Internet S. utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**InternetInternet je sustav koji meusobno povezuje raunalne mree. Globalni je i javno dostupan sustav.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Kako je sve poelo?Nakon Drugog svjetskog rata pod pokroviteljstvom amerikog Ministarstva obrane pokrenut je istraivaki projekt ARPANET. Rezultat projekta je bila raunalna mrea ARPANET sposobna funkcionirati i u sluaju da je bilo koji njen dio uniten (putena u rad 1969. godine).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Kako je sve poelo?U poetku je ARPANET povezivao samo etiri raunala s etiri izabrana sveuilita u SAD-u .

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Kako je sve poelo?Poetkom osamdesetih godina dvadesetog stoljea ARPANET se dijeli na dvije mree: vojnu i civilnu. Iz civilnog dijela mree se razvija internet.1990. ARPANET prestaje postojati.

GODINABROJ RAUNALA1971.231986.19611987.10.0001989.100.0001991.700.000

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Kako je sve poelo?Tijekom 90-tih internet se naglo razvija i zapoinje njegova komercijalizacija. Sredinom 90-tih u internet je ukljueno vie milijuna raunala.

GODINABROJ ZEMALJABROJ RAUNALA1992.491.200.0001993.592.000.0001994.753.500.000

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Internet2008. godine svijet je imao priblino 6,6 milijardi stanovnika i 1,5 milijardu korisnika interneta!

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**CARNetU Hrvatskoj je 1991. godine Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo projekt CARNet (engl. Croatian academic and research network).Zadatak projekta bio je stvaranje strune i raunalne infrastrukture koja bi omoguila povezivanje lokalnih mrea u Hrvatskoj te povezivanje sa svijetom.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**CARNet17.11.1992 ostvarena je prva veza iz Hrvatske s internetom.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**CARNetZadatak CARNeta je: omoguiti prikljuak na internet svim obrazovnim i istraivakim ustanovama, korisnicima pruati potporu pri uporabi raunala i raunalnih komunikacija.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**ProtokolInternetom se razmjenjuje mnogo podataka. Razmjena je mogua ako postoji dogovor o:obliku podataka (formatu podataka,) koji se prenose izmeu vorova mree,nainu oznaavanja vorova mree (adresiranju vorova). Takav se dogovor naziva protokol.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Internet protokol (IP)TCP/IP protokol je skup protokola za razmjenu podataka internetom.(engl. transmission control protocol / internet protocol).

Trenutna inaica ovog protokola omoguava pridjeljivanje priblino 4 milijarde adresa vorovima mree, dok nova inaica predvia pridjeljivanje do 3.4 1038 adresa.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Internet protokol (TCP/IP)Sukladno TCP/IP protokolu svaki se podatak dijeli na manje dijelove, pakete.Svaki od paketa putuje najpogodnijim putom do odredita.Na odreditu se paketi sastavljaju u izvorni podatak.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**IP adresaDa bi paketi stigli kamo su upueni, vorovi mree moraju biti jednoznano odreeni. Stoga se svakom voru mree dodjeljuje jedinstvena IP adresa. IP adresa je 32 bitni binarni broj.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**IP adresaIP adresu (32-bitni oblik) se moe podijeliti u etiri osmobitna binarna broja, a potom svaki od njih pretvoriti u dekadski broj.

Zamjena binarnog broja dekadskim olakava ovjeku rukovanje IP adresama, ali se i taj oblik IP adrese teko pamti.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Simbolika adresaDa bi se adrese vorova lake pamtile, uvode se simbolike (slovane) adrese.Te su adrese ljudima razumljive i lake za pamenje. Umjesto brojane IP adrese lake je upamtiti simboliku adresu npr.:

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Simbolika adresaU naelu simbolika adresa se moe sastojati od bilo kojih rijei odvojenih tokama.Obino su to dvije ili tri rijei, npr.:webct.carnet.hrtoplicesvetimartin.hrwww.skole.hrZnaenje rijei nije strogo propisano.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Simbolika adresaDijelovi adrese mogu se protumaiti ovako:

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Glavna domenaGlavna domena moe oznaavati zemljopisnu pripadnost.Prikazana je dvoslovnom oznakom drave, npr:.hr (Hrvatska).de (Njemaka).uk (Ujedinjeno Kraljevstvo)

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Glavna domenaOsim zemljopisnu pripadnost, glavna domena moe oznaiti i djelatnost:.com (engl. commercial), .edu (engl. educational),.gov (engl. goverment),.net (engl. network).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Domena (tvrtka)Domena govori o organizaciji ili tvrtki unutar glavne domene.

