1122_Zupanija_prirucnik Stetnici Bolesti i Korovi u Vo i Vi_listovi_120210

5/27/2018 1122_Zupanija_prirucnik Stetnici Bolesti i Korovi u Vo i Vi_listovi_120210 - ...

http:///reader/full/1122zupanijaprirucnik-stetnici-bolesti-i-korovi-u-vo-i-vilistovi12

1

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERAU OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Najznaajniji tetnici, bolesti ikorovi u voarstvu i

vinogradarstvu

OSIJEK, 2010.



2

UREDNICAProf. dr. sc. Mirjana Brme

tetnici u vinogradarstvu i voarstvu

SURADNICI

Prof. dr. sc. Draenka JurkoviBolesti u vinogradarstvu i voarstvu

Prof. dr. sc. Edita tefani

Najznaajniji korovi u vonjacima i vinogradima

Prof. dr. sc. Davor amotaDr. sc. Renata Balievi

Sredstva za zatitu u vinogradarstvu i voarstvu

Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajec

Ekonomski aspekti zatite vonjaka i vinograda

RECENZENTI

Mr. sc. Vladimir JukiPoljoprivredni fakultet u Osijeku

Doc. dr. sc. Aleksandar StanisavljeviPoljoprivredni fakultet u Osijeku

LEKTORICA

Snjeana Radi-uti, prof.



3

Predgovor

Zatita vonjaka i vinograda podrazumijeva pravovremenu ioptimalnu primjenu svih, kako preventivnih, tako i kurativnih

mjera, kako bi vinogradar, odnosno voar, zatitio svoj

vinograd ili vonjak od mnogobrojnih tetnika, bolesti i

korova koji ga ugroavaju.

Kako bi uspjeno provodio zatitu, proizvoamora poznavati

osnove biologije tetoinja, nain ivota i optimalne uvijete zarazvoj bolesti, kao i fenofaze biljke, radi to uspjenijih

provoenja preventivnih, a po potrebi i kurativnih mjera borbeprotiv tetoinja.

Takoer treba znati osnove strune terminologije u zatiti bilja

(npr. karenca, toleranca, koncentracija, dozacija i sl.).

Nuno je pratiti savjete savjetodavne i prognozne slube,

svakodnevno pratiti meteoroloke podatke o temperaturi zraka,

tla, relativnoj vlazi zraka, te podatke o padalinama.

Napose, najvanije za svakoga proizvoaa je svakodnevnopraenje zdravstvenoga stanja vonjaka ili vinograda, a sve u

svrhu pravovremenoga reagiranja i sprijeavanja irenja

tetoinja.

Ovaj prirunik, mali je doprinos struke, koji bi trebao posluiti

poljoprivrednim proizvoaima, vinogradarima i voarima, u

borbi protiv najrairenijih i najopasnijih tetnika, bolesti i

korova na naem podruju.

Prof. dr. sc. Mirjana Brme



4

SADRAJ

tetnici u vinogradarstvu i voarstvu.. 1

Bolesti u vinogradarstvu i voarstvu.......... 15

Najznaajniji korovi u vonjacima i vinogradima. 30

Sredstva za zatitu u vinogradarstvu i vo

arstvu 45Ekonomski aspekti zatite vonjaka i vinograda. 55



5

TETNICI U VINOGRADARSTVU I VOARSTVUProf. dr. sc. Mirjana Brme

TETNICI VINOVE LOZE

Lozine grinje -Eriophyes vitis (izaziva erinoze) i Celepitrimerusvitis(izaziva akarinoze)

Eriophyes vitisduga je 0,2 mm i na zadku ima karakteristine

niti. Prezimljuju pod ljuskama pupova vinove loze, u proljee

ulaze dublje u pupove gdje sisaju tek razvijene listie. Lie se

deformira, javljaju se ike na listu a kasnije prerastaju umjehuraste izrasline. Na naliju se javlja bjeliasta prevlaka.

Posebno je opasna u hladna proljea, dok za toplog proljea

vegetacija brzo napreduje, te grinja nije toliko opasna.

Calepitrimerus vitis duga je 0,2 mm, a prezimljuje ispod kore i

ljuske pupa. Oteuje zeleni pup i izboje, a zadravaju se i na liu

(zvjezdolika mjesta uboda). Izboji atrofiraju, internodiji se skrauju,

a grozdovi zakrljaju. Aktivna je od travnja do listopada, a glavne

tete priinja u rano proljee. Vee tete ini u hladnija proljea.

Eriophyes vitis simptomi na listu



6

Crveni voni pauk Panonycus ulmi

Simptomi se javljaju u vidu ukastih tokica koje kasnije poprimaju

ljubiasto-smeu boju i smjeteni su uz ile. Ove se tokice spajaju i

list se sui, a esto i deformira. Pri kasnijem napadu lie je svjetlije,

uti i sui se, a moe posmeiti i otpasti.

Zimska su jaja na rozgvi crvena, te se njihove nakupine, koje su

najvie koncentrirane uz pupove i koljenca, vide i golim okom.Liinke su isprva naranaste, a kasnije crvene, dok su odrasli oblici

jarko crvene boje. Zadravaju se na naliju lia u finoj pauini.

Ljetna se jaja nalaze na naliju lia uz ile, svijetlo crvene su do

naranaste boje, katkada i bezbojna.

U posljednjih tridesetak godina svuda u svijetu, pa tako i u nas, nagloje porasla pojava crvenih pauka, kako na vinovoj lozi, tako i na

vokama. Zimsko se prskanje preporua kada se na dunom metru

nae vie od 500-1000 jaja, kod nekih sorti ak 5000.

U vrijeme razvoja izboja suzbijanje se smatra potrebnim ako je

zaraeno preko 60-70% listova, a ljeti kad je zaraeno preko 30-45%

listova.

Calepitrimerus vitis simptomi na listu



7

Cigara -Byctiscus betulae

Tijelo ove pipe je zelenozlatneboje i sjajno. Mujaci imaju naprednjem dijelu prsita, sa svakestrane, po jedan iljak.Cigara je tetnik koji priinjatete u vinogradima i vonjacimatako to njegova enka pravipoznate cigare od lia, a nagrizai pupove i lie.Kornai se javljaju u proljee, a

enke odlau jaja u cigare odlia u kojima se dalje razvijajuliinke. Kad se cigara osui, onaotpadne te se u njoj na zemljidalje razvijaju liinke koje sekukulje u zemlji, a kornjaiizlaze, uglavnom, idueg

proljea.

Pipe vinove loze

Javlja se vie vrsta pipa: lozina pipa, crna vinova pipa, arena vinovapipa te prugarsta vinova pipa u Istri. Sve izgrizaju pupove i ine

relativno velike tete. Mogu izgristi i lie. tete nanose smo odraslepipe, dok liinke ive u tlu. Suzbijaju se uglavnom sabiranjem, jer nemogu letjeti, a vrlo su otporne na kemijska sredstva.

Cigare na vinovoj lozi



8

Gusjenica grba korak

Grba korak gusjenica je sivo-

smee boje, vrlo slina rozgvi.

Kada se umiri, zauzima takav

poloaj da se vrlo teko moe

pronai (mimikrija).

Naraste 5-6 cm. Ima tri para

prsnih nogu i samo dva paratrbunih pa hoda grbei se po

emu je i dobila ime.

Leptir je sivo-smee boje,raspona krila oko 5 cm.

Najvee tete pravi izgrizanjem pupova koji su poeli bubriti.

Tijekom vegetacije oteuje lie, no tete su male.

Osim navedenih tetnika lozu napada i lozin trips koji sie na

mladim izbojima te oni zaostaju u rastu. Pred kraj vegetacije napada i

zaperke. Pragom odluke smatra se 2-3 liinke po listu.

Javljaju se i lozin pupar, lozin savija, lozin ljiljak, lozin zlatar te

zelena lozina stjenica.

Naroito su znaajni grozdovi moljci. U nas se javljaju dvije vrste:Pepeljasti grozdov moljac (Lobesia botrana) te uti grozdovmoljac (Clysia ambiguella).

Pepeljasti grozdov moljac i

tete na grozdu

Grba korak



9

Oba moljca ive na slian nain i nanose slinu tetu. Dok je uti

moljac tetnik hladnijih i vlanijih podneblja, pepeljasti voli toplija i

sunija, u kojima je potisnuo utog moljca i vaniji je od njega u

naoj zemlji. Pepeljasti moljac je povremeni-periodiki tetnik kod

nas. Naglo se javlja, godinu-dvije a rjee tri, i naglo, sam od sebe,

iezava. Jaina napada i veliina tete zavisi od meteorolokih

prilika. U pojedinim godinama i 50-70% berbe biva uniteno od

ovog tetnika.

Zasada se cjelokupna borba protiv ovog tetnika sastoji u suzbijanju

gusjenica raznim insekticidima. Obino se preporuuje praenje leta

leptira i polaganja jaja, kako bi se odredili termini tretiranja. Za

dobar uspjeh najvanije je glavno suzbijanje gusjenica provesti u

proljee. Cilj je suzbiti prvu generaciju moljaca (prije cvatnje) kakobismo umanjili opasnost od napada druge (opasnije) generacije.

