12. DOHOCI I ODREIVANJE CIJENA FAKTORA PROIZVODNJEdr. Svetislav Polovina

TEORIJA RASPODJELE Teorija raspodjele objanjava kako sedohodak i blagostanje raspodjeljuje meu lanove drutva kao porijeklo dohodaka i razlike u njihovoj visini. Teorija raspodjele je jedno od najsloenijih pitanja u ekonomiji, a raspodjela nije samo ekonomski ve istovremeno i prvorazredni politiki i socijalni problem.

PREDMET RASPODJELE Predmet raspodjele su dohodak ibogatstvo.

DOHODAK Dohodak ine sva novana primanja toga neka osoba ili domainstvo ostvaruje tijekom danog vremenskog razdoblja. Dohodak se sastoji od najamnina, rente, kamata, dividendi i transfernih plaanja a njegove osnove su rad, vlasnitvo i socijalna skrb. Dohodak se moe stjecati po vie osnova pa treba razlikovati raspodjelu dohodaka proizvodnih faktora od raspodjele osobnih dohodaka

BOGATSTVO Bogatstvo ini vrijednost sredstava kojanetko posjeduje u danom vremenskom trenutku. Bogatstvo se sastoji od svog materijalnog oblika (nekretnine, pokretnine) i financijskog oblika (gotovina, tedni rauni, obveznice i dionice) Bogatstvo je akumulacija portfelja u danom trenutku vremena dok je dohodak tijek u jedinici vremena.

TEORIJA RASPODJELE KAO POSEBAN SLUAJ TEORIJE CIJENA Prema njoj dohoci nisu nita drugo nego cijenerenta cijena zemlje a kamata cijena kapitala. Cijena proizvodnih faktora odreuje se na isti nain kao cijene finalnih dobara, tj. odnosom njihovih potranji i ponude. Prema gornjoj postavci najamnina ovisi o ponudi i potranji rada, kamata o potranji i ponudi kapitala a renta o potranji i ponudi zemlje.proizvodnih faktora. Najamnina je cijena rada,

PRIRODA POTRANJE ZA FAKTORIMA PROIZVODNJE Potranja za proizvodnim faktorima nije autonomna ve izvedena potranja jer je odreena potranjom finalnih dobara. Potranja za proizvodnim faktorima je meuovisna potranja jer potranja jednog inputa pretpostavlja potranju drugog inputa. Na meuovisnost proizvodnih imbenika ukazivao je jo u 17. st. engleski pisac W.Petty rekavi da je rad otac a priroda mati svakog dobra

DETERMINANTA POTRANJE ZA FAKTOROM PROIZVODNJE

Koliko e se nekog faktora

proizvodnje traiti i upotrijebiti u proizvodnom procesu ovisi o prihodu graninog proizvoda tog inputa (MRP)i

PRIHOD GRANINOG PROIZVODA FAKTORA PROIZVODNJE Dodatni prihod koji se ostvaruje zapoljavanjemdodatne jedinice tog proizvodnog faktora uz pretpostavku ceteris paribus. Njegova veliina jednaka je umnoku graninog prihoda koji se ostvaruje prodajom dodatne jedinice nekog dobra (MR) i graninog proizvoda inputa (MP) odnosno MRPi = MR*(MP)i U uvjetima savrene konkurencije obzirom da je granini prihod jednak cijeni gornja se jednadba preformulira u MRPi = P*MPi

PRIHOD GRANINOG PROIZVODA RADA MRPL odreuje potranju za radom na trituradne snage. Njegova veliina u uvjetima slobodne konkurencije odreena je cijenom finalnog dobra (P) i graninom produktivnou rada o kojoj ovisi veliina graninog proizvoda rada (MPL) odnosno MRPL = P * MPL MRPL bit e vei to su cijene finalnih dobara vie i to je vea granina produktivnost (MPL) i obrnuto.

MRPK odreuje potranju za kapitalom na

PRIHOD GRANINOG PROIZVODA KAPITALA

tritu kapitala. Njegova veliina u uvjetima slobodne konkurencije odreena je cijenom finalnog dobra (P) i graninom produktivnou kapitala o kojoj ovisi granini proizvod kapitala (MPK) odnosno MRPK = P*MPK MRPK bit e vei to je cijena finalnog dobra (P) via i to je vea granina produktivnost kapitala. Potranja za kapitalom je tim vea to je vii MRPK

PRIHOD GRANINOG PROIZVODA ZEMLJE (MRPN) MRPN odreuje potranju za prirodnimresursima na tom tritu. Njegova veliina u uvjetima slobodne konkurencije odreena je cijenom finalnog dobra (P) i graninom produktivnou prirodnih resursa (MPN) odnosno MRPN = P*MPN Potranja za prirodnim resursima e rasti to je cijena to je cijena finalnog dobra via i granina produktivnost prirodnog resursa vea i obrnuto.

