7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

1/250

ZBORNIK RADOVA

SA NAUNOG SKUPA

KULTURNO-HISTORIJSKO

I PRIRODNO NASLIJEE

OPINE BANOVII

15. 04. 2010. g. BANOVII

TUZLABANOVII 2010.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

2/250

ZBORNIK RADOVASA NAUNOG SKUPA

KULTURNO-HISTORIJSKO I PRIRODNONASLIJEE OPINE BANOVII

15. 04. 2010. g., BANOVII

Redakcioni odbor:Doc. dr. Edin Mutapi(predsjednik), mr. sc. Bego Birpari, naelnikopine Banovii; direktor Zavoda Benjamin Bajrektarevi; pomonik

naelnika Fuad Brigi;mr. sc. Rusmir Djedovi, Zavod; Munisa Softi-Kovaevi, prof.

(sekretar).

Izdava:Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnog

naslijee Tuzlanskog kantona;Opina Banovii

Za izdavaa: Benjamin Bajrektarevitampa: OFF-SET Tuzla

Tira: 500 primjeraka

Tuzla Banovii 2010.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

3/250

2

SADRAJ

Obraanje naelnika opine................................................................................................................. 3Dir. ZavodaBenjamin Bajrektarevi,Aktivnosti Zavoda na zatiti i koritenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijea podruja

Banovia ............................................................................................................................................. 5Doc. dr. Bego Omerevi, Gradina Tulovii kao kulturno-historijski spomenik .......................10Edin akovi, prof. Prahistorija ire okoline Banovia: arheoloka slika i etnokulturnikontekst .............................................................................................................................................16Doc. dr.Edin Mutapi, upa Dramein u srednjem vijeku ........................................................27Doc. dr. Amira Hadagi-Turbi, Zumreta Jamakosmanovi, dipl. urnalist, Natpis BoikaBanovia kao medij i njegove jezine osobitosti .............................................................................37Mr. sc.Rusmir Djedovi, Dovita i kultna mjesta na podruju Banovia...................................43Doc. dr.Edin Rami, Upravni status nahije Drametin (Dramein) u osmanskom periodu .....48Doc. dr. Izet aboti, Izvori za historiju Banovia u Arhivu Tuzlanskog kantona ..................56Dr. sc. Omer Hamzi, O politikim prilikama na podruju Banovia u periodu izmeu dvasvjetska rata .....................................................................................................................................67

Mina Kujovi, savjetnik arhivist,Prilog historiji izgradnje Banovia (1947-1951) ......................78Devad Hodi,dipl. ing. mainstva,Banoviki iro ..................................................................84Prof. dr.Ibrahim Buatlija, Znaaj istraivanja, zatite i koritenja kulturno-historijskog iprirodnog naslijea primjer Banovii .......................................................................................101Prof. dr.Salih Kulenovi, Edin Hadimustafi,prof.Steci na prostoru opine Banovii kao kulturno-historijsko naslijee .................................103Prof. dr. Refik Buli, Zamjena dugog jata u govoru naselja Repnik ......................................117Munisa Kovaevi, prof., Pregled dosadanjih historiografskih istraivanja kulturno-historijskog naslijea opine Banovia ........................................................................................121Mr. sc. Semir Ahmedbegovi,Neke karakteristike prirodno-geografskog naslijea opineBanovii...........135Mr. sc.Fadila Kudumovi, Toponimi na prostoru opine Banovii ........................................149Doc. dr.Adnan Jahi,Stanje KPJ na podruju Banovia u prvim poslijeratnim godinama (1945-1949) ................158Dr. sc. Omer Hamzi, Neke naznake o ekonomskom i politikom znaaju izgradnje prugeBrko-Banovii ............................................................................................................................170Mr. sc.Safer Muanovi, Starine naselja Seone .........................................................................180Mr. sc.Rusmir Djedovi, Munisa Kovaevi,prof. Softii iz Podgorja .....................................190Idriz Alihodi,prof., Opina Banovii i dolina Krivaje neke injenice o vezamau prolosti.........................................................................................................................................195Mr. sc.Nihad uni,O geolokom i rudarskom naslijeu podruja Banovia..........................203Almira Dani,prof., Orijentalizmi Banovia i okoline...............................................................210Mr.sc.Rusmir Djedovi, Munisa Kovaevi,prof.,Etno lokalitet u Makovcu..........................217

Nuraga Softi, Crtice iz kulturnog naslijea Banovia i okoline................................................221Mina Kujovi, savjetnik arhivist, kola uenika u privredi Rudnik Banovii (Prilog historijikolstva u Banoviima 1947-1957.).................................................................................................226Munisa Kovaevi, prof., iro kao industrijsko naslijee Banovia...........................................232Senad Begovi,prof.,Zidna dekoracija u Radnikom domu u Banoviima...............................241Munisa Kovaevi, prof., Dva arheoloka predmeta pronaena kod Banovia........................245Zakljuci naunog skupa i saradnici ...............................................................................................248

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

4/250

3

OBRAANJE NAELNIKA OPINE

Veliko mi je zadovoljstv da prisustvujem i otvorim ovaj znaajannauni skup, kakav naravno, do sada nije odran u Banoviima.

elim da se zahvalim Zavodu za zatitu kulturno-historijskog iprirodnog naslijea Tuzlanskog kantona, koji je prepoznao da ovdje ima

neistraenih historijsko-kulturnih i prirodnih dobara naslijea i u tomsmislu smo zajedniki organizirali ovaj skup.

Posebno pozdravljam i selamim i elim dobar dan svim uvaenimprofesorima i istraivaima iji angaman i prisustvo emo znati ubuduecijeniti.

Vi najvjerovatnije znate da su Banovii u principu diljem nae lijepeBosne i Hercegovine poznati iskljuivo po tome to imaju velika nalazitakvalitetnog uglja, da su industrijski jako osposobljen i jako osvijeeni.Banovii takoer, imaju jako dobru putanju daljeg industrijskog razvoja usmislu izgradnje termoelektrane i cementare to je vevrlo izvjesno i timese naravno ponosimo. Takoer, elim da naglasim da smo u naem projektuimali podrku svih relevantnih institucija, dakle Kantona i Federacije,kojima se ovim putem zahvaljujemo.

Dakle, grad i Opina Banovii se esto u javnosti doivljavaju kaorudarsko-industriski kraj i podruje izraene novije historije. Ali naravnonije tako, opina Banovii i ljudi u njoj imaju dugu i raznovrsnu historiju asamim tim i bogato naslijee.

Vjerovatno je ovakvoj percepciji Banovia kod ire javnosti,doprinijelo i nedovoljno struno i nauno poznavanje kulturne historije,batine, kulturno-historijskog i prirodnog naslijea ovog podruja.

Naravno, mi u lokalnoj zajednici smo podrali nastojanja Zavoda uistraivanju i valorizovanju naslijea i evo danas kao dio tog dugoronogprojekta, Opina Banovii zajedno sa Zavodom za zatitu i koritenjekulturno-historijskog i prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona, odravanauni skup na temu Kulturno-historijsko i prirodno naslijee opineBanovii.

Ovim skupom hoemo da pokaemo da se Banovii otvaraju i u drugimsegmentima, da se Banovii otvaraju i u razvoju kulture i turizm. Posebno

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

5/250

4

istiem vane projekte iz oblasti kulture i naslijea, tj. projekat uskotranepruge i projekat muzeja rudarstva.

U svom junom dijelu Banovii zaista imaju znaajno i raznovrsnoprirodno naslijee i stim u vezi velike turistike potencijale i naravno mi to

elimo da iskoristimo. S druge strane mi sami do sada nismo svjesni znaajai bogastva naeg kulturno-historijskog i prirodnog naslijea i u ovomsmislu, elimo to ovdje da promoviem. Nae naslijee u narednom perioduelimo da istraimo i u tome nam je Zavod do sada, a vjerujem i od sadadosta pomogao. Nadam se da emo zajedno biti u trajnom projektu ovevrste dok ne istraimo sve potencijale kulturno-historijskog i prirodnognaslijea Banovia i okoline.

elim jo jedanput da pozdravim, sve ovdje prisutne istraivaenaslijea opine Banovii, koji e svojim naunim radom i izlaganjima na

dananjem skupu, zasigurno puno doprinijeli boljem poznavanju podrujaBanovia.

Ja vas sve pozdravljam i selamim i elim da o naem gradu ponositelijepe utiske i rijei.

Mr. sc. Bego Birpari

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

6/250

5

Benjamin Bajrektarevi, prof., orjentalistike, direktor Zavoda

Aktivnosti Zavoda na zatiti i koritenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijea podruja Banovia 2009-

2010. g.

I AKTUALNA PROBLEMATIKASuvremeni drutveni i ekonomski procesi su znaajno devastirali i ugrozili

kulturno-historijsko i prirodno naslijee u svim segmentima.Opina Banovii, nema dovoljno istraeno i valorizovano kulturno-

historijsko i prirodno naslijee (nepostoji elaborat, nije kategorisano naslijee,neureena lista evidentiranih i potencijalnih dobara i naslijea...).

Trenutno je niz dobara i lokaliteta jako ugroeno.Poetak dugoronog procesa istraivanja, evidentiranja, kategorisanje,

zatite, koritenja i obnove kulturno-historijsko i prirodno naslijee opineBanovii bi trebalo zapoeti istraivanjem potencijalnih kulturno-historijskih i

prirodnih dobara opine Banovii a zatim sa kvalitetnim naunim skupom uBanoviima. Nauni skup odrati u proljee 2010. godine na okvirnu temu Zatitai koritenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijea opine Banovii.

Nosilac svih ovih aktivnosti bi bila JU Zavod za zatitu i koritenjekulturno-historijskog i prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona u saradnji saopinom Banovii.

Za nauni skup Zavod je duan obezbijediti uee istaknutih naunih istrunih uesnika sa odgovarajuim temama.

II RADNI ELABORATTokom 2009. godine Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i

prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona je uz pomo Ministarstva obrazovanja,nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona izvrio preliminarno istraivanje

potencijalnih kulturno-historijskih i prirodnih dobara opine Banovii.Struni tim Zavoda za ovo istraivanje su inili: dr. sc. Edin Mutapi; dir.

Zavoda Benjamin Bajrektarevi, prof.; mr. sc. Rusmir Djedovi; Munisa Softi-Kovaevi, prof.Nakon istraivanja (terenskog i kabinetskog) sainjen je radni elaborat

Kulturno-historijsko i prirodno naslijee opine Banovii.

III NAUNI SKUP Kulturno-historijsko i prirodno naslijee opineBanoviiObrazloenje:

Pored toga to je problematika zatite i koritenja kulturno-historijskog iprirodnog naslijea na podruju Tuzlanskog kantona nedovoljno istraena ivalorizovana, injenica je i da su pojedini dijelovi Kantona vrlo neujednaeno

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

7/250

6

istraeni i valorizovani. Takav primjer je i opina Banovii, koja je sa aspektanaslijea vrlo slabo istraena i nema uraen Elaborat o kulturno-historijskom i

prirodnom naslijeu. Navedeno je nepremostiva prepreka u bilo kakvoj kvalitetnojzatiti, koritenju i obnovi naslijea, kako ukupno, tako i u pojedinanimsluajevima.

Nauni skup na temu Zatite i koritenja kulturno-historijskog i prirodnognaslijea opine Banovii, znatno bi doprineo kvalitetnom poznavanju irekognosciranju terena opine u pogledu dobara naslijea. Istraivaki rezultati izakljuci navedenog naunog skupa mogu posluiti kao osnova cjelovitogelaborata o naslijeu opine Banovii i izradi posebne monografije opineBanovii. Takoer, navedeno moe posluiti i kao jedna od osnova planiranjarazvoja lokalne zajednice i dokumentacija pri aplikaciji radi dobivanja sredstava

pojedinih kulturno-historijskih i prirodnih dobara u projektima zatite, koritenja iobnove.

