165 174 Martinko Jasna

8/17/2019 165 174 Martinko Jasna

1/10

165

Andragoški glasnik Vol. 16, br. 2, 2012, str. 165-174

Stručni članak

RADIONICA – METODA INTERAKTIVNOG UČENJAI POUČAVANJA ODRASLIH

Jasna MartinkoAgencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

[email protected]

Sažetak: U tekstu su prikazana osnovna obilježja radionice kao metode in-

teraktivnog učenja i poučavanja te postupci koji voditelju olakšavaju proces

planiranja , programiranja i vođenja radionice.

Ključne riječi: radionica, planiranje, programiranje, provođenje

Radionica (engl. workshop) je suvremeni oblik interaktivnog učenja i poučavanja

koji je usmjeren na polaznika s ciljem razvijanja vještina i/ili jačanja osjetljivosti zaodređene probleme. Zbog specičnog oblika rada didaktičari radionicu uvrštavajuu područje obrazovnih strategija kojima se oblikuju načini i metode rada u na-stavnom procesu (Bognar i Matijević, 2005). Radionica je najdjelotvornija metodasocijalnog i globalnog učenja i poučavanja (Fountain, 1995.) koja se odvija unutargrupne interakcije 15-20 sudionika. Sudionici radionice zajedno rade na razvijanjuvještina i stavova kojih (često) nije prije postojalo.

Odmak od tradicionalne uloge nastavnika, strukturirana i ciljno orijentiranakomunikacija koja podrazumijeva osobno i aktivno zalaganje svakog sudionika,

te interaktivne metode poučavanja osnovna su obilježja radionice. Radionica seoblikuje prema modelu iskustvenog učenja (Kolb, 1984) koji je usmjeren na pro-ces i osobno stjecanje vještina, a ne na neposredni ishod i preuzeto znanje. Potičese suradničko i iskustveno učenje strukturirano određenim aktivnostima u svrhuintelektualnog poticajna i djelotvornog održavanja motivacije sudionika. Teme i sa-držaji radionice su metodički strukturirani i pristupačni u različitim procesima pou-čavanja s naglaskom na aktivne načine učenja putem doživljavanja, razumijevanjai uopćavanja. Ključni je cilj radionice da sudionici steknu praktične vještine kojeće koristiti u radnom i životnom okruženju. U tom smislu, radionica se percipira

kao oblik rada u kojem procesi razmjene i stjecanja informacija moraju biti uređenii vođeni (Fountain, 1995.). Voditelj radionice stoga treba mobilizirati niz strateških


2/10

166

ANDRAGOŠKI GLASNIK: Vol. 16, br. 2, 2012, str. 165-174

kompetencija usmjerenih na koordinaciju aktivnosti u planiranju, programiranju i provođenju/realizaciji radionice.

1. Planiranje radionice

Planiranje radionice se odnosi na proces kreiranja u kojem je važno odgovoriti na pitanja zašto i što raditi da bi se postigli očekivani ishodi učenja i razvile određenekompetencije sudionika radionice (Powers, i Roughton, (1979). Svrha planiranjai pripreme radionice je osigurati njenu dobru izvedbu radi postizanja očekivanihciljeva. Voditelj radionice priprema teme koje će se odraditi na radionici u skladu s

potrebama polaznika.

1.1. Istraživanje i analiza potrebaČesto se događa da organizator (uprava poduzeća, ustanove, tvrtke i sl.) planiraedukativnu radionicu za skupinu sudionika koja nije izrazila potrebu za edukacijomniti je uključena u odluku o cilju, svrsi i sadržaju radionice. Prvi korak (10 Stepsto Plan a Workshop) u planiranju radionice je istraživanje i analiza potreba na trirazine:

– razini ustanove/tvrtke/poduzeća - provodi se SWOT analizom i metodomsavjetovanja sa fokusnim grupama,

– razini tima – koriste se tehnike promatranja, revizije radnih primjera i kon-

zultacijama s djelatnicima koji su na voditeljskim pozicijama, – individualnoj razini – ispitivanjem pomoću upitnika i testova.

