, i izložbeni salon.

Ne zaostaje mnogo ni Dolina nojeva, Obilićev venac, na kome se vratovi pro-dužuju i glave okreću levo-desno u želji da vide i da budu viđene.

Kafići su znani i u Njegoševoj, iznad Slavije i u okolini Cvetnog Trga, pet kafića kod Cvetića. Peti u nizu se zove Peti element. Lep svet i lepa me-sta naći ćete i u Novom Beogradu, u blizini Arene.

Uveče – razmileće se narod na pro-mocije i druge event-e povodom godiš-njice, novog modela, nagrade i/ili neke druge izmišljotine. Okupiće se (uglav-nom isti) svet svake večeri na drugom mestu. A posle – ko voli – u klubove ili

na splavove. Novinar londonskog Times-a proglasio je Beograd za grad sa najbo-ljim noćnim provodom. Ja mu verujem. Vi navratite, da se uverite.

DogAđAJi vReDNi pAŽNJeKakav je životni cklus velikih svet-

skih imena? Rodiš se u provinciji, u poznoj mladosti kreneš u veliki grad, osvojiš njega pa potom celi svijet i, ko-načno, u četvrtoj fazi, u cvetu starosti, vraćaš se u provinciju. Ne u onu iz koje si potekao. U neku drugu.

Tako je, pre neki dan, bio u Beogra-du Engelbert Humperdinck, u novembru stiže Tom Jones, a u ponedeljak, 28. septembra, kad ovaj tekst ode u štam-pu, u Beograd treba da stigne, glavom bez kose i brade, Filip Kotler. (U Saraje-vu je bio, koliko se sećam, pre dvade-setak godina).

Trojica navedenih su bitni geronto-loškoj sekciji propagandnih poslenika, koja dolazi da sluša svoje vršnjake. I gleda mlade koleginice. To su oni koji, kad im hostesa zbog nekog komentara na prezentaciji kaže „matori perverz-njak“, kažu: „Ko, bre, mator?“

Gde idu oni na kojima svet ostaje? Na mestima koje sam pominjao skuplja-ju se ljudi iz naše, ali i iz drugih in pro-fesija. Gde su to „samo naši?“

Pored nabrojanih, svakodnevnih mogućnosti za susret u kafićima i restoranima, na slučajnim ili organi-zovanim „događajima“, sigurno ćete pronaći istomišljenike iz profesije na istom mestu bar četiri puta godišnje. Da ne bih izigravao sveznalicu, s ob-zirom da nisam bio na svim događa-jima, zamolio sam organizatore za – osnovne podatke:

1.Belgrade Design Week je „godiš-nja konferencija kreativne industrije jugoistočne Evrope“. Jovan Jelovac, osnivač ovog sjajnog skupa, uspeva da već četvrtu godinu realizuje kreativ-nu konferenciju na kojoj globalni lideri koji menjaju svet svoja iskustva preno-se kreativcima ovog podneblja. Krajem maja ove godine prvi put je bila organi-zovana i jedinstvena izložba dizajna u regionu nazvana Dizajn park. U zgradi nekadašnje Oficirske zadruge, kasnije Robne Kuće Kluz, a danas (šta danas, godinama!) avetinjski praznog zdanja u vlasništvu firme Zepter, ucentru Be-ograda, održan je vrhunski organizovan i posećen skup „kreativne zajednice“. Nije na odmet pogledati www.belgrade-designweek.com

2.BeogrAD festival je festival no-vih ideja za – art, dizajn, cartoon, za

AUSTRIA, FRANCE, GERMANY, GREECE, LUXEMBOURG 3.00 EUR; SWEDEN 32 SEK; SWITZERLAND 4.80 CHF; BIH 5.00 BAM; CRNA GORA 2.50 EUR; HRVATSKA 19 HRK; MAKEDONIJA 150 DEN; SLOVENIJA 2.50 EUR