TETNICI JABUKE I KRUKE

Jabuni cvjetojed -Anthonomus pomorum

Pripada skupini najvanijih tetnika jabuke u RH. Vrlo esto i

intenzivno napada vonjake u blizini uma. Spada u skupinu

dugorilaa. Odrasli tetnik je smekast, dug oko 5-6 mm, izrazito

dugog rila. Odloena jaja u cvjetnim pupovima i u unutranjosti

cvijeta su bijela. Liinke su bijele, duge 5-6 mm.

Porast temperature >10C potie ih na aktivnost, a posljedica su

ubodeni pupovi s jasno vidljivom rupom iz koje ponekad izlazi

sluzava tekuina. Nakon ove dopunske ishrane poinju odlagati jajau pupove i unutar otvorenog cvijeta. Jedna enka u prosjeku dnevno

odloi samo 1 jaje. Ukupno odloi oko 30 jaja.



10

Stadij jaja traje 5-10 dana, nakon ega izlaze liinke. One izgrizajutuak i pranike. Napadnuti pup prestaje se razvijati, a latice ostajuzatvorene, posmee pa izgledaju kao da su ofurene mrazom.Napadnuti cvijet otpada, a samo iznimno se iz oteenog cvijetarazvije krljavi plodi. Kornjai tijekom ljeta ne prave znaajnijetete vese spremaju na prezimljenje.

Jabuni savija- Cydia pomonella

tete na jabuci odjabukovog savijaa

Jabuni cvjetojed i simptomi na cvijetu



11

Jabuni savija je na najopasniji tetnik jabuke i kruke. Uzrokujeotpadanje nezrelih plodova ak i do 50 %, te preostalima znaajnosmanjuje kavalitetu.Jabuni savijaje leptir sive boje, s karakteristinom arom na krajukrila.

Njegove liinke oteuju plodove i uzrokuju crvljivost ploda. tetnikima dvije generacije. Krajem travnja i poetkom svibnja gusjenice sepreobraze u kukuljice. Iz kukuljica se u svibnju pojave mali leptiri.Kada gusjenice izau van, 8-10 dana nakon polaganja jaja, ubue seu plod i to obino kod aice ili peteljke ploda. Gusjenica se hrani

mesom ploda i razvija se oko 20 dana. Nakon toga napusti plod,spusti se na zemlju pomou "pauinastog konca, zaprede se uzapredak i preobrazi u kukuljicu.

Lisni mineri

Postoji vie vrsta lisnih minera: moljac vijugavih mina, moljackrunih mina, moljac tokastih mina, moljac vreastih mina tepatuljasti moljac miner.

Svi lisni mineri su mali leptirii. Raspon krila im ne prelazi 9 mm, akod nekih vrsta niti 5 mm.

Mine moljcakrunih mina



12

Liinke su prozirne, zlelenkaste, ukaste ili bijele, duge oko 5 mm.Unitavaju zeleni dio lista dok pokoica ostaje itava. Unutarhodnika ostavljaju izmet. Imaju 2-5 generacija godinje, a najveetete priinjavaju u kolovozu i rujnu.Obradom tla ispod voaka i unitavanjem otpalog lia, unitavajuse moljci. Zimsko prskanje se primjenjuje samo za vrste kojeprezimljuju na vokama (moljci vijugavih i krunih mina).Insekticidi se primjenjuju odmah nakon cvatnje i to ako se u tijekuproljea na deset listova nae jedna mina ili u tijeku ljeta na jednomlistu dvije mine.

Kaliforniska titasta u -Aspidiotus perniciosus

Spada u grupu najopasnijihtetoinja voaka. enka raaive mlade vrlo je plodna.Unaim uvjetima ova u sejavlja u tri generaacijegodinje. Prezimljuje u viduliinke. tete priinjava siuivone sokove uslijed egacjela voka oslabi.

Jabuna i krukina buha Psylla maliiPsylla pyri

Najvee tete prave liinke u proljee. Uzrokuje krljavost pupova,te oni ostaju slijepljeni. Lie se kovra i otpada, plodovi zakrljaju,a na naliju lista nalazimo brojne buhe. Jabuna buha je zelenkasteboje, a kasnije posmei, duga je oko 3 mm i ima jednu generacijugodinje. Krukima buha je naranaste boje, duga 2-4 mm, i ima viegeneracija godinje. Budui da prezime kao jaje na jabuci ili kruki

tete na jabuci



13

korisno je kasno zimsko prskanje ili tretiranje insekticidima uvrijeme pojave mladih liinki.

TETNICI LJIVE

ljivina titasta u -Eulecanium corni

ljivina titasta u javlja se kao tetnik periodiki. Nakon 5-10 pa ivie godina kada se ovaj tetnik gotovo ne zapaa, dolaze 2-4 godinevrlo jake pojave i velikih teta. Prezimi kao liinka na granama i

stablu.Vrlo je otporna na niske temperature u toku zime. titaste uisiu sokove iz svih organa gdje se nalaze, to dovodi do suenja jaezaraenih grana, pa i itavih voaka, pogotovo ako napad uiju traje2-3 godine. Ui izluuju slatkasti sok-mednu rosu, na koju se naselegljive aavice pa itava voka dobije tamni (aavi) izgled.enke legu vie stotina pa i preko tisuu jaja. Ima jednu generacijugodinje.

Buha na jabuci i krukinabuha



14

ljivina osica -Hoplocampa minuta

ljivina osica je jedan od najznaajnijih tetnika ljive i javlja sesvake godine. Najee su prisutne dvije vrste ovog tetnika: crnaljivina osica i uta ljivina osica.

ljivine osice prezimljuju u tlu, a odrasli oblici izlijeu u proljee,pred sam poetak cvatnje ljiva. Jaja odlau u aku cvijeta. Nakon1-2 tjedna iz jaja izlaze pagusjenice koje se u buuju u plodie, iizgrizaju sjemenke, to izaziva opadanje plodova.ljivu obvezno treba tretirati svake godine protiv osice, a u vrijemepupanja i cvatnje pregledavati listie ake. Kritian broj je ako seutvrdi 5% oteenih cvjetova ili plodova. Za praenje letapreporuuju se bijele ljepljive ploe. Kemijsko tretiranje moe seizvriti odmah nakon cvatnje.

TETNICI BRESKVE

Breskvina zelena u - Myzus persicae

Tijelo joj je duguljasto, duine 1,2 mm. Maslinastozelene je boje amoe biti i zeleno zute, zeleno crvenkaste te crvene boje. Krila imaju

tamnu pjegu. Prezime kao zimska jaja koja su sjajno crna, odlaenaoko pupva. U rujnu i listopadu enke se vraaju na breskvu na kojoj

Crna i uta ljivina osica



15

stvaraju generaciju enki koje e kopulirati sa krilatim mujacima.Odlaganje jaja nastupa u 10 mj.tete sa sastoje u uvijanju vrnog lia, deformaciji izboja ineoploenosti cvjetova.

Od ostalih tetnika, na breskvi se moe javiti i breskvin trips(nedovoljno istraen kod nas). On se u vrijeme cvjetanja hranidijelovima cvijeta, oteuje plod i nastaju nekroze nepravilna oblika.Koica ploda postaje hrapava, plodovi izoblieni, smanjene trinevrijednosti. Suzbijanje treba provoditi u vrijeme opadanja latica, predvee ili u rano jutro, dok pele ne lete.

TETNICI JAGODE

Jagodin cvjetoder - Anthonomus rubi

To je pipa, duga 2-4 mm, tamno sive boje. Izlazi u proljee i hrani se

mladim liem i cvijetom, onda nastupa diapauza, te se sklanja ispodkore. enke ostavljaju jaja u sredite floralnog tkiva, na mladepranice i antere. Zatim pregrizu stabljiku cvijeta, ime sprijeavajucirkulaciju.

Od ostalih tetnika na jagodi se javlja kalifornijski trips, rovac,injaci, grinje, a moe se javiti i jagodina nematode

Aphelenchoides fragarie. To je tetnik koji ivi u tlu, hrani se nakorijenu, a moe se hraniti i listom jagode, naroito za vlanih dana.

Jagodin cvjetoder i tete na jagodi



16

Crvolika je oblika, dugo oko 1 mm. Simptomi na jagodi su smanjeno

lie, iskrivljeno i pocrvenjelo.

TETNICI TRENJE I VINJETrenjina osica Caliroa limacima

Ovaj tetnik pojavljuje se u proljee i na kraju ljeta. Izgriza zelene

dijelove izmeu ila. Odrasla osica je crno sjajne boje, dok je

pagusjenica tamnozelene boje, duga oko 10 mm. Pokrivena je crnom

sluzi. Ima dvije generacije godinje.

Trenjina muha -Rhagoletis cerasi

Proirena je u svim dijelovima Hrvatske. Napada srednje i kasne

sorte. Osim trenje napada i vinju te izaziva crvljivost ploda, koji

time gubi na kvaliteti.

Kukuljica prezimi u tlu, u povrinskom sloju od 3-5 cm te nakon to

temperatura tla poraste iznad 10 stupnjeva kukuljica zavrava svoju

preobrazbu u odraslu muhu. Muha se hrani slatkastim sokom biljke,

a jaja odlae u plodove koji su poeli dozrijevati. Jedna anka odloi

20 do 80 jaja, iji razvoj traje 6-10 dana, ali najee se izlee samo

jedna liinka, koja se hrani tim plodom i dopire od kotice. Razvoj te

liinke traje desetak dana,te se ona nakon toga sputa na zemlju,

gdije se kukulji, te na proljee opet iz kukuljice izlazi odrasla muha.

Pojava muhe se kontrolira utim mamcima.