Okvirni sadraj problematike koja e se razmatrati na skupu:1. Kulturno-historijski razvoj podruja Banovia2. Prahistorijski i antiki arheoloki lokaliteti i gradine3. Srednjovjekovni arheoloki lokaliteti, nekropole, crkvine...4. Vjerski objekti: damije, mektebi, crkve, mezarja, groblja....5. Industrijsko, geoloko i rudarsko naslijee6. Stara eljeznica (iro) kao naslijee7. Spomenici iz ratova 1941-1945. i 1992-1995. godine8. Ostalo: graditeljsko, umjetniko, pisano, duhovno naslijee, jezik,

toponimi, genealogija (rodoslovlja)...9. Prirodno naslijee (peine, vrhovi, izvori, reljefni oblici, ume, stabla,

flora, geoloko...)10. Zatieni pejza Konjuh11. Etnoloko naslijee (obiaji, predanja, nonje, tradicionalna

arhitektura, stari zanati...).Uesnici

Na naunom skupu uestvuje veliki broj istaknutih naunih, strunih ikulturnih radnika i istraivaa. Navodimo slijedee: Benjamin Bajrektarevi, prof.orjentalistike, direktor Zavoda za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i

prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona, Tuzla; Dr. sc. Bego Omerevi, docent,odsjek za historiju, Filozofski fakultet, Tuzla; Edin akovi, prof., magistrantilirologije-arheologije, Filozofski fakultet, Sarajevo; Dr. sc. Edin Mutapi,docent, Pravni fakultet, Tuzla; Dr. sc. Amira Turbi-Hadagi, docent, odsjek za

bosanski jezik i knjievnost, Filozofski fakultet, Tuzla; Zumreta Jamakosmanovi,dipl. urnalist, postdiplomac komunikologije, Filozofski fakultet, Tuzla; Mr. sc.Rusmir Djedovi, Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnognaslijea Tuzlanskog kantona, Tuzla; Dr. sc. Edin Rami, Gimnazija, Brkodistrikt; Dr. sc. Izet aboti, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona, Tuzla; MinaKujovi, arhivist- vii struni savjetnik, Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo; Dr.sc. Azem Koar, profesor, odsjek za historiju, Filozofski fakultet, Tuzla; Devad

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

8/250

7

Hodi, dipl. ing. mainstva, tehniki rukovodilac eljeznikog transporta RMUBanovii; Anita Petrovi, dipl. pravnik, asistent, Pravni fakultet, Tuzla; Dr. sc.Ibrahim Buatlija, profesor, odsjek za geografiju, Prirodno matematiki fakultet,Sarajevo; Dr. sc. Salih Kulenovi, profesor, odsjek za geografiju, Prirodnomatematiki fakultet, Tuzla; Dr. sc. Refik Buli, docent, odsjek za bosanski jezik iknjievnost, Filozofski fakultet, Tuzla; Edin Hadimustafi, prof., asistent, odsjekza geografiju, Prirodno matematiki fakultet, Tuzla; Mr. sc. Semir Ahmetbegovi,vii asistent, odsjek za geografiju, Prirodno matematiki fakultet, Tuzla; Mr. sc.Fadila Kudumovi, vii asistent, odsjek za geografiju, Prirodno matematikifakultet, Tuzla; Dr. sc. Adnan Jahi, docent, odsjek za historiju, Filozofski fakultet,Tuzla; Dr. sc. Omer Hamzi, Redakcija Graanikog Glasnika, Graanica; Mr. sc.Safer Muanovii, RMU Banovii; Idriz Alihodi, prof., pom. na. opineZavidovii; Mr. sc. Nihad uni, RMU Banovii; Munisa Softi-Kovaevi, prof.,saradnik za historijsko naslijee, Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog

i prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona, TuzlaTakoer, na ovaj skup su bili pozvani da uestvuju svi oni koji se baveprouavanjem batine, kulturno-historijskog i prirodnog naslijea opine Banovii.Naprimjer: prestavnici ministarstava za prostorno ureenje i zatitu okolice;poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva; obrazovanja nauke, kulture i sporta.Zatim, predstavnici srodnih institucija kao to su: Dravna komisija za nacionalnespomenike BiH; Federalni i kantonalni Zavodi za zatitu naslijea; UniverzitetTuzla; Muzej istone Bosne Tuzla; Arhiv TK. Zatim: predstavnici opineBanovia, Rudnika Banovii...

Organizatori ovo naunog skupa su bili Opina Banovii i Zavod za zatitui koritenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona aorganizacioni odbor su inili: doc. dr. Edin Mutapi(predsjednik), mr. sc. RusmirDjedovi, direktor Zavoda Benjamin Bajrektarevi, naelnik opine Banovii mr.sc. Bego Birpari; pomonik naelnika za drutvene djelatnosti Fuad Brigi;Munisa Softi-Kovaevi(sekretar).

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

9/250

8

Program skupaProgram naunog skupa Kulturno-historijsko i prirodno naslijee

opine Banovii, koji se odrava, 15. (etvrtak), 04. (april), 2010. godine uprostorijama Radnikog doma u Banoviima je slijedei:

Otvaranje skupa je u 12 sati obraanjem organizatora i gostiju azatim je prva sesija (moderator Anita Petrovi, Univerzitet Tuzla), saslijedeim uesnicima i temama: Dir. Zavoda Benjamin Bajrektarevi,Aktivnosti Zavoda na zatiti i koritenju kulturno-historijskog i prirodnognaslijea podruja Banovia; Doc. dr. Bego Omerevi, Gradina Tuloviikao kulturno-historijski spomenik; Edin akovi, prof. Arheoloka slikaire okoline Banovia.; Doc. dr. Edin Mutapi, Banovii i okolina usrednjem vijeku; Doc. dr. Amira Hadagi-Turbi, ZumretaJamakosmanovi, dipl. urnalist, Natpis Boika Banovia kao medij i

njegove jezine osobitosti; Mr. sc. Rusmir Djedovi, Dovita i kultnamjesta na podruju Banovia; Dr. sc. Edin Rami, Nahija Dramein uosmanskom periodu; Dr. sc. Izet aboti, Historijski izvori zaprouavanje prolosti Banovia; Dr. sc. Omer Hamzi, Politike prilike naoptini Banovii sreza Tuzle dvadesetih godina 20 stoljea ; Mina Kujovi,Prilog historiji izgradnje Banovia (1947-1951); Prof. dr. Azem KoarProblematika valorizacije kulturnog naslijea; Devad Hodi, dipl. ing.mainstva, Banoviki iro

Druga sesija (moderator Benjamin Bajrektarevi, dir. Zavoda): Prof.dr. emeritus Ibrahim Buatlija, Znaaj istraivanja, zatite i koritenjakulturno-historijskog i prirodnog naslijea; Prof. dr. Salih Kulenovi, EdinHadimustafi, prof. Steci Banovia i okoline kao kulturno-historijskonaslijee; Doc. dr. Refik Buli Zamjena dugog jata u govoru naseljaRepnik; Munisa Softi-Kovaevi, prof., Pregled dosadanjihhistoriografskih istraivanja kulturno-historijskog naslijea opineBanovia; Mr. sc. Semir Ahmedbegovi, Neke karakteristike prirodno-geografskog naslijea podruja Banovia; Mr. sc. Fadila Kudumovi,

Toponimi na prostoru opine Banovii; Doc. dr. Adnan Jahi, Stanje uopinskom komitetu KP Banovii uoi Rezolucije Informbiroa 1949.godine; Dr. sc. Omer Hamzi, Izgradnja pruge Brko-Banovii 1947.godine; Mr. sc. Safer Muanovi, Starine naselja Seone; Idriz Alihodi,prof. Historijska batina podruja Krivaje; Mr. sc. Nihad uni,Geoloko i rudarsko naslijee podruja Banovia, nakon ega je uslijediladiskusija i zakljuenje skupa.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

10/250

9

IV ZBORNIK RADOVANakon prikupljanja zavrenih priloga sa naunog skupa u

organizaciji Zavoda bi se izdala posebna publikacija - zbornik radova podnazivom Kulturno-historijsko i prirodno naslijee opine Banovii.

Ovaj zbornik radova bi sadravao oko trideset strunih i naunihradova sa odgovarajuim prateim prilozima.

V IZRADA ELABORATAIstraivaki rezultati i zakljuci navedenog naunog skupa kao i

struno-nauni tekstovi koji e biti objavljeni u zborniku radova, posluitie kao jedna od osnova izrade cjelovitog elaborata pod nazivom Kulturno-historijskog i prirodnog naslijea opine Banovii.

Pored toga u organizaciji Zavoda izvrit e se detaljno istraivanje

na terenu, prikupljanje dokumentacije, analiza i sinteza kulturno-historijskog i prirodnog naslijea opine Banovii.

Nakon toga slijedi izrada tekstualnog i grafikog dijela ElaborataKulturno-historijskog i prirodnog naslijea opine Banovii.

Na kraju je tampanje i prezentacija elaborata koji moe posluiti iprimjeniti se za potrebe planiranja i razvoja lokalne zajednice kao iaplikacija pojedinih kulturno-historijskih i prirodnih dobara u projektimazatite, koritenja i obnove.

VI IZRADA MONOGRAFIJENakon svih navedenih istraivanja i aktivnosti, prikupljene

dokumentacije i uraenog Elaborata, mali je korak do pripreme i tampanjaodgovarajue monografije-fotomonografije o kulturno-historijskom razvojuopine Banovia.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

11/250

10

Doc. dr. Bego Omerevi

Gradina u Tuloviima kao kulturno-historijski spomenik

Gradina u selu Tulovii kod Banovia predstavlja do danas jedini istraen iu nauci evidentiran arheoloki lokalitet sa podruja opine Banovii. S obzirom dasu na lokalitetu pronaeni materijalni tragovi iz razliitih epoha, to se u sutinimoe govoriti o vieslojnom nalazitu. Arheoloka iskopavanja na Gradini suizvedena 1970-tih godina, pod rukovodstvom Milice Kosori, kustosa-arheologaMuzeja istone Bosne iz Tuzle.1 S obzirom da su se ti radovi odvijali u okviruistraivakog projekta utvrivanja i evidentiranja predhistorijskihnaselja u doliniSpree, to su i sondani radovi na Gradini prvenstveno bili usmjereni na

predhistorijske slojeve. No, s obzirom da su tu konstatovani i evidentni ostaci izrazdoblja srednjeg vijeka, jasno je da ovaj lokalitet zahtijeva dalje istraivakeradove. S obzirom da je rije o izuzetno znaajnom nalazitu, potrebno mu jeobezbijediti i odgovarajui stepen zatite, a imajui u vidu da se nalazi nedaleko odcentra Banovia (oko 5 km), na pristupanom poloaju, postoje sve mogunosti zaizradu programa promocije i koritenja, prije svega u turistike i edukativne svrhe.

U ovom priopenju, osvrnut emo se na kulturno-historijski znaaj toglokaliteta u svim njegovim aspektima: kao prahistorijske gradine, odnosno sjeditanekog od prahisto-rijskih etnikih grupa, zatim srednjovjekovnog utvrenja(mogueg sredita upe Dramein), konano i svojevrsnog spomenika jednog

burnog razdoblja i jednog izuzetno znaajnog dpgaaja iz perioda osmanske

uprave.

Poloaj gradine i fiziki opis lokalitetaGradina u selu Tulovii, oko 5 km sjeverozapadno od Banovia,

predstavlja istaknuto uzvienje koje dominira irom okolinom. Uzvienje se unarodu naziva Vis ili Gradina. Pristup uzvienju je neto laki sa sjeverne strane,dok su ostale padine strme i poprilino ih je teko savladati. Sam vrh uzvienja, nakome je bilo smjeteno prahistorijsko i srednjovjekovno naselje, priblino jeelipsastog oblika i na njemu se zapaaju dva zaravnjena platoa, terasastorasporeena, sa neznatnom meusobnom visinskom razlikom. Ivice gornjeg platoasu neto uzvienije u odnosu na donji plato. Njihova ukupna dimenzija iznosi oko50 x 25 metara. Na ivicama oba platoa se zapaaju ostaci fortifikacijskih struktura.Uglavnom se radi o suhozidu, koji je prahistorijske starosti, ali se zapaaju i temeljizida graenog od lomljenog kamena vezanog krenim malterom. Na povrini

platoa se opaa nekoliko nepravilno rasporeenih gomila kamena, te jednoudubljenje u zemlji.2

1 M. Kosori,Praistorijska naselja u dolini Spree, lanci i graa za kulturnu istoriju

istone Bosne, XIII, Tuzla 1980, str. 43.2 B. Omerevi,Arheoloki lokaliteti na podruju opine Banovii, Zbornik radovaFilozofskog fakulteta u Tuzli, 2, Tuzla 2003.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

12/250

11

Gradina u Tuloviima kao prahistorijsko naseljeKao to je spomenuto, arheoloki lokalitet Gradina u Tuloviima

predstavlja do danas jedini u nauci evidentiran predhistorijski nalaz zabiljeen napodruju opine Banovii, to mu daje poseban znaaj u kulturno-historijskom

smislu. Lokalitet predstavlja karakteristian primjer prahistorijskih gradinskihnaselja, koja se javljaju u razdoblju metalnog doba, u vrijeme kada je mirni ivotneolitskih zemljoradnikih zajednica prekinut uzastopnim invazijama ratnikihskupina stoara sa istonoevropskih stepa. Od tada se naselja preteno podiu naistaknutim i dominantnim uzvienjima, pogodnim za odbranu, te se dodatnoutvruju suhozidom i palisadama.3

Arheolokim istraivanjima iz 1970-tih, na Gradini u Tuloviima jeprikupljen i analiziran znaajan keramiki materijal, koji je omoguio povezivanjeovog naselja sa nekim susjednim, bolje ispitanim nalazitima iz slinog perioda.Ustanovljeno je da se najblie analogije keramika sa gradine u Tuloviima

pokazuje sa materijalom poznatih gradinskih naselja Pivnica kod Odaka, Vis uModranu kod Dervente, Kekia Glavica kod Bosanske krupe, ali i Velike Gradineu Varvari kod Prozora. U oblicima posuda, najvee slinosti se uoavaju sagradinskim naseljem Vukni u Graanici. Pronaeni materijal, dakle, datira iz

perioda kasnog bronzanog doba, otprilike sa prijelaza iz II. u I. milenij stare ere.Tada su iri prostori sjeveroistone Bosne ulazili u kulturni kompleks polja saurnama.

