Klasina Gimnazija

Roko RumoraPovijest

Klasina GimnazijaSkripta za godinji testPovijest

1. Europa u ranom srednjem vijeku

2. Hrvatska u ranom srednjem vijeku

3. Europa u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

4. Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

5. Velika zemljopisna otkriaRoko Rumora, 2.d

Europa u ranom srednjem vijeku

Rani srednji vijek 5.-11. stoljee novi narodi i drave, nestajanje starih gradova, razvoj feudalizma

Razvijeni srednji vijek 11.-13. stoljee razvoj grada, trgovine, bolji ivot ljudi, kriarski ratovi

Kasni srednji vijek 13.-15. stoljee razvoj graanskog sloja, velika zemljopisna otkria, razvoj industrije

Seoba naroda

srednji vijek zapoinje padom ZRC i seobom naroda plemenski savez Germani indoeuropljani

spomenuti jo 98.g.pr.Kr. Tacit djelo Germania obiaji Germana

pleme vojnika demokracija bili su stoari, ratari, ali prvenstveno ratnici etnogeneza potekli od 3 sina pra-boga Tuista 3 sina = 3 plemena

Zapadni Germani Franci, Angli, Sasi

Istoni Germani Burgundi, Goti, Vandali

Sjeverni Germani Danci, veani, Norveani

vjera politeizam 3 glavna boga Wodan (Odin) , Thiwaz i Thor ( podrijetlo: Wednesday, Tuesday, Thursday

Wodan (Odin) bog neba

Thor bog groma

Tiwaz bog rata

Freya boica braka i ljubavi

Valhalla palaa mrtvih heroja u nju po smrti idu heroji iz bitaka

Valkyrie Odinove ratnike boice koje prate junake u Valhallu

pismo rune nastalo u 2.st.pr.Kr. slova imaju oblik ravnih crta

2. st.pr.Kr. sputaju se iz Skandinavije u Istonu Europu i smjetaju se izmeu Rajne, Dunava i Visle ive do granica RC sukobi s Gajem Marijem, Cezarom ( granica na Rajni uzroci seobe navale mongolskih ratnika Huna koji u dva navrata potiskuju Germane - 375. i 441. pod njihovim pritiskom Germani se ire po Europi i uzrokuju slom limesa kako bi se obranili od Huna Germani koriste nova oruja i tehnike ma s jednom otricom, luk i strijele

problem RC preveliko je i zbog toga ga je nemogue obraniti

PRVI VAL NAVALE HUNA: povod 375. prodiru u Europu

izvor Rimska Povijest Amijana Marcelina Huni kreu preko Azije i Kaspijskog jezera kroz vrata naroda

Huni susreu Gote na obalama Crnog Mora Goti dijele se na:

Ostrogoti Istok pod prodorima Huna sele u Panoniju

Vizigoti Zapad pod prodorima Huna sele u Panoniju, ali junije, blie Dunavu

u Panoniji se pokrtavaju, prihvaaju arijanstvo biskup Wulfila - pie germanski prijevod Biblije ( Codex Argenteus neko vrijeme prihvaaju rimsku vlast, no 378. car Valens poveo pohod protiv Vizigota jer su se htjeli iriti

kolovoz 378. bitka kod Hadrijanopolisa pogiba Valens, poraz rimske vojske

Vizigoti se ire po Balkanu car Teodozije im doputa da se smjeste u Trakiju

395. podjela Carstva Istono (car Arkadije) i Zapadno (car Honorije) granica na rijeci Drini 399. Vizigoti kreu prema Italiji pod vodstvom Alariha 410. pljakaju Rim i kreu prema Hispaniji

oko Toleda osnivaju svoju dravu

umire Alarih - ima simpatian pogreb ( skreu tok rijeke, u koritu kopaju grob, ubijaju sve robove koji su kopali i vraaju tok nazad danas se ne zna gdje mu je grob

Rim optuuje krane za dolazak barbara odgovor Krana ( O bojoj dravi od Aurelija Augustina dogaaji u ZRC: Franci naseljavaju Galiju

Vandali naseljavaju Sj. Afriku i tamo stvaraju Vandalsko Kraljevstvo koje postoji sve do 533. kad ga unitava Belizar 455. preko mora pljakaju Rim od onda postaju pojam za vandalizam DRUGI VAL NAVALE HUNA: pokree ju hunski vladar Atila Bi Boji (441.-453.) uspijeva od Huna stvoriti ogromnu dravu od Urala do Rajne 441. pustoe Ilirik i razaraju Sirmium 447. pustoe Grku

Atila zatim ulazi u ZRC:

450. pljakaju po Galiji 451. bitka kod Katalunskih Polja

Rimski vojskovoa Flavije Aelije i (po prvi puta) germanske trupe pokuavaju sprijeiti prodor

na kraju je nerijeeno Atila to smatra porazom i povlai se u Panoniju 452. na putu za Panoniju kod Mantove susreu papu Leona 1. koji Atili daje veliku otkupninu da ne napadne Italiju

453. Atila umire i njegova drava se raspada, Huni se povlae u Aziju

istodobno: Vizigoti iskoritavaju slabost Rima i povlaenje Huna i naseljavaju se po Pirinejskom poluotoku i Francuskoj Vandali prodiru preko mora i pod vodstvom Geizerika napadaju Rim, ire se po sjeveru Afrike

u Africi otvaraju prve logore za istrebljenje Krana

u Rimu sukobi izmeu careva i barbarskih vojskovoa

germanski vojskovoa Orest svrgava cara Julija Nepota i postavlja sina Romula Augustula 476. ga germanski vojskovoa Odoakar svrgava i tjera da poalje simbole vlasti caru Zenonu u Konstantinopol (IRC)

Odoakar se proglauje kraljem Germana u Italiji nestaje Zapadno Rimsko Carstvo

IRC se ne mijea u dogaaje na Zapadu, no:

car Zenon ima problema s Ostrogotima i njihovim vojskovoom Teodorikom i alje ih prema Zapadu

Teodorik 493. pobjeuje Odoakara i stvara Ostrogotsko Kraljevstvo sa sjeditem u Raveni posljedice prodora Huna: seoba barbara, slom limesa, raspad ZRC

nove germanske drave po uzoru na RC

Vizigoti ( Galija, panjolska (Toledo)

Franci ( Galija

Burgundi ( Savoja

Vandali ( Afrika

Ostrogoti ( sjeverna Italija

Angli i Sasi ( BritanijaBizantsko Carstvo

bizantsko razdoblje traje jo od Dioklecijana, Konstantina ili Teodozija, kako po kome

ZRC opsjedaju i uskoro razaraju Barbari

IRC opstaje zbog dobre politike careva (koji sve Barbare jednostavno poalju u ZRC) i ekonomske podloge struktura stanovnitva mozaik naroda Grci, Rimljani, Iliri, Germani, idovi, Arapi

prijestolnica Konstantinopol (Carigrad) 330. postaje prijestolnica

stara grka kolonija Bizantion obiljeja tradicije rimskog carstva + helenizamTEODOZIJE 1. VELIKI razdjeljuje rimsko carstvo na IRC i ZRC

JUSTINIJAN (527.-565.) obnova RC iri vlast u Italiji, Hispaniji, Africi ( Justinijanova Rekonkvista

ratovi

Belizar protiv Vandala u sjevernoj Africi (unitava im kraljevstvo 533.) i protiv Vizigota u Hispaniji

Narses protiv Ostrogota 552. labavi mir s Perzijom

crkvena i dravna centralizacija ureenje dravnog aparata

kodifikacija prava Codex Iuris Civilis zbrika zakona od Hadrijana do Justinijana

u 4. dijelu Codex Iustinianus ba njegovi zakoni

procvat bizantske umjetnosti

537. Antemije i Izidor grade Hagiu Sophiu (sveta mudrost) ( spoj dva graditeljska oblika - lat. kri + centralna bazilika

547. San Vitale u Ravenni ( mozaik koji prikazuje Justinijana i enu s pratnjom ( imaju aureole ( car=bog

iri se helenistika kultura Carigrad postaje centar helenistikog kranstva

529. ukinuta i posljednja antika filozofska kola (neoplatonisti) u Ateni

za vrijeme njegovih nasljednika carstvo poinje opadati

2. polovica 6. stoljea pritisak na granice Carstva Langobardi u Italiji, Perzija, Avari i Slaveni (582. razaraju Sirmium)

sukob careva s vojskom i plemstvom slabi carska vlast ( car Mauricije, svrgava ga Foka, a njega svrgava:

HERAKLIJE (610.-641.) obnavlja carstvo

upravne reforme ureuje teme vojno teritorijalne jedinice kojima upravlja strateg

reforme u vojsci dravna zemlja daje se seljacima koji slue kao profesionalni vojnici ( stratioti problemi provale Avara i Slavena na Zapadu i Arapa na Istoku

Slaveni stvaraju svoje teritorijalne jedinice sklavinije po Panonskoj nizini

626. Avari i Slaveni opsjedaju Konstantinopol u Italiju dolaze Langobardi a Vizigoti se ire po Hispaniji

uspjene ali kratkotrajne pobjede nad Perzijom

potpuna helenizacija i orijentalizacija carstva naputaju se rimske i latinske tradicije

car postaje bazilej, a carstvo dobiva naziv Bizantsko Carstvo7. i 8. STOLJEE: razdoblje Heraklijevih nasljednika (heraklijevaca)

poeci feudalizma

problemi sa susjedima Bugari, Slaveni (Hrvati), Arapi (preuzimaju Mezopotamiju, Siriju, Palestinu i Egipat)

678. Arapi opsjedaju Konstantinopol 8. stoljee razdoblje vjerskih sukoba i ratova s Arapima

LAV 3. (717.-741.): 717. Arapi opet opsjedaju Konstantinopol (povlae se 718.)

vjerski sukobi 730. Carski edikt Lava 3. kojim se zabranjuje tovanje ikona

razdoblje ikonoklastikih krizaIKONOKLASTIKE KRIZE:1. faza: 730. crkveni sabor zabranjuje tovanje ikona carski edikt

ikonoklazam pokret protiv tovanja ikona i vjerskih slika (idola)

ikonoklasti protivnici ikona car, bizantski biskupi, vojska

ikonoboli pobornici ikona redovnici, papinstvo, puk

pobjeuju ikonoklasti2. faza: zapoinje sukobima 815. i carem Mihajlom 3. 843. crkveni sabor u Konstantinopolu dozvoljeno tovanje ikona (izbacuju se kipovi)

vjerske posljedice sukob Rima i Carigrada

politike posljedice Rim se okree Zapadu i Franakoj dravi

Makedonska Dinastija (867.-1056.)- razdoblje najveeg teritorijalnog opsega i moi drave, nastupa nakon krize u prvoj polovici 9.st.BAZILIJE 1. (867.-886.) osniva nove dinastije

uspjeni ratovi protiv Arapa

vjerska politika irenje kranstva meu Slavenima putem misionara ( nastanak glagoljice

posljedice stvaranje nacionalnih (pravoslavnih) crkava srpska, bugarska

unutarnji problemi jaa plemstvo

reorganizira bizantsku vojsku dravni posjedi daju se seljacima-vojnicima (stratiotima)

10. STOLJEE:LAV 6. i KONSTANTIN PORFIROGENET (913.-959.) stvaranje feudalnih odnosa plemstvo od seljaka prisvaja posjede i stvara veleposjede slobodni seljaci postaju ovisni ( parici jaa vojno plemstvo ( stratioti su u loem poloaju problemi Bizanta Arapi i Bugari (bugar Simeon 919. napada Carigrad i proglaava se carem)

BAZILIJE 2. (976.-1025.) sukob sa Samuilom, makedonskim voom koji se proglasio carem

1014. sukob kulminira u Bitki kod Planine Belasice ( pobjeda BC

najvei teritorijalni opseg BC

11. STOLJEE jaanje feudalnih odnosa

uvodi se pronijarni sistem pronije posjedi koji se daju plemiu koji je duan opskrbiti odr. broj vojnika

zavisni seljaci pronijari

pronija nije nasljedna problem nestaju slobodni seljaci i stratioti a jaa aristokracija

Turci Selduci - napadaju istone granice gube se posjedi u Maloj Aziji

1071. cara Romana 4. zarobljuju Turci

Normani napadaju Junu Italiju i Siciliju (bizantski prostori)

osnivaju Normansko Kraljevstvo glavni grad Bari problem jaa utjecaj pape nakon pokrtavanja

vojna mo Bizanta opada

CRKVENI RASKOL

dugotrajni proces koji kulminira u 11. stoljeu razlike u obredima i u celibatu sukob kardinala Humberta i patrijarha Mihajla Cerularija papinsko poslanstvo (Humbert) dolazi u Carigrad ( savez da se carevi i papa Lav 9. zajedno bore protiv Normana umire papa Lav 9. Cerularije zatvara sve latinske crkve u Carigradu

16. 7. 1054. Humbert ekskomunicirao Cerularija posljedica podjela kranstva na Istono (pravoslavno) i Zapadno (katolici)

obje crkve se politiki vie pribliavaju svojim vladarima

Islam & Arapska Osvajanja

poloaj Arapski poluotok dva trgovaka sredita Meka i Medina stanovnici Arapi nomadi, stoari, meusobno ratuju, posredniki trgovci

vjera mnotvo idola jedan od njih je i Allah bog vjetra, vatre i rata

u 6. stoljeu javlja se potreba za ujedinjenjem

MUHAMED: roen u Meki oko 571., trgovac, esto putuje pa tako upoznaje monoteizam krana i idova proglaava se bojim prorokom prvo ukazanje oko 610. ukazao mu se aneo ibril (Gabrijel)

