2 Kolokvij Inteligentni transportni sustavi

8/22/2019 2 Kolokvij Inteligentni transportni sustavi

1/10

1

12. Informiranje putnika i vozaa

Posebni zahtjevi korisnika i interesi stakeholderavezani su za:

1.integraciju s postojeim mobilnim telekomunikacijskim sustavima druge i tree generacije(GSM i UMTS)

2.pruanje usluge na itavoj ruti putovanja, ukljuujui inozemstvo3.zatitu privatnosti korisnika4.unaprjeenje sustava plaanja usluge5.integraciju sa sustavom parkiranja odnosno P&R kapacitetima

6.zajedniko financiranje razvoja sustava ODI.

ITS uslugaputne informacije vozau (On-TripDriverInformationODI) jedna je od skupineusluga putnih informacija koja se realizira kao relativno samostalni sustav ili integrirano s

drugim informacijskim uslugama.

Svrha usluge ODI je pruiti kvalitetnu informaciju vozau (i putnicima) o prometnimuvjetima nakon kretanja na put.

Koristei te informacije, vozaili putnik u vozilu moe donijeti bolje odluke o ruti ili promjeninaina (moda) tako da ostavi osobni automobil na parkiralitu (P&Rfacility) i nastavi javnim

prijevozom.

Putne informacije vozau u pravilu se odnose na:1.uvjete na prometnici

2.nezgode i nesree na cesti3.posebne dogaaje (utakmice, trajk i sl.) koji utjeu na odvijanje prometa4.nastale promjene nakon to su dane predputneinformacije5.raspoloiva parkirna mjesta (P&R) nakon kojih se moe nastaviti putovanje javnim

prijevozom

6.alternativne rute i modovena mjestima njihova sueljavanja

7.atraktivna turistika ili zabavna dogaanja.

ITS skupina uslugaputne informacije(TravelInformationTI) obuhvaa:usluga predputnih putnih informacija,obavjetavanja u javnom prijevozu,rutiranjai navigacije osobnih vozila na putu do odredita.

U amerikoj ITS arhitekturi putne informacije nisu specificirane kao posebna skupina nego serazmatraju u okviru prvih triju skupina usluga:

I: Traveland TransportationManagement,

II: TravelDemandManagement,

III:PublicTransportationOperations).

Prema ISO-TICS specifikacijama i europskoj KAREN arhitekturi, putne informacije odreenesu kao prva skupina temeljnih ITS usluga:

1.predputneinformacije (Pre-tripInformation)PTI

2.putne informacije vozau i putniku (On-tripDriverInformation)ODI3.putne informacije u javnom prijevozu (On-tripPublicTransport Information)OPI

4.osobne informacijske usluge (Personal InformationServices)PIS

5.izbor rute i navigacija (RouteGuidanceand Navigation)RGN.


2/10

2

Efektivnost i efi kasnost PTI

Izravni uinci PTI sustava su (u zagradi su ocjene):1.smanjeno trajanje putovanja i manja ekanja (H)2.reduciranje stresnih situacija (M)

3.bolje planiranje putovanja (H)

4.poveana sigurnost (L)5.podrka promjeni moda i koritenju javnog prijevoza (M)6.poveanje osobne mobilnosti turista i posjetitelja (M)7.manja potronja goriva (L)8.smanjenje oneienja okolia (L)Recentna istraivanja provedena u londonskom telefonskom pozivnom sreditu pokazuju da:62 posto korisnika usluge ponaa se prema primljenim informacijama i preporukama5 posto korisnika preorijentira se na javni transport8 posto donese odluku da ne putuje (zbog oekivanihproblema).Veliku popularnost imaju Internet stranice koje pruaju stvarno vremenske prometneinformacije s kalkulacijom vremena putovanja do odreenih odredita, zrane luke i sl.

ITS usluga pred putnog informiranja (Pre-TripInformationPTI) prva je u funkcionalnom

podruju informiranja putnika (TravellerInformation-TIITS).

Svrha sustava PTI je pruiti korisnicima prije poetka putovanjakvalitetne aurne podatkeodnosno informacije koje e omoguiti donoenje bolje odluke o:nainu putovanjamodurutivremenu polaska, itd.Informacije se mogu odnositi na:

1.planiranje putovanja javnim prijevoznim sredstvima

2.stanje na cestovnim prometnicama

3.vremenske prilike (snijeg, kia, led, magla i sl.)4.mjesta mogueg parkiranja (P&R terminali)5.vozne redove u eljeznikom, zranom i vodnom prometu6.turistike i ugostiteljske sadraje7.korisne obavijesti vezane uz putovanje i dr.

Pred putne informacije su dostupne korisniku putem razliitih medija odnosnotelekomunikacijskih terminalnih ureaja:

1.inih/fiksnih telefona2.telefaksa i teleksa3.radija i televizije

4.RDS/TMC

5.raunala spojenog na Internet6.mobilnih (GSM) aparata i osobnih digitalnih pomonika(PDA)

7.javnog interaktivnog (elektronikog) kioska.


