1995, 345 - hrcak.srce.hr

4
Ocjene i prikazi, Fontes (Zagreb) 2, str. 4(,5-4<)5 gospodarske prilike. a sličan način u posljednjem poglavlju "Drniš u katastru prve polovice 19. stoljeća" Nataša Bajić interpretacijom podata- ka iz katastarskih knjiga i zemljovida nastoji osvijetliti dio prošlosti ovog grada Dalmatinske zagore. Nakon povijesnog pregleda, autorica prika- zuje demografske i gospodarske pri- like u kojima se Drniš razvijao tije- kom 19. stoljeća. Treba naglasiti da su upravo ove katastarske knjige je- dini sačuvani izvor o Drnišu. Čitav je katalog popraćen jednako uspješnim reprodukcijama. Povijest katastra Istre i Dalmacije ilustrirana je i s 25 zemljovida, 5 katastarskih listova, te legendom za tlovidno crta- nje. Format kataloga (29x38 cm) omogućio je velike i vrlo čitljive re- produkcije. Prijevodi na engleskom i talijanskom jeziku sadržaj ovog vri- jednog izdanja čine dostupan i stran- cima. Autori svakog poglavlja upuću- ju zahtjevnije čitatelje i na stručnu literaturu u kojoj će naći detaljnije podatke o ovoj problematici koji su zbog skučenost prostora ovdje izo- stavljeni. Ipak, šteta je što autori uz pomnu obradu razvoja katastra u Dalmaciji, nisu posvetili jednaku pa- žnju i nastanku i razvoju katastra Istre, područja u kojem je izmjera prva provedena. a kraju valja istaći da je katalog plod zajedničke surad- nje stručnjaka arhivista i kartografa, te kao takav predstavlja vrijedan izvor podataka ne samo za proučava- nje razvoja zemljomjersrva Dalmacije i Istre, već i za najrazličitija povijesna istraživanja našeg priobalja. Mirela Slukan SLOVE IJA NA VOJAŠKEM ZEMLJEVIDU 1763-1787 = JO- SEPHINISCHE LANDESAUF- NAHME 1763-1787 FUR DAS GEBIET DER REPUBLIK SLOWENIEN/ Vincenc Rajšp (voditelj projekta, toponimija ze- mljovida, index i redakcija), Maj- da Ficko (transliteracija i prije- vod). Ljubljana: Znanstvenorazi- skovalni center SAZU, Arhiv Re- publike Slovenije, 1995, 345 str, 20 faksimila zemljovida. Ovo jedinsrveno izdanje plod je za- jedničkog projekta Znanstvenoistra- živačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i Arhiva Repu- blike Slovenije. Projekt je najavljen već 1994. kada je objavljen ogledni primjerak pod naslovom "Slovensko ozemlje na vojaškem zemljevidu iz druge polovice 18. stoletja" . amjera projekta je istražiti, prevesti i korisni- cima podastrijeti obsežni pisani i kar- tografski materijal nastao kao rezultat prve jozefmske topografske izmjere. Kako se radi o vrlo opsežnom mate- rijalu, njegovo objavljivanje planirano je u ukupno sedam svezaka velikog formata. U kolovozu 1995. na svje- tlo dana izašao je prvi svezak. Tako je započeto objavljivanje jozefinskih topografskih zemljovida i opisa po- krajina za područje današnje Sloveni- je nastalih u razdoblju od 1763. do 1787. Činjenica da se radi o materija- lu koji se inače čuva u Ratnom arhivu (Kriegsarchiv) u Beču koji je teže dostupan većem dijelu istraživača čini ovakvo izdanje još vrednijim. Već sam omot na kojem se nalazi