Nije poznato da li je lokalitet Gradine bio nastanjen u kasnijem razdoblju,odnosno eljeznom dobu, sve do dolaska Rimljana. Za sada nema nikakvihmaterijalnih tragova i potvrda za to. Meutim, poto je lokalitet tek djeliminoistraen, ta se mogunost ne smije u potpunosti iskljuiti. Treba spomenuti da suneki pronaeni ulomci keramike atipini, prema tome i hronoloki i kulturnoneodredivi.4

Gradina u Tuloviima kao srednjovjekovno utvrenjeKonkretni materijalni tragovi ukazuju da je lokalitet nekadanje

prahistorijske gradine u Tuloviima bio naseljen i u razdoblju srednjeg vijeka,odnosno srednjovjekovne bosanske drave. To su, u prvom redu, ulomcisrednjovjekovne keramike, pronaeni prilikom arheolokih istraivanja.5 Osimtoga, uoavaju se temelji zidova od lomljenog kamena koji je bio vezan krenimmalterom, po svojim osobinama svakako srednjovjekovne starosti.

Ovi ostaci srednjovjekovnih fortofikacija su potpuno neistraeni i svakakobi prioritet u istraivakom smislu predstavljalo iskopavanje i utvrivanje njihovogobima, duine i pravca pruanja, to bi otkrilo i obrise srednjovjekovnog utvrenja.Blii podaci o ovoj srednjovjekovnoj utvrdi bi bili od posebnog znaaja, kako zalokalnu kulturnu historiju Banovia, tako i ire.

3 B. Omerevi E. akovi,Prahistorijske gradine na podruju Tuzlanskog kantona,

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 9, Tuzla 2010., 64-65.4 M. Kosori, isto.5 Isto.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

13/250

12

Grad Banovii se, kao malo koji od gradova u Bosni i Hercegovini, moepohvaliti svojim srednjovjekovnim porijeklom, jasno dokazanim i potvrenim.Dananji moderni grad Banovii dobio je ime po istoimenom selu, a samo selo jenazvano po gentilnom imenu Banovi, koje je pripadalo lokalnoj vlastelinskoj

porodici.6U Banovii-Selu se i danas nalazi steak jednog od istaknutijih lanovate porodice, Boika Banovia.7U natpisu na ovom steku se spominje "plemenita

zemlja Dramein", svakako srednjovjekovna upa koja je pripadala Boikovojporodici.

Centar te upe je vjerovatno bio upravo onaj utvreni grad iji su ostaciustanovljeni na lokalitetu Gradina u selu Tulovii. Zbog toga bi podrobniji podacio ovom srednjovjekovnom utvrenju bili od posebnog znaaja za banoviki kraj,

jer taj grad je predstavljao vjerovatno najstarije zaetke urbanog naina ivota naovom prostoru. Osim toga, lokalitet je od znaaja i u puno irim geografskimokvirima. Na prostranom okolnom podruju malo je poznatih, u izvorima

spomenutih srednjovjekovnih gradova. Najblii su Kulat u Biru, Zvornik, Olovo,zatim Maglaj, Doboj, Soko i Srebrenik, kao i Teoak, daleko na sjeveroistoku.Pored toga, tu je jo nekoliko lokaliteta na kojima su arheoloki utvreni ostaciutvrenja srednjovjekovne starosti, ali malo je toga ostalo sauvano.

Lokalitet Gradina u osmanskom razdobljuKao to je iz historijskih izvora poznato, u vrijeme politikog sloma

srednjovjekovne bosanske drave, u osmanske ruke je palo preko tri stotineutvrenih gradova. Tek manji dio njih su pretvoreni u vojne utvrde, zadravi svoju

strateku ulogu, dok je veina ili poruena, ili preputena zubu vremena. Meunjima je svakako bio i srednjovjekovni grad na lokalitetu Gradine u Tuloviima, sobzirom da se ne spominje u izvorima iz prvog stoljea osmanske uprave.8

Za period osvajanja je, inae, vezana jedna legenda koja se i danas estouje meu okolnim stanovnitvom, a i autor ovog priopenja ju je imao prilikuzabiljeiti u proljee 2002. godine od 80-godinjeg Osmana ahbazovia, ija sekua nalazi na padinama samog lokaliteta, kao i od Muje Demirovia, mjetaninaTulovia. Legenda kae da je na brdu Vis ili Gradina u predosmansko doba stajaograd, koji je imao i svoj vodovod, doveden drvenim unkovima iz sela Pribitkovii.Dalje se kae kako je taj vodovod puno pomogao braniteljima utvrde, koji su dugo

odolijevali osmanskim napadaima, sve dok neka starica nije Osmanlijama dalasavjet kako da tome "doskoe". Ona ih je posavjetovala da jednom konju uskratevodu za tri dana, te da ga potom puste u polje i on e im otkriti vodovod. I zaista,kada su tako postupili, konj je potrao poljem i na jednom mjestu stao i zagrebaonogom tlo. Osmanlije su na tome mjestu zakopali, otlrili cijevi s vodom i presjekliih, a nedostatak vode je ubrzo branitelje prisilio na predaju.

6 R. Djedovi, Srednjovjekovne feudalne familije iz okoline Graanice, Graaniki glasnik,god. I, br. 2, Graanica 1996., str. 11; up. V. Skari, Stara bosanska vlastela u dananjoj

toponomastici, Glasnik Geografskog drutva, sv. 7-8, Beograd 1922., str. 130.7 . Belagi, Steci kataloko-topografski pregled, Sarajevo 1978., str. 207.8 A. Handi, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Sarajevo 1975., str. 27 i dalje.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

14/250

13

Ova legenda, sama po sebi, nema gotovo nikakvu historijsku vrijednost jerse uje u mnogim krajevima nae zemlje, u selima i mjestima gdje se nalazeruevine srednjovjekovnih gradova. Ona se, meutim, svakako moe iskoristiti u

popularizaciji ovog lokaliteta, pogotovu ukoliko se on nekada bude iskoritavao uturistike i edukativne svrhe. Inae, nju je, u neznatno drugaijoj verziji, zabiljeio

prije nekih pola stoljea i Ambrozije Benkovi, katoliki sveenik iz Lukavca, kojije prikupljao podatke o prolosti tuzlanske regije.9Tada je, u razgovoru sa starimimamom Ramom Brigiem i njegovim roakom Mujom, te jo nekoliko ljudi izsela, zabiljeio jo dosta starih predanja o ovom lokalitetu da se grad ranije zvaoTuli-grad, da su u Draganji i u Banovii-Selu bila i neka stara "crkvita", da je odBanovia do Tulovia vodio kaldrmisani put, itd.10

Oko Gradine u Tuloviu evidentirano je nekoliko starih mezarja, a za jednood njih (izmeu Gradine i Draganje) se kazuje da su tu pokopani osmanski vojnici

poginuli pri zauzimanju grada. Predanje je autor uo od ranije navedenih kazivaa,

a zabiljeio ga je i Benkovi, koji posebno istie "jedan ogroman grob [koji] odniana elo glave do onoga nie nogu ima tri i po metra".11Slina legenda se uje ioko drugih srednjovjekovnih gradova, npr. u Srebreniku (mezarje ehovina), uVranduku itd., pa ni njemu ne treba davati ikakvu historijsku vrijednost.

Najvjerovatnije se radi o jednom od najstarijih mezarja u okolini, iz prvog stoljeaosmanske uprave. Kasnija narodna predaja je esto takva groblja nazivalaehidskim, svatovskim i sl.

Meutim, lokalitet Gradine u Tuloviima je vezan za jedan znaajandogaaj iz XVIII. stoljea, koji jo i danas ivi u narodnom sjeanju. Radi se,naime, o poznatim seljakim bunama muslimanskog bonjakog stanovnitva sa

podruja Gornje Spree 1747., 1748. i 1750. godine, ukljuujui i kasnije nemire.Pobunili su se uglavnom siromaniji slojevi stanovnitva, teaci iz sela sa ireg

podruja Gornje Spree, odnosno Tuzlanskog kadiluka. Njima su se pridruili ineki posjednici, a zabiljeeno je da je jedan od agitatora i podstrekaa na pobunu

bio i imam Dindijske damije u Tuzli Mula Osman. Uzroci tih pobuna su biliviestruki. Uglavnom su to brojni i visoki porezi i nameti, koje stanovnitvo(osirmaeno u dugotrajnim periodima ratovanja u prvoj polovini XVIII. stioljea)nije moglo podmiriti, zatim zloupotrebe u njihovom ubiranju, nasilje ikorumpiranost predstavnika vlasti, itd.12

Pobune muslimanskog seoskog stanovnitva polovinom XVIII. stoljeapredstavljaju izuzetno znaajnu temu u cjelokupnoj historiji Bosne i Hercegovine ibonjakog naroda, koja ipak nije na zadovoljavajui nain valorizirana, ak ni usocijalistikom periodu, kada su teme poput klasnih sukoba dominiralehistoriografijom. Zanimljivo je spomenuti da su ti dogaaji posluili kao inspiracija

9 A. Benkovi, Tuzlansko podruje negda i sada, upanja-akovo, 1971, str. 98-100.10 Isto, str. 95-96 i 99-102.11 Isto, str. 99.12 Opirnije o tome: F. Spaho,Pobune u Tuzlanskom srezu polovicom osamnaestog vijeka,

Glasnik Zemaljskog muzeja, XLV, sv. 2, Sarajevo 1933., str. 71-75. Originalne dokumente koji setiu pobune objavio je prof. . Hodi, Stari turski dokumenti sa tuzlanskog podruja, u lancima igrai za kulturnu istoriju istone Bosne, I, 1949., str. 47-84.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

15/250

14

naem poznatom knjievniku Derviu Suiu, koji ih je knjievno obradio iuobliio u pripovjetci "Seljaka jadikovka", iz zbirke "Pobune". Sui je, moda,ovom priom nastojao ukazati na te znaajne dogaaje iroj javnosti, jer jevjerovatno i sam bio svjestan da su pobune niih slojeva bonjakog muslimanskogstanovnitva tokom perioda osmanske uprave iz nekog razloga preuivane i danije im posveivana odgovarajua panja, iako su pojedini historiari ukazivali nanju.Umjesto toga, klasnim sukobima se esto dodavala vjerska, odnosno etnikaobojenost, pri emu su pravoslavci i katolici predstavljani kao potlaena raja, amuslimani kao feudalci i tlaitelji. Iza takvih, toboe marksistokih pristupa krio sevelikosrpski i velikohrvatski nacionalizam i ovinizam.

Sve to ukazuje da je fenomen bonjako-muslimanskih pobuna iz polovinjeXVIII. stoljea, u kojima je i banoviko podruje imalo znaajnu ulogu, tema kojoj

bi u savremenoj bonjakoj historiografiji trebalo posvetiti punu panju.Svojevrstan materijalni spomenik tim dogaajima predstavlja i naa Gradina u

Tuloviima. Naime, jedan od razloga pobune je bila gradnja nove tvrave u Tuzli,kom prilikom je na stanovnike sela tuzlanskog kadiluka razrezan i novani porez,ali i kuluk (prisilni rad), koji su morali ispuniti dovlaei brojna kola kamena uTuzlu.13 U takvim prilikama, lokalitet stare prahistorijske gradine isrednjovjekovnog utvrenog grada u Tuloviima je posluio kao prirunikamenolom, odakle su ogromne koliine kamena odvuene u Tuzlu. Ostalo je to unarodnom sjeanju sve do dananjih dana, to je autor ovog priloga zabiljeio i odspomenutog kazivaa Osmana ahbazovia.

Inae, spomenuti kazivaje upamtio kada su ostaci zidova na Gradini bilivisoki i preko jednog metra. Namee se zakljuak da su te ruevine sve do polovineXVIII. vijeka bile prilino impozantne. Ono to je preostalo, uglavnom je poruenotokom XX. stoljea, kada se u okolini umjesto tradicionalnih kua od drveta izemlje poinju graditi objekti od vreg materijala. Danas se, kao to je reeno,tragovi zidova na lokalitetu zapaaju tek u temeljima.

Ugroenost i pitanje zatite lokalitetaGradina u Tuloviima danas nije neposredno niti u znatnijoj mjeri

ugroena, u smislu trajnih veih oteenja i unitenja lokaliteta. Istina, ira okolinaje okolina ugroena povrinskom eksploatacijom uglja. Zbog nepostojanja

odgovarajuih zakonskih okvira, ali i uope loeg stanja u kojem se nalaziarheoloka struka i oblast zatite kulturno-historijskog i prirodnog nasljea u Bosnii Hercegovini, irenje rudarskih kopova, graevinskih i urbanih zona i sl. ne prate iodgovarajui zatitno-istraivaki zahvati, pri emu najvei dio pokretnog inepokretnog nasljea biva trajno uniten.