Trenjina muha



17

TETNICI LJESKE

LjeskotoBalaninus nucum

Najpoznatiji tetnik lijeske, koji uzrokuje crvljivost i opadanjeplodova. Ljeskotoje pipa koja u rodnim nasadima napravi tetu naplodovima 10-40%. Crvenkasto-smee je boje, pokriven ukastimdlaicama i ima glavu produljenu prema naprijed na vrhu koje senalazi usni ustroj.Ima jednu generaciju godinje, a odrasli se pojavljuju od poetkasvibnja do kolovoza. enke se prije odlaganja jaja dodatno hrane,izgrizajui male rupice u liu, a pogotovo buei mlade, tek

zametnute plodove, koji poslije toga otpadnu.

Na ljeski mogu biti opasne i stjenice. Jaja odlau tijekom ljeta nadonju stranu listova lijeske. Liinke siu sok iz plodova, a pred jesenodlaze na plodove pitomog kestena. tete na drveu su zanemarive.

Opasni tetnici su i zelene lisne uiZnaju prelaziti s jedne biljke nadrugu i tako prenositi opasne bolesti. One siu najsonije inajnjenije djelove biljke, oduzimaju joj hranjiva, a istivremeno

Ljeskotoi tete na plodu



18

svojom slinom zaraze mjesto uboda. Izazivaju uenje lista.

Utrvrivanje potrebe za kemijskim suzbijanjem se izvodi metodom

zimskog pregleda granica. Uzimamo nekoliko uzoraka iz vonjaka

(jedan uzorak predstavlja 10 dvogodinjih granica duljine 20cm).

Prag tolerantnosti je 3-25 jaja lisnih uiju/m.

TETNICI MALINE

Malinov pupar Byturus tomentosus

Malinov pupar pravi tete na malini i kupini, te kotiavom i

jezgriavom vou. Imago je svjetlo smee boje, dug 4 mm.Liinka je

smea, 8 mm duga. Javlja se u proljee te izgriza cvjetne pupove i

cvjetove. Ima jednu generaciju godinje.

Malinov pupar, imago i liinka



19

BOLESTI U VINOGRADARSTVU I VOARSTVU

Prof. dr. sc. Draenka Jurkovi

BOLESTI VINOVE LOZE

Plamenjaa Plasmopara viticola

Simptomi Javljaju se nasvim nadzemnim (zelenim)

dijelovima loze i u osnovi su

jednaki. Na liu, jo prije

cvjetanja se vide ute tzv.

uljne pjege koje dostiu 1-3cm u promjeru. Nakon 5 do

12 dana uz povoljnu

temperaturu i vlagu, na naliju

lista razvijaju se relativno

rijetko bjeliaste prevlake

sporonosnih organa. Ove

spore raznosi vjetar te sebolest sve vie iri. Tkivo lista

posmei i odumire, a kod

jaih zaraza list se sui i

otpada. Zarazu grozdia ucvjetanju prepoznaje se po

bijeloj prevlaci koja ih

potpuno prekriva. Oni

posmee, smeuraju se, osue

i otpadnu. Ako su zaraene

sitne bobice (oko 1/3 ukupne

veliine) prekriva ih bijela

prevlaka koja se nakon

nekoliko dana izgubi. Bobice

se osue i uglavnom otpadnu.

Kod zaraze krupnijih bobicanema bijele prevlake. One se

smeuraju, posmee, osue i

Sim tom na licu lista

Simptom na naliju lista

Simptom na bobama



20

dijelom otpadnu. Suhe bobice obino imaju boju koe. Kada

bobice prijeu 2/3 ukupne veliine, nema vie uvjeta za zarazu.

Mladice i vitice takoer mogu biti zaraeni, djelomino ih pokriva

bijela prevlaka, posmee i mogu se osuiti. Razvoju bolesti pogoduje

toplo i vlano vrijeme.

Suzbijanje Agrotehnikim mjerama (sadnja na osunanim i

ocjeenim terenima, odabir otpornijih sorata, gnojidba ne preobilna,

rezanje na vrijeme obaviti, uklanjanje zaperaka), moemo smanjiti

vjerojatnost nastanka zaraze. Usprkos provedenim mjerama loza se

mora tretirati fungicidima (preventivni s povrinskim djelovanjem

ili sistemici) Uspjenoj borbi protiv plamenjae pomae prognozna

tzv. antiperonosporna sluba. Ona se temelji na poznavanjuuzronika bolesti, meteorolokim podatcima i fungicidima koji e se

koristiti u zatiti.

Pepelnica Uncinula necator

Simptomi Vide se na liu,

bobicama i mladicama (izboji,

ljetorasti). Na liu s obje strane

(vie s gornje), uoava se prevlaka

koja moe prekriti cijelu plojku.

Zaraeno lie je tvre, uti i na

kraju posmei, moe se uvijati, a

rub je ponekada naboran. Bobice

mogu biti napadnute od

zametanja do poetka aranja.Pokriva ih jednolino pepeljasta

prevlaka, mlade bobice se

osue, a starije pucaju sve do

sjemenki to je vrlo

karakteristian simptom.

Raspucane bobice trunu jer ih

napadaju brojni saprofiti.

Obino tijekom kolovoza pepelnica napada mladice. U jesen se na

njima vide smee pjege koje su tamnije od zrele rozgve.

Prevlaka na listu

Ras ucane bobice



21

Suzbijanje Sve preventivne mjere koje mogu utjecati na slabije

zaraze. To je teko postii pa se pepelnica vrlo uspjeno suzbija

fungicidima.

Siva plijesan Botrytis cinerea

Simptomi Vide se na

grozdiima (prije, u vrijeme

i iza cvatnje), peteljicama

i bobama na grou. Moe

zaraziti lie i mladice. U

pravilu zaraze zapoinju u

vrijeme precvjetavanja, auvjeti za napad na mlade

grozdie je dugotrajno

vlano (kiovito) i

prohladno vrijeme. Bolesni

grozdii imaju vodenasti

izgled, vremenom se osue i

propadnu. Ako je vrijemevlano i toplo grozdie

prekriva obilna siva

prevlaka sporonosnih

organa. Taj je simptom

poznat kao siva plijesan.

Razvoj bolesti tee kroz tri

faze:

I faza precvjetavanje gljiva naseli ocvali grozdi i ivi kaosaprofit, ali u tom stadiju treba poeti sa zatitom

II faza zatvaranje i zbijanje grozdia, tzv. zelena ili kisela faza

nastaje infekcija peteljice i same bobe groa

III faza dozrijevanje siva plijesan u uem smislu, dolazi do

propadanja dijelova grozda ili cijelog grozda i tete mogu biti vrlo

znaajne.

Suzbijanje Unato brojnim istraivanjima nema potpunouinkovitog rjeenja. Pored klasinih preventivnih mjera

(agrotehnike mjere) suzbijanje se u veini zemalja provodi po

Zaraza grozdova

Zaraza grozda



22

fenolokim fazama i to fungicidima botriticidima: 1. prskanje

fenofaza I-J; 2. prskanje fenofaza K; 3. prskanje fenofaza L- ara; 4.

prskanje fenofaza M.

Crna pjegavost vinove loze Phomopsis viticola

Simptomi Razvijaju

se na mladicama, rozgvi

i vrlo rijetko na liu.

Rano u proljee na

mladicama uoavaju se

pjege (poput irihcrtica) tamno ljubiaste

boje. One su ovalnog

oblika i zailjenih

krajeva. Spajanjem

pjega nastaju prstenovi

oko mladice, tkivo seesto raspuca. Na odrvenjeloj rozgvi tijekom zime dolazi do

izbjeljivanja vanjskog

dijela kore, a do proljea

na njoj se pojavljuju crne

tokice plodita sa

sporama. Spore raznose

vjetar i kia. Na

zaraenom trsu lisni

pupovi se ne otvarajuistovremeno, a neki

uope ne prolistaju, to

utjee na prinos.

Suzbijanje Nije jednostavno, a uspjeh se postie zatitom tijekom

vie godina. Rezidbom treba, koliko je mogue, odstraniti zaraene

dijelove i spaliti ih. Gnojidba duikom treba biti umjerena. Saditi

manje osjetljive sorte i koristiti zdrav sadni materijal. Neophodna je

primjena fungicida: zimsko prskanje pred kraj vegetacije te jedno

Izbjeljena kora

Piknidi na kori



23

prskanje u stadijima B-C (vunasti zeleni pup) i D-E (pojava listia

razvijeni listovi).

BOLESTI JABUKA I KRUAKA

Krastavost jabuka Venturia inaequalis

Simptomi Vide se na liu,plodovima, rijetko na cvijetu i

mladicama. Na liu se od

proljea do jeseni razvijaju

maslinasto-zelene pjege koje

vremenom dobivaju skoro crnuboju. Nastaju i na licu i na

naliju, ipak preteno na liu.

Bolesni dio nije otro odijeljen

od zdravog dijela pa se zbog toga ovakve pjege nazivaju i mrlje.

Pjege se spajaju, lie je esto deformirano i moe biti uvijeno.

Bolesno lie izvor je zaraze

za plodove. Simptomi naplodovima variraju, to ovisi o

sorti i vremenu zaraze. Pjege

su i na plodovima u poetku

maslinasto-zelene. Sredinji

dio starih pjega je smee boje,

a rub tamno- sme do crn.