Transcript of 1995, 345 - hrcak.srce.hr

Page 1: 1995, 345 - hrcak.srce.hr

Ocjene i prikazi, Fontes (Zagreb) 2, str. 4(,5-4<)5

gospodarske prilike. a sličan načinu posljednjem poglavlju "Drniš ukatastru prve polovice 19. stoljeća"Nataša Bajić interpretacijom podata-ka iz katastarskih knjiga i zemljovidanastoji osvijetliti dio prošlosti ovoggrada Dalmatinske zagore. Nakonpovijesnog pregleda, autorica prika-zuje demografske i gospodarske pri-like u kojima se Drniš razvijao tije-kom 19. stoljeća. Treba naglasiti dasu upravo ove katastarske knjige je-dini sačuvani izvor o Drnišu.Čitav je katalog popraćen jednakouspješnim reprodukcijama. Povijestkatastra Istre i Dalmacije ilustriranaje i s 25 zemljovida, 5 katastarskihlistova, te legendom za tlovidno crta-nje. Format kataloga (29x38 cm)omogućio je velike i vrlo čitljive re-produkcije. Prijevodi na engleskom italijanskom jeziku sadržaj ovog vri-jednog izdanja čine dostupan i stran-cima. Autori svakog poglavlja upuću-ju zahtjevnije čitatelje i na stručnuliteraturu u kojoj će naći detaljnijepodatke o ovoj problematici koji suzbog skučenost prostora ovdje izo-stavljeni. Ipak, šteta je što autori uzpomnu obradu razvoja katastra uDalmaciji, nisu posvetili jednaku pa-žnju i nastanku i razvoju katastraIstre, područja u kojem je izmjeraprva provedena. a kraju valja istaćida je katalog plod zajedničke surad-nje stručnjaka arhivista i kartografa,te kao takav predstavlja vrijedanizvor podataka ne samo za proučava-nje razvoja zemljomjersrva Dalmacijei Istre, već i za najrazličitija povijesnaistraživanja našeg priobalja.

Mirela Slukan

SLOVE IJA NA VOJAŠKEMZEMLJEVIDU 1763-1787 = JO-SEPHINISCHE LANDESAUF-NAHME 1763-1787 FUR DASGEBIET DER REPUBLIKSLOWENIEN/ Vincenc Rajšp(voditelj projekta, toponimija ze-mljovida, index i redakcija), Maj-da Ficko (transliteracija i prije-vod). Ljubljana: Znanstvenorazi-skovalni center SAZU, Arhiv Re-publike Slovenije, 1995, 345 str,20 faksimila zemljovida.

Ovo jedinsrveno izdanje plod je za-jedničkog projekta Znanstvenoistra-živačkog centra Slovenske akademijeznanosti i umjetnosti i Arhiva Repu-blike Slovenije. Projekt je najavljenveć 1994. kada je objavljen ogledniprimjerak pod naslovom "Slovenskoozemlje na vojaškem zemljevidu izdruge polovice 18. stoletja" . amjeraprojekta je istražiti, prevesti i korisni-cima podastrijeti obsežni pisani i kar-tografski materijal nastao kao rezultatprve jozefmske topografske izmjere.Kako se radi o vrlo opsežnom mate-rijalu, njegovo objavljivanje planiranoje u ukupno sedam svezaka velikogformata. U kolovozu 1995. na svje-tlo dana izašao je prvi svezak. Takoje započeto objavljivanje jozefinskihtopografskih zemljovida i opisa po-krajina za područje današnje Sloveni-je nastalih u razdoblju od 1763. do1787. Činjenica da se radi o materija-lu koji se inače čuva u Ratnom arhivu(Kriegsarchiv) u Beču koji je težedostupan većem dijelu istraživačačini ovakvo izdanje još vrednijim.Već sam omot na kojem se nalazi

Page 2: 1995, 345 - hrcak.srce.hr

Ocjene i prikazi, Fontes (Lagreb) 2, str. 465-495

sjajna reprodukcija jednog od listovatopografskog zemljovida najavljujeda se radi o izdavačkom djelu vrhun-ske kvalitete. Prvi dio sveska s pod-naslovom Opisi (Landesbeschrei-bung) koji obuhvaća 345 stranicapisanog teksta sastoji se od predgo-vora i uvoda, topografskih opisa pod-ručja prikazanih zemljovidima, topo-nomastičkog dijela te indexa. Faksi-mile zemljovida, njih 20, nalazimo uposebnoj mapi koja je sastavni dioizdanja. U uvodnim poglavljima pr-vog sveska autori daju osnovne po-datke o prvom topografskom pre-mjeru Austrijske carevine, te ističurevolucionarnost ovog izuzetnogvojnog poduhvata (Erich Hillbrand:"0 ]ožefinskem vojaškem zemljevi-du", Vincenc Rajšp: "Ob prvemzvezku"). Do toga vremena kartogra-fija se temeljila na klasičnim talijan-skim, nizozemskim i njemačkim dje-lima završne epohe Velikih geograf-skih otkrića. Ratovi koji su vođenitijekom prve polovice 18. stoljećajasno su ukazali na potrebu za pouz-danijim zemljovidima krupnijeg mje-rila, koji bi zadovoljili strateške po-trebe sve složenijih vojnih operacija.Drugi važni poticaj za uvođenje dr-žavnog sustavnog premjera bila jenamjera da podaci dobiveni tzv. eko-nomskom izmjerom (klasiranje ze-mljišta i procjena prihoda) poslužekao osnova za poreze (Steuerregi-ster). Tako je na prijedlog tadašnjegzapovjednika Generalštaba grofaMoritza Lacyja carica Marija Terezija1763. donijela povijesnu odluku opočetku premjera zemalja Austrij-skog carstva koji je trajao 22 godine,