Povrinski kop rudnika se Gradini u Tuloviima pribliio na oko 650 m naistoku i na oko 1 km sa zapada, ali za sada sam lokalitet nije u opasnosti. Netovei stepen ugroenosti predstavlja izgradnja privatnih stambenih i gospodarskihobjekata oko uzvienja Gradine, posebno sa sjeverne, pristupne strane gdje

13 . Hodi, isto, str. 69-73.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

16/250

15

padine nisu tako strme. Prilikom obrade zemlje, esto se iskopavaju ulomcikeramike, a bilo je i metalnih nalaza to su nam potvrdili kazivai na terenu.Mjetani, meutim, ne poklanjaju tome naroitu panju, pa svi ti nalazi bivajuizgubljeni ili uniteni. U novije vrijeme, bilo je i nekih pokuaja samoinicijativnogiskopavanja na lokalitetu vjerovatno pod uticajem pseudoarheoloke histerije uVisokom. Takve neodgovorne akcije, koje se inae zakonski tretiraju kao krivinodjelo, predstavljaju u ovom trenutku najveu opasnost po lokalitet, kratkoronogledano. U nekom dugoronom pogledu, pak, potencijalnu opasnost predstavljairenje povrinskih kopova rudnika.

Imajui u vidu vanost ovog vieslojnog lokaliteta za kulturnu historijuBanovia, ali i ire okoline, odnosno Tuzlanskog kantona uope, te uzevi u obzirugroenost koja nije zanemarljiva namee se zakljuak da je lokalitetu potrebanodreen stepen zakonske zatite. U najboljem sluaju, ovaj lokalitet zasluuje da senae na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Stoga se ovom prilikom

upuuje sugestija Zavodu za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnognaslijea Tuzlanskog kantona, da u saradnji sa opinom Banovii prikupi potrebnudokumentaciju i kandiduje Gradinu u Tuloviima kod Komisije za ouvanjenacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Proglaenjem spomenutoglokaliteta za nacionalni spomenik bio bi mu osiguran najvei stepen zatite kojitrenutno postoji u naoj zemlji. S obzirom na znaaj koji ovaj lokalitet ima, on tosvakako zasluuje.

Okolina dananjih Banovia na topografskoj karti sa kraja 19. Stoljea

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

17/250

16

Edin akovi, prof.

Prahistorija ire okoline Banovia: arheoloka slika ietnokulturni kontekst

Saetak: U ovom prilogu se prezentira arheoloka slika ire okolineBanovia, s naglaskom na prahistorijske lokalitete, te se razmatraju pitanja vezanaza njihovo hronoloko i kulturno odreenje. Na uem podruju Banovia,otkriveno je i djelomino istraeno svega jedno prahistorijsko nalazite (gradina uTuloviima), ali je na irem podruju ustanovljen vei broj ostalih lokaliteta, ije

poznavanje omoguava djelominu rekonstrukciju etnikog i kulturnog razvoja naovome prostoru u prahistoriji.Abstract: This paper presents the archaeological survey of the wider

surrounding of Banovii, with an emphasis on prehistoric sites, and discussesissues related to their chronological and cultural determination. In the nearsurrounding, only one prehistoric site was discovered and partially explored (thehillfort Tulovii), but in the wider area many other localities were discovered,which allows a partial reconstruction of ethnic and cultural development in thisarea in prehistoric period.

Kljune rijei: Banovii, Sprea, Krivaja, arheoloka nalazita, gradine,prometnice, kasno bronano doba, grupa Vis-Pivnica.Key words: Banovii, Sprea, Krivaja, Archaeological sites, hillforts, roads,Late Bronze Age, Vis-Pivnica cultural group

Prostor dananje opine Banovii, kao i susjedni krajevi koji mugravitiraju, u arheolokom pogledu su vrlo slabo istraeni. Na uem podrujuBanovia, iskopavanja su vrena na svega jednom lokalitetu: gradini u seluTulovii, 1975. godine. Arheoloka rekognosciranja u ovim krajevima su gotovoizostala, uprkos injenici da prostor znatnog dijela opine Banovii predstavljazonu irenja rudokopa, odnosno povrinskih kopova rudnika uglja, kojima bitrebala da prethode arheoloka ispitivanja terena, te eventualna zatitna

iskopavanja. Za sada se, u tom pogledu, moe tek spomenuti amaterski radAmbrozija Benkovia (1890.-1970.), katolikog sveenika i upnika iz Lukavca,koji je u vie navrata, tokom 1950-tih i 1960-tih godina, obilazio podrujeBanovia, prikupljajui podatke o raznim starinama i biljeei narodna predanja(BENKOVI, 1971: 90-109). Benkovia je prije svega interesirala povijestkatolianstva i vjerskih prilika na prostorima sjeveroistone Bosne, pa je takonajvie panje poklanjao srednjovjekovnim nalazitima i spomenicima. No, poredtoga, zabiljeio je i brojne podatke o lokalitetima koji se mogu vezati za starija,

prahistorijska i antika razdoblja, tako da njegovo djelo (inae nedovreno iposthumno objavljeno) predstavlja koristan doprinos arheolokoj topografijisjeveroistone Bosne.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

18/250

17

to se ireg prostora tie, podruje Spree je neto bolje ispitano. Prvinalazi ovdje potjeu jo s kraja XIX. stoljea, kada su otkrivene i djelominoispitane prahistorijske gradine iz okoline Kalesije (RADIMSK, 1893: 483-484;FIALA, 1893: 152-153), te objavljena jedna ostava iz Donje Lohinje kod Graanice(TRUHELKA, 1907: 61-62). Istraujui najstariju povijest rudarstva u Bosni iHercegovini, sarajevski arheolog Vejsil uri je dao niz korisnih podataka oarheolokim lokalitetima u uoj i iroj okolini Tuzle; izmeu ostalih, on spominje igradinu u Tuloviima i nalaz fragmenta otrice bronanog maa "u gori povrh selaPridraia" (URI, 1908: 78). Nakon Drugog svjetskog rata, uslijedila suobimnija istraivanja, a objavljeni su i brojni sluajni nalazi, od kojih ovdje

posebno treba spomenuti ostavu Lukavac, otkrivenu ranih 1950-tih u selu Bokavi(u blizini klisure u kojoj je izgraena brana jezera Modrac). Ostavu je obradio iobjavio Borivoj ovi iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu (OVI, 1955: 91-102).Par godina kasnije, otkrivene su, obraene i objavljene i dvije ostave iz okoline

Graanice, kao i metalni objekti iz doline rijeice Soline (JOVANOVI, 1957: 245-249; 1958: 23-35) . Istraeno je i neolitsko naselje na podruju Donje Tuzle (PU,1957: 85-102), bronanodobna nekropola u Gornjoj Orahovici kod Graanice(OVI, 1958: 77-96), te zapoeto viegodinje sistematsko iskopavanje velikogneolitskog naselja u Gornjoj Tuzli (OVI, 1961: 79-139).

Sredinom 1970-tih godina, u okviru istraivakog projekta "Praistorijskanaselja u dolini Spree"Muzeja istone Bosne iz Tuzle, iskopavanja su vrena nagradini u Tuloviima, zatim na gradini Stupari kod Lukavca, otvorenim naseljimaKoria Han i Lug, te gradini Vukni kod Graanice, itd. (KOSORI, 1980: 103-116). Rekognosciranjima i probnim sondiranjima na jo nekim lokalitetima nairem podruju sliva rijeke Spree (ALBiH, II, 105-109), dodatno je upotpunjenaarheoloka topografija ovoga kraja.

to se tie doline rijeke Krivaje posebno njezinog srednjeg toka, koji seneposredno vee s banovikim krajem vei istraivaki poduhvati su skoro

potpuno izostali. Krajem XIX. stoljea, Tomo Dragievi, zapovjednikandarmerije u epu i saradnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, spasio je nekoliko

predmeta iz vee ostave iz kasnog bronanog doba, otkrivene na lokalitetu Luicau selu Hrge, te prikupio nekoliko pojedinanih nalaza sa ireg prostora Krivaje(DRAGIEVI, 1897: 479-481). Ostali lokaliteti, u prvom redu etiri prahistorijske

gradine, ustanovljeni su terenskim rekognosciranjima i prikupljanjem povrinskihnalaza keramike, od strane Branka Belia, arheologa Zaviajnog muzeja u Doboju(ALBiH, II, 118).

Sve u svemu, trenutno stanje istraenosti i raspoloivi podaci ne nudemnogo, ali ukoliko se uzme u obzir arheoloka topografija ireg okolnog podruja,te geografske karakteristike terena i prirodnog okruenja, mogue je osvijetliti nekeosnovne obrise najranije prolosti i onih uih prostora ovoga kraja na kojima nisuvrena serioznija arheoloka ispitivanja, poput dananje opine Banovii.

Prostor dananje opine Banovii zahvaa krajeve na kontaktu planinskihmasiva Ozrena i Konjuha, odnosno podruje izmeu doline Krivaje i doline

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

19/250

18

Spree. Radi se, dakle, o preteno brdsko-kotlinskom i planinskom podruju, saneto manje pogodnim prirodnim uvjetima za naseljavanje u odnosu na prostrane i

pitomije upske krajeve u dolini Spree: ovdje je umski pokriva gui, tlooskudnije, padine strmije i klima neto hladnija. Meutim, okolina Banovia jeimala znaajan geoprometni i komunikacijski znaaj u starim vremenima, jer sutim prostorom vodili prirodni putevi koji su povezivali iroku i plodnu dolinuSpree sa krivajskom kotlinom iz koje se, pak, preko planinskih prijevoja ikotlina bila stizalo sve do u srednju Bosnu.

Najizrazitiji putni pravac koji je vezao podruje Spree sa Krivajompredstavlja dolina rijeke Turije, te njene lijeve pritoke Seone, koja je manjimprijevojem povezana sa dolinom Kamenice, desne pritoke Krivaje. Na prometniznaaj ovog prirodnog pravca ukazuju i neki jo uvijek neispitani lokaliteti. Jedanod njih je Gradina iznad Strojne (istono od Orahovice i juno od Donjih Jaruka).Radi se o dominantnom uzvienju (k. 473), dosta strmih padina, kojeg sa istone i

june strane okruuje rijeica Strojna, desna pritoka Turije. Lokalitet Gradinapostoji i na podruju Lozne, u izvorinom dijelu rijeice Seone, izmeu Pejanoviai Husagia, odnosno u neposrednoj blizini vododjelnice izmeu slivova Spree iKrivaje (tj. Seone i Kamenice).

Dalje je spomenuti pravac vodio dolinom Kamenice, preko podruja Hrga,gdje je izlazio u samu dolinu Krivaje. Upravo tu, na njivi Luica, blizu same rijeke,

jedan je mjetanin pretkraj osmanske vlasti izorao bogatu ostavu predmeta izkasnog bronanog doba navodno itavih 12 oka (oko 15 kg). Najvei dio toga jeraznesen od okolnog stanovnitva. Tek 1896., Tomo Dragievi je spasio tri

preostala predmeta jednu masivnu bronanu grivnu, ukraenu linearnimornamentom, zatim bronano listoliko koplje i jedan kelt (DRAGIEVI, 1897: 479-480). Na osnovu tih skromnih nalaza, teko je odrediti karakter ostave, iako nijeiskljueno da se radi o skrivenom blagu nekog putujueg trgovca, kao to je tosluaj sa ostavom pronaenom u Bokaviima kod Lukavca, za koju na osnovu

brojnih polomljenih i oteenih predmeta, te komada sirove, neobraene bronce znamo da predstavlja nekadanje vlasnitvo nekog putujueg zanatlije i metalurga(OVI, 1955: 99), kakvi su se krajem bronanog doba kretali irom Europe, patako i ovim naim prostorima. Oni su se koristili prirodnim komunikacijskim

pravcima poput ovog spomenutog, ali vjerovatno i stazama koje su vodile

grebenima uzvienja i preko planinskih prijevoja.to se naseobinske slike u iroj okolini Banovia tie, ona je dosta slabopoznata, zahvaljujui, kako smo vidjeli, slaboj arheolokoj ispitanosti. U prostorukoji gravitira prema Krivaji, arheoloki su utvrene dvije prahistorijske gradine.Jedna od njih se nalazi na lokalitetu Gradi, iznad naselja Vukovina, odnosnozaseoka iktar, u pravcu Pribitkovia. Gradina je smjetena na dominantnom

breuljku strmih padina s oveim izduenim i zaravnjenim platoom. Napristupanoj, junoj strani, nalazi se usjek i limitni tumul (ALBiH, II, 118). Drugagradina se nalazi na strmom uzvienju u blizini naselja atii, iznad lijeve obalerijeke Ribnice, odnosno iznad mjesta gdje ona prima desnu pritoku eljovu.Ukupna duina prostora na kome su konstatirani povrinski nalazi keramike iznosi

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

20/250

19

oko 200 metara i podijeljena je u tri stepenasto rasporeena platoa. Na gradinidosad nisu vrena arheoloka iskopavanja. Prema nekim informacijama s terena(koje je autoru ovog priloga usmeno saopio dr. sc. Bego Omerevi, profesorFilozofskog fakulteta u Tuzli), prilikom rada u kamenolomu na susjednom brdu, uneposrednoj blizini gradine, pronaeni su i neki metalni objekti, koji su namjernouniteni.