Ključna pitanja na koja je potrebno odgovoriti odnose se na: – poznavanje potreba za edukacijom (želje, interesi i potrebe organizatora i

sudionika), – vrstu, razinu obrazovanja i radno okruženje sudionika/ciljane skupine, – homogenost / heterogenost sudionika/ciljane skupine, – način da se dobiveni podaci inkorporiraju u planiranje radionice.

Rezultati istraživanja i analiza potreba za edukacijom pokazatelji su kompe-

tencija koje budući sudionici radionice već posjeduju. To omogućava voditelju da u

daljnjem planiranju radionice uvaži postojeća iskustva, znanja i sklonosti sudionika.

1.2. Deniranje ciljeva radionice

Postoji nekoliko razloga zašto je važno pojasniti ciljeve radionice: – oni su temelj za utvrđivanje tema i strategija poučavanja, – pomažu utvrditi očekivane ishode i sadržaj radionice, – smjer su za određivanje aktivnosti tijekom radionice,

– određuju strukturu radionice i – pomažu voditeljima i sudionicima u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.


3/10

167

J. Martinko: Radionica – metoda interaktivnog učenja i poučavanja odraslih

Ciljevi radionice opisuju željene promjene koje se kod sudionika nastoje postićitijekom aktivnosti; tj. svrhu zbog koje se edukacija provodi. Jasno denirani ciljeviodgovori su na pitanja:

– zašto se provodi radionica? → koji su očekivani ishodi učenja i kompetenci-

je sudionika nakon radionice, – tko su sudionici radionice? → kojoj je ciljnoj skupini radionica namijenjena,

homogenost/heterogenost sudionika (kakva je njihova razina obrazovanja, profesionalni status, životni uvjeti, spolna uravnoteženost itd.),

– što su primarni sadržaji? → koji se problemi moraju rješavati kako bi se po-stigli željeni ishodi učenja i kompetencije, te točne informacije (sadržaj) kojese prenose tijekom radionice,

– koji su oblici rada prihvatljivi? →aktivnosti kojima se prenose informacijei vještine.

1.3. Deniranje tema, sadržaja i materijala

Sljedeći korak u pripremi radionice je deniranje tema, sadržaja i materijala kako bi

se ispunili postavljeni ciljevi radionice (How to Prepare a Workshop: 9 steps) Kri-

teriji za deniranje teme povezani su i usklađeni s programskim ciljevima radionice

koji doprinose razvijanju novih kompetencija sudionika. Ovisno o njima, potrebno

je odabrati primjerene sadržaje koji će omogućiti razumijevanje teme, distribuciju

informacija i vještina, te njihovu primjenjivost u radnom i životnom okruženju.

Odabiru i izradi materijala za održavanje radionice potrebno je posvetiti poseb-

nu pažnju jer o kvalitetnoj i detaljnoj pripremi i odabiru radnog materijala ovisi, unajvećoj mjeri, i uspjeh radionice te poštivanje planiranih vremenskih okvira (10Steps to Plan a Workshop). Za pomoć u odabiru materijala pomoći će promišljanjeo tome što bi sudionici:

– morali znati (prethodno znanje) , – trebali znati i moći učiniti (postojeće kompetencije) i – mogli znati i činiti (steći nove kompetencije).

Promatrano kroz prizmu radionice, radne materijale možemo podijeliti u dvijeskupine :

U prvu skupinu materijala ubrajaju se svi oni materijali koji su namijenjenisudionicima i omogućuju njihovo nesmetano obavljanje svih radnih zadataka kojeim dodjeljuje voditelj radionice.