od 1763 do 1785. Kartiranje je teklopo tadašnjoj upravnoj podjeli Car-stva: Austrijska Šleska (1763), Češka(1764-1767), Moravska (1764-1768),Ugarska(1766-1772, 1782-1785), Te-mešvarski Banat (1769-1772), Erdelj(1769-1773), Gornja Austrija (1769-1770, 1780), Moldavija (1769-1773),Austrijska Nizozemska (1770-1777 umjerilu 1:11 520), Bukovina (1773-1775 u mjerilu 1:57 600), Donja Au-strija (1773-1781), Banska Krajina(1774-1775), Karlovački Generalat(1781-1782), Galicija (1779-1782),Slavonska Vojna Krajina (1880-1781), Varaždinski Generalat (1781-1782), Slavonija (1781-1783), Hrvat-ska (1783-1784) i Unutrašnja Austrija(1784-1787). Tako je nastao prvi voj-ni državni zemljovid u krupnom mje-rilu 1 palac na karti 400 hvati uprirodi tj. 1:28 800, koji je po svojojmonumentalnosti pretekao čak i sli-čan terenski poduhvat koji je u Fran-cuskoj nekoliko godina ranije otpo-čeo znameniti Cassini. Na žalost, ze-mljovid je zbog tadašnjih vojnih za-kona dugo bio vojna tajna, dostupansamo rijetkim pojedincima.Područje današnje Slovenije koje jeprikazano sa 110 listova zemljovidanajvećim je svojim dijelom tada pripa-dalo Unurtrašnjoj Austriji (Inneroster-reich) koja je obuhvaćala dvije guber-nije, onu u Grazu pod kojom su biledržave Štajerska, Koruška i Kranjska idruga u Trstu koja je obuhvaćala po-dručje Trsta, Gorišku i Gradiškll. Da-našnje Prekomurje bilo je pod Ugar-skom, manji dio Bele Krajine podupravom Slunjske pukovnije Karlo-vačkog generalata, a dio slovenske

Page 3: 1995, 345 - hrcak.srce.hr

Ocjene i prikazi, Fontes (Zagreb) 2, str. 465·495

Istre pod Mletačkom Republikom.Nakon općih informacija o ]ozefin-skom premjeru slijede opisi područjaprikazanih listovima zemljovida. 1 a-ime, uz svaki list zemljovida izrađenje i detaljan topografski opis terenakoji sadrži sve one podatke koji senisu mogli iskazati kartografski, akoji su od strateške važnosti za kre-tanje i smještaj vojske. U prvomsvesku obrađeni su listovi: 221-225,230-239, 266, 247, 250 i 60 kojiprikazuju južne dijelove Slovenije -Belu Krajinu, dio Notranjske s Lo-žem, cijelu Kočevsku, te dio Dolenj-ske s Novim Mestom i Kostanjevi-cam na Krki. Originalni opisi terenapisani rukom goticam, ovdje su pre-vedeni i transliterirani. U tim su opi-sima naznačena imena naselja, njiho-va udaljenost od susjednih naselja usatovima hoda, stanje puteva i cesta,opisane su crkve i stanje objekata kojibi mogli poslužiti vojsci, stanje voda,opisi šuma, te razne druge napomenekoje bi mogle biti korisne vojsci.Zatim slijedi poglavlje posvećeno to-ponomastičkoj građi (foponimij sek-cija) u kojem je obrađeno cjelokupnozemljopisno nazivlje za područje da-našnje Slovenije, za svaki list zemljo-vida zasebno. Imena su ispisana abe-cednim redoslijedom i to tako da sena prvom mjestu nalazi naziv s origi-nala zemljovida, na drugom naziv skopije zemljovida (ako su različiti), tedanašnji naziv. Nakon ovakve obra-de nazivlja, slijedi index koji sadržavakompletnu toponomastičku građu cr-pljenu iz pisanog i kartografskog ma-terijala. Već letimičan pogled naobim i bogatstvo toponomastičke