16. 7. 622. godine naputa Meku zbog izgona (hidre) i ide u Medinu ( poinje muslimansko raunanje vremena 630. Muhamedova vojska osvaja Meku ( unitava idole u svetiu Ka'aba (aba) i posveuje taj ogromni crni kamen Alahu 631. vlada cijelim Arapskim poluotokom

632. umire

ISLAM: Muhamed propovijeda monoteistiku vjeru u boga Alaha koja zahtjeva potpuno podvrgavanje

podvrgavanje = arap. islam

muslimani = oni koji se predaju

Kur'an sveta knjiga Islama zavrena oko 635. socijalno, vjersko i politiko uenje Muhameda

sastoji se od Sura (zapovjedi) koje se sastoje od Ajata (strofa)

Alah je Muhamedu preko Dibrila diktirao Sure (114 komada)

te Ajate zapisuje Muhamedov pratilac Zaiul Ben Thabit 5 osnovnih pravila i obaveza: svjedoenje vjere

sveti obred molitve u isto vrijeme (5 puta dnevno, okrenuti prema Meki)

davati milostinju sirotinji

post (29 dana Ramazana)

hodoae u Meku Had

sudjelovanje u svetom ratu protiv nevjernika Dihad

odbacuje se likovno prikazivanje boga simbol polumjesec i zvijezda

vjerska tolerancija muslimani su osloboeni poreza

632.-661. klasino ili pravovjerno razdoblje kalifataABU BAKRA

OMAR (634.-644.) 635. osvaja Damask nova prijestolnica

636. osvaja Siriju i Mezopotamiju 642. osvaja Perziju i EgipatOSMAN (644.-656.) razdoblje vjerskih sukoba dvije struje - Suniti i iti oko 635. utvren konani tekst Kur'anaALI (656.-661.) nakon njegove smrti sukobi:

ijiti 10% - Muhameda mogu naslijediti samo krvni srodnici, prihvaaju jo 3 izvora islama uz Kur'an, tradicionalniji

Suniti 90% - Muhameda moe naslijediti bilo koji musliman, prihvaaju samo 2 izvora uz Kur'an, subjektivnija religija

RAZDOBLJE KALIFATA

kalifi vjerski i svjetovni poglavari Arapa Muhamedovi sljedbenici

kreu u Dihad na Bizant i PerzijuDINASTIJA OMEJIDA (661.-750.) osniva dinastije kalif Mu'awiye 709. osvojena itava SI obala Afrike do Atlantika i kreu prema Hispaniji

711. voa Tarik Ibn-Zijad prelazi u Europu Debel Tarik (Tarikovo brdo) ( Debel+Tarik = Gibraltar

osvajaju i Pirinejski poluotok

732. zaustavljeni u Galiji Bitka kod Poitiersa franaki vladar Karlo Martel zaustavlja daljnji prodor Arapa u Europu

678. i 717. Arapi opsjedaju Konstantinopol PODJELA ARAPSKE DRAVE

prijestolnica je Damask (za vrijeme Omejida), a Meka vjersko sredite

prva polovica 8.stoljea kalifat obuhvaa

na istoku do Inda na zapadu do Pirineja problem irenjem kalifata Arapi postaju manjina

1. Emir (kralj ili knez), Sultan (kralj ili car), Kalif (car i vjerski voa)

8. STOLJEE: pobuna u Iranu 750. Abul Abasa pokolj obitelji Omejida ( osnivaju dravu s dinastijom Abasida (750. 1058.)

sjedite u Bagdadu bagdadski kalifat u panjolskoj istodobno nova omejidska drava

sjedite u Cordobi cordobski kalifat u Egiptu zavladali Fatimidi11. STOLJEE:- jaaju Turci Selduci preuzimaju bagdadski kalifatIslam i Europska Kultura

Arapi nisu dozvolili prevoenje Kur'ana onemoguena asimilacija Arapa nova islamska kultura trgujui s Indijom preuzimaju indijske brojeve, razvijaju decimalni sustav, logaritamske tablice nove biljke ljiljan, ruan, ljubiica, jorgovan, narana, limun, pamuk, ria

s dalekog istoka donose papir, barut i kompas 830. kalif Al-Namun osniva Akademiju

828. opservatorij u Damasku i Bagdadu

sredita znanosti Bagdad, Cairo, Cordoba1. knjievnost Prie iz 1001 noi (9.-14.st.) graditeljstvo egipatski, sirijski, perzijski i bizantski utjecaji

vitki stupovi, minareti, ipkaste dekoracije (arabeske)

damije moraju imati oznaenu samo Qiblu (smjer prema Meki)

zabranjeno prikazivanje bojeg lika

Maurski stil na Pirinejskom poluotoku palaa Alhambra u Granadi

Osnivanje Franake drave

Franci od 430. naseljavaju Galiju, uz Rajnu dijele se u dva glavna plemena

Ripaurski Franci

Salijski Franci

DINASTIJA MEROVINGA

Childeric sin Meroveja (ime dinastije) osniva dinastije, ujedinjuje ripuarske i salijske Franke

Klodovik (481.-511.) iri dravu (raspon od Pirineja do Rajne) i postavlja Pariz kao prijestolnicu

493. eni burgundsku kransku(!) princezu Klotildu dobiva Crkvu na svoju stranu

496. pobjeuje Alemane i pokrtava se u prvoj franakoj katedrali u Reimsu 507. poraava Vizigote i pripaja Akvitaniju biz. car Anastazije priznaje njegovu vlast u Galiji

511. umire i drava se mora podijeliti na etiri dijela izmeu njegovih sinova (to kasnije dovodi do slabljenja vlasti)

sinovi ire franako kraljevstvo - pripajaju Burgundiju i Provansu problem svi sinovi imaju pravo nasljea slabi kraljevska vlast, a jaa plemstvo

8. stoljee Merovinge nasljeuju majordomi upravitelji kraljevskih dvorova

majordom KARLO MARTEL (714.-741.) 732. predvodi Franke u bici kod Poitiersa zaustavljen prodor Arapa

uvodi konjicu u franaku vojsku

izgrauje feudalnu dravu vojnicima dijeli zemlju (beneficij) zahtijevajui strogu poslunost ( kasnije feud ili leno osniva dinastije KarolingaDinastija Karolinga

PIPIN MALI (741. kralj od 751. 768.) uvruje vlast treba podrku plemstva i pape 751. - Italiju napadaju Langobardi Papa ga zove u pomo pri obrani Rima

Pipin pobjeuje Langobarde i predaje Papi podruje Ravenskog egzarhata i Rimski dukat (bizantska teritorijalna jedinica)

to podruje postaje budua Papinska Drava

751. papa Zaharija (tj. Stjepan 2.) pomazuje Pipina za kralja

nasljednici sinovi Karloman (umire 771.) i Karlo Veliki (768.-814.)

KARLO VELIKI (768. kralj od 800. 814.) 771. umire Karloman Karlo preuzima vlast

razdoblje ratova, jaanja i irenja drave (biograf Einhard)

768. Italiju opet napadaju Langobardi Papa Hadrijan 1. ga zove u pomo

773. ratuje protiv Langobarda, 774. dolazi u Rim i od Pape dobiva titulu Kralj Franaka i Langobarda i Rimski patricij

780. ponovno ulazi u Rim i osvaja ga ujedinjuje italsko podruje u Kraljevinu Italiju ( daje sinu Pipinu na upravu

781. stvara Papinsku Dravu zatitnik je papinstva i daje svoj pristanak pri izboru pape postoji do 19. st. teritorijalno proirenje kraljevstva

781. Akvitanija 784. Bavarska 803. Avarski kaganat (=drava) u Panoniji

804. rat protiv Sasa stanje u Bizantu 797. svrgnut Konstantin 6. vlada carica Irena neuspjeni pregovori Bizanta i Franaka

25.12.800. papa Leon 3. u Rimu kruni Karla carskom krunom uspostava Rimskog Carstva 806.-812. rat s biz. carem Niciforom 1. koji mu ne priznaje carski naslov

812. Mir u Aachenu: Karlu se priznaje carski naslov i tono se odreuje religijska i politika granica:

Karlo dobiva Istru i obje hrv. kneevine (od tada smo pod utjecajem Zapada, a ne Istoka)

Bizant dobiva Dalmaciju i Veneciju 813. Karlo u prijestolnici Aachenu kruni sina Ludovika Pobonog za cara

izgrauje se feudalno drutvo beneficij postaje feud i dijeli se na:

Ager obradiva povrina

Saltus panjaci, ume, obale rijeka

novi slojevi

Domestici kuni robovi

Coloni doseljeni seljaci zakupci

Kmetovi neslobodni seljaci

razdoblje kulturnog preokreta Karolinka Renesansa ujedinjenje latinskog i germanskog svijeta

Carstvo se dijeli na Grofovije i Marke kojima upravlja Markgrof unutar Carstva postoje Kraljevina Italija i Kraljevina AkvitanijaLUDOVIK POBONI (814. 840.) ovisan o sveenstvu (zato ime) posebno o papi Paskalu 1. zbog toga papa dobiva niz povlastica Rim se izuzima iz jurisdikcije cara car ne sudjeluje pri izboru pape

novo nasljedno naelo Primogenitura dioba teritorija sinovima, s tim da najstariji dobiva carsku krunu

slabi carska vlast sukobi oko nasljedstva i jaanje crkve

umire 840. nasljednici sinovi se bore za nasljedstvo ( graanski rat

843. Verdunski sporazum podjela carstva na tri kraljevstva:

Istonofranako Kraljevstvo vlada Ludovik Njemaki Lotaringija i Kraljevina Italija vlada Lotar (i ima formalnu krunu cijelog Rimskog Carstva)

Zapadnofranako Kraljevstvo vlada Karlo elavi

Napadi novih naroda u 9. i 10. stoljeu

slabi mo drava nastalih diobom Karolinkog carstva

najgore je bilo u Zapadnofranakog Karlo elavi mora prepustiti cijelu Akvitaniju neacima

ne uspjeva osvojiti Bretanju njegovo carstvo Zapadnofranako je pod stalnim naletima Normana 911. Karlo 3. Bezazleni mora dopustiti stvaranje Normanskog Vojvodstva u dananjoj Normandiji Normani ljudi sa sjevera, kod Engleza poznati kao Vikinzi tijekom 9. i 10. stoljea se sputaju prema jugu iz Skandinavije i pljakaju uzrokuju stalne ratove u Zapadnofranakoj 9. stoljee prolaze kroz Gibraltar i pustoe Provansu, Burgundiju i Toskanu ulaze rijenim tokovima i pustoe po unutranjosti

stvorivi Normansko Vojvodstvo mogu i dalje napadati Britaniju (( vidi Britanija)

napadaju i Lotaringiju 11. stoljee osvajaju jug Italije i tamo osnivaju Normansko Kraljevstvo Britanija

naseljava ju anglosaksonsko puanstvo od 5. do 7. stoljea

plemena Angli, Sasi i Jiti pokoravaju Kelte 6. stoljee pokrtavaju se

9. stoljee dolazak Normana iz Danske (Vikinga) ( njihov napredak suzbija prvi engleski kralj Alfred Veliki 11. stoljee novi napadi Danaca danski kralj Knut osvaja Englesku, nakon njegove smrti na kratko samostalni

1066. bitka kod Hastinga Normani iz Normandije na elu s Vilimom Osvajaem zauzimaju Englesku

Maari

Maari (Ugri) su nomadski narod koji naseljava Panonsku Nizinu

dolaze iz Karpata u Panoniju i ugroavaju Junu Njemaku, Italiju i Francusku

955. ih zaustavlja Oton 1. maarski voa Stjepan Arpadovi se kruni za kralja i pokrtava Maare Saraceni

Saraceni (Arapi) ugroavaju cijeli jug Italije (Lotarovu dravu) 7. stoljee prelaze iz Afrike na Siciliju, Maltu, Korziku i Sardiniju

upadaju na Jadran i u 9. stoljeu zauzimaju Dubrovnik i Bari zbog toga se Bizant udruuje s franakim carem i izbacuju Arape

i dalje napadaju Papinsku Dravu papa im ak mora plaati veliki danak

Zapadnofranako Kraljevstvo

sa sjevera prodiru Normani, sa juga Saraceni 987. okrunjen Hugo Capet svrgava posljednjeg Karolinga jezgra budueg Francuskog KraljevstvaLotaringija i Kraljevina Italija

carska mo nakon smrti Ludovika 2. (Lotarevog sina) jo vie slabi

pa papa ne moe cara moliti za pomo protiv Arapa za pomo moli Karla 3. Debelog, vladara Istonofranake

Istonofranako Kraljevstvo

Istonu Franaku dravu dobiva Verdunskim Ugovorom Ludovik Njemaki problemi su upadi Maara

nasljednik:

KARLO 3. DEBELI (876. 887.) 881. dolazi u Rim i papa Ivan 12. ga kruni za cara okuplja sve zemlje nekadanjeg carstva

884. dobiva krunu Zapadnofranakog Kraljevstva

kratko vrijem ujedinjeno itavo franako kraljevstvo

888. umire i istonofranako carstvo se raspada na nezavisna kraljevstva i vojvodstava nasljednici:

ARNULF (887.)LUDOVIK DIJETE (899. 911.) njegovom smru nestaju Karolinzi u Istonofranakoj

911. se Istonofranaka dijeli na 5 vojvodstava, iji vladari imaju pravo birati kralja Istonofranako Kraljevstva Lotaringija

Frankonija

Saska

vapska

Bavarska

KONRAD 1. (911.-918.) prije krunjenja je bio vojvoda FrankonijeHENRIK 1. PTIAR (918. 936.) prije krunjenja vojvoda Saske ojaao kraljevsku vlast

ratuje sa Maarima, Slavenima, Dancima 936. preporuuje svojeg sina Otona za kralja

OTON 1. (936. 973.) prije krunjenja vojvoda Saske pomazan za kralja u Aachenu 937. 941. ustanak plemstva ustanak uguen

razdoblje uvrivanja kraljevske vlasti, u emu ima podrku Crkve uvodi se laika investitura kralj postavlja biskupe i daje im posjede

kralj postaje zatitnik Crkve, a biskupi njegovi vazali (tienici)

955. pobjeuje Maare kod Augsburga (vraaju se u Panoniju)

osvaja prostor izmeu Labe i Odre

961. odlazi u pomo papi Ivanu 12. u sukobu s rimskim plemstvom postaje zatitinik papinstva 962. okrunjen za cara nove drave

nastaje Sveto Rimsko Carstvo Njemakog Naroda poseban carov edikt Otonove Povlastice odreuju poloaj papinstva i carstva car sudjeluje u izboru pape

car ubire prihode sa crkvenih posjeda

papa polae caru zakletvu vjernosti (kralj je iznad pape)

teokratsko shvaanje drave (car je boji pomazanik)

uvodi se simonija trgovina crkvenim astima (titulama)

nasljednici:

OTON 2. (973. 983.) i OTON 3. (983. 1002.) razdoblje kulturnog preporoda ( Otonska Renesansa

nema vie antikih utjecaja, prevladava Romanika umjetnost

graditeljstvo

katedrale u Mainzu i Augsburgu

samostani u Fuldi, Hildesheimu i Klnu

skulptura raspela

slikarstvo minijature za ukraavanje knjiga

samostanska umjetnost samostani Sankt Gallen i Corbie povjesniar Widkuin Saksonska Povijest nakon izumiranja Otonske dinastije dolazi dinastija Hohenstauf (1138. 1254.)

Srednjovjekovna Crkva

10. stoljee obiljeava proimanje Crkve i Drave

problemi nakon otonskih povlastica simonija kupovanje crkvenih asti

nepotivanje celibata, nikolaitizam enidba sveenika

bogastvo sveenika i nemoral samostana

BENEDIKTINCI

osnovnani 909. u Burgundiji vovoda Vilim od Akvitanije osniva prvi samostan u Clunyju Vilim ih izravno podreuje papi a ne lokalnim vladarima

vre obnovu prema pravilima sv. Benedikta ( Ora et labora Moli i radi papa Ivan 9. doputa samostanu irenje

samostani benediktinaca nazivaju se priorije i ima ih do 1000 u cijeloj Francuskoj

klinijevske reforme

jaanje celibata zatita pod okriljem Crkve za ene, djecu i slabe

postavljanje redovnika iz svojih redova za mjesne biskupe

protivljenje simoniji reforma Crkve ele libetas ecclesiae (slobodu crkve) odvajanje od lokalnih vlasti i direktan odnos s Rimom

11. stoljee pokret prodire u Rim podupire ga car Svetog Rimskog Carstva Henrik 3.

pape reformatori Lav 9., Stjepan 10., Nikola 2. i Aleksandar 3. posljedice

stvaranje novih redova Kartuzijanci (Francuska, 1084.) i Cistarciti (Burgundija 1098.)

crkveni raskol meusobno izopenje 16.7.1054. Humberta i Cerularija Lateranski Koncil 1059. odluke o reformi zalae se Hildebrant (Grgur 7.) odlueno da samo kardinali biraju papu sukob pape Grgura 7. i cara Henrika 4. 1075. Dictatus Papae 27 toaka

primat pape nad dravom i carem

papu smije izabirati samo zbor kardinala

crkveni prihodi pripadaju Crkvi

zabrana simonije

1076. Dravni sabor u Wormsu car svrgava papu i proglaava ga lanim

odgovor pape anatema izopenje i prokletstvo cara te odrjeenje plemia od vazalnosti prema caru

Henrik 4. dolazi pred papu u Canossu u zimi 1076./1077. i dobiva odrjeenje grijeha

1080. nastavak sukoba car vojno pokorava plemstvo, izabire protupapu Klementa 3. i kree s vojskom na Rim

1122. kraj sukoba Sporazum u Wormsu Wormski Konkordat papa Kalist 2. i car Henrik 5. uvode dvostruku investituru biskupa

kralj dodjeljuje svjetovnu investituru (ezlo) biskup postaje svjetovni gospodar na odreenom feudalnom posjedu

papa dodjeljuje duhovnu investituru (prsten i biskupski tap), i takoer izabire biskupe i kardinale

posljedice sukobi u Italiji Gvelfi (za papu) i Gibelini (za cara) iz kue HohenstofenHrvatska u ranom srednjem vijeku

bEtnogeneza podrijetlo

4 teorije o postanku Hrvata: Slavenska

Hrvati su dio Slavena koji u 7. st. dolaze na jug

najstarija i najzastupljenija teorija, zastupao Franjo Raki Dualistika

Hrvati su doli nakon prve seobe Slavena i pokorili su ih

zastupao Vjekoslav Klai Gotska

Hrvati su zapravo Goti bedasto, nitko zapravo ne vjeruje u to, izmiljeno za vrijeme NDH kako bi se Hrvati mogli prikazati kao Arijevci

Iranska

Hrvati su Iransko pleme

dolaze u podruje Bijele Hrvatske, tamo se slaveniziraju i sputaju u ova podruja

izvori o dolasku Hrvata

Konstantin 7. Porfirogenet 10. st. De administrando imperio u 29., 30. i 31. poglavlju pria o doseljenju Slavena podupire slavensku i dualistiku teoriju

Ljetopis popa Dukljanina 12. st. podupire gotsku teoriju

Toma Arhiakon 13. st. Historia Salonitana u 7. poglavlju spominje Hrvate

podupire slavensku teoriju

Anastazije Bibliotekar (sabrao) - Liber pontificalis pismo pape Grgura 7., pismo pape Ivana 4.

spominje doseljenje i pokrtenje

Tanaiske ploe s izvora rijeke Don spominju ime Horoathos, Horvathos podupire iransku teoriju legenda o d oseljenju Hrvata: daje ju Porfirogenet u De administrando imperio sedmero brae predvodi Hrvate Tuga, Buga, Klukas, Lobelos, Muhlo, Kosenec, Hrobatos dolaze na Heraklijev poziv u 7. stoljeu u ova podruja

nova teorija - Hrvati su moda bili vii konjaniki asniki sloj slavenske vojske prvo dolaze u Istru, pa u kontinentalnu Dalmaciju, pa na sam jug i pokoravaju tamonje stanovnike

7-9. stoljee prevladavaju na prostorima Hrvatske

7. stoljee dolaze u dodir s domaima - Ilirima od njih preuzimaju vjeru i jezik prvi dodiri s Kranstvom: (izvor: Liber pontificalis) spomen pisma pape Grgura 7. salonitanskom biskupu Maksimu

spomen pisma pape Ivana 4. Ivan 4. poslao opata Martina da otkupi zarobljene Krane u Hrvatskoj pokrtavanje traje od 7. do 9. stoljea prvo se pokrtavaju voe, a zatim narod u 3 faze iz tri centra

1. iz Rima 7.st doba Heraklija Heraklijevi misionari pokrtavaju Dalmatinsku Hrvatsku (izvor: Porfirogenet)

2. iz Akvileje 8/9. st doba Karla Velikog pokrtavanje Panonske Hrvatske i Istre3. iz Carigrada 9. st doba Bazilija 1. pokrtavanje Bosne i Neretvanske Kneevine (Porfirogenet)

vie centara ( vie utjecaja problem! nali se na granici 2 vjerska kruga pripadaju Zapadnom kranskom krugu, ali poznaju liturgiju na narodnom jeziku, to su pokupili od Bizanta (Istoka)

7 9. stoljee Razdoblje utnje izvora formira se dravna organizacija ( etnika skupina postaje politika zajednica stvaraju se prve sklavinije (kneevine) plemenski vojvode postaju knezovi, plemenski prvaci aristokracija, a prvaci aristokracije upani bilo je 12 najvanijih plemena

prostori koje smo naselili (sklavinije):

Posavska Hrvatska

Dalmatinska Hrvatska

ostalo:

Neretvanska kneevina

bizantska tema Dalmacija

9. stoljee razdoblje vladavine Franakog Carstva izvor: Einhard - Annales regni Francorum opisuje sukob Karla Velikog s Niciforom (traje 806.-812.) i mir u Aachenu

Bizant dobiva Dalmaciju, Veneciju i Istru Karlo dobiva Panonsku i Posavsku Hrvatsku nakon Verdunskog sporazuma dolazimo dijelom pod vladu Lotara 1., a dijelom pod Ljudevita Njemakog knezovi su funkcionirali kao franaki vazaliPosavska ili Panonska Hrvatska

malo informacija, bed!

prostor izmeu Drave i Velebita

svi knezovi su franaki vazaliVOJNOMIR (791. - 796.) prvi poznati knez

LJUDEVIT POSAVSKI (810. - 823.) prijestolnica u Sisku izvor: Einhard Annales regni Francorum 819.-822. stvorio pobunu protiv furlandske marke (u nju spada nae podruje) i markgrofa Kadolaha trai saveznike za pomo pita primorskog kneza Bornu ( Borna je debil i ne pomae nego staje na stranu Franaka 822. pobuna uguena Ljudevit bjei iz Siska u Srbiju, pa u Primorsku Hrvatsku

OSTALI KNEZOVI: Ratimir, Pribina BRASLAV ( zadnji knez Panonske Hrvatske vlada do 896. ( provala Maara osvajaju Posavsku Hrvatsku Primorska ili Dalmatinska Hrvatska

VIESLAV

prvi knez

izvor: Vieslavova krstionica nastala prije 803. pa pretpostavljamo da je vladao poetkom 9. st.BORNA (810. - 821.) dobar franaki vazal koji nije htio pomo Ljudevitu nego je bio bezveze i druio se s FrancimaVLADISLAV (821. - 835.)MISLAV (835. - 845.) lagano osamostaljenje od Franaka koji su prezauzeti Verdunskim sporazumom i slinim stvarima, pa ne paze na nas

uspjeno ratuje s Venecijom protiv duda Petra Tradenika 839. Tradenik mora potpisati mir s Hrvatima

Mislav surauje s neretvanskim gusarima i opet ratuje s Venecijom

TRPIMIR (845. - 864.) izvori

Trpimirova Darovnica 8.3.852. pie o gradnji samostana i o darovanju crkve sv. Jurja na Putalju splitskom nadbiskupu

dux chroatorum (knez Hrvata) ( prvi spomen hrvatskog imena u povijesnim spomenicima! Opa! dio zabata sa crkve u Riinicama teolog Gottschalk koji boravi kod Trpimira na dvoru 846. osniva dinastije Trpimirovia (vrlo logino)

prijestolnica u Klisu formalno priznaje Franaku vlast, zapravo su samostalno, no jo uvijek ratuju kao franaki vazali 846. uspjeno ratuje protiv bizantskih stratega u Zadru 852. uspjeno ratuje protiv Bugara u Bosni surauje s Crkvom ( osniva prvi benediktinski samostan svetog Petra u Riinicama podno Klisa osnovao Ninsku BiskupijuDOMAGOJ (864. - 876.) na vlast dolazi dvorskim prevratom razdoblje borbe za Jadran ratovi protiv Venecije vrlo, vrlo loi (prozvan najgorim knezom Slavena)

ratovi protiv Arapa 871. pomae Ludoviku 2. osvojiti arapski grad Bari izvor za vladanje nad Jadranom ( pismo pape Ivana 4. moli Domagoja da smiri svoje gusare problem! Bazilije 1. osvaja Neretvansku kneevinu i pokuava svrgnuti Domagoja, ali neuspjeno 876. umire ( sukobi oko prijestolja

ZDESLAV (878. - 879.) Trpimirov sin, vazal Bazilija 1. Probizantska politika surauju s Bizantom

za nagradu, dalmatinski gradovi ne plaaju porez Bizantu nego Hrvatskim knezovima zbog toga biva zbaen, jer se valjda ljudima to nije svidjelo

BRANIMIR (879. - 892.) meunarodno priznat priznao ga je papa Ivan 8. 21.5.879. papa blagoslivlja Branimira i njegov narod

problem! crkvena jurisdikcija sukob izmeu Nina i Splita oko toga tko e biti glavni

880. Dalmacijom putuje Metod to je to, on samo putuje

papa Ivan 8. dozvoljava upotrebu slavenske liturgije ( iri se glagoljatvo po Istri, primorskim otocima i du Jadrana

Venecija je sad opet jaka, a probleme stvaraju Neretvanski gusari

886. bitka kod Makarske ( mletaki dud Petar Kandijano napada Neretvansku kneevinu ( Venecija popuila i ne radi probleme slijedeih 100 godina

889. od tada Mleani plaaju hrvatskog knezu danak za plovidbu

MUNCIMIR (892. - ~910.) prijestolnica u Bijaima kod Trogira nosi naslov Princeps ( jaa centralizacija

izvori crkveni spisi i oni kau:

u sporu ninskog biskupa i splitskog nadbiskupa presuuje u korist Splita gradi crkvu svetog Luke u Uzdolju u njegovo vrijeme nestaje Posavska Hrvatska (vidi gore kod Braslava)

TOMISLAV (910. 925. 928.) zadnji hrvatski knez, 925. se okrunio za kralja (vidi Kraljevstvo)

Hrvatsko Kraljevstvo

TOMISLAV (910. 925. - 928.) posljednji hrvatski knez i prvi hrvatski kralj

ratuje sa susjedima Maarima i Bugarima ( ratovi jaaju i ire Hrvatsku

Maari

Maari uletavaju i zauzimaju Posavsku Hrvatsku (nestaje Posavske Hrvatske)

Tomislav ih tjera preko Drave ( time ujedinjuje obje hrvatske kneevine

Bugari

bugarski car Simeon ratuje s bizantskim carem Romanom 1. Roman zove Tomislava u pomo!