U primjeru se radi o tvrtki: Toplice Sveti Martin koja posluje u Hrvatskoj.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Ime raunalaPrva rije u adresi moe oznaavati ime raunala koje je smjeteno unutar navedene domene.Raunalu se obino dodjeljuje ime koje korisnika podsjea na uslugu koju raunalo prua.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Ime raunala

U primjeru se radi o raunalu webct u organizaciji CARNet na kome se nalaze podaci o programskom alatu koji se koristi za odravanje nastave na daljinu ili za dopunu klasinom nainu obrazovanja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**DNSSustav interneta razumije samo brojane adrese u binarnom obliku.Simbolike adrese postoje kako bi ljudima olakale pamenje i zapisivanje adresa.Prije poetka bilo kakve komunikacije potrebno je simbolike adrese pretvoriti u brojane.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**DNSAdrese iz simbolikog oblika u brojani pretvaraju DNS posluitelji (engl. domain name server).To su raunala na internetu iji je zadatak pretvorba adresa iz brojanog oblika u simboliki.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**DNSKorisniko raunalo alje DNS posluitelju simboliku adresu.DNS raunalo vraa korisnikom raunalu brojanu adresu i tek tada moe zapoeti razmjena podataka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**DNS

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**IP adresavor mree moe imati:stalnu IP adresu (vor uvijek ima istu IP adresu),privremenu IP adresu (pri svakom spajanju na internet, vor moe imati razliitu IP adresu).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Privremena IP adresaRaunalo (vor mree) svoju privremenu IP adresu dobiva u trenu spajanja na internet.Ta adresa moe biti pri svakom spajanju drugaija (naziva se dinamika adresa). Kada se raunalo odspoji s interneta, IP adresa je na raspolaganju sljedeem raunalu koje se spaja na internet.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**ZaguenjeTemeljni problem svake mree, pa tako i interneta je zaguenje prijenosnih kanala pri poveanu prometu (s gledita korisnika oituje se kao usporena razmjena podataka).Da bi zaguenje interneta bilo to manje, potrebno je smanjiti koliinu podataka koji putuju mreom.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Mrea korisnik/posluiteljBitno obiljeje mree korisnik/posluitelj jest podjela i specijalizacija posla izmeu dviju strana.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Mrea korisnik/posluiteljRaunalna mrea koja dijeli obradu podataka izmeu: raunala korisnika (raunala koje treba uslugu) raunala posluitelja (raunala koje prua uslugu) naziva se korisnikposluitelj mrea (engl. clientserver)

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Raunalo korisnikRaunalo korisnik (engl. client) je raunalo na kome radi korisnik mree. Korisniku mree omoguava pristup raunalu posluitelju (pristup posluiteljevim podatcima i uslugama).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Raunalo posluiteljRaunalo posluitelj (engl. server) je redovito udaljeno raunalo koje korisnik mree fiziki ne vidi.Na njemu se pohranjuju podatci i nalaze programi za pruanje razliitih usluga.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Raunalo posluiteljZadatak raunala posluitelja je dati na uporabu usluge, podatke i ureaje ostalim raunalima u mrei.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**Analogija sa slubom informacija

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.**InternetInternet je sastavljen od milijuna posluitelja.Korisnik sa svog raunala moe dobaviti podatke s mnogih posluitelja koji se nalaze diljem svijeta.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Davatelji internet uslugaOrganizacije koje korisniku omoguuju pristup internetu zovu se davatelji internet usluge (engl. ISP, internet service provider). Davatelji internet usluge posjeduju posluitelje koji su stalnom vezom spojeni na internet.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Davatelji internet uslugaPoznatiji davatelji internet usluge u Hrvatskoj su npr.: CARnetT-com VIPNetIskonInternet Globalnet

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*NaplataVeina ISP-a naplauje svoju uslugu povezivanja s internetom. (mjeseno, prema vremenu provedenom na internetu, prema koliini razmijenjenih podataka i sl.) Taj troak ne treba mijeati s uporabom interneta koja je besplatna.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Korisniki raunKorisnik moe pristupiti internetu nakon to otvori korisniki raun kod davatelja internetske usluge. Otvaranjem rauna dobiva korisniko ime (engl. username) i lozinku (engl. password) za povezivanje na Internet (za spajanje modemom i pristupni telefonski broj ).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Korisniki raunNa temelju korisnikog imena i lozinke pruatelj usluge prepoznaje svog korisnika i dozvoljava mu pristup internetu.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Usluge InternetaInternet svojim korisnicima nudi razliite usluge, npr.:Web (engl. world wide web),elektroniku potu (engl. electronic-mail),Web potu (engl. Web-mail),brbljaonicu (engl. chat), internetski forum.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Usluge InternetaUsluge interneta su i:prijenos datoteka na daljinu (engl. file transfer protocol, FTP),telekonferencija, videokonferencija,internetska telefonija,blog.Stalno se uvode nove usluge i unapreuju postojee.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

********************************************