U drugu skupinu materijala ubrajaju se materijali koji služe voditelju za odr-žavanje radionice: detaljan plan i program rada, evidencijska lista, pisane upute,vježbe i zadaci za rješavanje, evaluacijski listići, razni radni materijali za samou-čenje, memorijski stick s PP-prezentacijama, listići, kuglice, igraće karte ili druga

pomagala potrebna za formiranje grupa i sl.Radni materijali su u kontekstu sa sadržajima, primjereni temeljnom znanju

ciljne skupine. Oblikovani su tako da zadovolje različite stilove učenja i potičumotivaciju sudionika.


4/10

168


2. Programiranje radionice

Programiranje radionice odgovor je na pitanja kada, kako i tko će realizirati

planom predviđene ciljeve radionice. Radionica ima vrlo jasnu i unaprijed def-

niranu strukturu koja se odvaja po etapama (Vladilo, Kratki podsjetnik o radio-

nici):

– Izazivanje osobnog doživljaja – proživljavanje novog sadržaja kroz osobnoiskustvo

– Uobličavanje osobnog doživljaja – najčešće konkretiziranog riječima (možei crtež, pokret ...)

– Razmjena informacija– obogaćivanje osobnog iskustva (u paru, manjoj grupi, krugu)

– Obrada informacija– razmijenjen i obogaćen doživljaj pretvara se u sazna-nje. Ključna je uloga voditelja koji sažima, uopćava i smisleno povezujesve dobiveno tijekom rada te to “vraća” sudionicima uz otvoren prostor zanjihov komentar.

2.1. Izrada scenarija radionice

Bit scenarija čine strukturirane aktivnosti koje nastaju kao rezultat konkretnogzahtjeva koji uvodi voditelj radionice, a objedinjene su oko jedne teme. Scenarij

preko konkretnih zahtjeva usmjerava osobni angažman sudionika (Vladilo, Kratki podsjetnik o radionici). Važno je da potiče kooperativno učenje, a ne takmičenje i

diskriminaciju sudionika. Scenarij radionice treba biti zanimljiv i dinamičan kako bi se osigurala dobra ravnoteža između koncentracije i opuštanja, ozbiljnog rada izabave, aktivnog sudjelovanja i teorijskih rasprava te praktična primjena. To značida sudionicima radionice treba omogućiti da čuju, vide, govore i čine kako bi se,koliko je god to moguće, integrirala znanja i iskustva u nove vještine i stavove.Stoga je nužno svaku etapu radionice razraditi u scenariju vodeći pritom računa o:

– prethodnom znanju i iskustvu sudionika, – izboru raznovrsnih metoda rada,

– raznovrsnim komunikacijskim obrascima i

– vremenu koje je potrebno za provođenje aktivnosti.Scenarijem treba precizno naznačiti predviđene oblike tj. tehnike grupnog rada(Vladilo, Kratki podsjetnik o radionici):

– razmjena u cijeloj grupi – osnovni oblik rada kojim počinje i završava svakaradionica,

– razgovor u krugu – govor po redu sjedenja, – grupna diskusija – manje strukturirana razmjena, važno je međusobno sluša-

nje i ne skretanje s teme, – simultana individualna aktivnost – zahtjev usmjeren na unutrašnji angažman

sudionika (prisjećanje, razmišljanje ...), – rad u parovima ili malim skupinama – (3 do 5 članova).


5/10

169


Pri odabiru metoda važno je na umu imati željeni cilj i paziti da izabrana me-toda dovodi do toga cilja. Uz sadržaj polaznici usvajaju i određene metode i tako

povećavaju svoje kompetencije. Metode trebaju biti raznolike i usmjerene na sudi-onike radionice.

Posljednji korak u izradi scenarija jest programiranje rasporeda tj. određivanjetrajanja pojedine aktivnosti. Često je teško uskladiti sve iznad navedene elementestoga treba voditi računa da scenarij bude “postojano ambiciozan” što će omogućitirealizaciju odabranih sadržaja i predviđenih aktivnosti. Uputno je u scenarij staviti“plan B” što će omogućiti dodatne ili alternativne aktivnosti sudionika, a voditeljuosigurati kontrolu cjelokupnog termina radionice.