926. Tomislav poraava Alogobotura, bugarskog vojskovou

od Romana dobiva naslov prokonzula i upravu nad biz. temom Dalmacijom to to sve on ima: Primorska Hrvatska naslijedio od tate Mutimira Posavska Hrvatska uzeo Maarima tema Dalmacija, Neretvanska kneevina dobio za nagradu od Romana 1.

925. okrunio se za kralja ( moda na Duvanjskom Polju (Duvno = Tomislavgrad)

dokaz papa Ivan 10. naziva ga dragim sinom i kraljem Hrvata

problem! Ninski i Splitski crkveni vladari se opet ne svaaju za prevlast: ninski biskup Grgur je izravno podreen papi (episcopus chroatiensis)

sukob oko liturgije na latinskom (papa i Split) ili narodnom jeziku (Tomislav i Grgur)

rezultat sukoba ( Crkveni sabori 925. i 928. Crkveni sabor 925. Pitanje : Tko e dobiti metropoliju?

ninski biskup Grgur? Ne!

zadarski biskup Formin? Opet Ne!

splitski nadbiskup Ivan? Pa da! Ivan postaje novi metropolit!

Crkveni sabor 928. Grgur ulae prigovor i zato se radi novi sabor

nita novo, samo se potvruju odluke iz 925.

ukida se ninska biskupija ( Grgur mora birat novu za sebe ( odabire Skradinsku biskupiju

TRPIMIR 2. (928. 935.) & KREIMIR 1. (935. 945.) Hrvatska je jaka kraljevina

razvijaju se pomorstvo i trgovina dobri odnosi sa susjedima ( Trpimir 2. i bugarski car Petar sklapaju mir

sve je vrlo lijepo.MIROSLAV (945. 949.) dinastiki sukobi izmeu Miroslava i brata Mihajla Kreimira ( slabi drava jaa plemstvo

ban Pribina gospodar Like, Gacke i Krbave

raki upan aslav zauzima si istonu Bosnu i Neretvansku kneevinu

MIHAJLO KREIMIR (949. 969.) na prijestolje dolazi uz pomo bana Pribine ena mu bijae Kraljica Jelena 960. umire aslav Bosna i Neretva opet nai!

podjela kraljevine na upanije - upan ima politiku, vojnu i sudaku vlast

Jelena gradi dvije draesne crkve

crkvu sv. Stjepana krunidbena bazilika za kraljeve

crkvu sv. Marije grobnica hrvatskih vladara

STJEPAN DRISLAV (969. 997.) Hrvatska ponovno vojno i politiki jaa

ratuje protiv bugarskog vladara Samuila koji napada Zadar, Dubrovnik i Kotor ( Samuil poraen

dobri odnosi s Bizantskim Carstvom ( Bazilije 2. mu daje znakove kraljevske vlasti i povjerava mu Dalmaciju na upravu

Stjepan Drislav - prvi okrunjeni hrvatski kralj!

dobri odnosi s Venecijom ( Venecija plaa danak za slobodnu trgovinu uz jadransku obalu

nakon smrti novi dinastiki sukobi izmeu tri sina Stjepana Drislava Svetoslava, Gojslava i KreimiraSVETOSLAV SURONJA (997. 998.) zbacila ga braa, a on bjei u Veneciju pod okrilje Bizanta

oenio sina Stjepana Svetoslavia sa Hicelom Orseolo iz VenecijeGOJSLAV (998. 1020.) i KREIMIR 3. (998. 1030.) Hrvatska slabi, a Venecija to iskoritava 1024. dud Petar Orseolo napada Zadar i Biograd koji se stavljaju pod zatitu Venecije (odn. Bizanta)

Hrvatska gubi danak kojeg je Venecija plaala

STJEPAN 1. (1030. 1058.) sin Kreimira 3.

opet jaanje drave ( vraa dalmatinske gradove pod upravu hrv. kraljeva razdoblje crkvenog raskola (1054.) ( dalmatinski gradovi se sve vie veu sa hrvatskim zaleem ( gubi se veza s Bizantom jaaju Maari 1035. maarski kralj Stjepan Sveti provaljuje i otima Panonsku Hrvatsku

formira poseban banat ili dukat kao prijatelj Bizanta daje ga na upravu Stjepanu Svetoslaviu (Suronjin sin) ( Slavonija

sredina 11. stoljea

Dalmacija dre ju Hrvatska, Venecija i Bizant

Primorska Hrvatska dre ju hrvatski kraljevi

Panonska Hrvatska posebni banat

PETAR KREIMIR 4. (1058. 1074.) obnavlja jedinstvo hrvatske drave preuzima upravu nad dalmatinskim gradovima i otocima ostavlja gradovima samostalnost u biranju gradske uprave ubire danak mira za gradski ager ubire dio lukih postrojbi i dobiva brodove u ratu omoguava slobodnu trgovinu hrvatskim zaleem ( u (romanske) dalmatinske gradove se useljavaju Hrvati ( gradovi se i crkveno veu za Hrvatsku ( integracija Dalmacije u sastav hrvatske drave potie se razvoj obalnih gradova (Biograda, Nina, Skradina) i gradi se ibenik razvija se feudalizam (wow, fakat neobina natuknica, uope ju nismo vidjeli jedno 238 puta do sad)

1066. Petar Kreimir 4. se kruni za kralja Hrvatske i Dalmacije ( ime drave: Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije sjedinjuje i Panonsku Hrvatsku kojom upravlja Dmitar Zvonimir 1070. sporazum Petra Kreimira 4. i Dmitra Zvonimira ( Zvonimir postaje Petrov suvladar i nasljednik Hrvatskoj se prikljuuje i Neretvanska Kneevina i Bosna uvodi se naziv trojedna kraljevina ( Hrvatska & Slavonija & Dalmacija crkva 1059. odran Lateranski Koncil pod vodstvom pape Nikole 2. ( potie se reforma Crkve na graninim prostorima 1060. - papinski legat Majnard saziva novi crkveni sabor u Splitu prihvaaju se odluke Lateranskog Koncila ima zadatak maknuti sve kaj ima utjecaje s Istoka, pa tako

zabranjuje enidbu sveenika

zabranjuje noenje dugih brada i kosa zabranjuje zareivanje sveenika koji ne znaju latinski (aha!)

zatvaraju se crkve sa slavenskom liturgijom sukobljavaju se reformatori i oni koji ne ele te reforme (narod i nii sveenici ne nii visinom nego nii po statusu)

veinom se fakaju oko slavenske liturgije i glagoljice kralj podrao papu i reformatore ( grade se novi benediktinski samostani (neopisivo je izuzetan onaj u Biogradu!)

1073. i jo jedan crkveni sabor!

savladan otpor crkvenim reformama ( prestanak sukoba ponovno osnivanje Ninske biskupije ali smanjenog opsega

1074. prodiru Normani ( bezuspjeno opsjedaju Rab i napadaju dalmatinske gradove ( postoji ansa da su zarobili i PK4. ako su ga zarobili, onda je on, moda, ne znamo, ali moda kao otkupninu predao Nin, Zadar, Biograd, Trogir i Split umre.

DMITAR ZVONIMIR (1074. 1089.) jedan od Trpimirovia ( unuk Stjepana Suronje aktivna vanjska politika ( surauje s papom Grgurom 7.

1074. papa priznaje Zvonimirovu vlast nad dalmatinskim gradovima

10.1085. papinski legat Gebizon u bazilici sv. Petra u Solinu kruni Zvonimira za kralja

dobiva od pape krunu, ezlo i zastavu prisee vjernost papi i prihvaa obvezu plaanja godinjeg danka od 200 bizantskih zlatnika nastavlja provoditi u Hrvatskoj crkvene reforme

doba stabilnosti i kulturnog uspona hrvatske drave

grade se crkve i samostani ( provodi se reforma po uzoru na benediktince u Europi

razvija hrvatsko pismo ( Glagoljica! ( Baanska Ploa!

izgrauje se srednjovjekovno feudalno drutvo (gle opet!)

dvor se organizira na europski nain ( prijestolnice Knin, Solin, Biograd ratuje kao saveznik Normana (jer su oni saveznici Pape) protiv Bizanta i Venecije( sudjeluje u borbama oko Krfa 1085. rat gotov mletaki dud dobiva od bizantskog cara naslov dux dalmatiae ( formalno je Dalmacija ipak pod vlau Hrv. 1085. - nakon smrti Grgura 7. slabi vanjskopolitiki poloaj Hrvatske

Zvonimirov sin Radovan umire prije samog Zvonimira ( bed! nasljeuje ga bolesni i jadni Stjepan 2. ( skoro umire ( bed! prijestolje nema nasljednika ( bed! Zvonimirova ena bjee Jelena Lijepa ( sestra Ladislava Arpadovia (Maar) ( ima ideju da njen buraz uzima krunu

naposljetku nakon nekog vremena (i par vladara) se stvara hrvatsko-maarska unija

Lijepa Jelena je zasluna za 9 stoljea zajednike maarsko-hrvatske povijesti (bed!

legenda o Zvonimirovoj smrti (izvor: Ljetopis popa Martinca (15.st.)) Zvonimir je navodno ubijen na saboru na Kosovu polju kod Knina jer je htio povesti Hrvate u kriarski rat na poziv pape Grgura 7. to se Hrvatima nije svidjelo pa su ga sasjekli, a on se umirui zaderao i prokleo hrvatski narod: Dabogda vie nikad ne imali kralja svoje krvi!, to se kasnije esto uzimalo kao opravdanje za stoljea maarske vladavine

Razvoj kulture u doba narodnih vladara

Pismo

imaju narodno pismo koje su izmislili Metodovi uenici za potrebe slavenske liturgije

glagoljica (obla i uglata) koristi se u slavenskom bogosluju i knjievnosti

najpoznatiji glagoljaki spomenik na hrvatskom Baanska Ploa iz 1100. godine Hrvatska u srednjem vijeku prihvaa i europsko pismo latinicu ( javlja se u dva oblika Beneventana i Karolina

koristi se na kamenim spomenicima - oltarske pregrade i portali, zabati, ciboriji

natpisi hrv. vladara i plemia ( materijalni pisani izvori za to razdoblje

krstionica kneza Vieslava

natpis sa sarkofaga kraljice Jelene

postoje i dokumenti pisani na latinici

Splitski Evanelistar iz 7./8. stoljea

Trpimirova darovnica

pismo pape Ivana 8. knezu Domagoju

isprave kralja Zvonimira, evanelistari

benediktinski samostani arita kulture i pismenosti na latinskom

sv. Krevan i sv. Marija u Zadru

sv. Marija u Zadru centar kulturnog ivota Dalmacije ( asoslov opatice ike, Vekenegin Evanelistar

sv. Marija u Solinu

sv. Petar u Supetarskoj Dragi na Rabu

tamo nastaje Supetarski Kartular ( to je to - ne znam, i uope mi se ne da traiti

izmeu 10. i 11. st. imaju u Hrvatskoj oko 50 samostana ( skriptoriji za prepisku kodeksa

Predromaniko graditeljstvo

Crkveno graditeljstvo

predromanika utjecaj bizantske i franake umjetnosti sa svodovima, kupolama i polukupolama centralna graevina (trolisna i etverolisna)

sv. Kri u Ninu

sv. Nikola kod Nina

sv. Donat u Zadru

longitudinalne graevina (jednobrodna i trobrodna)

Skulptura

pleterni ornament oltarne pregrade, oltari, prozorski okviri

posebna karakteristika troprutasti (da, tro-pru-ta-sti) pleter elementi kuka i rozeta romanika dolazi u 11. stoljeu u Hrvatsku i Dalmaciju

u skulpturi se javlja ljudski likEuropa u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

1. Feudalizam

Feudalizam (od lat. feudum ili starogerm. feod posjed) je nain organizacije i vladanja nad drutvom u srednjovjekovnoj Europi. Odrao se u nekim zemljama do 19. stoljea, a bazira se na vazalstvu i senioratu, gdje je senior (bogati zemljoposjednik) davao vazalu (djelomino/potpuno zavisnom) dio zemlje da obrauje u zamjenu za odreene obveze (vojna obveza, dio prihoda itd.)