građe materijala nastalog ] ozefin-skom izmjerom, potvrđuje nam či-njenicu da se radi o povijesnom izvo-ru neprocjenjive vrijednosti. Vrijed-nost građe je to veća što su setadašnji kartografi, iako stranci, rav-nali slovenskim govornim područ-jem, dok su u ispisivanju nazivljaprimjenjivali mađarsku transkripciju.Drugi dio sveska sastoji se od mapes faksimilima zemljovida. Svi su ze-mljovidi izrađivani u mjerilu 1:28800. Izuzetak je činio dio današnjeSlovenije koji je bio pod mletačkomvlašću za čije je područje nakon štoje 1797. došlo pod vlast Austrijskecarevine izrađen zemljovid u mjeri-lu 1:57 600. Za svaki list izrađen jeoriginal i jedna kopija-čistopis (Rein-zeichnung) veličine 42 x 62 cm.U ovom je svesku reproducirano 19topografskih zemljovida, te pre-gledni zemljovid (Squellete) Unu-trašnje Austrije na kojem je ucrtanamreža sekcija. Ovdje objavljeni fak-simili zemljovida su za oko 0,5 cmveći od originala. Faksimili se odli-kuju vrhunskom reprodukcijom papredstavljaju dostojnu zamjenu ori-ginala.Predstavljena građa prve topograf-ske izmjere predstavlja vrijedan ibogat izvor za različita kartografskai povijesna istraživanja. Dvojezično,slovensko-njemačko oblikovanje či-tavog izdanja omogućuje dostu-pnost ove vrijedne građe širokomkrugu korisnika. Tako objavljivanjeovog izvornog arhivskog materijalapredstavlja velik dopirnos prezenti-ranju kulturno-povijesnog blaga ne-ke države. akon svega rečenog

Page 4: 1995, 345 - hrcak.srce.hr

Ocjene i prikazi, Fontes (Zagreb) 2, str. 465-495

možemo č~stitati autorima, te s nestr-pljenjem očekivati daljnje sveske. Ovokolosa1no izdanje svakako treba shva-titi kao primjer i poticaj za sličanzanstveni i izdavački poduhvat kojimbi se prikazalo kartografsko blago Jo-zefinske izmjere za područje RepublikeHrvatske.

Mirela Slukan

PRILOZI ZA ,POVIJEST PLE-MENITE OPCINE TUROPO-LJE 1918-1943. Priredio BrankoDubravica. Narodno sveučilišteVelika Gorica, 1995, str. 224.

Krajem 1995. godine u izdanju Na-rodnoga sveučilišta Velika Goricaobjavljena je knjiga doktora BrankaDubravice pod naslovom "Prilozi zapovijest Plemenite općine TuropolJe 1918-1943". Prema mišljenju samoga auto-ra nastavak je to rada na povijestiTuropolja što ga je na prijelazu sto-ljeća započeo Emilije Laszowski svo-jim knjigama iz povijesti Turopolja."Przlo'{j za povijest Plemenite općine Turo-poge" podijeljeni su u 3 dijela. Uprvome su izvodi iz zapisnika Skup-ština zastupstva POT 1918-1927, udrugome zapisnici Skupština zastup-stva POT 1927-1941, a u trećemupriređivač donosi dokumente Privre-mene uprave nad POT u vrijemeNDH 1941-1943. U prilogu je sadr-žan pregled župana, državnih povje-renika, sudaca, bilježnika i blagajnika,a na samome kraju popisani su izvorii objašnjene kratice.Svrha je knjige, slijedom samoga na-slova, biti prilogom za povijest Ple-

menite općine Turopolje, odnosnoprema riječima samoga autora" ...pružiti okvir problema ove ze-mljišne zajednice". amijenjena je,osim lokalnim zaljubljenicima uspo-mene na Plemenitu općinu, također iistraživačima povijesti ove zemljišnezajednice ali i Turopolja u cjelini.Ipak, nedostaju joj neke od bitnihodrednica kako bi doista bila "prilo-gom za povijest".Ponajprije, sam je naslov knjige ne-precizan. Objelodanjuju se izabranizapisnici zastupstva Zemljišne zajed-nice Plemenite općine Turopolje a nePlemenite općine Turopolje, staleške,dakle feudalne organizacije turopolj-skih plemića, autonomne u upravlja-nju i donekle u sudovanju, koja pre-stankom feudalnih društvenih odno-sa postaje zemljišnom zajednicom,dakle imovinskom zajednicom u gra-đanskoj državi čiji je status u odnosuprema javnoj vlasti potpuno promi-jenjen. Razlika između obiju institu-cija prevelika je da bi se mogla zane-mariti. Nadalje, dr. Dubravica je oda-brane zapisnike priredio za tisak, onje njihov priređivač a ne autor kakobi se iz pogleda na naslovnu stranicuovoga izdanja moglo zaključiti.U predgovoru nas dr. Dubravica na-kratko upoznaje s razlozima zbogkojih je pristupio poslu i njegovimdaljnjim planovima oko izdavanja.Propustio nas je upoznati s historija-tom dosadašnjega rada na objavljiva-nju gradiva Plemenite općine Turo-polje koji je 1904. godine započeoEmilije Laszowski, objelodanivši do1908. godine sve relevantne doku-mente Plemenite općine počevši od