Pri izradi scenarija radionice (Tablica 1) potrebno je odrediti naziv radionice,ciljanu skupinu i broj polaznika, sveobuhvatni cilj radionice, kompetencije, ishodeučenja, metodologiju, vremensko trajanje svake aktivnosti, materijale potrebne za

provođenje svake aktivnosti, odgovornu osobu za provođenje pojedine aktivnosti(ako je više voditelja radionice), dodatne ili alternativne aktivnost – “plan B” i in-strument za evaluaciju.


6/10

170


T a b

l i c a 1 : P r i m j e r t a b l i č n o g p r i k a

z s c e n a r i j a

D a t u m i m j e s t o o d r ž a v a n j a

r a d

i o n i c e :

2 0 . s v i b n j a 2 0 1 2 . , V i s o k a š k o l a , S u n

č a n a u l i c a , S p l i t

V o d

i t e l j / i r a d i o n i c e :

A n

a i M i r a

T e m

a i s a d r ž a j i r a d i o n i c e :

K o

m p e t e n c i j e i i s h o d i u č e n j a u p r o

g r a m i m a o b r a z o v a n j a o d r a s l i h p r e m a i z m i j e n j e n o j i d o p u n j e n o j

m e t o d o l o g i j i

C i l j

a n a s k u p i n a i b r o j s u d i o n i k a : N a

s t a v n i c i i v o d i t e l j i o b r a z o v a n j a

o d r a s l i h , 2 0 - 2 5 s u d i o n i k a

S v e

o b u h v a t n i c i l j :

P r o

d u b l j i v a n j e p o s t o j e ć i h i s t j e c a n j e

n o v i h z n a n j a i v j e š t i n a u p i s a n j u

p r o g r a m a o b r a z o v a n j a o d r a s l i h s

p o s e b n i m

n a g

l a s k o m n a o b l i k o v a n j u i s h o d a u č

e n j a i k o m p e t e n c i j a i u p r o g r a m i m a o s p o s o b l j a v a n j a i u s a v r š a v a n j a

I s h o d i u č e n j a ( z n a n j a , v j e š t i n e

i s p

o s o b n o s t i ) :

D e n i r a t i p o j m o v e i p o s t u p k e u p i s a n j u k o m p e t e n c i j a i i s h o d a u č e n j a , p r i m i j e n i t i B l o o m o v u t a k s o n o m i

j u u p i s a n j u

i s h o d a u č e n j a , d e n i r a t i p r e c i z n e i s h

o d e u č e n j a i k o m p e t e n c i j e p o l a z n

i k a u p r o g r a m u o s p o s o b l j a v a n j a

O b

l i k o v a t i p r o g r a m o b r a z o v a n j a o d r a s l i h k o r i s t e ć i n o v u m e t o d o l o g i j u

B r s e s i j a :

1 s e s i j a x 6 0 m i n ; 1 x s e s i j a p o 9 0 m i n u t a

I n s t r u m e n t i e v a l u a c i j e :

S a m o p r o c j e n a , E v a l u a c i j s k i l i s t i ć

V r i j e m e

S a d r ž a j i

O p

i s s t r u k t u r i r a n i h a k t i v n o s t i

T r a j a n j e

M e t o d a

r a d a

O b l i k

r a d a

N a s t a v n a s r e d s t v a i

p o m a g a l a , m

a t e r i j a l i z a

p o l a z n i k e

1 0 : 0 0

U v o d n a r i j e č

O r g a n i z a t o r r a d i o n i c e / d o m a ć i n

1 0 m i n

I z l a g a

n j e

f r o n t a l n i

1 0 : 1 5

1 0 : 3 0

S a s t a v n i c e p r o g r a m a

o b r a z o v a n j a o d r a s l i h

1 . i z a z i v a n j e o s o b n o g d o ž i v l j a j a - u v

o d n e a k -

t i v n o s t i p o l a z n i k a v e z a n e u z s a d r ž a j

i

U p

o z n a v a n j e i p r e d s t a v l j a n j e

U v

o d n o p r e d a v a n j e –

1 5 m i n

A n a

P r e z e n t a -

c i j a

P r e d a v a n j e

f r o n t a l n i

P p t

V o d i č u s t a n o v a m a

1 0 : 3 0

D e f n i r a n j e k l j u č n i h

p o j m o v a : k v a l i f -

k a c i j a - z a n i m a n j e ;