Naseobinsku sliku podruja srednje Krivaje, koje je preko ueg prostoraBanovia povezano sa Sprekim poljem, dopunjuju jo dvije prahistorijske gradineu rubnim krajevima gradina na lokalitetu Gradaac u Ditici (ALBiH, II, 118), tegradina izmeu zaseoka ici i Karalii, na podruju inovia (ALBiH, II, 118).Treba spomenuti i lokalitet Gradinu u Kamenskom, koji nije arheoloki ispitan, alikoji po svojim topografskim znaajkama odgovara jednoj prahistorijskoj gradini.Tu je, naravno, i ostava u Hrgama, kao i pojedinani nalaz maa iz kasnog

bronanog doba u Predraiima, jugoistono od Ribnice (DRAGIEVI, 1897, 481;

URI, 1908, 78). Svi spomenuti nalazi se mogu datirati u kasno bronano doba,kada je prostor Krivaje oito predstavljao relativno dobro naseljen stoarski areal.Iz doline Krivaje su vodili putevi do srednje Bosne najvjerovatnije je

postojao nastavak prethodno spomenutog puta iz Sprekog polja preko Lozne do uHrge, gdje je taj komunikacijski pravac prelazio Krivaju i dalje se planinskimgrebenom penjao prema Stogu (lok. Veliki Grad), te pored lokaliteta Gradac iGradidalje vodio do u dolinu Gostovia, koja je bila relativno dobro naseljena to svjedoi do sada 5 ustanovljenih prahistorijskih gradina, jedno otvoreno naseljei pojedinani nalaz bronanog kelta (DRAGIEVI, 1897: 480; 1906: 244; ALBiH,II, 117-118, 121-122). Dalje, iz podruja Gostovia su postojali brojni prirodni

prometni pravci preko Ravan planine prema zenikoj i visoko-kakanjskoj kotlini.Ovo, inae, potvruju i materijalni ostaci iz kasnijeg razdoblja, odnosno srednjegvijeka kako brojne nekropole steaka, tako i ostaci srednjovjekovnih utvrenihgradova (ALBiH, II, 116-122; ANELI, 1977:passim).

Podruje Spree je, s druge strane, bilo relativno dobro naseljeno jo odmlaeg kamenog doba, a iz perioda kasnog bronanog doba, iz koga potjeugotovo svi dosad spomenuti lokaliteti, poznate su dvije gradine u okolini Kalesije(RADIMSK, 1893: 483-484; FIALA, 1893: 152-153; ALBiH, II, 106-107,HALILOVI-ZULI, 2003: 20-25), zatim lokaliteti na podruju dananje Tuzle

(URI, 1906: 77-80; OVI, 1957: 252-253; JOVANOVI, 1957: 245-249; MILI,1982: 133-136), gradina u Stuparima kod Lukavca (KOSORI, 1980: 111), te daljelokaliteti u donjem dijelu Spree, na irem podruju Graanice (TRUHELKA, 1907:61-62; OVI, 1957: 245 i 249-251; OVI, 1958: 77-96; KOSORI, 1980: 103-109i 112-113; ALBiH, II, 105-109; AKOVI, 2007: 64-78).

to se, pak, tie ue okoline Banovia, odnosno prostora izmeunaseobinskih areala u dolinama Spree i Krivaje, gradinsko naselje u selu Tulovii

predstavlja za sada jedino otkriveno prahistorijsko naselje, ali zahvaljujuisondanim iskopavanjima iako su ona bila relativno skromnog opsega o njemuse dosta toga moe rei. Gradina se nalazi na istaknutom brijegu relativno strmihstrana, sa prilazom na sjeveru. Naseobinski prostor obuhvaa dva zaravnjena,

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

21/250

20

stepenasto postavljena platoa, a bio je branjen suhozidnim bedemom (KOSORI,1980: 111; OMEREVI-AKOVI, 2008: 64-64). Pored gradine Tulovii,mogunost postojanja slinih naselja ne smije se iskljuiti ni na spomenutomlokalitetu Gradina iznad Strojne, zatim na Gradini iznad Oskove (na putu premaZlai, iznad Makovca), lokalitetu Graun na podruju Dubrave (izmeu Prilukai Grivica), itd.

* * *Izuzimajui kretanja paleolitskih lovaca i sakupljaa, koji su ostavili rijetke

tragove na mjestima na kojima su se povremeno zadravali, najstariji stanovniciirih prostora sjeveroistone Bosne su bili nosioci starevake kulture, koji su prijenekih 8000 godina prodrli u ove krajeve sa sjevera i osnovali naselje u dananjojGornjoj Tuzli (OVI, 1961: passim; 1961a: 5-22; 1976: 18). U mlaem neolitu,kada ovi prostori pripadaju vinanskoj kulturi, Gornja Tuzla i dalje predstavljaregionalni centar, a tu su bila i brojna druga znaajna i dugotrajna naselja, od kojih

treba izdvojiti Donju Tuzlu i Koria Han kod Graanice (PU, 1957: 85-101;BENAC, 1961: 39-78; BENAC, 1964: 129-149; KOSORI, 1980: 103-107).to se pak tie doline Krivaje, neolitski tragovi ivota za sada nisu

utvreni. Najblie otkriveno naselje predstavlja lokalitet Tuk u Zavidoviima, prisamom uu Krivaje u Bosnu, iji su stariji slojevi pripadali kakanjskoj, a mlaivinanskoj kulturi (DRAGIEVI, 1906: 244; BELI, 1965: 13-14). Iako se

postojanje slinih naselja ne smije iskljuiti ni u dolini Krivaje, na plodnimalivijalnim zaravnima, ini se ipak da taj kotlinski kraj, okruen brdsko-planinskimmasivima, nije bio privlaan za neolitske zemljoradnike zajednice. Isto to bi se samoglo kazati i za ui prostor dananjih Banovia, odnosno doline Litve i Turije.

Promjene nastupaju tek sa poetkom metalnog doba, prije nekih 5.000godina, kada u vie sukcesivnih valova prostore june Panonije zaposjedajunomadske stoarske zajednice Protoindoeuropljana. Oni su prodirali i juno odSave, na tlo sjeveroistone Bosne, gdje su ubrzo zbrisali sve tragove neolitskevinanske kulture (OVI, 1976: 75 i d.). Razlikujui se od mirnog i miroljubivogzemljoradnikog stanovnitva i po svojoj ekonomici, i po drutvenom ureenju, i

po kulturi, i po nainu ivota ovi su stoari i ratnici krenuli zaposjedati i do tadapuste brdsko-planinske areale, pogodne za stoarenje, a svoja naselja su podizali naistaknutim i dominantnim uzvienjima, pogodnim za lahku organizaciju odbrane.

Da li su protoindoeuropske skupine prolazile i banovikim podrujem, zasada nismo u mogunosti potvrditi. Prve tragove njihove prisutnosti nalazimo inaeu najmlaim slojevima nalazita u Gornjoj Tuzli (elementi badenske kulture). Daipak postoji mogunost i za takvo to, svjedoi nam primjer prahistorijske gradineizmeu naselja Vasiljevci, Rovine i Stupari, na jugoistonim obroncima Ozrena(KOSORI, 1980: 111), kao i gradine u Grabovnici, na podruju Gostovia(ALBiH, II, 118), gdje su otkriveni tragovi keramike iz kasnog eneolita i ranog

bronanog doba razdoblja koje nam, zbog ope neistraenosti i nedostatkarelevantnih pokazatelja, na ovim prostorima ostaje gotovo nepoznato.

Period srednjeg, kao i prve faze kasnog bronanog doba (1600.-1200. g.p.n.e.), na tlu sjeveroistone Bosne je obiljeen pojavom kulturne grupe Barice-

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

22/250

21

Greani, koja se prostirala irom sjeverne i sjeveroistone Bosne, te upripadajuem dijelu Slavonije. Ova se kulturna grupa razvila na autohtonimosnovama ranobronanodobnog supstrata, a po svom pogrebnom ritusu, kao i poobiljejima materijalne i duhovne kulture, svrstava se u iri krug kompleksa kulture

polja sa arama, jedne izuzetne pojave u prahistoriji Evrope, koja se odlikovalaprocvatom metalurgije, trgovine i zanatstva, irei se panonsko-karpatskimprostranstvima od poetka XIII. pa sve do kraja VIII. stoljea p.n.e. (VINSKI-GASPARINI, 1983: passim). Opa karakteristika koja povezuje razliite grupekulture polja sa arama predstavlja spaljivanje umrlih i sahranjivanje njihovog

pepela u arama (urnama). U kulturnoj grupi Barice-Greani, meutim, pepeoumrlih se polagao na dno grobne jame, na golu zemlju, te prekrivao keramikomzdjelom sa dnom okrenutim na gore. U starijoj fazi (1600.-1300. god. p.n.e.), nadgrobovima su podizani zemljani tumuli, a u mlaoj (1300.-1100.), pod snanimkulturnim utjecajima sa sjevera, tumuli iezavaju i umjesto njih se javljaju

nekropole ravnih grobova (OVI, 1988b: 60-61; KALJANAC-AKOVI, 2009: 83-84).Uzimajui u obzir rasprostranjenost nekropola kulturne grupe Barice-

Greani, to predstavlja i najvanije indikatore njezina rasprostiranja, ini se da jebanoviko podruje bilo izvan zone utjecaja populacija koje su predstavljalenosioce ove kulturne grupe. Naime, na prostoru sjeveroistone Bosne, za sada, inise da juna granica teritorija ove grupe nije ila dalje od rijeke Spree (KALJANAC-AKOVI, 2009: 82-83). Najblia istraena nekropola je ona na lokalitetu Barice, uGornjoj Orahovici kod Graanice. Istina, na podruju Ozrena, odnosno u seluKarai(na lokalitetu Zdjele) evidentiran je jedan prahistorijski tumul (ALBiH, II,122), ali nije ispitan. Mogue je da se pod njim kriju grobovi starije faze kulturnegrupe Barice-Greani, ali to je za sada samo pretpostavka.

to se tie naselja koja se mogu pripisati kulturnoj grupi Barice-Greani,ona su bila preteno otvorenog tipa, smjetena u ravnici, na uzdignutoj obali rijekeili tzv. gredama. Takvo je bilo naselje u Donjim Lamincima kod BosanskeGradike (ALBiH, II, 47), zatim u Doboju (BELI, 1966: 29-32), pa naselja na

podruju susjedne Hrvatske, ukljuujui i sistematski istraen lokalitet Makovac-Crinjevi (KARAVANI-MIHALJEVI-KALAFATI, 2002, 47-62). ini se, stoga, danosioce grupe Barice-Greani nisu osobito zanimali brdsko-planinski krajevi

junije od peripanonskog oboda sjeverne Bosne, tako da, za sada, moemopretpostaviti da vjerovatno nisu naseljavali i dananje banoviko podruje, koje jeu tom razdoblju moda bilo i potpuno pusto.

Preokret nastupa izmeu kraja XI. i kraja IX. st. p.n.e., odnosno urazdoblju koje se u arheologiji oznaava kao Haltat B. Tada se na irim prostorima

june Panonije deavaju brojne promjene koje su bile dijelom rezultat interneevolucije, a dijelom posljedica novih populacionih kretanja. Kulturna grupa Barice-Greani se gasi i nestaje, zajedno sa pojavom brojnih skrivenih ostava bronanih

predmeta i dragocjenosti povezanih sa ratnim pustoenjima koja su uslijedila(KALJANAC-AKOVI, 2009: 88). Radilo se ve o poecima uvene podunavsko-

balkanske seobe, jednog golemog niza migracionih nemira, ratova i osvajanja, koji

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

23/250

22

je u vie valova trajao kroz itava dva stoljea, na ogromnom prostranstvu odsrednjeg Podunavlja pa sve do istonih obala Mediterana.

Prostore sjeveroistone Bosne tada je naselila dosta brojna populacija kojaosniva niz dobro utvrenih gradinskih naselja, poput gradine Vukni kodGraanice, u Stuparima kod Lukavca, zatim gradina u dolini Tinje, u dolini Jale,

potom u gornjem dijelu Sprekog polja (kod Bosanske Poljane, u Par-Selu, uokolini Kalesije, itd.). U ovu skupinu spada i gradina u selu Tulovi, a vjerovatno ispomenute gradine u dolini Krivaje.