Jako zaraeni plodovi su

deformirani, sitniji i moguotpasti. Pri ranim zarazama u okviru krasti, tkivo se raspuca pa takve

plodove naseljavaju saprofiti ili Monilia zbog ega oni trunu. Kasno

zaraeni plodovi ne otpadaju. Gljiva prezimljuje u zaraenom

otpalom liu. Kia je neophodan imbenik za pojavu bolesti,

temperatura je manje znaajna iako ona odreuje trajanje inkubacije

(vrijeme od zaraze do pojave simptoma). Jak razvoj bolesti treba

o

ekivati u godinama s

estim kiama u travnju i svibnju uz relativnotoplo vrijeme.

Pjege na listu

Zaraza loda



24

Suzbijanje- Temelji se na kulturalnim mjerama kao to su pravilan

izbor tla za nasad, sorte su razliite otpornosti pa treba saditi manje

osjetljive, prorjeivanje kronje, njega voaka (uklanjanje liajeva i

mahovine), pravilna gnojidba, unitavanje otpalog lia (u jesen) jer

u njemu parazit prezimljuje, suzbijanje korova u nasadu. Meutim,

teite suzbijanja krastavosti je na primjeni fungicida. Preporuuje se

obaviti zimsko tretiranje te dva prskanja prije cvjetanja (faza mije

ui i poetkom cvjetanja), ako nije neophodno u cvatnji ne bi

trebalo prskati nasad, ali obaviti tretiranje im latice otpadnu, a zatim

svakih 12-14 dana ovisno o jaini zaraze, sorti i vremenskim

prilikama. U nekim godinama treba obaviti i ljetnu zatitu (od

polovine srpnja do kraja kolovoza) te kod kasnih sorti jo i poetkom

jeseni.

Krastavost kruaka Venturia pirina

Simptomi Bolest je vrlo slina

krastavosti jabuka, a razlike su sljedee:

- pjege nastaju u pravilu s doljnjestrane lista

- zaraza lista nastaje vrlo ranodok je jo uvijen zbog ega su

pjege locirane uz glavnu ilu

- ranu i jaku zarazu plodova pratejake deformacije i raspucavanje

tkiva (izraenije nego kod

jabuka)

- parazit esto prezimljuje na korimladih izboja zbog ega inastaju rane zaraze

Suzbijanje kao i kod jabuka. Preporuuju se dva prskanja prije

cvjetanja te nakon cvatnje jo etiri ili vie u nekim godinama.

Sim tom na lodu



25

Pepelnica jabuke Podosphaera leucotricha

Simptomi im se

otvori lie, razvije se

jednolina bjeliasta

prevlaka. Lie je

tvrdo, uspravno,

ponekada ljevkasto

uvijeno, sui se iotpada. Nikada ne

otpadaju listovi na vrhu

granice. Uvijek su

zaraeni svi listovi iz jednog pupa. Lapovi (zeleni listii ake) suprekriveni bjeliastom prevlakom, lattice su sitnije bez

karakteristine ruiaste boje. Cvjetovi su u pravilu sterilni, a

zaraeni su svi cvjetovi iz jednog pupa. Mladice su napadnute samo

dok ne odrvene, one se sue i nose mnogo mrtvih pupova. Zaraza

plodova se ne uoava lako, a mogu biti napadnuti plodovi svih

sorata. Kod vrlo osjetljivih sorata nastaje mreasta navlaka kaoposljedica djelominog odumiranja kutikule (pokoice).

Pepelnica prezimljuje u pupovima (cvjetni i lisni) ili kao posebno

plodite. Zaraza pupa nastaje prije nego se zatvore. Od zdravih

pupova se razlikuju po tome to su pri vrhu vie otvoreni, tanji su i

manje vrsti. Oni lake izmrzavaju tijekom zime pa je napad

pepelnicom jai iza blage zime.

Suzbijanje Preporuuje se rezidbom odstraniti to vie izboja s

poluotvorenim pupovima i tretiranje fungicidima.

Bakterijska pale kruaka i jabuka Erwinia amylovora

Simptomi Uoavaju se u vrijeme cvjetanja. Latice cvjetova naglo

posmee, lapovi

su prvo vodenasti, a zatim smei, skoro crni. Cijeli vrni dio granice

sa svim cvjetovima potamni i osui se. Karakteristian simptom jesavijanje izboja poput drke kiobrana ili kuke. Takvi izboji ostaju

Prevlake na listu



26

sve do sljedee godine. Na korigrana ili debla vide se netoulegnute tamne pjege u kojimaje tkivo u poetku mekano, azatim se osui i esto raspuca(rak-rane). Na bolesnimmjestima pojavljuju se kapljicebakterijskog eksudata (sluz)prvo prozirne, a kasnije jantarneboje. To je izvor zaraze usljedeoj godini. Bolest se javljai na plodovima pjege smee

boje i bakterijski eksudat. Kodkruaka plodovi se mogu osuitii slino kao kod Monilijemumije ostaju na granama.

Suzbijanje Nije lagano jer posveuinkovitih mjera nema. Preporuujese redoviti pregled nasada kako bi sezaraeni plodovi iznijeli iz vonjakate uoile promjene na granama ideblu. Bolesne grane treba odrezatinajmanje 20 cm ispod mjesta nakojem se vide simptomi. Na deblutreba odstraniti zaraeni dio i ranu

premazati voarskim voskom ili 2%

otopinom fungicida na osnovi bakra.Sve lie (u jesen), odrezane grane iplodove treba sakupiti i spaliti. karei pile kojima se ree treba prilikom

svakog zahvata steriliziratipotapanjem u 90% alkohol ili u varikinu. Danas ima vie fungicidakoji se mogu koristiti u zatiti, ali tek nakon provedenih opisanihmjera. Vrlo osjetljive voke su dunja i mumula, neke sorte kruakadok su jabuke manje osjetljive (ali i na njima tete mogu biti velike).

Bakterijski eksudat

Sim tom na ranici



27

BOLESTI BRESKVE

Kovravost lia Taphrina deformans

Simptomi U stadijuzavretka listanja na

liu se vidi jako

nakovrano ili

mjehuravo lie blijedo

zelene do crvenkasteboje. Bolesno lie se

lako lomi, sui i otpada.

Zahvaen moe biti dioili cijeli list. S doljnje

strane mjehura formira

se lagana bijela

prevlaka koju ine sporonosni organi gljive. Iako se spore noene

vjetrom ili kiom ire u vegetaciji nema novih zaraza jer starije,

potpuno razvijeno lie ne moe biti zaraeno. Opasne su spore koje

se zadre na kori stabla ili u pupovima kojie listati sljede

egproljea. Ukoliko je vrijeme u fazi listanja suho, bolesti nema ili je

ima malo.

Suzbijanje Treba koristiti fungicide jedno tretiranje pred zimu,

drugo u proljee neposredno pred bubrenje pupova.

Pepelnica breskve Sphaerotheca pannosa var. persicae

Simptomi Javljaju se na liu,

plodovima i mladicama. Na

naliju, rjee na licu, liarazvija se karakteristina

bjeliasta prevlaka. Zaraeno

lie uti, deformirano je, osui

se i otpada. Plodovi su takoer

manje-vie prekriveni bijelim

nakupinama, esto pucaju,

Kovravost liaKovravost lia

Zaraeni listovi



28

naseli ih Monilia pa trunu. Ukoliko zbog zaraze ne propadnu mladice

imaju malo cvjetnih pupova.

Suzbijanje Preporuuje se

orezivanje zaraenih stabala umalim vonjacima. U nasadima

gdje se peplnica javlja svake

godine treba preventivno

koristiti fungicide, a tamo gdje

se javlja povremeno tretiratisamo kada se bolest pojavi.

Trule plodova, suenje mladica i plodova Monilia fructigena,

Monilia laxa

Simptomi Trule plodova preteito se javlja na jezgriavom vou

(jabuka, kruka, dunja) i uzrokuje ju M. fructigena. Monilia laxa

uglavnom izaziva suenje mladica i cvjetova kotiavog voa

(trenje, vinje, breskve, kajsije, ljive). To ne znai da se nakotiavom vou ne javlja trule plodova. Dapae, taj tip bolesti

moe biti vrlo tetan.

Na pokoici plodova

razvijaju se smee pjege

ispod koje meso ploda

takoer mijenja boju. Na

pjegama se pojavljuju

kroz neko vrijemeukasto-smee nakupine

sporonosnih organa

poredanih najee u

koncentrine krugove.

Zaraeni plodovi ili potrunu ili se osue i ostaju na stablima kao

mumije. Takvi plodovi su izvor zaraze u sljedeoj godini. Suenje

mladica javlja se u cvjetanju ili iza cvatnje. Cvjetovi naglo posmee i

osue se, a to se proiri i na mladice. U punoj vegetaciji mogu se

vidjeti stabla s puno osuenih mladica bez roda.

Monilia na dun i

Simptom na plodu



29

Suzbijanje Ukloniti sve zaraene plodove (trule i mumije),voditi rauna o drugim

bolestima i tetnicima koji

mogu ozljediti plodove

koji tako postaju pogodna

sredina za razvoj Monilia

vrsta. Kotiavo voe ne

podnosi jau rezidbu pa se

ona ne preporuuje, ali ju

kod jezgriavog voa

treba provoditi. Fungicidi

se ne koriste no kada se

npr. jabuke tite od krastavosti djelomino se suzbija i Monilia.