2. Seniorsko-vazalski odnos Seniori, od kojih je najvii, naravno, kralj, daju vazalima svoje posjede (feude) kao nagradu za slubu. Feud je vazalu jedini izvor prihoda, a zauzvrat bi imao odreene obveze prema senioru. Klasna podjela u feudalnom sistemu razdijeljena je na seniora (dominus directus), koji je dijelio zemlju, dominus utile (vazal) koji je imao veinsku vlast nad feudom, a dio je davao seljacima-zakupcima (kasnije kmetovima) koji su bili u potpunoj zavisnosti svom senioru.

3. Feudalne rente

Feudalne rente su obveze koje je vazal imao, a dijelile su se u 3 grupe radna, novana i naturalna renta. Prema feudalcu (vazalu) seljak je bio duan davati naturalnu rentu (1/9 uroda) i radnu rentu ili tlaku morao je raditi na feudalevom dijelu feuda odr. broj dana tjedno. Crkvi je seljak obavezno morao dati 1/10 svojih uroda (tk. naturalna renta), a dravi je dugovao novanu rentu porez, kao to je to i danas sluaj.

4. Gradovi u srednjem vijeku

Srednjovjekovni gradovi nisu bili ba ugodni za ivot. Izuzev nekolicine koja je stvarno lijepo rasla i razvijala se (Milano, Venecija, Firenza), veinu su krasili nedostatak ikakve kanalizacije, epid

emije raznih boletina, esti poari i sl. Izgleda da je (rijetka) dobra toka tih gradova bio bedem kojim su bili opasani koji ih je esto branio od naleta napadaa. Nastajali su iz jednostavnih razloga, okupljanjem oko njima vanih sredita (katedrala, trg. putova, dvoraca), a mogli su biti ili pod zatitom kralja (slobodni kraljevski gradovi) ili pod zatitom feudalca (tamo bi strpao svoje vazale i ostale njemu podreene).

5. Srednjevjekovna udruenja

U 11. stoljeu dolazi do boom-a trgovine i obrta posvuda. Porastom konkurencije i sveopom neorganiziranou poinju se udruivati. Najvanija udruenja bili su cehovi i gilde. Cehovi, udruenja obrtnika, bila su strukovna bratstva okupljena oko jednog obrta, i stvar je dosta dobro funkcionirala, jer je stvoren monopol, koji je tada bio potpuno prihvatljiv, jer je njime nestala konkurencija, lanovi su bili zatieni, a stvoren je i strog sustav pravila unutar ceha, koji je bio zatvoren. Glavna obiljeja ceha su jednakost, solidarnost i zatvorenost. Gilde, pak, su udruenja trgovaca, stvorena takoer zbog zajednikih interesa i napretka, a mogle su toliko narasti da su znale ukljuivati i itave gradove (tzv. Hanze). Zbog ne-poslovnih razloga stvarane su bratovtine, udruenja s (najee) kulturno-drutvenom svrhom, koja su uvala pismenost i knjievnost tog doba.

6. Uzroci i posljedice kriarskih ratova

Uzroci pokretanja masovnog (1095. 1291.) kriarskog pohoda su brojni U 11. stoljeu Turci Selduci zavladali su kranskim svetim mjestima Sirijom i Palestinom, ime su indirektno uvelike oteane ikakve trgovake veze s Istokom, koje su im tada bile vane. Bizantski car Aleksije 1. Komnen trai od pape Urbana 2. da napravi neto, a papa spremno 16.11.1095. organizira Sabor u Clermontu gdje poziva sve krane da zajedno krenu i oslobode svete prostore, te obeaje sigurno(!) oprotenje grijeha svim onim koji umru u procesu. Dva glavna razloga zato je narod uope pristao sjuriti se u moguu smrt bili su injenica da im je trgovina s Istokom bila od vrlo velike vanosti, ali su i primijetili dobru priliku da pobjegnu od katastrofalnih uvjeta u Europi. Posljedice kriarskih ratova varirale su od trgovakih trgovina Istoka i Zapada zaivjela je i zato sada uivamo u mnogim inovacijama kao to su obrada tkanine, elik ili breskve, gospodarskih veliki porast novanog gospodarstva, te svedrutvenih. Naime, cijela Europa zapoela je niz pozitivnih promjena, vitezovi su postali uglaeniji, stvoren je kult ene, grade se ljepe i udobnije kue, a da ni ne govorim o gorespomenutoj breskvi i sl. novim poljoprivrednim kulturama.

7. Drugi i Trei kriarski rat

Razdoblje mirne koegzistencije Krana i Muslimana na Bliskom istoku kratko je trajao. Ve 1144. pala je Grofovija Edesa. Potaknuti brojnim propovjednicima (Bernard iz Clairvauxa), ljudi krenue u Drugi kriarski rat (1147.-1149.). Francuska i njemaka vojska krenula je pod vodstvom Luja 7. i Konrada 3. Nakon neuspjenog i strateko uasnog napada na Damask, gubitnici se vraaju kui bez ikakvih rezultata osim poljuljanog opstanka kriarskih dravica. Trei kriarski rat (1189.-1197.) dogodio se zbog pada jo jedne dravice Jeruzalemskog kraljevstva, iji glavni grad je osvojio egipatski sultan Saladin. Vojska predvoena vrlo popularnim (a valjda i dobrim) vladarima (Richardom Lavljeg Srca iz Eng, Fridrichom 1. Barbarossom iz SRC i Filipom 2. iz Fra) krenula je put Jeruzalema, no ni ovaj put nije bilo nikakvih dobrih rezultata jedino to su uspjeli je osvojiti Akru, a Barbarossa se uspio utopiti u nekom potoku.

8. Drave Pirinejskog poluotoka

Veinu srednjeg vijeka Pirinejski poluotok proveo je oslobaajui se od Maura rekonkvistom. Raspadom Kordopskog kalifata nastaju male arapske drave, uz ve postojee kranske - tri najvanije: Kastilja, Aragon i Portugal. Najvea, Kastilja, koncentrira se na graenje protumaurskih utvrda, Aragon na pomorstvo, a Portugal se osamostaljuje od vlasti kastiljskih kraljeva i jaa pod dinastijom Aviz. 1469. Aragon i Kastilja se ujedinjuju u dravu spremnu za potpuno osloboenje od Maura. 1492., padom Granade posljednjeg maurskog uporita, nastaje panjolska, zemlja koju odlikuju snana mornarica, jak kriarski duh i zloglasna inkvizicija.

9. panjolska rekonkvista

Rekonkvista ili reosloboenje bjee borba stanovnika Pirinejskog poluotoka za osloboenje od vlasti Arapa (Maura). Trajala je od 10. stoljea pa sve do 1492., a najvanija bitka zbila se 1212. kod Las Navas de Toulousa kad su krani izvojevali veliku pobjedu. Osnivaju se kranske drave Leon, Navarra, Kastilja, Aragon i dr.

10. Najznaajniji vladari Engleske (i njihova obiljeja) Nakon to je Vilim 1. Osvaja osnovao Normansku dinastiju, na prijestolje dolazi ne tako vani Henrik 1. Ali nakon njega dolazi prava faca, Henrik 2. bio je najvei vladar svog vremena, s vie posjeda u Francuskoj nego sam francuski kralj. Bio je francuski grof od Anjoua, a u Engleskoj je osnova dinastiju Plantageneta. Centralizira dravu i sukobljuje se s Crkvom, svojim nadbiskupom Thomasom Beckettom koji je branio Crkvu. Sinovi mu bjehu Richard Lavljeg Srca i Ivan bez Zemlje. Richard je proveo veinu vladavine ratujui, a Ivan se sukobljava s plemstvom i pod njihovim pritiskom 1215. izdaje Veliku Povelju Sloboda (Magna Charta Libertatum) kojom se ograniava vlast kralja, odreuju povlastice stalea, te se uspostavlja temelj engleskog ustavnog prava. Stvara i Veliko vijee koje nadzire odravanje odredaba povelje. Nakon njega dolazi Henrik 3. koji takoer ratuje s plemstvom, Oksfordskim statutima 1265. uvodi Malo vijee, odreuje Velikom da se sastaje 3 puta godinje. Slijedei vaan vladar je Henrik 7. Tudor koji enidbom za Elizabetu York okonava Rat Rua. 11. Razvitak parlamenta u Engleskoj

Iako pravi parlament poinje s Henryjem 3., mogli bismo rei da razvitak parlamenta u Engleskoj poinje ve Velikom poveljom sloboda, jer je samim stvaranjem Velikog vijea nastupa razdoblje u kojem se zatomljuje apsolutna vlast monarha i uzdie glas plemstva, a u irem smislu i cijelog naroda, jer (sve vee) plemstvo uvia da zemlja pati zbog netaktinog vodstva Richarda i pogotovo Ivana, te odabiru prikladno vrijeme da ga prisile na potpisivanje Povelje. Tada ve je kralju ograniena mogunost oporezivanja bez pristanka Vijea, odabir nekih dravnih funkcija i sl. Henrik 3. je jo kao dijete, doavi na vlast, pokuao umanjiti mo Povelje, no plemstvo koje je evidentno uivalo u povlasticama mu to nije htjelo dopustiti. Situacija se okrenula i kralj je uhvaen u klopku te ga plemii na elu s Simonom Montfortom tjeraju da potpie Oksfordske statute 1265. godine, kojim je odreeno obaveznih 3 puta godinje sazivanje Velikog vijea (kako bi uope moglo imati ikakvo pravo glasa) te stvaranje Malog vijea, ime je jo vie umanjena vlast ionako slabog kralja kojeg je plemstvo sada djelomino kontroliralo.

12. Stogodinji rat

Stogodinji rat bio je isprekidan ratni sukob izmeu Engleske i Francuske koji je trajao punih 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira. Uzrok ratu su promjene na prijestoljima obaju zemalja te sukob kraljeva Edvarda 3. i Filipa 4. oko Flandrije. Povod ratu bila je Filipova zabrana uvoza engleske vune u Flandriju. Rat je poeo 1. fazom (1337.-1360.), engleskom ekspanzijom na francuskom tlu, nakon ega slijedi druga faza (1360.-1380.) u kojoj fr. kralj Karlo 5. Mudri vraa Francuskoj sve osim Calaisa i okolice, za kojom slijedi zatije do 1415. Tada se rat nastavio, potrajavi do 1429., i u toj fazi je eng. kralj Henrik 5. osvojio SZ i Sr. dio Francuske (+Pariz!). Francuska je 1430. zapala u stranu krizu, i moralnu i vojnu, a upravo ono to joj je trebalo bila je Ivana Orleanska (Jeane D'Arc), koja je sa svojih 16 godina uspjela uvjeriti Karla 7. da joj se javio Bog koji joj je poruio da e francuska vojska na elu s njom uspjeti pobijediti englesku, pa joj je kralj povjerio vodstvo jednog odreda. Ona je oslobodila opsjednuti Orleans, pobijedila Engleze kod Pataya, a zatim povela kralja na krunidbu u Reims. No nakon bitke kod Compiegnea je pala u ruke pristaa engleskoga kralja, koji su je izruili Englezima. Crkveni sud je osuuje na smrt kao krivovjerku i vjeticu i spaljena je iva na lomai. Katolika crkva proglasila ju je 1920. sveticom. Rat je zavrio 1453., istjerivanjem Engleza s francuskog tla, osim Calaisa. Rat je pridonio nacionalnom osvjeivanju obiju zaraenih strana, a gledano s vojne strane u njemu su primijenjena nova oruja i taktike koja su dalekoseno utjecala na ratove koji e se kasnije voditi. Pojavom stajae vojske prvi puta u Srednjem vijeku potpuno je naputen sustav vojske feudalnih vazala to je vojsku uinilo ubojitijom i monom pa se iz svih tih razloga smatra da je Stogodinji rat najznaajniji sukob u povijesti srednjovjekovnog ratovanja.13. Vladavina Filipa 4. Lijepog u Francuskoj

Filip 4. Lijepi (1285. 1314.) bio je vrlo vrlo lijepi francuski kralj, koji je za svoje vladavine smanjio mo plemstva na svaki mogui nain centralizirao dravnu upravu i stvorio Veliko vijee za bavljenje dravnim poslovima. Uz to, esto je petljao s porezima gradova, posuivao pa ne vraao i sl. to je dovelo do velikog nezadovoljstva ljudi. Zato je 1302. bio primoran po prvi put sazvati dravne stalee (pripadnike sveenstva, plemstva i tzv. treeg (graanskog) stalea), koji su postali savjetodavno tijelo koje je raspravljalo o dravnim poslovima i porezima. Kako je petljao s gradovima, petljao je i s crkvenim imanjima, pa je doao u sukob s papom Bonifacijem 8. kojeg je ak utamniio. Tijekom toga isposlovao je da se za papu izabere Klement V. kojeg je 1309. preselio iz Rima u Avignon, ime poinje Avignonsko progonstvo (1309.-1378.) u Rimu je bio papa, a u Avignonu protupapa. No ni to nije sprijeilo Filipa da i dalje petlja, ovaj putu zaduivi se s Templarima. Nemavi love za vratiti, 1312. ih je raspustio problem rijeen. 14. eka Otokar 2. i Karlo 4.Otokar 2. Pemislovi (1253.-1278.), jedan od najsnanijih ekih kraljeva, je ekoj enidbenim vezama, trgovinom i vojnim osvajanjima pripojio Austriju, tajersku, Koruku i Kranjsku, tako da je u jednom trenutku eka bila od Baltika do Jadrana. Otokar je bio toliko jak, ak i pre jak, da nije bio podoban za krunu SRC za koju se kandidirao, nego je umjesto njega odabran Rudolf Habsburki. Rudolf i Otokar nisu se ba voljeli, pa je Otokar 1278. u Bici na Moravskom polju poginuo, izgubivi Austriju, tajersku, Koruku i Kranjsku u korist Rudolfa. Ta podruja postaju nasljedne zemlje obitelji Habsburg. Uskoro Pemislovii izumiru, a na vlast dolaze Luksemburani. Od 1346. do 1378. na tronu sjedi Karlo 4., istovremeno eki kralj i otac, te car i ouh SRC. Za njegove vladavine niu se same pozitivne stvari eka kulturno cvjeta, Prag doivljava preporod (Zlatni Prag), osniva se sveuilite, nadbiskupija, a i prve pivovare, simbol dananje eke.