150 DIN

8 6

00

10

2

66

00

14

23. APRIL 2009. BROJ 955

REPORTER “VREMENA” TRČAO MARATON >> MOŽEŠ TI TO BRKO, MOŽEŠ

BEZ MIRNE LUKE U GRADU NA UŠĆU

INTERVJU>>DRAGAN ĐILAS

LIČNI STAV

NENAD ČANAK O VELIKOM BRATU

84/ MEDIA MARKETING

bolji život. Osnivač festivala Dragan Sakan veruje da je Beograd jedins-tven u svetu po ljudima, kreativnoj energiji i lepoti i zaželeo je da po-novo poveže beogradsku kreativnu scenu sa svetom. Kreativni ljudi su dokazali da su spremni da sarađuju. U Beograd ponovo, zahvaljujući Fes-tivalu, dolaze vodeći svetski kreativci kao gosti-predavači: Jacques-Seguela, Donald Gunn, Herman Vaske, Edward de Bono, Bob Garfield, Tom-Ferrall, John Hopkins, Mirko Ilić… Festival je proglašen za regionalni festival Art Di-rectors Cluba Evrope za region Balka-na kao mesto kreativne borbe pod sloganom “Ideje bez granica”.

3. Noć reklamoždera se organizu-je u 50 zemalja i više od 150 svetskih metropola. Za razliku od stručnih fes-tivala, ovde pravu vrednost TV spoto-va određuje jedino publika, podsećaju Goga Grubješić i Aleksandar Đorđević, domaćini Noći. Od prošle godine Beograd je vodeći grad u svetu po fantastičnoj

atmosferi koju čini oko 7500 mladih ljudi, koji bučnim aplauzom čestitaju autorima i njihovim idejama, a one manje kreativne ispraćaju zvižducima. Prošle godine je obeleženo „150 godi-na od rođenja Nikole Tesle” lajtmotivom ”Sjaj u glavi”. Početkom decembra ove godine Beograd će aplauzom pozdraviti tenisere i njihovu fantastičnu promociju u svetu sporta.

4.Marketinški događaj godine or-ganizuje časopis Taboo krajem oktobra. Ove godine, prvi put, treba da bude održan (konačno!) i Prvi nacionalni festival marketinških ostvarenja TABOO 2009. Pored nagrada u kategorijama, na festivalu se dodeljuju i specijalne nagrade i priznanja za primenjenu de-latnost, agenciju godine, oglašivača godine i producenta godine. Gosti – govornici će biti i Dominik Lajl, po-tpredsednik za Evropu Međunarodnog udruženja propagandista – IAA i ge-neralni direktor Evropskog udruženja agencija za marketinške komunikacije

– EACAi Monika Korkoševa, predsedni-ca Radne grupe za srednju i istočnu Evropu Evropskog udruženja za stan-dardizaciju u oglašavanju ALLIANCE.

5. PR Week.Beograd ima 52 nede-lje, isto koliko i drugi veliki gradovi u svetu. Razlika je jedino u tome što su neke od beogradskih nedelja – bitno drugačije od istih tih nedelja u drugim gradovima. Jednu smo već pomenu-li. Druga bitno različita nedelja je PR Week, nedelja odnosa s javnošću. Or-ganizuju je agencija Attache i Fakul-tet za medije i komunikacije. Konfe-rencija PR Week Belgrade, četvrta po redu, održava se ove godine u Sava Centru, od 23. do 27. novembra. Na dosadašnja tri dolazili su učesnici iz 14 zemalja. Dragan Savić, osnivač kon-ferencije i predsednik UO Centra za odnose s javnošću jugoistočne Evrope obećava uzbudljive razgovore domaćih stručnjaka i gostiju iz regiona na temu „Efikasna komunikacija – najveći iza-zov modernog doba“.

vAŽNo Je zvAti Se Ž...

Da biste u Beogradu izdavali časopis o profesiji, uslov je da vam ime počinje sa Ž: da se zovete Žo-zef ili Žaklina. Trećeg nema. Mislim, časopisa.

TABOO I ŽOZEF LONČARPrvi u mnogo čemu, skoro svemu.