BOLESTI VINJE I TRENJE

Koziavost Blumeriella japii

Simptomi Vide se na liu kao vrlo sitne (1 mm) okrugle,crvenoljubiaste pjege. Vremenom sredinji dio pjege odumire i

ispada tako da na

plojci ostaju

rupice. Broj pjega

moe biti vrlo

velik tako da

cijela plojka ima

crvenu boju. Zbogopadanja lia

stablo u punoj

vegetaciji ostajegolo.

Suzbijanje Sakupiti i unititi zaraeno otpalo lie. Ako se sadeosjetljive sorte treba ih zatiti fungicidima. Prvo tretiranje obaviti iza

cvjetanja, a sljedea u razmacima 8-14 dana. Koziavost jeprvenstveno bolest vianja, na trenjama ne priinjava tetu pa ih ne

treba prskati fungicidima.

Mumije na ljivi

Koziavost vin e



30

upljikavost lia Clasterosporium carpophilum

Simptomi Najee se javlja na trenji, ali gljiva napada svekotiavo voe (kajsija, breskva, ljiva, vinja). Na liu se ve od

poetka vegetacije vide malene (2-6 mm) crvene pjege s tamnijim

rubom. Sredinji

dio odumire i

ispada pa se na

liu vide rupice.Jae zaraeno

lie otpada

(lipanj-srpanj).

Na plodovimapjege su ulegnute,

smee boje sesto crvenim

rubom. Rano

zaraeni plodovi

otpadaju ili samo

zakrljaju i deformirani su. Na mladicama se razvijaju malo

produene rak-ranice. Gljiva prezimljuje u pupovima, kori grana,

rak-ranicama, zaraenim plodovima i liu. Spore uzronika bolesti

ire se uglavnom kinim kapima.

Suzbijanje - Bolest se uspjeno suzbija fungicidima. Jednotretiranje se obavlja prije cvjetanja, te 1 do 2 nakon cvatnje.

Zaraza uzronikom u l ikavosti lista



31

BOLESTI JAGODE

Obina ili siva pjegavost lia Mycosphaerella fragariae

Simptomi Najoitijisu na liu, ali se

mogu vidjeti i na

peteljkama lia ili

ploda i na vrijeama.

Izgled pjega znaajnovarira, a ovisi o

starosti lia te

temperaturi i vlazi.Sredinji dio pjega je

svjetlije sivkasto

smee boje i uvijek su

oiviene

crvenoljubiastim

rubom. Veliina im u

prosjeku iznosi 3-5mm. Pjege su prvo

pojedinane, a kasnije

se mogu spajati to

uzrokuje njegovo

prijevremeno suenje.

Bolest se obino

javlja kasno u

vegetaciji i ne utjeebitno na urod, ali slabi biljke to se kasnije odraava na plodonoenje

u sljedeoj godini.

Suzbijanje Uglavnom se provodi preventivno. Treba uzgajati

otporne sorte. Dobra je mjera ljetno obnavljanje nasada kada se

konjom starog i zaraenog lia i njegovim unitavanjem

(spaljivanjem) smanjuje mogu

nost prezimljenja parazita i infekcijesljedee godine. Kod jakih zaraza moe se obaviti zatita

fungicidima.

Pjege na listu



32

Crna pjegavost (mrljavost) lia Diplocarpon earliana

Simptomi U poetku

male (2-3 mm) crvene

pjege koje do sredine

vegetacije dobivaju 5-

10 mm u promjeru,

intenzivno su crveno-

smee boje pa u sluajujakih zaraza njihovim

spajanjem dolazi do

odumiranja lia. Lie

moe i otpasti. Ukolikobolest zahvati cvjetove

(lapovi, cvjetne stapke) oni odumiru, a time je znaajno smanjeno

formiranje plodova. Optimalna temperatura za razvoj bolesti je 20-

25C. Iako se smatra da se bolest javlja pri kraju vegetacije utvreno

je da se simptomi mogu nai ve u travnju i svibnju to ovisi o

agroekolokim uvjetima.

Suzbijanje: Isto kao i kod obine pjegavosti lia jagoda.

Siva plijesan plodova Botrytis cinerea

Simptomi Iako se mogu

vidjeti na liu i cvjetovima

najkarakteristiniji i najtetniji

su na plodovima. Zaraeniplodovi brzo trunu. Prvo se

pojave smee, ponekada

vodenaste pjege koje ubrzo

pokriju cijeli list ili plod.

Ukoliko je vrijeme vlano svi

napadnuti organi prekriveni su

gustom sivom prevlakom sporonosnim organima koji omoguuju

irenje bolesti. Plodovi propadaju i u transportu i u skladitu. U

nasadu najvie stradaju plodovi koji su pri tlu.

Simptom na liu

Simptom na plodu



33

Suzbijanje Zaraze se mogu smanjiti indirektnim mjerama: jagode

saditi na foliji ili oko njih rasporediti slamu kako plodovi ne bi doli

u doticaj s tlom, ne gnojiti obilno duikom i obaviti ju u jesen, u

manjim nasadima ukloniti bolesne plodove, ne saditi pregusto

(meuredni razmak). Uz sve navedeno tretiranje botriticidima je

obvezna mjera. Treba znati da su stari nasadi jae zaraeni pa se priintenzivnom uzgoju nasadi obnavljaju svake godine.

BOLESTI LJIVE

arka ljive Plum pox virus

Simptomi utepojedinane ili grupirane

pjege, razliite veliine i

oblika. Karakteristine su

one u obliku prstena ili

poluprstena 2-5 mm u

promjeru. Na zaraenim

plodovima vide seispupenja ili udubljenja u

obliku mree obino polukrunog ili prstenastog oblika. Meso plodaje smee, bezukusno, ilavo, neprijatnog mirisa. Plodovi esto ranijeotpadaju i nisu pogodni niti za preradu. Virus prenose lisne ui, a

bolest se iri uzimanjem plemki sa zaraenih stabala, umnaanjemljiva izdancima iz korijena, a ini se i koticama. Virus se moeodrati i u zemlji. Osjetljivost sorata je razliita, najbolje sorte su i

najosjetljivije.

Suzbijanje krenje bolesnih stabala, unitavanje izdanaka izkorijena, kontrola proizvodnje sadnica.

Zaraeni lodovi



34

NAJZNAAJNIJI KOROVI U VONJACIMA I

VINOGRADIMA

Prof. dr. sc. Edita tefani

Suzbijanju korova u vonjacima i vinogradima mora se posvetitiduna pozornost jer nanose voarskoj i vinogradarskoj proizvodnji

ogromne tete. Prisutnost korova u vonjacima i vinogradima iznad

praga tetnosti moe dovesti do znaajnog smanjenja uroda i

kvalitete plodova. Pored toga, korovi troe znaajne koliine vode pa

time isuuju i osiromauju tlo. Nadalje, intenzivnom transpiracijom

poveavaju vlanost zraka i stvaraju povoljne uvjete za infekciju i

razvoj biljnih bolesti. Mnogobrojni korovi su i prijelazni domaini iprenosioci biljnih bolesti i tetoina. Suzbijanje korova u vonjacima

i vinogradima moe se provoditi agrotehnikim i kemijskim

mjerama.

Agrotehnike mjere ukljuuju viekratnu obradu tla kako izmeu

tako i unutar redova voaka i vinove loze. Pored obrade tla, u

dopunske mjere ubrajaju se konja i uporaba mala.

Primjena herbicida moe biti preventivna i kurativna. Preventivno

tretiranje vri se tijekom jeseni, zime ili ranog proljea tj. Prije

kretanja vegetacije. Najee se koriste selektivni herbicidi

translokacijskog djelovanja.

Dopunsko tretiranje herbicidima, kao kurativna mjera, koristi se

tijekom vegetacije kada su iznikli korovi prosjeno visoki 1 20 cm.Najee se koriste totalni herbicidi kontaktnog ili translokacijskog

djelovanja.



35

Obini sedmolistAegopodium podagrariaL.

Viegodinji irokolisni korovVisina: 20-70 cmCvatnja: VII.-VIII. mj.

Hrapavi ir

Amaranthus retroflexus

Jednogodinji irokolisni korovVisina: 15-100 (150) cm

Cvatnja: VI. IX. mj.



36

uta vuja stopaAristolochia clematitisL.

Viegodinji irokolisni korovVisina: 50-100 cmCvatnja: V. VIII. mj.

Obini pelinArtemisia vulgarisL.

Viegodinji irokolisni korovVisina: 30-210 cmCvatnja: VII. IX. mj.



37

Bijela lobodaChenopodium album

Jednogodinji irokolisni korovVisina: 20-120(200) cmCvatnja: VII.-IX. mj.

Divlja vodopijaCichorium intybus

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 30 50 (150) cmCvatnja: VII. IX. mj.



38

Poljski osjak

Cirsium arvense.

Viegodinji irokolisni korovVisina: 50-200 cmCvatnja: VI.-IX. mj.

Obina pavitna

Clematis vitalba L.

ViegodinjaVisina: do 12 mCvatnja: VII. VIII. mj.



39

Poljski slakConvolvulus arvensis

Viegodinji irokolisni korovVisina: 20 120 (200) cmCvatnja : VI.-IX. mj.

Kanad. hudoljetnicaConyza canadensis

Jednogodinji (dvogodinji)korov

Visina:20-100 cmCvatnja: VI.-X. mj.



40

Prstasti troskot

Cynodon dactylon(L.) Pers.