Keramiki materijal pronaen na ovim lokalitetima pokazuje dostasrodnosti kako sa kulturnim krugom polja sa arama, tako i sa bosutskom grupom(koja se prostirala u istonoj Slavoniji i Srijemu), a posebno sa srednjobosanskomkulturnom grupom. U cjelosti gledano, on se moe izvojiti u posebnu kulturnugrupu, koju je Borivoj ovi nazvao Vis-Pivnica (OVI, 1965: 86; 1988: 21;1988a: 102). Ova grupa je poznata i definirana iskljuivo po tzv. gradinskoj

keramici keramikom materijalu sa gradinskih naselja kako eponimnih, Visakod Dervente i Pivnice kod Odaka, tako i brojnih kasnije ispitanih gradinasjeveroistone Bosne. Nekropole koje bi se povezale sa ovom kulturnom grupom

potpuno nedostaju. Uzevi u obzir brojnost nekropola starije kulturne grupe Barice-Greani i okolnosti pod kojima su pronaene (gotovo iskljuivo sluajnimnalazima), teko je nedostatak hronoloki mlaih nekropola, iz grupe Vis-Pivnica,tumaiti samo arheolokom neistraenou. Vjerovatno se tu radilo o nekomspecifinom pogrebnom riutualu, moda spaljivanju i prosipanju pepela umrlih urijeke, to je zabiljeeno u nekim drugim zajednicama prahistorijske Europe. S timu vezi, ostaje nam i nepoznato na koji su nain i na kojemu mjestu stanovnicigradina sa banovikog podruja sahranjivali svoje mrtve.

U cjelini uzevi, nosioci grupe Vis-Pivnica najvjerovatnije nisupredstavljali jednu organiziranu i vre povezanu etno-politiku zajednicu.Naprotiv, dosta brojne utvrene gradine, kao i ostave koje se tokom ovog periodajavljaju, ukazuju ne samo na opu nesigurnost, nego i na svojevrsnu razbijenost iusitnjenost na politikom planu. Svaka gradina, treba i to spomenuti, locirana je nesamo na lokalitetu pogodnom za laku odbranu, nego i u predjelu koji je nudioveinu preduvjeta za organizaciju ivota: od obradivog zemljita i vode do

prirodnih sirovina. To se moe zapaziti kod gotovo svih gradina sjeveroistone

Bosne, pa tako i onih sa podruja Banovia. Tako je i utvreno naselje na lokalitetuGradine u dananjem selu Tulovii u ono doba dominiralo irim podrujem ivjerovatno je predstavljalo utvreno sredite neke manje zemljoradniko-stoarskezajednice kojoj su u uoj okolini na raspolaganju stajali svi potrebni resursi: plodnozemljite na blagim, osunanim kosama i terasama uz vodotoke, prostrani panjaci,obilje pitke vode i blizina prirodnih prometnica.

Po svoj prilici, prostor sjeveroistone Bosne su tada naseljavale brojnemanje rodovsko-plemenske zajednice, okupljene oko gradinskih naselja, koje sumeusobno esto ratovale na to ukazuje i karakter naselja i pojava ostava.Razumije se, takvo stanje nije pogodovalo etnikoj i kulturnoj integraciji, pakeramiku grupe Vis-Pivnica u biti i ne karakterizira neki originalan vlastiti izraz.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

24/250

23

Ipak, odreena ujednaenost, makar se ogledala i u jakim utjecajima sa strane, ipakse formirala meu svim onim populacijama koje su nastanjivale gradinesjeveroistone Bosne. Raznoliki kulturni elementi ukazuju i na iva trgovakakretanja, a to ponovo potvruju i ostave iz ovog perioda. Neki od putnih pravacakojima su se kretali bronanodobni trgovci i kojima su prodirali kulturni elementiili su i preko banovikog podruja, ranije opisanim trasama ka dolini Krivaje idalje ka unutranjosti Bosne, gdje se razvijala srednjobosanska kulturna grupa.

U razdoblju Haltat B3, odnosno VIII. stoljeu p.n.e., novi val migracionihkretanja, kojim zavrava bronano i zapoinje eljezno doba, oznaio je i krajivota na skoro svim gradinskim naseljima sjeveroistone Bosne, ukljuujui igradinu Tulovi. Na spomenutom prostoru dolazi do depopulacije iji uzroci jonisu razjanjeni. Pojava skeletnih grobova sa orujem i predmetima izsrednjobosanskog i glasinakog kulturnog kruga, u Tenju (TRUHELKA, 1907: 62-72) i Gornjoj Tuzli (OVI, 1957: 252-253), ukazuje na mogue etnike infiltracije

s juga (VINSKI-GASPARINI, 1983: 618, 620, 624 i 632; OVI, 1987: 454-455). No,za sada postoji veoma malo dokaza koji bi to potkrijepili. Vie svjetla na tajproblem, koji predstavlja i najvee pitanje u prahistoriji sjeveroistone Bosne,bacila bi budua iskopavanja na spomenutim gradinama u dolini Krivaje (u prvomredu onoj iznad atia), budui da se na njima zapaaju neki fortifikacijskielementi (poput limitnih tumula i usjeka) po kojima bi se mogle svrstati i u starijeeljezno doba.

Ipak, uzevi u obzir prilike na irem podruju moe se zakljuiti kako serazvijen i intenzivan ivot na banovikom prostoru u mlaoj fazi kasnog bronanogdoba prekida poetkom narednog razdoblja, kao i u cjelokupnoj regiji. Ponovnonaseljavanje ireg prostora je uslijedilo, izgleda, tek u mlaem eljeznom dobu, tosvjedoe nalazi keltsko-latenske keramike na gradinama Vukni kod Graanice(KOSORI, 1980: 108-109) i Kreia gradine u Par-selu (ALBiH, II, 107), telatenski grobni prilozi sa Gradovrha kod Tuzle (JOVANOVI, 1957: 245-249;MILI, 1982: 133-136). Keramike i metalne nalaze keltsko-latenske kulture naovom prostoru, posebno ukoliko pripadajuo mlaem periodu (La D), ne trebavezati uz keltski etniki element. Naime, nakon prodora Kelta na prostore junePanonije, u IV. stoljeu p.n.e., uslijedila je gotovo potpuna latenizacija cjelokupnog

prostora, te se autohtona materijalna kultura panonskih etnikih skupina gotovo

potpuno gubi to je, imajui u vidu superiornost latenske kulture, i potpunorazumljivo. Ipak, u posljednjem stoljeu stare ere, od kada potjeu i prvi pisanipodaci, na prostoru june Panonije ve zatiemo vee i sloenije etno-politikezajednice, kojima znamo i imena, zahvaljujui zapisima antikih pisaca.

Prostor jugoistone Slavonije i sjeveroistone Bosne naseljavali su Breuci,jedan od najznaajnijih panonskih naroda koji se posebno istaknuo u estokomotporu Rimljanima, u vrijeme njihovih osvajanja june Panonije, 12.-11. god. p.n.e.(ZANINOVI, 2003: 443-451; DOMI-KUNI, 2006: passim; AKOVI, 2009: 12-23). Podruje srednje Bosne, ukljuujui i zeniku kotlinu, naseljavali su Dezitijati,narod koji se oformio na etnokulturnim osnovama srednjobosanske kulturne grupekasnog bronanog i eljeznog doba (MESIHOVI, 2007: passim). Tuzlanski bazen u

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

25/250

24

uem smislu (podruje Gornje Spree sa dolinom Jale) takoer se moe pripisatiBreucima, iako postoji mogunost da je taj prostor naseljavala i neka manja etnikaskupina kojoj ne znamo ime. to se tie doline Krivaje, to za sada ostaje otvoreno

pitanje jer nedostaju bilo kakvi tragovi ivota koji bi upuivali na period mlaegeljeznog doba. Moda je to bila i potpuno pusta oblast, u koju su se tek

povremeno sputali transhumantni stoari sa srednjobosanskih planina..Banoviko podruje, na taj nain, predstavljalo bi odreenu graninu zonu

izmeu ove dvije etnije. Naravno, mora se uzeti u obzir i injenica da granice usavremenom smislu rijei u protohistorijskom razdoblju nisu ni postojale; etniki

prostori su tada bili dosta promjenjivi. Ipak, izraene prirodne granice izmeupojedinih geografskih podruja a uglavnom se radilo o gorskim vrletima igrebenima uzvienja najee su bile i granini prostor izmeu dviju etnija.

Breuci i Dezitijati su predstavljali i glavne protagoniste velikog panonsko-dalmatinskog ustanka 6.-9. god. n.e., ustanka koji je potresao Augustovo Rimsko

Carstvo i koji je u rimskoj historiji ostao upamen kao Bellum Batonianum(Batonski rat), po dvojici voa, Breuku i Dezitijatu, koji su igrom sluaja nosili istoime Baton. U prve dvije godine rata, teite vojnih operacija se nalazilouglavnom na breukom prostoru sjeverno od Save, to je ovu etniju kotalo velikihgubitaka i naposlijetku primoralo breukog vou Batona na sklapanje primirja.Obraunavi se sa protivnicima u vlastitim redovima, koji su bili za nastavakotpora, Baton se u ljeto 8. god. n.e. na rijeci Bathinus (dananja Bosna) predaorimskom vrhovnom vojskovoi Tiberiju, a ovaj ga je zauzvrat imenovao vladaromBreuka. Neto vremena nakon toga, dok je Baton Breuki obilazio uporita nasvom teritoriju, iznenada ga je napao, potukao i zarobio njegov dezitijatskiimenjak, osudivi ga potom na smrt. U historiografiji je navedenapretpostavka dase ovo zarobljavanje moda desilo na dananjem tuzlanskom podruju, odnosno udolini Jale (MESIHOVI, 2009: 41-42). U tom sluaju, mogli bismo pretpostaviti da

je Baton Dezitijatski sa svojom vojskom stigao kreui se upravo onim starim,ranije spomenutim putevima iz srednje Bosne do u dolinu Krivaje, te prekodananjeg banovikog podruja u dolinu Spree.

Bilo kako bilo, nakon meusobnog obrauna dvojice Batona, Breuci su seponovo pobunili, ali sve je vebilo kasno. U nekoliko uspjenih ofanziva, Rimljanisu do ljeta 9. godine n.e. slomili ustaniki otpor. Nakon toga, dolo je i do

administrativne reorganizacije, odnosno podjele do tada jedinstvene provincijeIlirik na dvije nove provincije, Dalmaciju i Panoniju. U literaturi se ranijepretpostavljena granica izmeu ovih dviju provincija na prostoru sjeveroistoneBosne uglavnom vodila dolinom rijeke Spree, ali se u novije vrijeme ustanoviloda se ona nalazila jo vie na jugu (BOJANOVSKI, 1988: 325-330). Ta je granica

pratila granicu breuke i dezitijatske etnije (koje su nakon pacifikacije organiziraneu peregrinske civitates), odnosno prirodnu granicu izmeu srednje i sjeveroistoneBosne, koju ini planinski lanac od Vlaia preko Ravni i Velea, pa sve doZvijezde i Konjuha.

Na taj nain, moemo zakljuiti da se dananje banoviko podrujenalazilo upravo na graninoj crti izmeu Dalmacije i Panonije. O naseljenosti za

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

26/250

25

sada gotovo da i nema podataka. Arheoloki tragovi za sada potpuno nedostaju,izuzev nekoliko sluajnih nalaza rimskog novca iz III. stoljea, u Litvi i Banovii-Selu, koji je zavrio kod privatnih kolekcionara (Banovii, 1961: 22). Po svoj

prilici, na ovom je prostoru tokom rimskog perioda egzistirao makar mali brojmanjih rodovskih zajednica epihorskog stanovnitva, koje je ivjelo kako nam tokazuje antiki historiar Apijan "ratrkani irom zemlje ili u selima, prema

srodstvu" (Illyr., IV, 22), a o prilino bijednom ivotu Panonaca (naravno, izperspektive civiliziranog Mediteranca) pie i historiar Dion Kasije, koji je nekovrijeme bio i provincijski namjesnik u Panoniji (Cass. Dio, XL, 36, 1-2). Takavnain ivota se na ovim prostorima zadrao vjerovatno do u kasnu antiku, odnosnou vrijeme barbarskih provala i tzv. seobe naroda, kao i sve do u rani srednji vijek,kada se na banovikom podruju formira upa Dramein.