k o m p e t e n c i j e ;

z n a n j a , v j e š t i n e i

p r i p a d a j u ć a s a -

m o s t a l n o s t ; i s h o d i

u č e n j a ; B l o o m o v a

t a k s o n o m i j a

2 . u o b l i č a v a n j e o s o b n o g d o ž i v l j a j a

– f o r m i r a t i 5 s k u p i n a

S v a k a s k u p i n a n a i p c h a r t u p o j m o v

i m a p r i -

d r u

ž u j e d e n i c i j e

1 0 m i n

M i r a

M e t o d a

s l a g a l i c e

R a d u s k u -

p i n a m a

O m o t n i c e s p

r i p r e m l j e n i m

p o j m o v i m a i

d e n i c i j a m a ,

i p c h a r t , l j e p

i l o

1 0 : 4 5

3 . r a z m j e n a - o b o g a ć i v a n j e o s o b n o

g i s k u s t v a

r e z

u l t a t e p r e z e n t i r a p r e d s t a v n i k s k u p

i n e -

1 5 - 2 0 m i n

A n a

U s m e n o

p r e z e n

t i r a -

n j e r e z

u l t a t a

R a d s a

s k u p i n a -

m a -

i p c h a r t

L i s t a k l j u č n i h p o j m o v a i

d e n i c i j a

1 1 : 0 0

4 . r e z i m e a k t i v n o s t i – r a z m i j e n j e n

i o b o g a -

ć e n

d o ž i v l j a j p r e t v a r a s e u s a z n a n j e

U o

p ć a v a n j e , s a v j e t i i u p u t e -

1 0 m i n

A n a

R a z g o

v o r

F r o n t a l n i

I s h o d i u č e n j a

S h e m a O O

N e m j e r l j i v i g

l a g o l i


7/10

171


1 1 : 0 0 1 1 : 1 5 P A U Z A - I s k o r i s t i t i p a u z u z a p r i p r e m u n a s t a v n i h s r e d s t a

v a i p o m a g a l a ( i p c h a r t , p r o g r a m

m a s l i n a r a , m o z a i k - p a p i r i z a f o r m i r a n j e s k u -

p i n a )

1 1 : 1 5

1 : 4 5

P i s a n j e i s h o d a u č e n j a

i k o m p e t e n c i j a u

p r o g r a m u o s p o s o -

b l j a v a n j a z a p o s l o v e

m a s l i n a r a

1 . - p o d j e l a u 5 s k u p i n a p o t e m a m a

i n a j a v a

z a d a t k a

N a p i s a t i i s h o d e u č e n j a p o t e m a m a

3 0 m i n

M i r a

M e t o d a

p i s a n j a

R a d u s k u -

p i n i

P r o g r a m o s p o s o b l j a v a n j a

– b e z i s h o d a

i k o m p e t e n -

c i j a ,

F l i p c h a r t

1 1 : 4 5

1 2 : 1 5

2 . u o b l i č a v a n j e o s o b n o g d o ž i v l j a j a

P r e

z e n t i r a t i n a p i s a n e i s h o d e u č e n j a z

a s v a k u

t e m

u – p r e d s t a v n i c i s k u p i n e

P r o v j e r a – u s p o r e d b a s n a p i s a n i m i s

h o d i m a -

3 0 - m i n

M i r a

U s m e n o

p r e z e n t i -

r a n j e

R a d s a

s k u p i n o m

I s p i s a n i i s h o d i u č e n j a

p o t e m a m a i 1 - 2 k o m p e -

t e n c i j e

1 2 :