Viegodinji travni korovVisina: 10 50 cmCvatnja: VI. VII. mj.

vorasta otrica

Dactylis glomerataL.

Viegodinji travni korovVisina: 30 100 cmCvatnja: V. VI. mj.



41

Divlja mrkva

Daucus carotaL.

Viegodinji irokolisni korovVisina: 30 80 cmCvatnja: VI. IX. mj.

Ljubiasta svraicaDigitaria sanquinalis

Jednogodinji travni korovVisina:10-30 (65) cm

Cvatnja: VI.-VII. mj.



42

Obini apljan

Erodium cicutariumL.

Jednogodinji irokolisni korovVisina: 10 -50 cmCvatnja: IV. VI. mj.

Sitna konica

Galinsoga parvifloraC.

Jednogodinji irokolisni korov

Visina: 10 80 cmCvatnja: V. X. mj.



43

Mrtva koprivaLamium purpureum

Jednogodinji irokolisni korovVisina:10-30 cmCvatnja: IV. X. mj

Menta

Menthasp.

Visina: 15 70 cmCvatnja: VI. IX. mj.



44

Ptiji dvornik

Polygonum aviculareL.



Divlja kupinaRubus caesiusL.

Viegodinji irokolisni korovVisina: 30 150 cmCvatnja: V. X. mj.



45

Kovrava kiselica

Rumex crispus L.

Viegodinji irokolisni korovVisina: 50 100 cmCvatnja: VI. VIII. mj.

Zeleni muhar

Setaria viridis

Jednogodinji uskolisni korovVisina: 20-80 cmCvatnja: VI.-VII. mj.



46

Ostak

Sonchus spp.

Jednogodinji (viegodinji)

irokolisni korovi


Crna pomonicaSolanum nigrumL.


Visina: 10 -50-(100)cmCvatnja: VI. X. mj..



47

Srednja mijakinjaStellaria mediaL.

Jednogodinji (viegodinji)irokolisni korov

Visina: 10 40 cmCvatnja: tijekom cijele godine

MaslaakTaraxacum officinaleWeb

Viegodinji irokolisni korovVisina: 20 -50 cmCvatnja: IV. X. mj.



48

Velika kopriva

Urtica dioicaL.

Viegodinji irokolisni korov

Visina: 30 -150 cmCvatnja: VI. IX. mj.

Grahorice

Viciaspp.

Visina: 30 -120 cmCvatnja: VI. VIII. mj.



49

SREDSTVA ZA ZATITU U VINOGRADARSTVU IVOARSTVUProf. dr. sc. Davor amotaDr. sc. Renata Balievi

Sredstva za zatitu bilja su posebno formulirani pripravci koji sadrekemijske spojeve ili ive agense i slue za zatitu biljaka odtetoinja. Sadre odreeni postotak djelatne tvari ili vie djelatnihtvari, te druge potrebne dodatke (otapalo, razrijeiva, emulgator,

boju i dr.).

Pesticidi su iri pojam koji obuhvaaju osim sredstva za zatitu bilja i

sredstva za primjenu u veterini, javnom zdravstvu, industriji i

kuanstvima.Prema namjeni sredstva za zatitu bilja dijele se na zoocide

(suzbijanje tetnika), fungicide (suzbijanje uzronika bolesti) iherbicide (suzbijanje korova).Prema nainu primjene sredstva za zatitu bilja dijelimo:

Primjena u TEKUEM OBLIKU1. tekua sredstva (koncentrati) za emulziju (EC ili E) koja s vodomdaju bijelu emulziju.

2. tekua sredstva (koncentrati) za otopinu (SL) koja s vodom dajuobojenu tekuinu (nije doputeno bezbojnu).3. tekua sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (SC, FL, KS)koja s vodom daju suspenziju.

4. praiva za suspenziju ili moiva praiva (WP, S) koja s vodomdaju suspenziju.

5. praiva za otopinu ili topiva praiva (SP) koja s vodom daju

obojenu otopinu.6. dispergirajue granule (SG, WG, DF) koje s vodom dajususpenziju.Zajedniki naziv nakon razrijeenja sredstava za zatitu bilja s

vodom jest KROPIVO.



50

Primjena u KRUTOM OBLIKU

1. praiva za zapraivanje (P) koja se ne razrijeuju, koriste sezapraivanjem.2. granule (mikrogranule), (G,MG), zrnca promjera od 0,2 do 1 mm,rasipaju se po povrini tla ili se deponiraju u redove.

Posebnu skupinu ine sredstva za tretiranje sjemena (praiva zazapraivanje i vlana primjena), razliiti mamci za glodavce.

KOMBINIRANA SREDSTVAKombinirana sredstva za zatitu bilja sadre vie aktivnih tvari. Kodnekih kombinacija sredstava za zatitu bilja postoji sinergizam

aktivnih tvari koji omoguava sniavanje doze, titi okoli ipoveava ekonominost primjene.

MIJEANJE SREDSTAVASredstva za zatitu bilja mogu se mijaati, a mogunosti se navode uuputstvima za upotrebu.Postoje sredstva koja se ne mogu mijeati zbog svoje kemijske ifizikalne specifinosti, pa dolazi do pojave fitotoksinosti.

PRIPREMA SREDSTVAPraiva za zapraivanje i granulirana sredstva primjenjuju se u oblikuu kojem se nabavljaju.Sredstva za zatitu koja se primjenjuju prskanjem i rasprivanjemtreba prije primjene razrijediti s vodom do odreene koncentracije.Tekua sredstva (za emulziju, za otopinu), mijeaju se s vodom u

samoj prskalici.Praiva za suspenziju mijeaju se u manjoj posudi s vodom dok se nedobije kaa, postupnim dolijevanjem vode stvara se gusta suspenzija,koja se ulijeva u prskalicu preko sita, uz stalno mijeanje.

Primjer: koncentracija 0,1 % znai 1 ml ili 1g na 1 litru vode Primjer: koncentracija 0,01 % znai 0,1 ml ili 0,1g na 1 litru

vode

OTROVNOST-svojstvo nekog pesticida da uzrokuje oteenja uorganizmu.



51

OPASNOST-vjerojatnost da doe do oteenja u organizmu nakon

propisane primjene otrova.

Svako sredstvo za zatitu bilja moe u veoj ili manjoj mjeri biti

otrovno za ljude, domae ivotinje, ptice, ribe i pele.

Mjerilo otrovnosti sredstava za zatitu bilja je srednja letalna

(smrtonosna) doza (LD50).

Srednja letalna doza oznaava broj miligrama (mg) sredstva na

kilogram (kg) tjelesna teine pokusne ivotinje, potreban da ubije

50% tih ivotinja.

Otrovnost ovisi o svojstvima pesticida i organizma na kojeg djeluje,

a opasnost pored toga i o nainu primjene, da li se radi u prirodi ili u

zatvorenom prostoru o formulaciji i sl.

Podjela sredstava za zatitu bilja prema otrovnosti:Skupina I najotrovnija sredstva (mrtvaka glava, oznaka T+, natpis

Vrlo jak otrov)

Skupina II oralna LD50 izmeu 25 i 200mg/kg; dermalna LD50

izmeu 50 i 400 mg/kg (znak mrtvake glave, oznaka T, natpis

otrov). Prodaja uz evidenciju kupca.Skupina III srednja oralna otrovnost via od 200, a dermalna via

od 400 mg/kg (oznaka andrijin kri, oznaka Xn i natpis tetno za

zdravlje ili oznaka XI i natpis nadraujue.

REZIDUI- koliina djelatne tvari pesticida, njegovih dodatnih tvari i

derivata na ili u biljci, biljnom dijelu ili animalnom proizvodu koji se

nalazi u prometu, a namijenjen je ishrani. Mjere se dijelovima

pesticida na milijun dijelovahrane-ppm (mg/kg ili g/t).

TOLERANCA (maksimalno doputena koncentracija, MDK)-najvea dozvoljena koliina pesticida ili njegovih metabolita koja se

smije nalaziti u ili na namirnicama u trenutku njihova stavljanja upromet. Izraava se u ppm (mg/kg).

KARENCA- najkrai vremenski period koji mora protei od zadnje

primjene pesticida do prve berbe, etve, otkosa ili putanja stoke na

ispau. Izraava se u danima.

RADNA KARENCA - najkrai vremenski period koji mora protei

od zadnje primjene pesticida do ulaska na tretiranu povrinu ili uprostor.



52

FITOTOKSINOST - negativni utjecaj sredstava za zatitu na

korisne biljke odnosno, oteenje kulturne biljke nakon primjene

istih. Postoje tri grupe biljaka koje moemo otetiti, a to su biljke

koje tretiramo, susjedne biljke ako u trenutku tretiranja pue vjetar i

sljedee biljke koje e biti uzgajane na istom tlu.

REZISTENTNOST - pojava postepenog sniavanja djelotvornosti

nekog prije djelotvornog sredstva na odreenu vrstu, izazvana

neeljenom selekcijom prirodno otpornih jedinki.

PERZISTENTNOST - stupanj odrivosti tvari u prirodnim uvjetima

odnosno mjera kojom se izraava koliko dugo sredstvo ostaje u

aktivnoj formi na mjestu tretiranja ili u okoliu.

DOZA - odreena koliina sredstva za zatitu bilja koja se

primjenjuje na jedinicu povrine, tonu robe i sl. (kg,l/ha, kg/t)odnosno koliina sredstva za zatitu bilja koja je potrebna kako bi se

postigao odreeni uinak.