3/10

3

13. its terminali i suelja

Vrste

Primjeri transportnih terminalnih sustava i tranzitnih sustava su:

1.kolodvori i postaje u cestovnom prometu2.kolodvori i postaje u eljeznikom prometu3.zrane luke4.morske luke (vodne luke)

5.robno-transportni terminali

6.logistiko-distribucijski centri7.kurirski "hubovi"8.Park&Ridesustavi, itd.

Razlozi uvoenja

Uvoenje ITS funkcionalnosti u transportne terminalne sustave moe bitno podii razinu

performancii kvalitetu usluga to se moe mjeriti:1.veom produktivnou prijevoznika i davatelja terminalnih usluga2.smanjenjem ekanja i vremenskih gubitaka za putnike3.smanjenjem zaguenja prometnice4.poveanjem sigurnosti i zatienosti putnika i tereta5.veom udobnou putnika zbog njihove bolje informiranosti6.smanjenjem oneienja i buke.

Generalni model

I nput-outputmodel terminalnog sustava

Za sustavskiopis funkcija terminala koriste se input-outputdijagrami procesa prilagoenekonkretnom kontekstu.

Transportni entiteti (putnici, roba, informacije) te prometni entiteti (vozila i dr.) ine osnovneinputeu procese koji se odvijaju u terminalu.

Facilitatoriprocesa su odgovarajua infrastruktura, objekti i ureaji koji omoguujuobavljanje temeljnih i dodatnih funkcija terminala.

Izlaz iz procesa su ukrcana ispravna vozila s korisnim teretomte nepoeljni outputi: otpad,oneienja i dr. Proces mora biti voen odnosno kontroliran tako da se osigura odvijanjeeljenih transformacija inputau outpute.


4/10

4

Problem repova

14. Inteligentno upravljanje prometom

Definicija

Termin "upravljanje prometom" ne obuhvaa potpuno sadraj izvornog termina trafficand

transport management, no pojednostavljuje uporabu termina i izvedenice. "Menadment"

obuhvata:planiranje, organiziranje, voenje, kontrola. Upravljanje prometom (TM) odreujerazinu usluge (prvenstveno brzina) kojom se ponueni prometni volumen (PV) moe posluiti

na odreenoj prometnici (mrei). vm=f(Cm, PV, TM)tvmbrzina na mrei (prometnici)Cm

operativni kapacitet mrenih elemenataPV prometni volumenTMupravljanje prometomt

vremenski okvir promatranja.

Podruje djelovanja


5/10

5

Tipovi i posljedice zaguenja

U prometnim analizama razlikuju se dva osnovna tipa zaguenja:1.ponavljajue (predvidivo) zaguenje prometa

2.neponavljajue(nepredvidivo) zaguenje prometa.Nepovoljne posljedice zaguenjasu:1.produljenje vremena putovanja na odreenim dionicam2.povean rizik nezgoda3.poveana potronja goriva4.poveano oneienje okolia5.frustracije i stres putnika

6.agresivnost vozaa7.kanjenje urnih slubi8.poveani promet na sporednim cestama (koje za to nisu osposobljene)9.dulje vrijeme i vei trokovi dostave.

15. Inteligentno upravljanje prometom

Znaajke individualnog upravljanja

Individualno voenje podrazumijeva:zajedniko koritenje raspoloivih kapaciteta prema utvrenim pravilimarazmaci izmeu vozila ovise o individualnoj procjeni (vozaa, pilota, kapetana, itd.)prometni podaci se individualno prikupljaju i obrauju u realnom vremenuodluke su trenutane i nisu programibilne.

Centralizirano (automatsko) voenjepodrazumijeva:osiguranje ekskluzivnog koritenja kapaciteta prometnice (gdje nee biti ometanja drugih)razmaci izmeu vozila su predeterminiraniza sigurno odvijanje prometaprometni podaci se prikupljaju i obrauju u realnom vremenuodluke su programirane i korektivno djelovanje je incidentno.

Adaptivno upravljanje raskrijima

Na mreiraskrija gdje se promet regulira ne adaptivnimi nekoordiniranim svjetlosnim

signalima dolazi do nepotrebnih zaustavljanja i prekidanja prometnih tokova.

ITS rjeenje adaptivnog voenja prometnog toka poveava propusnu motako da se redoslijedodluivanja i trajanje ciklusa stalno prilagoava promjenjivim potrebama prometnog toka iuvjetima okruenja.

Efikasnost funkcioniranja sustava moe se pratiti:vremenskim gubicima (delays),veliinama reda ekanja,prosjenim vremenom putovanja zonom,rizikom nastajanja prometnih nezgoda,

maksimalnim individualnim ekanjem,maksimalnom duljinom reda oko raskrija, itd.


6/10

6

ok valovi


7/10

7

16.Lokacijske i navigacijeske usluge

Vrste navigacija sustava

Navigacijski sustavi vozila mogu se temeljiti na:

1. zemaljskim sustavima (koritenjem GSM, UMTS i drugih sustava)

2. satelitskim navigacijskim sustavima (GPS, DPPS, GLONASS, EutelTracs,Inmarsat i dr.)

koji omogucuju pokrivenost na onim podrucjima koja

zemaljski sustavi ne pokrivaju.