1 5

1 2 : 3 0

3 . r

a z m j e n a - o b o g a ć i v a n j e o s o b n o g i s k u s t v a

N a p i s a t i ( o b l i k o v a t i ) k o m p e t e n c i j e z

a p r o g r a m

1 5 m i n

A n a

U s m e n o

p r e z e n t i -

r a n j e

R a d s a

s k u p i n a m a

O b l i k o v a n e k

o m p e t e n c i j e

1 2 : 3 0

1 2 : 4 5

4 . r e z i m e a k t i v n o s t i – r a z m i j e n j e n i o b o g a -

ć e n

d o ž i v l j a j p r e t v a r a s e u s a z n a n j e P r o b l e -

m i

s k o j i m a s m o s e s u s r e t a l i ?

Z a š t o j e p o t r e b n o o b l i k o v a t i i s h o d e ?

1 0 m i n

M i r a

I z l a g a

n j e -

R a z g o

v o r

u o p ć a

v a n j e

F r o n t a l n i

O b r a z a c z a p

r o v j e r u v a l j a -

n o s t i p r o g r a m

a z a o b r a z o -

v a n j e o d r a s l i h

1 2 :

4 5

1 3 : 0 0

E v a l u a c i j a r a d i o n i c e -

1 0 m i n

A n a

M i r a

I z r a ž a

v a n j e d o j m o v a : 1

i s h o d

u č e n j a r a d i o n i c e

i l i k o m

p e t e n c i j a + e v a l u -

a c i j s k i l i s t i ć

E v a l u a c i j s k i l i s t i ć

P o t v r d e o s u d j e l o v a n j u n a

r a d i o n i c i


8/10

172


3. Provođenje (realizacija) radionice

3.1. Kontrola scenarija

Nakon izrade scenarija u skladu s postavljenim ciljevima radionice, prije samog

održavanja, potrebno je ponovno prekontrolirati kompletan materijal. Kontrolaobuhvaća sadržaj, količinu, razumljivost materijala te njegovu usklađenost s pro-gramom radionice. Dobro je da materijali budu posloženi redoslijedom izvođenjaaktivnosti i to na način da materijal za svaku etapu radionicu bude izdvojen u za-sebnim mapama te obilježen brojevima ili na neki drugi način.

3.2. Osiguranje prostora i opreme

Uspješnost radionice i njezino nesmetano odvijanje ovisi i o odabranom prostoru(Andragoški modeli poučavanja, ASOO). Najbolje bi bilo da prostor izabire samvoditelj u skladu s planom i programom radionica. Odabrani prostor treba biti pri-mjerene veličine s prirodnim osvjetljenjem i mogućnošću prozračivanja ili klima-tiziran uz kvalitetnu umjetnu rasvjetu. Prostor također treba raspolagati s toaletnim

prostorima i prostorom za kraće odmore.Temeljnu oprema prostora čini dovoljan broj radnih stolova i stolaca primjereni

potrebnoj mobilnosti sudionika, plakati (ipchart), ploča, platno za projiciranje, pokretna računala, LCD-projektor, fotoaparat, memorijski stick , produžni kablovi.Prije same radionice potrebno je kontrolirati ispravnost i kompatibilnost sve elek-troničke opreme. Potrebno je, također, imati u pripremi i rezervnu varijantu opremeu slučaju da postojeća oprema ne radi (npr. grafoskop s pripremljenim folijama kaoalternativa računalu i LCD projektoru).

3.3. Realizacija radionice

Voditelj je odgovoran za realizaciju ciljeva i sadržaja radionice u skladu s potreba-ma sudionika, njihovim vještinama i razinom iskustva. Voditelj aktivno uključujesudionike u razvoj zajednički dogovorenih ishoda učenja na način da provodi urav-notežene aktivnosti u omjerima:

1/4 - uvod, ostvarivanje kontakta, predstavljanje ciljeva, aktivacija polaznika;2/4 – glavni dio, prijenos informacija odgovarajućim metodama i oblicima rada,1/4 – uopćavanje, uklapanje informacija u šire tematsko područje, završetak,uočavajući pritom dinamiku skupine. Tako strukturirane aktivnosti omogućuju

voditelju da uspostavi jasan reciprocitet i suradnju među sudionicima, primijeniodgovarajuće tehnike motivacije i intervencije tijekom pojedinih etapa radionice.