KONCENTRACIJA - koliina djelatne tvari sredstva za zatitu bilja

u datom volumenu ili teini formulacije izraena u postotcima (%).

Sredstva protiv bolesti vinove loze

1. Plamenjaa (Plasmopara viticola)Za suzbijanje plamenjae vinove loze dozvolu u Hrvatskoj ima veliki

broj fungicida od kojih se navode samo neki: Bordoka juha 20 WP,

Champion tekui, Cuprablau Z ultra, Rame Caffaro 32 WP, Galben

C, Galben M, Galben F, Curzate F, Curzate B, Eclair 49 WG,

Quadris, Delan 700 WDG, Folpan 80 WDG i mnogi drugi.

2. Pepelnica (Uncinula necator)Koriste se fungicidi Thiovit jet, Cumulus DF, Chromosul 80, Sumpor

moivi, Collis, Karathane, Sabithane, Rubigan EC, Flamenco, Punch

10 EW, Bumper, Gong EC, Stroby WG, Eclair 40 WG.

3. Siva plijesan (Botrytis cinerea)Za suzbijanje sive plijesni dozvolu imaju sljedei fungicidi: Euparen

multi WP 50, Shavit F, Botril 300 SC, Mythos, Cezar, Kidan, Lupo,

Ronilan DF, Sumilex 50 PL, Switch 62,5 WG, Teldor SC 500,



53

Cantus, bioloki preparat -Trichodex WP. Posljednja tri pripravka

mogu se koristiti bez ogranienja jer nema unakrsne rezistentnosti s

drugim pripravcima.

Veina navedenih fungicida koristi se za suzbijanje sive plijesni na

jagodama i drugom vou.

4. Crna pjegavost (Phomopsis viticola)Crna pjegavost moe se suzbijati u vrijeme mirovanja fungicidima

Cuprablau Z i Crvenim uljem. U vegetaciji mogu se koristiti

fungicidi: Nordox super 75, Dithane M-45, Polyram DF, Quadris,

Euparen multi WG 50, Mikal, Atilla, Mikal premium F.

Bolesti voaka

1. Krastvost jabuke i kruke (Venturia inaequalis, V.pirina)

Izbor fungicida za suzbijanje krastavosti je vrlo velik, a kako je

pepelnica druga vana bolest jabuke neki imaju djelovanje i na tog

parazita (na pr. Merpan 80 WDG, Captan 80 WG, Stoper, Stroby

WG, Euparen multi WP 50 i Systane 12 E). Koriste se takoer

fungicidi: Bakreno vapno WP 50, Kupropin, Champion, Antracol

WP 70, Delan SC 500, Delan SC 700, Delan SC 750, Rubigan EC,

Chorus 75 WG, Baycor WP 25, Anvil 5 SC, Rotondo, Score 250.

2. Pepelnica (Podosphaera leucotricha)Osim fungicida navedenih kod krastavosti, pepelnica jabuke

uspjeno se suzbija sumpornim fungicidima od kojih su neki

navedeni kod vinove loze. Takoer se mogu koristiti: Clarinet, TopasC, Stroby WG, Zato 50 WG, Folicur multi, Mystik EC, Systhane 12

E, Topas 100 EC, Score 250, Cros, Trifmine 30 WP.

3. Bakteriska pale (Erwinia amylovora)U suzbijanju ove bolesti koriste se fungicidi: Kokcide DF, Cuprablau

Z, Avi, Avi WG, Topic.

4. Trule plodova, suenje mladica i plodova (Moniliafructigena, M. laxa)



54

Ove gljive suzbijaju se fungicidima: Ronilan DF, Konker, Kidan,

Lupo, Sumilex 50 FL, Teldor SC 500, Bavistin FL, Zino, Folicur WP

25, Signum, Octave 50 WP.

5.

Kovr

avost li

a breskve (Taphrina deformans)U vrijeme mirovanja prskati bakrenim fungicidima ili Modrim uljem.Takoer se mogu koristiti Delan SC 500, Delan SC 700, Delan SC

750, Dodine S-65 ili Daconil 720 SC.

6. upljikavost lia (Clasterosporium carpophilum)Za suzbijanje ove bolesti mogu se koristiti fungicidi: Bakreno vapno

WP 50, Rame Caffaro 32 WP, Champion, Stoper, Captan 50,

Euparen multi WG 50.

Sredstva protiv tetnika koji napadaju vie vrsta voaka

Lisne uiPreventivno suzbijanje obavlja se sredstvima za zimsko prskanje

voaka (jesen-proljee): mineralna ulja, bijela ulja, crveno i plavo

ulje.

Kurativno suzbijanje (proljee-ljeto) najbolje se obavlja sisteminom

insekticidima (aficidi): Aktara, Mospilan, Acelan, Calypso, Congo,

Vantex, Boxer, Rapid, Magnum, Pirimor, Confidor, Chromgor, i dr.,

a mo,e uz uvijet dobrog prekrivanja biljaka (kupanja) i

kontaktnim insekticidima: Zolone, Reldan, Pyrinex i dr.

Zbog pojave otpornosti koristiti razliite vrste i grupe insekticida!

titaste uiUi su pokrivene titiem ili votanom prevlakom pa se njihovo

suzbijanje obavlja agresivnim sredstvima za zatitu bilja: u vrijeme

mirovanja vegetacije (zima-proljee) - uljnim pripravcima, a u

vegetaciji (proljee-ljeto) najbolje kada se pojave prve liinke:

Boxer, Actara, Mospilan, Rapid, Pirimor, Enduro, Vantex, Acelan,

Calypso, Radotion, Basudin, Rogor, Chromgor.

Panja! Izbor sredstva izvriti nakon itanja uputstva, koje vrste uisuzbija, u koje vrijeme se primjenjuje (u mirovanju, pred vegetaciju



55

ili u vegetaciji), na koje stadije djeluje (jaja, liinke, odrasle), premadoputenju za pojedine vrste voaka.

tetnici golobrstatetnici golobrsta su gusjenice raznih insekata (gubar, zlatokraj,dudovac, suznik, glogov bijelac) koje intenzivno jedu (brste) lie.Periodiki se javljaju u velikim populacijama (golobrst) aprezimljavaju na vokama u stadiju jaja ili gusjenice (zapredak).Preventivno se suzbijaju u vrijeme mirovanja (zima-proljee)skidanjem zapredaka, orezivanjem i spaljivanjem grana.Kurativno suzbijanje (u vegetaciji) obavlja se insekticidima najbolje dok su gusjenice male (do 2 cm): na svim vrstama voaka:

BT-pripravcima (Biobit, Baturad, Dimilin,), a ostale insekticideprimjeniti sukladno uputstvu (za pojedine tetnike ili za pojedinevrste voaka): Dursban, Pirifos, Dipterex, Decis, Fastac, i dr.

Lisni mineriMoljci krunih i vijugavih mina prezime na voki pa se suzbijajuzimi, uljnim insekticidima.Ostale vrste minera suzbijaju se u vegetaciji, kada je napadnuto vieod 10% biljaka, (paljivo pregledavati lie im se liinke ponupiliti iz jaja, a prije nego se ubuepod pokoicu lista najuspjenijesuzbijanje) ekoloki povoljnim sredstvima kao: Insegar, Nomolt, apo potrebi i jaim, sisteminim sredstvima kao Pirimor, Confidor,Chromgor, Laser, Success Bait, Zagor, Ritam, Rogor, Rotor, Decis,Rimon, Runner, Vantex, Skud.

Glodavci i divljaSamo se voluharice smiju suzbijati kemijskim sredstvima (zatrovanimamci: Brodilon, Klerat, Faciron, Ratox i dr.), a zeevi samoodbijajuim sredstvima (repelenti: Kunilent R-12, prskanjem stablatijekom mirovanja vegetacije). Zatita od ostale divljai obavlja se

postavljanjem zatitnih mrea ili ograda oko vonjaka.

tetnici jabuke i krukeSavijaiPrognoza napada moe se izvriti praenjem leta leptiria (bolje



56

lovnim pojasevima s ljepilom, ili zamkama s feromonima ovim

nainom obavlja se i preventivno suzbijanje postavljanjem u kasnu

jesen).

Kurativno suzbijanje obavlja se u proljee, nakon izlijetanja, tj. dmah

na poetku izlaska gusjenica, a prije njihovog ubuivanja, slijedeim

sredstvima: Insegar, Sonet, Nomolt, Dimilin, Du-Dim, zatim Rimor,

Runner, Vantex, Rogor, Rogor, Zagor,Chromgor, Reldan, Rotor,

Decis, Fastac, Karate.

Jabuni cvjetarPoetkom proljea u vrijeme formiranja cvjetnih pupova

insekticidima kao Zolone, Nomolt, Karate, Decis, Rogor, Chromgor,

Zagor, Calypso, Actara i dr.

Crveni voni paukPreventivno se suzbija zimskim prskanjem mineralnim uljima, a

kurativno u vrijeme vegetacije akaricidima: Prima, Vertimec,

Demitan, Apollo, Ortus, Envidor, Kraft, Acarstin.

Krukine buhePreventivno se suzbijaju kasnim zimskim (rano proljetnim)

prskanjem uljnim sredstvima, a kurativno za vrijeme vegetacije

insekticidima kao Nomolt, Reldan, Pyrinex, Fastac, Karate, Decis,

Lambda, Protekt, Karis, Pirimor,Enduro u ovim tretmanima vano

je dobro prekrivanje voaka (kupanje), poto se buhe zavlae u

skrivene dijelove biljke.