Vlasnik je velikog (ne samo po forma-tu) časopisa Taboo, koji izlazi svako nekoliko: kvartalno (časopis), dvone-deljno (novina) i dnevno (portal).

Taboo je okrenut ka profesiji. Ljudi govore o podacima.

www.taboomagazine.orgMS MAGAZIN

I ŽAKLINA NIKOLIĆ KUŠIĆPrva u mnogo čemu, u čemu

Žozef nije i nije mogao ni da bude. Razlike su mnoge i lako okom vidlji-ve. MS je „life style“ magazine. Svaki broj uređuje drugi gost – urednik.

MS Magazin je okrenut ka ljudi-ma. Podaci govore o (uspešnima) u profesiji.

www.mscasopis.com

NAJSlABiJA kARikA

Rezultat: 6:3, 6:3. Nije važno za koga. Nije važno ni ko su njih dvojica. Jedan je, pored ostalog, po povratku iz Kanade i Amerike, radio u različitim beogradskim agencija-ma. Drugi, po povratku iz Kanade, radi u velikoj istraživač-koj agenciji. Jedan doktor (svih) nauka, drugi magistar u nauci, doktor u tenisu. I nije važan rezultat, da li doktor dobija magistra, ili obrnuto. Važno je učestvovati. U Beo-gradu – svi igraju tenis. Neki od juče, neki od ranije. Neki bolje od ostalih.

Imamo teniserke i tenisere u svetskom vrhu. Imali smo ATP turnir. Nole pobedio. Imamo čitavo čudo oglasnih po-ruka sa teniserima. I tu se pojavljuje problem. Teniserima i teniserkama, ovima sa vrha, nisu lokalne pare mnogo bitne. Imaju oni velike svetske sponzore. I teniserke i teniseri ima-ju dobru volju, a oni koji ih koriste, nažalost veoma često, nemaju dovoljno znanja. Tako šalju Novaka da diže ekspres gotovinski kredit u banci. Neku siću, kad je on u pitanju. Ko da poveruje poruci? Jedan od tenisera, kad ga pitaju “Šta ti nedostaje kad nisi kod kuće?“ izgovara neko žensko ime. Sir, pašteta, premaz ... ili tome slično. (O)tužno.

Ruku na srce, ima i nešto boljih lokalnih kampanja s na-šim teniserima. Nole i voda Gala, na primer. Ima i odličnih.

Ali, one su – urađene u velikom svetu za velike sponzore i velika tržišta. Tako količina pojavljivanja tenisera i njihovih neubedljivih poruka domaće proizvodnje predstavlja feno-men u našoj oglasnoj praksi.

Drago mi je da svi – igraju na terenu. Ne volim da se svi – igraju sa našom profesijom. Rezultat su visokopozicio-nirani likovi u niskopozicioniranim situacijama.

Znanje nam je (često) najslabija karika u lancu.


mARketiNškA ličNoSt goDiNeNa Marketinškom događaju 2009.

godine, po treći put, proglasit ćemo najuspešnije agencije i specijalizovana preduzeća koja posluju na tržištu mar-ketinških usluga u Srbiji. Dok ove prve „biraju“ ostvareni rezultati poslovanja, verifikovani od NBS, izbor najboljih po-jedinaca i ostvarenih dela vrši se na osnovu predloga čitalaca časopisa Ta-boo nedeljnik (u štampanoj i elektron-skoj formi) i sajta www.taboomagazi-ne.org na kojem se objavljuju Taboo dnevne vesti.

„Izaberite sami, ličnost ili delo. Predložite u svoje ime. Proverite svoj stav. Obrazložite ga. Saslušajte i druge. U prednosti ste!

Nema uticaja na vaš izbor i predlog. Liste ne postoje! Vaš predlog (predlozi) razmatraće članovi Saveta suizdavača časopisa Taboo. Oni ne odlučuju o iz-boru! Lista kandidata biće objavljena u časopisu Taboo nedeljnik broj 95 od 9. oktobra. Izbor će isključivo biti na osnovu glasanja čitalaca Taboo izdanja. Bira se marketinška ličnost 2009. godi-ne. Tačnije, opredeljujete se prema nje-nom delu. Najtačnije, doprinosu mar-ketinškoj sceni Srbije. Bira se i delo, ili akcija, manifestacija koja može da reprezentuje našu marketinšku scenu.