Kroz proces učenja, voditelj uspostavlja jasnu vezu između navedenih ciljeva,

polaznikovih očekivanja, učenja i aktivnosti. Voditelj također u redovitim intervalima

(nakon pojedinih etapa radionice), pruža sudionicima mogućnosti za evaluaciju što

im omogućuje da odrede uspješnost vještine, razinu usvojenosti nekog koncepta ilimodela ponašanja, a sve u svrhu primjenjivosti istih u radnom ili životnom okruženju.


9/10

173


3.4. Evaluacija i povratna informacija

S obzirom da je radionica oblik interaktivnog učenja usmjeren određenom cilju, potrebna je kontrola ciljeva, odnosno evaluacija kao proces praćenja, provjeravanja

i vrjednovanja.Svrha evaluacije je dobivanje povratnih informacija, uspoređivanje dobivenogi očekivanog, mjerenje i prosuđivanje, ali i intervencije tijekom procesa radi po-

boljšanja i praćenja novih zamisli.Evaluacija se može provesti različitim anketama, skalama prosudbi stavova,

intervjuom, plenarnim raspravama i drugim metodama, koje obuhvaćaju određeneaspekte radioničkog rada:

skupni aspekti: organizacijski uvjeti, razumljivost sadržaja, korisnost i primje-njivost radnih materijala,

pripremljenost voditelja: moderaciju aktivnosti, komunikacijske vještine, pojedinačni aspekti: očekivani ishodi, sudjelovanje u aktivnostima, vremensko

opterećenje i sl. Nakon provedene evaluacije i dobivene povratne informacije, potrebno je osvr-

nuti se na uspješnost te na temelju toga planirati moguća poboljšanja za iduću ra-dionicu.

LITERATURA:

Bognar, L., Matijević, M., (2005), Didaktika, “Školska knjiga”, ZagrebFountain, Susan, Education for Development: A Teacher’s Resource for Global Leaning.London: UNICEF, 1995. (pristupljeno 20. kolovoza 2012.)

Kolb, D.,(1984), Experiential Learning: The Experience as the Source of Learningand De-velopment. New Jersey: Prentice Hill, http://www.infed.org/biblio/b-explrn.htm, (Pri-stupljeno 20. kolovoza, 2012.)

Powers, A., Roughton, A. (1979). An Outline of How To Plan a Workshop.www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/recordDetail, (Pristupljeno 20. kolovoza 2012.)

10 Steps to Plan a Workshop, http://workshops.350.org/toolkit/planning/, (Pristupljeno 20.kolovoza 2012.)

How to Prepare a Workshop: 9 steps - wikiHow,http://www.wikihow.com/Prepare-a-Wor-kshop (Pristupljeno 20. kolovoza 2012.)

Kratki podsjetnik o radionici – Ivana Vladilo – UDK02 http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Kratki_podsjetnik_o_radionici_-_Ivana_Vladilo, (Pristupljeno 20. kolovoza2012.)

Andragoški modeli poučavanja – ASOO

www.asoo.hr/userdocsimages/andragoski_modeli_poucavanja.pdf, (Pristupljeno 20. kolo-voza 2012.)


10/10

174


WORKSHOP- THE METHOD OF INTERACTIVE LEARNINGAND TEACHING OF THE ADULTS

Jasna Martinko

Summary: The text describes the basic characteristics of a workshop as amethod of interactive learning and teaching of the adults and the procedures

which help the trainerto complete the process of planning, programming andcarrying out of a workshop

Key words: workshop, planning, programming, carrying out

165 174 Martinko Jasna

Documents

Transcript of 165 174 Martinko Jasna