15. Jan Hus i Husitski ratovi

Jedini vei problem (?) u vladavini Karla 4. bila je pojava Jana Husa, ekog reformatora, dekana prakog sveuilita, koji se alio s ostatkom eke na preveliki utjecaj Njemake. Htio je da esi u ekoj budu prvi kao i Francuzi u Francuskoj. Zalagao se za reformu Crkve siromatvo, Biblija na ekom, i osuda indulgencije (oprosta). 1415. ga je car SRC igmund Luksemburki pozvao na sabor u Konstanzi i tamo spalio kao heretika. To je izazvalo masovni ustanak eha protiv svega njemakoga, poznat kao Husitski ratovi (1420.-1431.). Nakon ak 5 kriarskih pohoda protiv husita (izmeu ostalih i radikala taboriana predvoenih Janom ikom), 1431. postignut je sporazum umjerenih husita i igmunda.

16. Bizantsko Carstvo za dinastije Komnena, Angela i Paleologa

Poetkom kriarskih ratova na bizantsko prijestolje zasjeda zadnja velika bizantska dinastija Komnen. Prvi vladar, Aleksije 1. Komnen, zapoinje zadnji uspon bizanta pobjedom vojne nad civilnom aristokracijom i nizom upravnih i vojnih reformi. Ratovao je s Normanima, Peenezima i Rakom, a suzbio je i Selduke (zapoevi kriarske ratove). U 12. stoljeu dolazi Emanuel Komnen, koji pokree ratove za obnovu Rimskog Carstva, te okupira dijelove Hrvatsko-Ugarske Drave (juno od Krke, Bosnu, Srijem, Dalmaciju), koji nakon njegove smrti opet padaju u nae ruke i Bizant ih vie ne dira. Smjena dinastije nastupila je 1185. dolaskom Angela na vlast, no ni oni nisu puno ojaali Bizant 1204. kriari su uli u Carigrad, sruili Alekseja Angela s prijestolja i pretvorili Bizantsko Carstvo u 4 drave: Latinsko Carstvo, Solunska Kraljevina, Atensko-Tebansko Vojvodstvo i Ahajska Kneevina. Tradicija Bizantskog Carstva uspjela se odrati kroz osnivanje Nikejskog i Trapezuntskog Carstva u Maloj Aziji, i iako je 1261. Mihajlo Paleolog doao i obnovio Bizantsko Carstvo pod dinastijom Paleologa, ono nikad nije imalo veih uspona sve do svog kraja 1453. 17. Pojava hereze uzroci i posljedice

Hereza je bilo od samih poetaka kranstva, jo u Rimskom Carstvu (arijanizam). Uzroka za javljanje u srednjem vijeku itekako je bilo, od drutvenih do teolokih. Drutveno gledano, stroga klasna odreenost feudalizma, kriarski ratovi i pojava novog graanskog stalea koji je sam tumaio sebi vjeru su meu uzrocima hereza. Teoloki, poela se javljati teoloka misao, otvarala su se sveuilita (npr. Bologna) gdje su se ljudi odmicali od istinskog tumaenja Kristove rijei. Budui da je Crkva u srednjem vijeku bila alfa i omega svaijeg ivota, uskoro se poela bogatiti, imati prevelike zahtjeve, okoritavati se prodajom oprosta (simonijom), to je jo vie udaljavalo vjernike u herezu. Zbog toga su izmeu 10. i 13. stoljea na povijesnu pozornicu doli mnogi katari, bogumili, patareni i dr. Svojim dualistikim principima dobili su dosta poklonika. Posljedica je, naravno, bila gnjev Crkve 1215. na 4. Lateranskom koncilu odlueno je da biskupi progone i sude svim hereticima poetak inkvizicija.

18. Katari

Katari su djelovali od 11. do 13. stoljea, i bili su najrasprostranjeniji od svih hereza. Temeljili su se na vjerovanju da je Sotona stvorio svijet, a da je Bog poslao anela Isusa da nas spasi. Kritizirali su Crkvu i nazivali je Sotoninom. ivjeli su u askezi, suzdravajui se od svih uitaka. Zbog (dobre) ideologije i emocionalne obojenosti, proirilo se i meu obrazovanima i meu nepismenima. Kroz cijeli svijet imali su razne oblike Albigenzi (fr), Patareni (it), Krstjani (bih), Bogumili (bug,mak).

19. Inkvizicija

Nakon 4. lateranskog koncila utvrena su posebna crkvena protuheretika sudita inkvizicije, kojima su prvotno zasjedali biskupi. Takav princip, gdje tragaju biskupi, a sudi svjetovna vlast ima tzv. biskupska inkvizicija, stvorena 1184. Papinska ili Rimska inkvizicija bila je ona gdje su sudili posebni papini poslanici (u 13. st. dominikanci). Osnovana je 1232., a budui da Crkva nije podravala prolijevanje krvi, samo bi ih davili ili palili. Najozloglaenija je svakako bila panjolska, osnovana 1482., koja se sastojala od 7 inkvizitora na elu s Torquemadom koji su po Pirinejskom poluotoku naganjali sve koji im nisu bili po volji (heretike, idove, muslimane, protestante), a kasnije bi ih brutalno muili.

Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

1. Dolazak Arpadovia na vlast

Nakon odlaska slabog kralja Stjepana 2. Trpimirovia s vlasti 1091. u Hrvatskoj vlada bezvlae. Jelena Lijepa, ena biveg hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira poziva svog brata, ugarskog kralja Ladislava Arpadovia, da doe na vlast. On dolazi, osniva biskupiju u Zagrebu, no zbog uleta Peenega u Maarsku mora se vratiti kui. Prije odlaska, na prijestolju ostavlja neaka Almoa, a 1093. je na prijestolje u Hrvatskoj (Knin) doao Petar Snai, posljednji hrvatski kralj Hrvatske. No u bitci na Gvozdu 1097. koju je zapodjenuo s Kolomanom (Ladislavovim drugim nasljednikom) Petar umire i Koloman dolazi na vlast. Dolaskom Ladislava, Almoa i Kolomana zapoinje razdoblje vlasti Arpadovia.2. Osnivanje zagrebake biskupije

Pri dolasku u Slavoniju, 1094., Ladislav Arpadovi u Zagrebu osniva biskupiju, a za biskupa dovodi ekog redovnika Duha. Biskupijom je elio ojaati svoju vlast u Slavoniji. Zagrebaka biskupija bila je podreena nadbiskupiji u Ostrogonu. Utemeljena je na temeljima nekadanje sisake biskupije. Odmah je poela i gradnja nove katedrale (ili prvostolnice), i to na istom mjestu gdje je i dananja zagrebaka katedrala. Istovremeno je osnovan i Kaptol. 3. Osnivanje personalne unije

Nakon bitke na Gvozdu Koloman se 5 godina dogovarao s hr. plemstvom. Napokon je 1102. potpisana Pacta Conventa (zakljueni ugovor), kojim su predstavnici 12 hrvatskih plemena pristali priznavati Kolomana kao kralja. Imali su vojnu obvezu prema kralju, ali su bili osloboeni plaanja danka. On je obeao da e Hrvatsku drati kao odvojenu kraljevinu koja e biti pod vlau bana koji e biti podloan maarskom kralju. Time je stvorena personalna unija Hrvatske i Ugarske, tj. Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Iste godine (1102.) se oenio Buzilom i okrunio za hrvatskog kralja u Biogradu. 4. Andrija 2. Andrija 2. je bio hrvatsko-ugarski kralj koji je vladao od 1205. do 1235., nakon oca Bele 3. Narod ga nije volio jer je bio pomalo glupav i nije donosio pametne odluke. Poto-poto je htio poi u kriarski rat, a kad mu je usfalilo novaca za isti pohod, odrekao se Zadra u korist Mleana, tj. platio im Zadrom za prijevoz. Otiao je u taj kriarski rat, no nita vanog nije napravio. Vratio se kui i naao dravu u rasulu, naime, pobunilo se nie plemstvo. Andrija je 1222. moro potpisati Zlatnu bulu kojom se bitno ograniila njegova vlast. Za vrijeme Andrije takoer nastaje prvi slobodni kraljevski grad, Varadin, 1209. godine.5. Bela 4. (stvaranje slobodnih kraljevskih gradova)Bela 4. (1235. 1270.) pokuao je obnoviti kraljevsku vlast. No ta njegova nastojanja omela je provala Mongola 1241. 1242. koja je izazvala katastrofalna razaranja kraljevstva. Bela je pred njima pobjegao prema jugu, sakrivi se 1242. u Zagrebu (zbog toga Gradec dobiva titulu slobodnog kraljevskog grada), a kasnije i u Splitu, Trogiru i na otocima. Kada su se Mongoli povukli Bela 4. posveuje se obnovi svojih zemalja. Vaan dio te obnove bilo je poticanje velikaa da grade kamene, utvrene gradove (burgove) s vojnim posadama koji bi branili zemlju ako Mongoli ponovo napadnu. Potiui to, poeo je gradove oduzimati vlasti feudalaca i podvrgavati ih samom sebi, time ih inei slobodnim kraljevskim gradovima. Takvi gradovi su bili Varadin (1209.), Vukovar, Virovitica, Petrinja, Samobor, Krievci, Gradec (najsamostalniji) i sl. Kraljevski gradovi bili su podvrgnuti kralju, a imali su pravo na samoupravu (biranje suca i uprave). Zlatnom bulom iz 1242. Gradec se obvezao da e o svom troku sagraditi zidine oko grada.6. Ludovik 1. & ratovi s Venecijom

Nakon to je stabilizirao plemstvo, Ludovik je htio osvojiti Dalmaciju i vratiti ju pod ug.-hr. krunu i zato je poveo dva rata protiv Venecije. Prvi (1345.-1346.) bio je namijenjen osloboenju Zadra od mletake vlasti, ali je bio i neuspjean i zavrio 8-godinjim primirjem. U drugom (1356.-1358.) Ludovik u suradnji s Genovom napada samu Veneciju i pobjeuje! Mirom u Zadru (1358.) mletaki se dud odrekao svih prava na Dalmaciju, titule knez Dalmacije, te je predao sve gradove od Cresa do Draa. No Venecija se nije pridravala odredbi Mira u Zadru (zauzela je Kotor, ibenik i Rab) pa se dogodio jo jedan rat koji je zavrio Mirom u Torinu 1381., kad je mletaki dud opet pristao potovati odluke mira u Zadru te plaati godinji danak od 7000 dukata!7. Krvavi sabor krievaki

Nakon to je igmund izgubio bitku s Turcima kod Nikopolja 1396. godine, nije se uope znalo je li iv. Zato su plemii opet htjeli na prijestolje staviti Ladislava Napuljskog. No 1397. se igmund vraa i saziva slavonsko plemstvo na sabor, 27.2.1397., u crkvi sv. Kria u Krievcima, obeavi da se nee nikome osveivati. Naravno, osvetio se i sve je pristae pobune poklao, ukljuujui i bana Stjepana Lackovia, a zato taj sabor nosi ime Krvavi sabor krievaki. Taj dogaaj pokrenuo je masovno ogorenje pobunjenika.8. igmund Luksemburki

igmund je bio prvi (i jedini) hrvatsko ugarski vladar iz dinastije Luksemburg, a doao je na vlast enidbom 1385. za kraljicu Mariju. 1387. je slubeno postao hrv.-ug. kralj. Znaajan je jer je uguio pobune plemstva (sasvim ih je porazio 1395. kod Dobora) koje se bunilo protiv pretendenata na prijestolje, jer su imali vlastite elje i zamisli oko toga. Taj pokret je poznat kao protudvorski. Uskoro mu umire Marija, a on se eni Barbarom Celjskom, koja je u nas poznatija kao Crna kraljica s Medvedgrada. U to doba, Turci su provaljivali na Balkan, pa se igmund s njima sukobio u bici kod Nikopolja 1396., koju je naalost izgubio. Po povratku iz bitke, naao je plemstvo u pobuni pa je u pokuaju mirenja sazvao sabor u Krievcima, gdje je ubio sve pobunjenike, zajedno s bivim banom Stjepanom Lackoviem. Taj dogaaj potaknuo je opu pobunu u Hrvatskoj i Bosni, predvoenu Hrvojem Vukiem, koju igmund nije mogao slomiti koliko god se trudio. Bosanski velikai su ga ak 1401. uhitili i zatvorili, no on se ubrzo izvukao. Dok ga nije bilo, velikai su opet(!) izabrali Ladislava za kralja, ali to nije smetalo igmunda da 1408. sakupi veliku vojsku i uz papin blagoslov krene u rat protiv Bosne. Bosancima je svrgnuo kralja Stjepana Ostoju i doveo Tvrtka 2. Tek tada je cijela Hrvatska priznala igmunda za kralja. Nakon toga je Ladislav Napuljski predao svoja prava na Dalmaciju za 100.000 dukata Veneciji, a igmund je da bi vratio Dalmaciju vodio Prvi mletaki rat (1411-1413) i Drugi mletaki rat (1418-1420), ali bezuspjeno. U prvom gubi ibenik i Skradin, a u drugom Split, Trogir, Korulu, Bra i Hvar. Na kraju je u naem posjedu osao samo Senj, Omi i Poljica, a na sjeveru Krk. 9. Ladislav Napuljski