PRIMJER IZRAUNAVANJA PMRL U SAVRENOJ KONKURENCIJIJedinica rada (L) Ukupni proizvod (TP) Granini proizvod rada (MPL) Cijena MRPL

0 1 2 3 4 5

0 20000 30000 35000 38000 39000 20000 10000 5000 3000 1000 3 3 3 3 3 60000 30000 15000 9000 3000

V A N O ! Granini proizvod faktora izraunava se ufizikim jedinicama proizvoda na jedinicu danog utroka. Zbog toga se esto upotrebljava termin granini fiziki proizvod (MNP) umjesto termina granini proizvod

GRANICA POTRANJE PROIZVODNOG FAKTORA PODUZEE E KORISTITI NEKI INPUTSVE DOK JE PRIHOD NJEGOVOG GRANINOG PROIZVODA VEI OD DODATNOG TROKA TOG INPUTA. ONOG TRENUTKA KADA SE IZJEDNAI PRIHOD GRANINOG PROIZVODA INPUTA I NJEGOVI DODATNI TROKOVI PODUZEE MAKSIMALIZIRA SVOJ PROFIT

GRANICA POTRANJE ZA RADOM

Poduzee traiti radnu snagu svedo onog trenutka kada se prihod graninog proizvoda rada ne izjednai s cijenom rada tj. s najamninom odnosno sve dotle dok MRPL ne bude jednak najamnini

GRANICA POTRANJE ZA KAPITALOM

Poduzee e traiti kapital sve do

onog trenutka kada se prihod graninog proizvoda kapitala ne izjednai s cijenom kapitala, tj. dok MRPK ne bude jednak kamati.

GRANICA POTRANJE ZA PRIRODNIM RESURSIMA

Poduzee e traiti prirodne

resurse sve do onog trenutka kada se prihod graninog proizvoda prirodnih resursa ne izjednai s njihovom cijenom odnosno sve dotle dok MRPN ne bude jednak renti

PRAVILO NAJMANJEG TROKA Prema ovom pravilu poduzee minimalizirasvoje trokove kada izjednai vri9jednosti graninih proizvoda po novanoj jedinici za sve koritene inpute odnosno kada je MPL/PL=MPK/PK=MPN/PN= 1/P U gornjem izrazu MPL, MPK i MPN su granini proizvodi rada. kapitala i zemlje dok su PL, PK i PN cijene rada, kapitala i zemlje. P je cijena finalnog proizvoda Pravilo najmanjeg troka vrijedi kako u uvjetima potpune tako i u uvjetima nepotpune konkurencije.

PRAVILO SUPSTITUCIJE Ono se izvodi iz pravila najmanjeg troka. Prema njemu poduzee supstituirati onaj faktor

proizvodnje iji je prihod graninog proizvoda manji onim koji ima vei prihod graninog proizvoda. Prihod graninog proizvoda inputa bit e vei to su cijene finalnog dobra vie odnosno to je njegova granina produktivnost vea te obrnuto Ovu zamjenu inputa poduzee ini tako dugo dok se ne ostvari jednakost iz slidea 19

PONUDA PROIZVODNIH INPUTA

Cijena proizvodnog inputa ne ovisi samo

o njegovoj potranji ve takoer i o njegovoj ponudi. Ponuda proizvodnih inputa ovisi o razliitim imbenicima specifino za svaki input. Ponuda rada ovisi o njegovoj cijeni i demografskim faktorima. Ponuda zemlje ovisi o njenoj cijeni , poljoprivrednoj politici, oblicima vlasnitva itd. Ponuda kapitala ovisi o prinosu od investicija, kamatnjaku i predvianju buduih dogaaja.

V A N O

!

PONUDE POJEDINIH

PROIZVODNIH FAKTORA IMAJU RAZLIITU ELASTINOST PA SU ZATO I OBLICI KRIVULJA PONUDE SVAKOG PROIZVODNOG FAKTORA RAZLIITE.

RAVNOTENA CIJENA INPUTA Ova cijena se formira na tritu potpunekonkurencije kada se izjednae ponuda i potranja proizvodnih inputa. Grafiki e to biti u presjecitu krivulje ponude i potranje inputa. Pri toj cijeni su vlasnici inputa spremni prodati toliko inputa koliko su kupci voljni kupiti. Ako je trina cijena via ili nia od ravnotene javit e se viak ponude ili potranje proizvodnog inputa.

GRAF RAVNOTEE PROIZVODNOG INPUTA

V A N O !

Visoka cijena inputa je posljedicabilo ograniene ponude bilo prekomjerne potranje inputa. Niska cijena inputa je posljedica smanjene potranje ili prekomjerne ponude inputa.

TEORIJA J. B. CLARKA Ona objanjava raspodjelu nacionalnogproizvoda prema teoriji granine produktivnosti. Prema njoj svaki proizvodni faktor dobiva prihod u visini graninog proizvoda posljednje koritene jedinice Viak proizvoda koji je preostao od graninih proizvoda prijanjih inputa jednak je dohotku drugog proizvodnog faktora koji je sudjelovao u proizvodnji nacionalnog dohotka.

GRAF TEORIJE J. B. CLARKA

POTRANJA INPUTA JE DERIVAT POTRANJE FINALNIH DOBARA (graf)

POTRANJA INPUTA JE DERIVAT MRP INPUTA (graf)