LITERATURA:Kratice:ALBiH Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, tom I-III, Sarajevo: Zemaljski muzej, 1988.ANU BiH Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, SarajevoCBI Centar za balkanoloka ispitivanja, SarajevoGZM: Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, SarajevoGZM, n.s., A. Glasnik Zemaljskog muzeja, nova serija, ArheologijaIG lanci i graa za kulturnu istoriju istone Bosne, TuzlaPJZ Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. I-V, Sarajevo: Centar za balkanoloka

ispitivanja, 1979.-1987.Banovii, 1961: M. Maleti[ur.], Banovii i okolina. Banovii: Narodni odbor optine Banovii,Beograd: Knjievne novine, 1961.Aneli1977: P. Aneli, Srednjovjekovna upa Kamenica ili Krivaja. GZM, n.s. A, XXXIII,331-343.Beli1965: B.Beli, Tuk, Zavidovii neolitsko naselje. Arheoloki pregled, 7, 1965, 13-14.Beli1966: B. Beli, Doboj, Centar - naselje bronzanog doba. Arheoloki pregled, 8, 1966,29-32.Benac 1961: A. Benac,Neolitski telovi u sjeveroistonoj Bosni i neki problemi bosanskogneolita. GZM, n.s. A., XV-XVI, 1960.-1961., 39-78.Benac 1964: A. Benac,Prilozi za prouavanje neolita u sjevernoj Bosni. GZM, n.s. A., XIX,1964, 129-149.Benkovi1971: A. Benkovi, Tuzlansko podruje negda i sada s posebnim obzirom na vjerskeprilike. upanja-akovo, 1971. (izd. dr. Jakov Benkovi);

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

27/250

26

Bojanovski 1988: I. Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antiko doba. ANU BiH, Djela, LXVI,CBI, 6, Sarajevo 1988.ovi1955: B. ovi,Preistoriski depo iz Lukavca. GZM, n.s., A., X, 1955, 91-102;ovi1957: B. ovi,,Nekoliko manjih preistoriskih nalaza iz Bosne i Hercegovine.GZM, n.s., A, XII, 1957, 245-253ovi1958: B. ovi, Barice Nekropola kasnog bronzanog doba kod Graanice.GZM, n.s., A, XIII, 1958, 77-96;ovi1961: B. ovi, Rezultati sondiranja na praistorijskom naselju u GornjojTuzli. GZM, n. s., A., XV-XVI, 1960-1961, 79-139.ovi1961a: Tragovi preistoriskih migracija u sjeveroistonoj Bosni. IG, III, 1961, 5-22.ovi1987: B. ovi, Srednjobosanska grupa. PJZ, V, 1987., 481-528.ovi1988: B. ovi,Bronzano doba. ALBiH, I, 21-23.ovi1988a: B. ovi,Kultura polja sa urnama. ALBiH, I, 100-102.ovi1988a: B. ovi,Barice-Greani kulturna grupa. ALBiH, I, 60-61.uri, 1908: V. uri, Prilozi poznavanju prehistorijskog rudarstva i talioniarstvabroncanog doba u Bosni i Hercegovini. GZM, XX/1, 1908., 77-90;DomiKuni2006: A. DomiKuni, Bellum Panonicum (12.-11. pr. Kr.): Posljednja faza

osvajanja june Panonije. Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 39, No. 1, 2006, 59-164.Dragievi1897: T. Dragievi,Nahogjaji iz broncanog i bakrenog doba. GZM; IX/3, 1897, 479-481.Dragievi1906: T. Dragievi,Nekoji neolitski nalazi iz kotara epe. GZM, XVIII/2, 1906, 234-244.Fiala 1893: F. Fiala, Prilozi arheologiji Bosne i Hercegovine. GZM, V/1, 1893,152-153;Jovanovi1957: R. Jovanovi,Preistoriski nalaz u dolini reice Soline. IG, I, 1957, 245-249;Jovanovi1958: R. Jovanovi,Dve preistoriske ostave iz severoistone Bosne. IG, II, 1958, 23-35;Kaljanac-akovi 2009: A. Kaljanac E. akovi, Barice-Greani: kulturna grupa kasnogbronanog doba u sjevernoj Bosni i junoj Slavoniji, Graaniki glasnik, XIII, 27, 2009, 78-90.

Kosori1980: M. Kosori,Praistorijska naselja u dolini Spree. IG, XIII, 1980, 103-116;Mesihovi2007: Dezitijati: kulturna i narodnosno-politika zajednica u Iliriku i osvajanjaOktavijanova doba. Rukopis doktorske disertacije, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2007.Mesihovi2009: S. Mesihovi, Baton Breuki predaja i kazna. Prilozi antikoj historijisjeveroistone Bosne. Graaniki glasnik, XIII, 28, 2009, 12-23.Mili1982: V. Mili,Dva metalna praistorijska objekta iz Soline. IG, XIV, 1982, 133-136;Omerevi-akovi, 2008: B. Omerevi E. akovi, Prahistorijske gradine na podrujuTuzlanskog kantona. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 9, 2008, 59-69.Pu 1957: Neolitsko naselje u Tuzli (sluajan nalaz u Rudarskoj ulici). IG, I, 1957, 85-102;Radimsk 1893: V. Radimsk,Arheoloke crtice iz Bosne i Hercegovine. GZM, V/3, 1893., 483-484;Radimsk 1895: V. Radimsky,Arholoke crtice. GZM, VII/2, 1895, 220-222.akovi2007: E. akovi, Povijesni pregled arheolokih istraivanja u okolini Graanice.Graaniki glasnik, XI, 23, 64-79.akovi2009: E. akovi, Breuci najstariji imenom poznati stanovnici sjeveroistone Bosne.Graaniki glasnik, XIII, 28, 2009, 12-23.Truhelka 1906: . Truhelka, Prehistorijski nalazi u Bosni i Hercegovini. GZM, XVIII/3, 1906,265-275;Truhelka 1907: . Truhelka,Prehistorijski nalazi u Bosni i Hercegovini. GZM, XIX/1, 1907, 61-62;Vinski-Gasparini 1983: K. Vinski-Gasparini,Kultura polja sa arama sa svojim grupama. PJZ, IV,1983., 547-646.Zaninovi2003: Breuciod Sirmija do Marsonije. Opuscula archaeologica, 27/1, 2003, 443-451.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

28/250

27

Doc. dr. Edin Mutapi

upa Dramein u strednjem vijeku

Apstrakt:U ovom radu daje se karatak prikaz organizovanja podruja dananjih

opina Banovii i ivinice u srednjem vijeku. Ovo podruje je bilo objedinjeno podprostranom upom Dramein, o kojoj jedini trag iz perioda samostalne bosanskedrave je sauvan na steku Boika Banovia. Usljed nedostatka historijskihizvora teko je izvrti neto znaajniju rekonstrukciju ivota na ovom podruju, ali

zasigurno znaajnu ulogu su imale porodica Utolovia, kao i pomenutog BoikaBanovia. Centralni grad (utvrdu ) navedene upe vjerovatno treba traiti ugradini iznad sela Tulovii. Ipak, iako na periferiji politikih dogaanja na ovom

podruju se razvio znaajan vjerski centar Crkve bosanske to dokazuje bogatatoponomastika i simbolika na stecima.Poslije zauzimanja Bosne od straneOsmanlija podruje upe Drametin transformisano je u istoimenu nahiju koja jenajprije pripadala Smederevskom, a poslije formiranja Zvornikog, Zvornikom

sandaku. Navedeni prostori je krajem XV i poetkom XVI stoljea bio zahvaenizrazitom vlakom kolonizacijom koja poslije sloma Srebrenike banovine dobija

jednu novu dimenziju kada raniji kolonizatori kreu ka sjeveru i sjeverozapadu.Kljune rijei: Dramein, Boiko Banovi, steak, Crkva

bosanska, upa, nahija, sandak

1. PROSTORNI OBUHVAT UPEU dosadanjaoj nauci vrlo malo je bilo rijei o upi Dramein. Naalost

historijski izvori nam ne ostavljaju mogunost neto bolje rekonstrukcijeteritorijalnog obuhvata ovog prostora u periodu srednjeg vijeka. Jedino to sasigurnou moemo konstatovati na osnovu analogije sa drugim podrujima usrednjovjekovnoj Bosni, a to je da je Dramein bio srednjovjekovna upa. Ime jesauvano samo u jednom epigrafskom natpisu (steku) o emu e svakako biti jorijei, a kontinuitet organizovanja u statusu upe potvruju osmanski izvori koji naovom prostoru nastavljaju kontinuitet organizovanja kroz nahiju pod istim imenom

(Dramet//in).Tako i pored svih gore navedenih oteavajuih okolnosti mi emo u ovomradu pokuati baviti rekonstrukcijom obuhvata ove upe u srednjem vijeku. Kaoosnov posluie nam istraivanja drugih podruja u Bosni i Hercegovini, odnosnonauni rezultati do kojih se dolo na osnovu navedenih istraivanja. Tako da jeopeprihvaeno miljenje da teriotorij jedne upe predstavlja jedna cjelovita

prirodnogeografska cjelina koja ima vlastite preduslove za privrednu egzistenciju.Uz ovaj preduslov svakako od ogromnog znaaja su nam osmanski defteri koji

pokazuju sastav nahije Drametin u XV stoljeu. Pri tome treba ipak imati uvid daveliina, odnosno teritorijalni obuhvat upa u XIII stoljeu i nahija u XV stoljeu

nije isti te da su upe u navedenom periodu neto veeg obima, te da je dolo do

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

29/250

28

njihovog usitnjavanja usljed feudalizacije, jaanja odreenih porodica, podjelefeudalnih domena i sl.

I na kraju potrebno je spomenuti da je svaka od upa imala svoj utvrenigrad, odnosno jednu vrstu svog administrativnog centra.

Upravo navedeni preduslovi prirodno-geografske cjelovitosti prostora ukombinaciji sa osmanskim defterima daju nam najznaajnije obrise prostornogobuhvata upe Drametin. Ona se prostirala na podruju koje obuhvataju cijeludananju opinu Banovie, te dijelove opine ivinice. Ova upa na jugozapadu i

zapadu omeena je planinom Konjuh te se na tom prostoru dodirivala sa zemljomBosnom, odnosno upom Kamenica (Jelaka i Pribi), te upom Kladanj. Od upeGostilja je odvojena slivnim podrujem rijeke Oskove, dok je u donjem toku rijekeGostilje upa Drametin izlazila na njenu lijevu (zapadnu) obalu, gdje su se vrlorano formirala naselja urevik i Tatarice.14Na sjeveru je granicu predstavljaloslivno podruje rijeke Turije, gdje se navedena upa graniila sa D. Soli.

2. HIJERARHIJSKO-ADMINISTRATIVNO USTROJSTVOVeliina prostora nas navodi na zakljuak da je navedeno podruje u ranijem

periodu bilo u sastavu vee prostorne cjeline ranosrednjovjekovne upe. Slijedeinavedene faktore koji su uticali na stvaranje ovih administrativnih cjelina, tj. upaonda se namee jedinstve zakljuak da je rijeo slivnom podruju rijeke Spree.Iako ne postoje pisani tragovi, etnolozi i historiari i dr. naunici, su se usaglasili iuglavnom taj vei prostor obuhvatli imenom Sprea (ranosrednjovjekovna upa),koja kao takva se sastojala od tri kasnosrednjeovjekovne upe:

1. Sprea;

2. Gostilj i3. DrameinOvakvu organizacionu formu uostalom zatiu i Osmanlije te navedene upe

ukljuuju u svoju nahijsku organizaciju. Spomenim da i sam naziv Spreazabiljeen je samo jedanput u historijskim izvorima. Naime, iz prepiske koja jenastala poetkom 1413. godine, vojvoda Vukmir Zlatonosovise iz Spree obratiodubrovakoj vladi s molbom da mu poalje lijenika magistra BartolaSquarcijalupia.15 Dubrovako Veliko vijee je 1. februara te godine donijelo

pozitivan odgovor, i to na dva mjeseca, o njihovom troku. Meutim, to na koncu

14Adem Handi, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku,Svjetlost, Sarajevo, 1975. (dalje: A. Handi,Tuzla), 130.

15 Pavo ivkovi, Usorska vlasteoska porodica Zlatonosovii i bosanski kraljevi (posljednjadecenija XIV i prve tri decenije XV stoljea), Historijski zbornik, godina XXXIX (1), 1986., 151.Vojvoda Vukmir Zlatonosovije tada, po svoj prilici, bio veoma bolestan kad je bilo potrebno dadubrovaki lijenik proboravi na njegovu dvoru puna dva mjeseca, kako je to prvobitno bilozamiljeno. Uprkos toj injenici, Vukmir Zlatonosovi je, ini se, uspio nadvladati bolest.Zakljuujemo to na osnovu neto kasnijih podataka, koji govore o njegovoj vrlo bogatojdiplomatskoj aktivnosti u dogaajima koji su narednih godina potresali bosansku kraljevinu.Dvije godine nakon preleane bolesti, vidimo vojvodu Vukmira vrlo aktivna i angairana u

dogaajima koji su potresali Bosnu 1415. godine. Ukljuivanje porodice Zlatonosovia u zaplet,pa i rasplet dogaaja koji su te godine slijedili bio je, ini se, prvi kamen spoticanja u njihovimodnosima s bosanskim kraljem Tvrtkom II Tvrtkoviem.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

30/250

29

nije realizovano, ali je vojvoda Vukmir ubrzo i ozdravio.16Samim time, s pravommoemo zakljuiti da znaajan utjecaj na vlastelinstvo na ovom spreanskom

podruju imali lanovi porodice Zlatonosovi.Feudalna dravna organizacija je sloena, pa samim time i organizacija

srednjovjekovne bosanske drave. Naime, zavisno od vremena moemo govoriti osljedeim organizacionim formama: kraljevstvo (banovina), zemlja, oblast, upa,kasnosrednjovjekovna upa kotar, i seoska opina.