Ladislav je bio hrvatsko-ugarski kralj koji je malo dolazio, malo odlazio s vlasti. Bio je sin Karla Drakog, takoer nesuenog kralja. Bio je konkurent igmundu jo od vladavine kraljice Marije, a imao je potporu dijela plemstva u tome. Bio je lan anuvinske loze, no nije dugo vladao u hrvatskoj. 1403. je okrunjen za kralja nakon to je plemstvo stalo uz njega nakon krievakog sabora. Osvojio je natrag Zadar, Split, Trogir i ibenik i narod ga je privolio. No nije ostao dugo, brzo se vratio u rodni Napulj, a titulu hercega dao je Hrvoju Vukiu Hrvatiniu i predao mu Split i otoke na upravu. Vidjevi da se nikako nee moi odrati na vlasti jer je sve vie ljudi prelazilo na stranu protukralja, jaeg igmunda, odluio je izvui se tako da proda Dalmaciju Mleanima. 1409. je to i napravio, za 100 000 dukata. Kad se proulo da je Ladislav prodao Dalmaciju, Zadrani su istjerali njegovu vojsku i sami se podvrgli Mleanima, i uskoro su svi dalmatinski gradovi (naravno, osim Dubrovnika) priznali mletaku vlast.10. Matija Korvin & turska osvajanja

Godine 1459. Srbija je potpuno pala pod tursku vlast, a zatim je doao red na Bosnu. Tu je vladao Stjepan Tomaevi. Kralj se uzdao samo u pomo pape i kralja Matijaa. Ali, dok je Matija bio u pregovorima s Fridrikom 3., upao je Mehmed 2. 1463. u Bosnu i pokorio ju. Slobodna je ostala jedino Hercegovina gdje je vladao Stjepan Vuki. Matija je 1463. oslobodio Jajce i tamo stvorio Jajaku Banovinu, a iduih godina i svu Bosnu. Tada je osnovao i Srebrniku banovinu. 1469. Jajakoj i Srebrnikoj banovini dodao je Senjsku kapetaniju i time oblikovao korvinski sustav protuosmanlijske obrane koji je sprijeio osvajanje hrvatskih zemlja i odgodio njihovo ukljuivanje u Osmansko Carstvo.11. Matija Korvin & kultura

Matija je odgojen po humanistikom obrazovanju, u Italiji, i bio je fasciniran talijanskom renesansom, to je uvelike doprinijelo razvoju gradova u kraljevstvu. Budim, Stolni Biograd i Viegrad su samo neki od gradova koji su doivjeli preporod. Izvrio je pravne, obrazovne i zdravstvene reforme po cijeloj dravi. Bio je poznat kao veliki mecena, njegov dvor gostio je umjetnike iz cijele Europe. Meu njima najpoznatiji bili su svakako Hrvati Ivan esmiki (Janus Pannonius) i Ivan Vitez od Sredne. Njegova knjinica, Bibliotheca Corviniana, bila je, nakon Vatikanske, najvea povijesna, filozofska i znanstvena biblioteka na svijetu. Osnovao je prvo sveuilite u kraljevstvu, ali i prvu tiskaru!12. Bitka na Krbavskom polju (+ posljedice)Krbavsku bitku vodile su 9. 9. 1493. godine hrvatsko-ugarska i osmanlijska vojska. Turke je predvodio bosanski sandak-beg Hadum Jakub-paa, a Hrvate hrvatski ban Emerik Derenin, uz pomo Ivana i Bernardina Frankopana. Osmanske provale u Hrvatsku poele su jo 1468. i trajale su sve do primirja 1490. No nakon isteka primirja, Turci su opet napali. Na Krbavskom polju je hrvatska vojska teko poraena, brojni plemii su umrli, a ban Derenin je zarobljen i odveden u Carigrad, a zamijenio ga je ban i veliki vojskovoa Petar Berislavi. Krbavska bitka predstavlja prekretnicu, kraj jednoga i poetak novog doba. Ona je bila posljednji pokuaj bosanskog i hrvatskog plemstva da se samostalno, bez pomoi ugarskog ili nekog drugog stranog vladara odupru Turcima. Hrvatsko plemstvo poslije Krbavske bitke, slabo i osiromaeno, vie nije bilo sposobno pruiti jai otpor a Turcima je stvoren prostor za daljnja napredovanja preko Like ka Europi. Krbavskom bitkom je izgubljen veliki dio ljudi to je bio poetak demografskog osiromaenja Hrvatske. Krbavska je bitka oznaila propadanje cjelovitosti hrvatskih zemalja, jer nakon Krbavske bitke Hrvatska nije vie zemljopisno skladna, kao to je zapravo bila u 14. i 15. stoljeu. Krbavska bitka je bila na neki nain uvod u Mohaku bitku i poraz ugarsko-hrvatsko kraljevstva i razlog dolaska Hrvatske u sastav Habsburke monarhije, ime je neposredno odreena i budunost hrvatskog naroda do, onak, nedavno.13. Bitka na Mohakom polju (+ posljedice)Mohaka bitka je bitka koja se 29. 8. 1526. godine odigrala na Mohakom polju izmeu Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i Osmanskog carstva. Hrvatsko-ugarske snage, predvoene kraljem Ludovikom 2. Jageloviem, pobijeene su od strane osmanske vojske predvoene sultanom

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Sulejman_I."Sulejmanom 1. Velianstvenim

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Sulejman_I.". Unato pobjedi Turci nisu uspjeli pokoriti itavu Ugarsku. Premda su provalili u Budim, ubrzo su se morali povui. Ipak, ova je bitka oznaila kraj moi Ugarskoga kraljevstva. eka je pripala Ferdinandu I. Habsburkom

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ferdinand_I.%2C_car_Svetog_Rimskog_Carstva". U Hrvatskoj i Ugarskoj rasplamsale su se dinastike borbe izmeu pristalica Habsburgovaca i pristalica Ivana Zapolje

HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Zapolja". Konano je Hrvatski sabor u Cetingradu 1. 1. 1527. izabrao Habsburgovca Ferdinanda I. za hrvatskog kralja. Borbe e se nastaviti kroz dva sljedea stoljea to e osiromaiti zemlju, potaknuti selidbe stanovnitva prema zapadu te kasnije dovesti do znatnog mijeanja stanovnitva u opustoenim krajevima. Pokoreno stanovnitvo iz straha i nesigurnosti bjei, formira se hrvatska dijaspora, a Turci na osvojenim podrujima naseljavaju Vlahe. 14. Najvaniji porezi i monete

Kao i drugdje, kolon, tj. teak imao je odreene obveze. Prema dravi imao je zemaljski porez (tzv. kunovina, marturina ili dimnica), kraljevski porez (tzv. riz ili dika) te obvezu javnih radova (tlaka). Prema feudalcu imao je uobiajenu radnu, naturalnu i novanu rentu. Ovisno o razdoblju, pojedine rente su bile vie ili manje zastupljene poetkom razvijenog srednjeg vijeka radna, pa zatim naturalna, a do 15. stoljea bila je ustaljena novana renta, a taj prelazak zovemo komutacija. Na kraju, prema Crkvi su imali obavezu naturalne rente, tj. desetine svih uroda (vina, stoke i itarica). U gradovima je bilo jo davanja ulaznice za gradove zvale su se tridesetnice ili harmice, plaale su se razne luke pristojbe i carine, a ukoliko je sluajno kralj odluio posjetiti grad, graani su to trpjeli o svom financijskom troku i to se zove zalaznina. to se tie moneta, glavni novac po kojem se odreivala vrijednost bila je marka. 1 marka vrijedila je 200 denara, tj. 200 grama srebra. Prve kovnice novca imao je ve Andrija 2., dok je prvi autohtoni hrvatski novac bio banalis, tj. banovac ili banski denar. Svake godine, stari novac zamjenjivao se za novi u omjeru 3:2.15. Podjela hrvatskog plemstva

Plemstvo je bilo najvii sloj hrv. srednjovjekovnog drutva (iznad graana, seljaka, kmetova i robova). Uobiajeno se plemstvo dijelilo na visoko plemstvo, tj. velikae, bilo crkvene ili svjetovne, te srednje i nie plemstvo (tzv. nobiles). Ispod njih bio je sloj slobodnih ljudi graana, libera (slobodnih seljaka, vlasnika posjeda) i libertina (slobodnih seljaka bez posjeda), a na dnu drutvene ljestvice bili su kmetovi, neslobodno stanovnitvo koje je radilo ili kod kralja (tzv. udvornici), ili kod plemia na imanjima (klasini kmetovi) ili na imanjima Crkve (tzv. predijalisti). Stepenicu ispod njih nalaze se robovi, ostaci starog naina ivota. No njihov broj polako se smanjivao, a do 13. stoljea, slobodni seljaci su sainjavali veinu drutva.16. Velika seljaka buna 1573

Godine 1573. nakon to su se uzalud alili caru i banu na zlodjela stranih plemia, stubiko-susedgradski seljaci su u znak protesta prestali plaati nerazumne poreze. Zato je jedan od najgorih plemia Franjo Tahy poslao svoje naoruane plaenike, ali su ih seljaci s orujem spremno doekali. Zbog toga je Hrvatski sabor seljake proglasio izdajicama domovine, na to su oni odgovorili sveopim ustankom protiv feudalnih gospodara. Za vou bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije zvan Matija). Seljaci su napravili program po kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljaku vladu, koja e voditi brigu o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka. Gubec je sa svojim prijateljima Ilijom Gregoriem, Ivanom Pasancem, Ivanom Mogaiem i drugima podigao seljake na ustanak u sijenju 1573. Pokret seljaka brzo se proirio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava u Hrvatskoj i Sloveniji. Feudalna vojska je brzo slomila bunu. Tako je ve 5. 2. 1573. kod Krkog seljake porazio kapetan umberakih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je podban Gapar Alapi razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca. Jedino su ostali neporaeni Gupevi pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod Stubikih Toplica, koje je 9. 2. 1573. napala plemika vojska pod vodstvom Gapara Alapia. Iako su seljaci bili loe naoruani i bez konjanitva, pruili su tako estok otpor, da se nije znalo tko e pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomo. Gubec je nakon bitke zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 14. 2. 1573.17. Romanika i gotika skulptura u Hrvatskoj

Nema mnogo primjera srednjovjekovne skulpture u Hrvata, no ono to je sauvano je lijepo. Rekli bismo, jako lijepo. Od romanike (13.st) skulpture sauvani su veinom dijelovi zgrada, posebice portali i vrata. Meu najkrasnijim i velebajnijim su vrata stare splitske katedrale, koje je 1214. u drvu izradio majstor Andrija Buvina, sa 28 biblijskih motiva. Nita manje vrijedan po krasoti i bajnosti je portal trogirske katedrale kojeg je 1240. izradio velikan hrv. skulpture, majstor Radovan. Od gotike (14- 16.st) skulpture takoer nemamo mnogo primjera, osim ouvanog portala sv. Marka u Zagrebu, najveeg gotikog portala, te 72 glave Nikole Firentinca (u smislu da ih je on napravio, a ne da su njegove glave, jer to bi bilo glupo) koje krase ibensku katedralu. 18. Romanika i gotika arhitektura u Hrvatskoj (primjeri)Dok je srednji vijek siromaan skulpturom, arhitektura je u srednjem vijeku cvala. U Hrvatskoj iz razdoblja romanike (13.st) imamo sauvane brojne crkve, od kojih su najouvanije katedrale u Senju, Krku, Trogiru, Rabu, Zadru (Sv. Stoija) itd. Dvije najljepe i najmonumentalnije bile su one u Zagrebu i Dubrovniku, no obje su naalost unitene zagrebaka u provali Tatara/Mongola, a dubrovaka u potresu 1667. godine. Romanika je izraenija u Dalmaciji, zbog velikog utjecaja Italije. No nisu samo crkve graene romanikim stilom, postoje i prijelazne graevine, poput samostana, ali i profane zgrade dvorci, palae, kule, utvrde itd. Gotika (14-16.st) je takoer ostavila traga u Hrvatskoj, a sakralne graevine su ratrkane po cijeloj zemlji crkva sv. Dominika u Trogiru, katedrala sv. Jakova u ibeniku (djelo jednog od najveih romaniko-gotikih majsotra Jurja Dalmatinca), pavlinska crkva u Lepoglavi, franjevake u Poezi, Iloku i Zagrebu. Svjetovna arhitektura jako je zastupljena u Dubrovniku, gdje su ouvane brojne palae (palaa Sponza), upravne zgrade (npr. Kneev dvor), zdenci i fontane (dvije Onofrijeve esme) itd.19. Obiljeja Crkve bosanske

Crkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni, nastala u srednjem vijeku, ojaala u 13. stoljeu, a nestala pod Osmanlijama. To je bila jedina heretika crkva koja je uspjela postati dravnom crkvom. Pripadnici Crkve bosanske su se zvali krstjani

HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Krstjani&action=edit", patareni ili bogumili, kako gdje. Dio otpora Crkve bosanske je vjerojatno bio vezan sa politikom; tokom 14. st katolika crkva je smjestila Bosnu pod maarskog biskupa i mogue je da je jedan motiv za raskol bila elja za nezavisnou od maarske dominacije. Imala je vlastitog biskupa, a liturgija je bila na slavenskom. Biskup se zvao djed, i imao je vijee od dvanaestero strojnika. Samostani su im se zvali hie, a na elu hie stajao je gost. Potovali su kranske obrede, ali su prihvatili i dualizam. Krstjani kranima nisu bili ba omiljeni, pa je igmund 1408. ak poveo kriarski rat protiv njih, a Stjepan Toma je elio smanjiti njihov utjecaj. S vremenom su se ili razbjeali u Hercegovinu, ili su preli na Islam. 20. Kranstvo u Bosni

Kranstvo jest bilo u nekom dijelu zastupljeno u Bosni, kao i, zapravo, skoro svuda u svijetu, no u Bosni je bilo malo drugaije jer su bili drito na granici zapadno Kranstvo, istono Islam. Eh. Pape su rjeenje problema vidjele u tome da u Bosnu alju misionare-inkvizitore. Tako papa Grgur 9. oko 1230. alje Dominikance, a papa Nikola 4. oko 1291. Franjevce, koji su tamo osnovali bosanski vikarijat. Sve do 18. st. franjevci su ostali jedina katolika i hrvatska vjerska zajednica u Bosni. Bavili su se prosvjetom, zdravstvom, ouvanjem narodnog jezika i kulture, i to je zapravo ouvalo hrvatski narod u Bosni. Mnogi bi mislili da je dolaskom Osmanlija 1463. kranstvo u Bosni nestalo Ali ne! Varate se! Mehmed Osvaja dao je franjevcima povelju zvunog imena Ahd Nama, kojom je zapravo odredio da ih nitko ne smije dirati inae ima posla s njim. Zanimljivost Ahd Nama je prvi poznati dokument o ljudskim pravima u povijesti. Eto, to bi bilo to, vie-manje.21. Antemurale Christianitatis

1519. sazvao je papa Lav 10. sabor u Rimu, na kojem je skradinski biskup Toma Niger oajniki molio za pomo u borbi protiv Turaka i o velikim mukama koje Petar Berislavi trpi borei se s njima. Papa Lav je ve prije pomagao Hrvatima, a na tom saboru je sveano izjavio: "Glavar Katolike Crkve nee dopustiti da propadne Hrvatska, najvri tit i predzie kranstva". Taj naziv dobili smo jer smo, geografsko-povijesno gledano, na neki nain zaustavili strelovit prodor Turaka dalje u Europu. Nismo ih uspjeli zaustaviti, ali smo ih oslabili i privremeno im oteali prodor. No, vano je pripomenuti, taj naziv prisvajaju si i razne druge zemlje, poput Maarske ili Austrije, i djelomino su u pravu, tako da se ne smijemo umisliti. 22. Reliquiae Reliquiarum

Nakon to je Biha pao 1592. godine, samo su mali dijelovi Hrvatske ostali slobodni. Hrvatska je spala na mali djeli omeen Varadinom, Koprivnicom, Rijekom i Senjem. Preostalih 16,800 km nazivano je Reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae (Ostaci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva). Turska je vojska doivjela svoj prvi veliki poraz u Hrvatskoj bitkom kod Siska 1593. godine. Izgubljena su podruja postupno vraena, osim velikog dijela dananje Bosne i Hercegovine.Velika zemljopisna otkriaSvijet u osvit novog dobaKinaRazdoblje do Mongola 3. stoljee dinastija Han ujedinjuje kinu u Kinesko Carstvo, kojeg dinastije Tang i Song jako ojaaju i ire gospodarski napredak veinom zbog brojnih tehnikih otkria 105.g papir (proizveo ga je Caj-Lun)

7. stoljee tisak 8. stoljee barut 11. stoljee kompasKina pod Mongolima 13. stoljee dok vlada dinastija Juan, Kinu zauzimaju Mongoli 1215. zapoinju osvajanja Dingis Kana 1279. zavravaju osvajanja Dingiskanovog unuka Kublaj Kana iako je drava sigurna i vrsta, razdoblje mongolske vlasti je za Kinu razdoblje ekonomskog i kulturnog zastoja 1274. na dvor Kublaj Kana dolazi Marko Polo 1368. Hung-Vu organizira ustanak protiv Mongola i postavlja dinastiju Ming tek tada zapoinje pravi procvat Kine ( kultura, urbanizam, znanost, ma sve! procvat religije Taoizam i KonfucijanizamMongoli kao takvi

Dingis Kan (1155.-1227.) ujedinjuje mongolska plemena po Aziji u Mongolsko Carstvo, s prijestolnicom u Karakorumu 1240. Batu Kan ih dovodi u Europu

izmeu Dnjepra i Odre organiziraju dravu Zlatna Horda odatle pustoe po Europi (1241/2. razaraju Ugarsku i Hrvatsku)

sredinom 13. stoljea drava im se raspad na kanate Timur Lenk organizira Mogulsko Carstvo - ukljuuje Irak, Perziju, Afganistan i sjevernu IndijuJapan 12.-15. stoljee vlada klan Minamoto sa sjeditem u Kamakuri drutvo se organizira strogo feudalistiki, hijerarhijski, kao u Europi prijestolnica je bila Kyoto posebno su bili dobri u pomorstvu i pomorskoj trgovini car je postojao, ali je imao samo formalnu vlast

vladala je aristokracija ( veleposjednici i vojskovoe zvani oguni (kao set noeva)

ogunat razdoblje u kojem oguni vladaju uz pomo svojih vitezova (Samuraja) 13. stoljee i u Japan prodiru Mongoli, ali je velika oluja unitila mongolske brodove ( oluju (tj. boanski vjetar) su zvali Kamikaze 16. stoljee Portugalci im donose vatreno oruje i KranstvoIndija

4. tisuljee prije Krista prvi poznati stanovnici su tamnoputi Dravidi gradovi Mohenjo Daro i Harappa 2. tisuljee prije Krista Dravide pokoravaju indoeuropljani Arijci, kasnije prozvani Hindusima stvaraju male dravice sa samostalnim vladarima strogo klasno drutvo podijeljeni u kaste Brahmani sveenici

Katrije ratnici

Vajije ratari, stoari, trgovci, obrtnici

udre sluge, seljaci bez zemlje

Parije, tj. Nedodirljivi smatra ih se nevrijednima jer rade prljave poslove istai WC-a, smetlari, itd. doputeno ih je i tui vjera Brahmaizam i kasnije Hinduizam jezik Veda (vjerskih knjiga) bio je Sanskrt u 6. stoljeu preuzimaju Budizam Indija je pod stalnim pritiskom osvajaa Arapa, Turaka Selduka, Mongola svi onu upadaju i donose svoje kulture i jezike, pa tako

1206. Arapi osnivaju Delhijski sultanat 1398. Timur Lenk osniva Mogulsko Carstvo 1401. Zapadna Indija se osamostaljuje kao Ahmad Abad zbog upada naroda, Indija u 15. stoljeu ima 3 vjere budizam, islam i hinduizam (tradicionalna vjera)

Civilizacije pretkolumbovske Amerike

ljudsko naseljavanje Amerike traje od 40.-10. tisuljea prije Krista preko Beringovog prolaza dolaze na kontinent dva glavna civilizacijska podruja

Srednja Amerika ( Olmeci, Tolteci, Azteci, Maje

Juna Amerika ( Inke

Olmeci najstarija civilizacija koja nastanjuje Meksiki zaljev izmeu 900. i 400. pr.Kr. ima arheolokih ostataka, no jezik i pismo nam nisu poznati kamene skulpture velike kamene glaveTeotihuacan grad Teotihuacan najvei grad antike Sjeverne Amerike, ali nepoznate kulture piramide i hramovi Suneva piramida, Aleja mrtvih, Hram Mjeseca

Tolteci

vladaju iz grada Tule izmeu 950. i 1150. godine vjera kult boga QuetzalcoatlaAzteci

vladaju iz grada Tenochtitlana od 1325. do 1521. godine

Tenochtitlan je bio grad sagraen na otoku usred ogromnog jezera Texoco unitio ga je Hernn Corts oko 1519. u to doba kad ga je unitio, bio je nakon Pariza, Venecije i Istanbula najvei grad na svijetu jezikom i obiajima nasljeuju Tolteke obiaj prinoenja ljudskih rtava za vrijeme blagdana do 80000 rtava dnevno

Maje nasljeuju kulturu Olmeka na poluotoku Yukatanu najdue traju od 1000.g.pr.Kr do 1460. vrhunac izmeu 300. i 700. prijestolnica svih feudalnih gradova-drava bio je Chichen Itzu umjetnost velike kamene skulpture

znanost imali razvijen kalendar, poznavali astronomiju

religija rtvovanje ljudi vrhovno boanstvo pernata zmija Quetzalcoatal vrlo bitno

jedina srednjoamerika kultura sa u potpunosti razvijenim pismom slikovno pismo od 650 znakovaInke

civilizacija June Amerike Peru, Bolivija, ile, Ekvador teokratska drava vlada bog Sunce, a sin boga Sunca je zemaljski vladar

glavni grad bio je Cuzco, s utvrdom Machu Pichu (dananji Peru) pismo Quipus zapisivali su stvari vezanjem voria na pagice koje zu zvali quipus

razvijena medicina poznavali su kirurke zahvate konkvistador Francisco Pizarro unitava Carstvo Inka

Vrijedno spomenuti

oko 1000. godine skupina Vikinga iz Europe osniva svoju koloniju na sj.am. otoku Newfoundlandu, 500 godina prije dolaska Kolumba

Velika zemljopisna otkria Tko? panjolci i Portugalci

to? pa otkrie Amerike i inih dijelova svijeta Kada? 15. stoljee Zato? Europa gubi trgovinu (pogotovo zainima), trae se novi putovi za Indiju Kako? isto od Arapa dobivaju znanje o kartografiji i navigaciji

Portugal

Henrik Pomorac 1475. prelazi ekvator, oplovio zapadnu Afriku Bartolomeo Diaz 1487. dolazi do Rta Bura, daje mu ime Rt Dobre Nade pa se vraa Vasco da Gama 1497. prelazi Rt Dobre Nade 1498. dolazi u Calcuttu 1499. dolazi nazad u Lisabon

da Gamin put je bio jedini nain stizanja morem do Indije sve do izgradnje Sueskog kanala 1869. posljedice osnovane utvrde du obale istone Afrike i Indije

trgovina s Molukim Otocima (zvani Otoci zaina), ri Lankom i Indonezijom 1500. zalutala portugalska ekspedicija sasvim sluajno otkriva obalu Brazila i tamo osniva prve kolonije

Lisabon postaje glavna europska luka uvoz svile, zaina, porculana i jo kojeega

mijenja se gospodarstvo Portugala manje poljoprivrede, vie trgovine slabi domaa proizvodnja Portugala jer se sve uvozi

panjolska zapravo panjolci nisu nita sami otkrili, sve su za njih otkrili stranci Kristofor Kolumbo (1451.-1506.) enovski trgovac koji je na osnovi karata tvrdio da moe doi do Indije 3. kolovoza 1492. - sa 3 karavele (glavni se zvao Santa Maria) kree prema Indiji 12. listopada 1492. njegov mornar Rodrigo de Triana ugledao je kopno (( ovo je bilo milijunsko pitanje u Milijunau)

pristaju na otoie koje Kolumbo nazove San Salvador (danas Bahami), a naseljenike naziva Indijancima obilazi obalu idua 2 mjeseca otkriva Haiti i Kubu, a zatim se vraa u Europu 1493. - jo 3 puta ide za Ameriku

Amerigo Vespucci

uvjeren da Kolumbo nije otkrio Indiju nego novi kontinent povjerovao mu je jedna kartopisac koji je Kolumbova otkria na kartu zapisao kao America Ferdinand Magellan

portugalski moreplovac u panjolskoj slubi Iz panjolske kree, dolazi do prolaza izmeu Ognjene Zemlje i June Amerike (tzv. Magellanov prolaz)

1519. dolazi do Filipina, gdje ga Filipinci pojedu njegova posada nastavlja putovanje i u panjolsku se nakon 3 godine vraa samo 1 brod Viktorija dokazali su da je Zemlja okrugla

neugodne posljedice istraivanja prodor Europe u Ameriku unitavanje kultura i umjetnosti europska pohlepa za zlatom nove bolesti nasilna pokrtavanja (emu se izriito protivio Korulanin dominikanac Vinko Paletin)

straan odnos prema domorocima

najznaajniji istraivai Novog Svijeta nazivani su konkvistadorima Hernan Cortes unitio Azteke

Francisco Pizarro unitio Inke

16. stoljee Europljani zauzeli Floridu, Kal