Smatrate da takvih ima? Onda nema razloga da svi mi to ne znamo. Željno čekamo vaše odgovore. Nudimo vam sledeće mejlove: ......“

Tako piše Žozef Lončar u pozivnom materijalu za „Marketinški događaj go-dine“ časopisa Taboo.

E, sad ja.Proletos, na FESTO-u u Opatiji, imao

sam priliku da predstavim srpsku kre-ativnost u ovom trenutku. Posle prika-zivanja onog šta je po mom mišljenju profesionalNO, informativNO, promo-tivNO, nagrađeNO a nije dosadNO, već viđeNO ili, ne daj bože, ukradeNO, pred-ložio sam da vidimo još i ono što bismo od milja nazvali NO NO! Odnosno – feNO-menalNO. To je kampanja koju je smislio i vodio Ivan Tasovac, direktor Beograd-ske filharmonije.

U Opatiji je predstavljen njen prvi deo. U međuvremenu se desilo još ponešto.

Krenimo redom. Počelo je 27. febru-ara celostranim oglasom objavljenim u Borbi, Pressu, NIN-u i Standardu. Bio je korišten besplatan oglasni prostor, što je bilo jasno naglašeno na oglasu.

Zašto oglas? Ivan je za nekoliko godina uspeo da napravi neverovatnu stvar. Uspeo je od Filharmonije, držav-ne kuće koja je vegetirala u ćošku dvo-rane Kolarčevog narodnog univerziteta,

napraviti BREND. Da sagradi kuću, da podigne nivo izvođača i dovede publi-ku u salu! Da salu rasproda. Da napravi abonmane, da ... ali, i da boluje i dalje od „državne bolesti“: nerazumevanja za problematiku umetnosti – da se od mizerne „državne plate“ u Filharmoniji ne može pošteno živeti i stvarati vr-hunska muzika. I zato je tražio da se preraspodele pare budžeta za kulturu

i da se novac ne daje komercijalnim manifestacijama, već da se povećaju plate orkestru koji doprinosi kultur-nom imidžu grada i države. Ne dobivši pozitivan odgovor na svoj pažnje vre-dan zahtev, objavio je oglas „Sviramo po kućama ...“

Nastala je medijska panika. Oglas je izazvao poplavu naslovnih strana, intervjua i komentara svih medija

Ivan Tasovac

86/ MEDIA MARKETING

(adresa „dokumentacije“: www.bgf.co.rs/izvodi-iz-stampe.html). Oglaša-vanje je bilo uvod u PR aktivnosti. Po-stignut je željeni efekat integriranih komunikacija.

Tema je postala nezaobilazna.Ministarstvo nije prihvatilo predlog.Ivan je ponudio ostavku.Reagovao je svet: Zubin Mehta iz

Los Anđelesa piše direktno srbijanskom predsedniku Borisu Tadiću, Robin O’Nil, dirigent i profesor dirigovanja Kraljev-skog muzičkog koledža u Londonu, piše otvoreno pismo, pišu muzičari, orkestri, solisti, pišu pojedinci, pišu organizaci-je. Podršku daju i svet i zemlja. Grupa podrške na Facebook-u ima i sada oko 7.400 članova. Podiže se veličanstvena

buka. Ostavka Ivana Tasovca nije pri-hvaćena.

Početkom jeseni, u tišini, plate su povećane. Nešto kasnije, Ivan je objavio nov oglas: sezona se nastavlja – uprkos svemu i u inat svima!

U ovom trenutku, praktično na tre-ćini redovne prodaje (vremenski na tre-ćini, jer prodaja traje od 1. septembra do 15. oktobra) broj prodatih abonmana je povećan za 30 odsto u odnosu na prethodnu sezonu Beogradske filhar-monije. Već tokom perioda promotivne prodaje broj prodatih abonmana se uve-ćao za 16 odsto.