Kod izbora insekticida za jabuku i kruku, provjeriti u uputstvu

ogranienja, jer neka sredstva mogu izazvati oteenja (npr.mreavost ploda) na jednoj ili drugoj voki!

tetnici ljiveljivine osiceSuzbijanje se provodi primjenom insekticida im otpone opadanje

latica (a pele prestanu posjeivati cvijetove!); koristiti prvo

insekticide manje opasne za pele: Chromorat, Laser, Zolone,

Chromgor, Decis, Lebaycid, Rogor, Calypso.



57

ljivin savijai ljivin moljacImaju vrlo slinu biologiju kao i jabuni savija, odnosno, moljac, pa

se i suzbijanje obavlja jednako kao kod suzbijanja ovih tetnika na

jabuci!

tetnici breskveBreskvin moljac i breskvin savijaSuzbijaju se kao i drugi voni moljci: preventivno suzbijanje obavlja

se kasnim zimskim prskanjem, uljnim insekticidima. Kurativno

suzbijanje treba provesti odmah po pilenju gusjenica (prije

ubuivanja) insekticidima kao Insegar, Nomolt, Dimilin, Reldan,

Karate, Fastac, Direkt, Alfa, Decis, Rogor, Zagor, Vantex, Rotor,

Ritam i dr.

tetnici trenje i vinjeTrenjina muhaMuhe se lako mogu uoiti postavljanjem utih ljepljivih ploa pa se

kod jaeg napada odmah mogu suzbijati insekticidima kao Decis,

Rogor, Dipterex, Chromgor, Fastac, Vertimec, Kraft i dr.Kod izbora sredstva paziti na karencu.

tetnici vinove lozeGrodani moljci

Let i parenje moljaca mogu se pratiti ljepljivim zamkama (ute

ploe) ili feromonima, te pravovremeno suzbijati od pojave prvih

gusjenica na cvatovima (kada je napadnuto vie od 10% cvjetova, tj.

2-5% grozdova!). Suzbijanje se obavlja ekoloki povoljnim BT-

pripravcima (Biobit, Baturad), kao i kemijskim pripravcima; Laser,Success, Boxer, Insegar, Nomolt, Cascade, Decis, Basudin, Reldan,

Karate i dr.

Lozine grinje ikariceSuzbijaju se zimskim tretmanom uljani organo-fosfornim

insekticidima, a u vegetaciji akaricidima (Nissorun, Apollo, Ortus,

Nomolt, Cascade, Demitan, i dr.). Na smanjenje populacije ovih

tetnika znaajno utjeu svi sumporni fungicidi (najbolje S u prahu).



58

HERBICIDI

Jezgriavo voe (jabuke i kruke)Herbicidi na osnovi djelatnih tvari: cikloksidim (trgovakog

naziva: Focus ultra EC); diklobenil (Casoron G); dikvat(Reglon forte SL, Fortelon SL); fluroksipir (Starane 250 EC,

Patrol EC, Tomigan 250 EC, Comet 250 EC), glifosat (Cidokor

SL, Herbocor SL, Glyphogan 480 SL, Herkules 480 SL,

Dominator SL), glufosinat (Basta 15 SL); napropamid

(Devrinol 45 FL, Razza SC, Devil SC); oksifluorfen (Goal EC,

Galigan 240 EC, Verton EC, Gallus EC); parakvat (Gramoxone

SL); glifosat+terbutilazin.

Kotiavo voeHerbicidi na osnovi djelatnih tvari: cikloksidim (Focus ultra

EC); diklobenil (Casoron G); dikvat (Reglon forte SL, Fortelon

SL); glifosat (Cidokor SL, Herbocor SL, Glyphogan 480 SL,

Herkules 480 SL, Dominator SL), glufosinat (Basta 15 SL);

napropamid (Devrinol 45 FL, Razza SC, Devil SC);oksifluorfen (Goal EC, Galigan 240 EC, Verton EC, Gallus

EC); parakvat (Gramoxone SL).

Vinova lozaHerbicidi na osnovi djelatnih tvari: cikloksidim (Focus ultra

EC); diklobenil (Casoron G); dikvat (Reglon forte SL, Fortelon

SL); flazasulfuron (Chikara 25 WG); flumioksazin (Pledge 50WP); glifosat (Cidokor SL, Herbocor SL, Glyphogan 480 SL,

Herkules 480 SL, Dominator SL), glufosinat (Basta 15 SL);

napropamid (Devrinol 45 FL, Razza SC, Devil SC);

oksifluorfen (Goal EC, Galigan 240 EC, Verton EC, Gallus

EC); parakvat (Gramoxone SL); glifosat+diuron;

glifosat+terbutilazin.



59

EKONOMSKI ASPEKTI ZATITE VONJAKA IVINOGRADADoc. dr. sc. Ljubica Ranogajac

Ekonomski uspjeh poljoprivredne proizvodnje ovisi s jedne strane oostvarenoj trinoj vrijednosti proizvodnje, a s druge o visini

uinjenih trokova koji su obuhvaeni kalkulacijom. Ako jeostvarena pozitivna razlika ovih vrijednosti vea, postignut je

povoljniji ekonomski rezultat proizvodnje. Kako su trokovi segment

na koji proizvoai mogu izravno djelovati, tako je potrebno

analizirati njihovu strukturu i uinak na proces proizvodnje kroz

stvaranje novih vrijednosti.

U voarskoj proizvodnji kalkulacijom je potrebno obuhvatiti i

uraunati prihode vrijednosti voa koje opada prije berbe ako imavrijednost sporednog proizvoda. Obino se uzima njihova trina

vrijednost. Zbrajanjem s trinom vrijednou godinjeg uroda

izraunava se ukupan prihod.Nasuprot prihodu su ukupni trokovi

proizvodnje ija je struktura slina drugim vrstama biljne

proizvodnje. Postizanje visokih prinosa esto zahtijeva vea ulaganjau reprodukcijski materijal i u radnu snagu. Intenzivna voarska

proizvodnja je nezamisliva bez primjene pesticida. Stoga je potrebno

utvrditi njihov udjel, ekonomsku uinkovitost i opravdanost.

Po ekonomskim rezultatima vinogradarstvo predstavlja dugotrajnu

visokovrijednu proizvodnu orijentaciju. Temeljem kalkulacija

ocjenjuje se isplativost ulaganja u vinogradarsku proizvodnju uukupnom iznosu, ali i pojedinano. Kako su bolesti i tetnici u

vinogradarskoj proizvodnji intenzivni, tako je zatita bilja neupitna.Vrijednost teta (gubitaka) kojeg nanose tetoine viegodinjim

nasadima, svake godine je sve znatnija, emu treba pridodati i tete

do kojih dolazi smanjenjem kakvoe proizvoda, poveanjem

trokova proizvodnje i prodaje, tekoama u prometu itd.

Manja i srednja obiteljska gospodarstva temelje ekonomsku analizu

proizvodnje i poslovanja na podatcima jednostavnog knjigovodstvakoje ne daje preciznu sliku o uspjenosti pojedinih linija

poljoprivredne proizvodnje. Stoga je preporuka proizvoaima



60

primjena jednostavne evidencije trokova primjenom kalkulacije na

temelju varijabilnih trokova prema knjizi kalkulacija koji je izdao

HZPSS.

Varijabilni trokovi su trokovi koji ovise o stupnju iskoritenja

kapaciteta, a to su:

- materijalni trokovi (sjeme, mineralno i stajsko gnojivo,sredstva za zatitu bilja),

- trokovi mehanizacije i- trokovi ljudskog rada.

Drugu skupinu trokova ine fiksni trokovi koji ne ovise o opsegu

proizvodnje (amortizacija, kamate, osiguranje, zakupnina i sl.).Pokazatelj ekonomskog uspjeha svake linije proizvodnje (ili svake

parcele) utvruje se kao razlika ukupnih prihoda (UP) ostvarenih

realizacijom proizvoda na tritu i uinjenih varijabilnih trokova

(VT). Ta se razlika zove Doprinos za pokrie (Dzp) preostalih

fiksnih trokova.

Dzp = UP - UT

Trokovi zatite u strukturi reprodukcijskog materijala u voarskoj

proizvodnje iznose oko 35%, a u strukturi ukupnih trokova od 15-

20%. Visina tete zbog smanjene ili izostavljene zatite je zasigurno

daleko vea.

U vinogradarskoj proizvodnji trokovi zatite iznose do 80% od

trokova reprodukcijskog materijala dok u strukturi ukupnih trokova

proizvodnje, njihov udjel je 15-20%.

Prema novijim podacima tetnici smanjuju prirod poljoprivrednihkultura u svijetu za 42%, u Europi za 28%, a u Hrvatskoj za 29%.

Iako voarska i vinogradarska proizvodnja zahtijevaju razmjerno

velika ulaganja, iskustvo je pokazalo da voarska i vinogradarska

proizvodnja moe donijeti i do 30 puta vei dobitak s odreene

povrine u odnosu na oraninu povrinu zasijanu penicom.



61



62



63



64

1122_Zupanija_prirucnik Stetnici Bolesti i Korovi u Vo i Vi_listovi_120210

Documents

Transcript of 1122_Zupanija_prirucnik Stetnici Bolesti i Korovi u Vo i Vi_listovi_120210