Ovo spreko podruje svakako je vezano za ire tuzlansko podruje za kojeznamo da jo od prve polovine XIII stoljea je u izvorima poznato kao oblast Soli.

Naime, do prvog pomena Soli, zajedno sa Usorom, u historijskim izvorima dolo je1225. godine, u pismima pape Honorija III kalokom nadbiskupu Ugrinu. U prvom

pismu je papa zahvalio ugarskom prelatu na njegovoj rijeenosti da uniti heretikede Bosna, Soy, et Wossora dok je drugim pismom potvrdio odluku kralja AndrijeII da kalokom nadbiskupu preda terras quasdam, videlicet Bosnam, Soy et

Wossora, da bi ih oistio od heretika.17

U navedenim pismima za Soli se jasno navodi da je u statusu zemlje. Naaistraivanja su potvrdila da i pored navedenog statusa organizacione forme zemljeSoli su konstantno bile sastavni dio ire oblasti zemlje Usore (usorskogvojvodstva, banata, zemlje ovisno o periodu).18 Posljedica navedenedecentralizacije je da je njen teritorij u vespomenutoj drugoj deceniji XII stoljea

podijeljen na dvije usorske zemlje Usoru i Soli, a proces stvaranja tree zemlje,Podrinja, trajao je jo neto vie od jednog stoljea, tako da u estoj deceniji XIVstoljea imamo i nastanak ove zemlje, koja je proizala kao posljedica ojaaneuloge vlastele iz oblasti Trebotia. Vjerovatno je to uinjeno nautrb zemlje Soli.19Meutim, od tog perioda (sredina XIV stoljea) moemo govoriti o tri upe:

1. upa Soli (Gornja i Donja Sol)20;2. upa Sprea (Sprea, Gostilj i Dramein);3. upa Sokol (Sokol i Smolua).

16LJ. Stojanovi, Stare srpske povelje i pisma, I/1, Beograd Sremski Karlovci, 1929-1934.,483.17Tade Smiiklas,Diplomatiki zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti, svezak I-XVIII, Zagreb, 1904-1990. (dalje: T. Smiiklas, CD),III, str. 242-244; Jelena Mrgi, upe i naselja zemlje Usore, JI, br. 1-2., Beograd, 2000.(dalje: Jelena Mrgi, Usora), str. 29.

18 Na junom dijelu nekadanje rimske provincije Panonije, a koji pripada dananjoj Bosni iHercegovini, ve u ranom srednjem vijeku nastala je zemlja Usora. Ona je, najvjerovatnije, odsamog nastanka bila sastavni dio bosanske srednjovjekovne drave, te je konstantno, kroz srednjivijek, najee bila u toj zajednici (opirnije: Edin Mutapi, Mjesto i uloga zemlje Usore udravno-pravnoj tradiciji srednjovjekovne Bosne, Pregled, asopis za drutvena pitanja, broj 2.,godina 2009., Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2009. (dalje: E. Mutapi, Mjesto i uloga zemljeUsore), 136-144.

19Edin Mutapi,Mjesto i uloga zemlje Usore,136-144.20Jedini konkretan podatak o jednom naselju u tom podruju jeste spomen mjesta Sol,pronaen u

Dubrovakom arhivu, a datiran 1412. godine. Odnosi se, svakako, na varoicu Donje Soli koju suTurci, kako emo vidjeti, zatekli kao najznaajnije naselje na podruju spomenutih dviju upa

(Gornje i Donje Soli). Naime, u dubrovakim knjigama evidentirana je alba DubrovaninaBogoslava Boljojevia od 6. februara 1412., kome je u mjesecu novembru (1411) u Usori, umjestu Solbila oteta roba u vrijednosti od 16 perpera (A. Handi, Tuzla, 25).

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

31/250

30

3. PISANI I ARHEOLOKI TRAGOVI

Ipak, za poetak vratimo se i onim rijetkim spomenicima izsrednjovjekovnog perioda. U tom pogledu posebno znaajan podatak nam ostavlja

steak u Banovii Selu, u ijem irilinom natpisu (bosanica) se spominje imeBoika Banovia. Ovaj nadgrobni spomenik od kamenog bloka krenjaka, salijepo oklesanom povrinom u obliku sarkofaga, sa kamenim postoljem veliine2,20 x 0,90 x 0,70 m. Ivice sarkofaga su ukraene motivom pletenog ueta, a sazapadne strane urezan je ornament cvijeta stilizovanog ljiljana. Sa june strane

postoji natpis slijedeeg sadraja:

Sl. br. 5. Steak Boika Banovia u Banovii Selu(lokalitet Ban dol) sa rekonstrukcijom teksta

Drugi dio natpisa, koji nam je veoma dragocjen, govori da je pokojniksahranjen na zemlji svojoj plemenitoj, koja se zvala Drameina. Svakako danavedeni podatak nesumnjivo govori da je u navedenom periodu ve egzistiralasamostalna administrativna jedinica Dramein, iju organizacionu formu nasljeujui Osmanlije kroz istoimenu nahiju (Drametin).22 Navedeni steak BoikaBanovia, sudei prema obliku slova, pripada XV stoljeu. Svakako da ne smijemozanemariti njegovo prezime (), iji korijen rijei u sebi sadri nazivsrednjovjekovne vladarske titule do 1377. godine.

Isto tako, jedan od sinova se zvao (zbog naina pisanja mogue je

itati i kao Hlap),23

dali se tu krije kakva veza sa eonikom Hlapom, svjedokom odSoli u povelji bana Stjepana II iz 1322. godine.24Skromna arheoloka istraivanja na ovom podruju pokazala su da gradina u

selu Tulovi, na podruju dananje banovike opine pored ostalog uva i tragove

21iro Truhelka, Stari bosanski natpisi, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 7, Sarajevo, 1895.(dalje: . Truhelka, Stari bosanski natpisi), 570-571.

22Vidi: HandiAdem, Dva prva popisa Zvornikog sandaka, iz 1519 i 1533. godine, Sarajevo,ANUBiH-SANU, 1986.(dalje: A. Handi, Dva prva popisa); Isti, Tuzla.

23Vidi faksimil navedenog natpisa kod: . Truhelka, Stari bosanski natpisi, str. 570.24 Ludwig Von T h a l l c z y , Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter,

Mnchen und Leipzig 1914 (dalje: Thalloczy, Studien), 7-8.

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

32/250

naposast

nanasud

se

nasa

stna

Bto

(sststoM

25

26

27)

28

seljenosti iz srtu koji od Banog lokalitetauvan u nekropak sa likom k

Svakako dma se nameeselja Tulovii.marni defterskemat Vlaha. N

Dali koicidmoe vezati

vedenog sela..uvan steak bi

Dakle, navak Stojana Upomenutom lo

Namee senovia, modapodruju?

Svakao da

eci). Sredinoaka. Njihovi

aka. Pri tomrijebnik, tako samaca" istiusiima, nedal

rheoloki leksikazvano Tulovi.reuljak visok 5

urci zauzeli odpeatljivo narodsada, str. 98-99)Dr. iro Truhelka

ercegovini, brojistone Bosne); Ml970., 50-51. Truhslinosti naziva sopografski preglepitanju slovo oA. Handi, Dva

ulturnu istoriju isPelemi Miladinrevoluciju i socijal

dnjovjekovnoovia vodi za

naselja /Tuloli Vrpolje (nja sa konjani

nam steak azmiljanje daO srednjovjekpopis iz 151selje 1533. goencija ili na oda ime Stojan

Neosoprno jeo u sastavu istdena gradina jolovia. Da likalitetu?jo jedno pit uva u uspo

u nam u nedos

prolog stoljunitavanjem,, posebno see u urevikue se steak zko od damije

n, tom 2, str. 106aim povjesniari

5 m... Ali ovdje j

Madara. Ovako predanje o nav

, Natpisi iz sjeveVII, Sarajevo, 18. Vego, Zbornikselka i Vego itajua naseljem Tulo, Veselin Masle

, dakle Utolovi.prva popisa; str.

one Bosne, brojKianovi Bok

istiku izgradnju,

31

perioda. Navuriju.25Nemo

vii/ i imenaeposredno uz rom u svom o va uspomenuli, moda, navnom porijekl. godine, kadaine ima 21 ku

reena stvarna/U/tolovia

da je navedeteritorijalno-ae u srednjemu, moda, (U)

nje. Da li naenu na nekad

tatku pisanih i

ea, na podru

taj broj je krajstiu lokalitetii lokalitet Cavani ,,stetac i, steak klup

. Neki vele da sema nije poznat sree vrsta narodna

navedeni gradedenom gradu. (A

ne i istone Bosn5., str. 352-353.ednjovjekovnih nUtolovi, dok Bei, ita Utulovi, Sarajevo, 1971.,

32, 196-197; Mil

, Tuzla, 1957. (dalo, iviniko podrivinice, 1988.(dal

deni lokalitetemo se otrgnednog batinieicu Oskovu).vanom natpisu

na vlastelina Svu porodicu usimena sela Tse spominjeu.27veza, ali ime siji s teak je

i lokalitet i lministrativneijeku bila u saolovii imali s

iv sela Dijaci razvijen kam

vora, najznaa

u opine iviem osamdeseti

nekropola Vska baa naznad Kria, na molitvi

grad zvao Tulidnjovjekovni gradredaja, da je tu

opisuje A. Benk. Benkovi, Tuzl

, Glasnik Zemalj(dalje; . TruheltpisaBosne i He

lagi, vjerovatno. Vidi: . Belastr. 208. Na fotog

ica Baum, upa

e: M. Baum,upje u prolosti,je:ivinice), 35-3

smjeten je juti ni slinostia sa steka k

. Ovaj lijepo uksadri sljedei tojana Utolovi

pomenu uva iulovii govoriavedeno naselj

la Tulovisvaauvan nedale

okalitet na koblasti upe.stavu iste upeoje manje utv

, sjeverozapadeno-pisaki za

niji epigrafski

ice bilo je okgodina spaopolje u uranjiku kod asamljeni sarktu u Brnjici i

grad,a selo po ntoga imena, ali kaio zidani grad, k

vi te registrujensko podruje ne

skog muzeja u Ba, Natpisi iz sjevcegovine, IV, Sarod uticajem litera

gi, Steci, katalafiji se jasno vidi

oli,lanci i gra

Soli), str. 13.ivinice - kroz ist.

no odazivaoji jeraeniekst:

a, alinazivnam ie kao

oakoo od

e je

kao ienje

o odat na

ostaci

o 350a 266eviku,ia, afag udr.28

jemuko seji su

vrlogda i

sni irne iajevotute ioko-da je

a za

riju,

7/22/2019 109836174-81175190-zbornik-radova

33/250

32

Donedavno je u nauci bilo prisutno miljenje da je dananja opina ivinice dobilasvoj naziv od vojvode Radoja iviniia ( ) koji se spominjekao vlastelin sinova Radoslava Pavlovia.29 Meutim, objavljivanje osmanskegrae, odnosno deftera, opovrgnuta su navedena razmiljanja, jer naziv ivinice jenovijeg datuma.30

Osim steaka, na podruju dananje opine ivinice nalazi se inekoliko arheolokih spomenika, srednjovjekovnih utvrenja, ili, kako ihnarod naziva, gradina (Grad Jasiak iznad Baigovaca, Debarskagradina, Grad arija iznad Gornje Vie i Djedinska gradina), ali nijednaod pomenutih do danas nije istraena.31

Nedovoljna istraenost prisutna je i na podruju dananje opine Banovii.Kao i u cijeloj upi Sprea, i na podruju ove opine dominiraju nekropole sastecima. Veina njih je bez natpisa, grubo oklesanih i manjih dimenzija.

Sa stanovita istraivanja ovog podruja posebno interesantna mi mogla biti

povelja Stjepanu Rajkoviu koju mu je izdao ban, a kasniji prvi bosanski kraljTvrtko I. U navedenoj povelji, koju bismo vremenski svrstali poslije sukobaizmeu Tvrtka i njegovog brata Vuka 1366. godine32, ban Tvrtko StjepanuRajkoviu navedenom poveljom daruje uklje u Lave, i dasmo mu Klope u

Brode, i dasmo mu B'rlonik na Uzore V'lsi Stjepanu Rajkoviu i njegovom bratuVuku. Poto je sama povelja sauvana u iskrivljenoj transkripciji od Vitezovia,ona je esto zaobilaena u historiografiji.33 Iako se B'rlonik uglavnom do sadatraio u Podrinju, mi napominjemo da bi isti tr