Vrste rutnih vodia

Pracenje i usmjeravanje (rutiranje) vozila i putnika preko mobilnih celijskih

telekomunikacijskih sustava postaje sve aktualnije zbog dinamickog razvoja i

dostupnosti tih sustava.

U zatvorenim prostorima (podzemnim garaama i sl.) odnosno gradskim ulicama gdje

je otean prijam elektromagnetskog signala koriste se dodatna tehnicka rjeenja -

inercijski sustavi i dr.

Integralna rjeenja rade na osnovi fuzije informacija (GPS, GSM, inercijalni, odometar,

kompas isl.

GPS

Global Positioning System (GPS, dosl. Globalni pozicijski sustav), ameriki

svemirskiglobalni navigacijski satelitski sustav.Omoguuje pouzdano pozicioniranje,

navigaciju i vremenske usluge korisnicima irom svijeta na kontinuiranoj osnovi u svim

vremenskim uvjetima, danju i nou, svugdje na Zemlji ili blizu nje, ondje gdje postoji

neometan kontakt s etirima ili vie satelita GPS-a.

DGPSDiferencijalna Global Positioning System (DGPS) je poboljanje Global Positioning Systemkoji koristi mreu fiksne, na tlu referentnih stanica za emitiranje razliku izmeu pozicijeoznaene satelitske sustave i poznati fiksnih pozicija. Te stanice emitiraju razlika izmeuizmjerene i stvarne satelitske pseudorasponi (interno izraunati) pseudorasponi i prijemnikstanice mogu ispraviti svoje pseudorasponi za isti iznos. Ispravak signal najee se emitiraju

preko UHF radio modem. Pojam se moe odnositi i na ope tehnike, kao i specifineimplementacije ga koristite. esto se koristi da se odnosi posebno na sustave u kojima re-emitirati korekcije iz zemaljskih odailjaa kraih raspona.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Globalni_navigacijski_satelitski_sustavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Globalni_navigacijski_satelitski_sustavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Globalni_navigacijski_satelitski_sustavhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Globalni_navigacijski_satelitski_sustav


8/10

8

17. Sigurnosti i ITS

interakcijski model sigurnosti

Upravljanje rizikom

Treba pravilno analizirati imbenike opasnosti, odrediti prihvatljivu razinu rizika idizajnirati prihvatljiva rjeenja s obzirom na vjerojatnost nezgode, kvara ili ispadasustava ili komponente te njihovih posljedica.

Realni sustav (kakav je promet) ne moe biti potpuno siguran i bez nepoeljnihdoga_aja (nezgoda, ispada, itd.).

Rizik se promatra kao multidimenzionalna velicina koja ukljucuje:

1. vjerojatnost pojavljivanja odre_enog doga_aja

2. posljedice ili konzekvencije tog doga_aja3. znacenje ili teinu posljedica4. populaciju izloenu riziku.


9/10

9

18. ITS i upravljanje incidentnim situacijama

Faze IM-a i definicija

Integracija IM-a


10/10

10

19. ITS i nacionalna sigurnost

ITS i nacionalna sigurnost

U novoj klasifikaciji ITS funkcionalnih podruja definirano je posebno podruje

nacionalna sigurnost i zatita.

Povezivanje ITS-a i problema nacionalne sigurnosti i zatite potaknuta je rastuomopasnosti od namjernih (teroristikih) djelovanja vezanih za prometna vozila i

prometnice.

Pod utjecajem traginih dogaaja "11. rujna", u veini zemalja je zatita postala jednood glavnih prioriteta transportnih uprava i ministarstava.

ITS rjeenjima uvodi se znatno vea informacijska transparentnost koja jeprvenstveno vezana uz informiranje putnika i vozaa, upravljanje tokovima vozila,teretima i poiljkama, elektronika plaanja, itd.

Kljuna preporuka je da u dizajniranje nacionalne arhitekture ITS-a treba ukljuitiznanja o suzbijanju terorizma kako bi sustav bio to robusniji i otporniji na namjernaoteenja i teroristika djelovanja.

Zatita kritine transportne infrastrukture i realne procjene rizika postaju jedna od vanihtema u razvoju ITS-a i srodnim podrujima kao to je razvoj nacionalnog sustavanadzora i otklanjanja incidenata (National Incident Management System).

Dva temeljna razloga vanosti ITS-a:

1. ITS moe biti objektom napada, ili koriten za napad2. ITS pravilnom uporabom moe smanjiti posljedice napada

Tvrdnja 12.1. Klasini inenjerski dizajn prijevoznih sredstava i prometnica, te dizajninformacijskih sustava u pravilu je usmjeren na sluajne uzronike nezgoda i nesreatako da namjerni napadi i ugroze nisu uzimani kao kriterij dizajniranja.

Dokaz za tu tvrdnju slijedi iz mogunosti da se vozilo, zrakoplov ili kontejner koriste kao"bojevna sredstva". To postavlja sasvim nove zahtjeve prema sustavu sigurnosti i

zatite.

2 Kolokvij Inteligentni transportni sustavi

Documents

Transcript of 2 Kolokvij Inteligentni transportni sustavi