U subotu, 12. septembra, održan je i vanredni, besplatni, promotivni koncert Filharmonije – za pretplatnike i ostale

poštovaoce dobre muzike. Dirigovao je Stiven Guncenhauzer, a solista je bio Marčelo Nisinman na bandoneonu, la-tinskoameričkoj maloj harmonici. Filhar-monija i salsa! Prepuna sala Kolarčevog univerziteta. Popunjeni su i svi prolazi između redova. Filharmonija otvara vra-ta koncertne sale. Ljudi sede u sali, na stepeništu, u foajeu, iza scene u back-stage-u i gde god se iole moglo čuti ili videti nešto od tog fantastičnog koncer-ta. Sede i slušaju. Posle ustaju. I pevaju. Svi ostaju do samog kraja. A na kraju, kad Filharmnija svira Rej Čarlsa – publika pleše. Na koncertu Filharmonije, u pre-punoj sali i foajeu Kolarčevog narodnog univerziteta. Scena za nezaborav.

To su Intergirane komunikacije i njihov

izmereni efekat. Usmerenost ka kupcu. To je konkurentna prednost. Tu se

vidi vrednost brenda. Tako se gradi za-dovoljstvo potrošača. I, konačno – to je primer kako se upravlja ukupnim kva-litetom uz savremenu primenu marke-tinškog obaveštavanja.

Srbija će krajem oktobra dobiti Mar-ketinšku ličnost godine za 2009. u izboru časopisa Taboo.

Siguran sam da je Ivan Tasovac – zbog svega što je (i) ove godine uradio u vezi sa Filharmonijom, koristeći marketinške alate – marketinška ličnost godine.

PS: Proslediću ovaj tekst o Ivanu organizatorima izbora. O tome kako je predlog prošao, saznat ćete u sledećem broju Media Marketinga...

poSlovANJe AgeNciJA 2008.

OglasneGrey Worldwide 1,081,742Leo Burnett 774,479McCann Erickson 724,453Ovation Advertising 496,166LPT Publicis 420,752IstraživačkeStrategic Marketing 320,941GFK 187,353AGB Nielsen Media Research 180,766ACNielsen 111,701Synovate 107,224Odnosi s javnošćuMcCann Erickson PR 241,232Pristop 80,876Executive Group 80,485Context Manufacturing 44,796Pleon Olaf & McAteer 44,514Vanjsko oglašavanjeAlma Quatro 1,301,518Maxim & Co 346,718Masel Group 294,031Media Max 174,275Advercity 139,016Zakup oglasnog prostoraDirect Media 5,591,002Universal McCann 1,870,179Media Pool 1,820,522Media House 1,475,296One Media 1,006,099

Prema privremenim rezultatima o poslovanju u 2008. godini.Osnov: Poslovni prihod u eurima. Izvor: Taboo

meDiJi i oglAšivAči 2008.

Realna vrednost ukupnog tržištaTržište u milionima u %TV 113.0 54.9Štampa 52.0 25.2OOH 30.0 14.6Radio 8.5 4.1Internet 2.0 1.0Ostalo 0.5 0.2UKUPNO 206.0 100.0Top 10 brendova (prema broju ostvarenih EQ GRP – populacija 4+)

1. VIP mobile2. Telenor3. Nivea4. Mobilna telefonija Srbije5. Garnier6. Duel kućna hemija7. Jelen pivo8. L'Oreal9. Bingo – Državna lutrija Srbije10. Coca ColaTop 10 oglašivača (prema broju ostvarenih EQ GRP – populacija 4+)

1. Procter & Gamble2. VIP mobile3. Henkel4. Coca Cola5. Državna lutrija Srbije6. Telenor7. Beiersdorf AG Hamburg8. Telekom Srbije9. Centroproizvod10. Apatinska pivara

Izvor: AGB Nielsen Media Research – Taboo

2009 10 MM

Documents

Transcript of 2009 10 MM