48 BROJ / • . OktOBaR . Preporod

Dijaspora

Ako uzmemo u obzir naše društveno okruženje u Njemačkoj, medijsko iz-

vještavanje („only bad news are good news“), kao i djelovanje tzv. „islamskih“ ekstremističkih grupacija i politički odjek izbje-gličke krize, reakcija ovog čo-vjeka odslikava samo ono što jedan dio naših sugrađana mi-sli. Značajan dio naših sugra-đana ima velike rezerve kada su u pitanju islam i muslimani. Uspjeh desničarske stranke afD na proteklim izborima u neko-liko saveznih država svjedo-či o tome. Strahovi i predrasu-de bivaju kanalizirani i dolaze do izražaja na različite načine. Prema najnovijim, zvaničnim, statistikama napadi na „stran-ce“ (Straftaten mit fremdenfe-indlichem Hintergrund) udvo-stručeni su u odnosu na prote-klu godinu. Gotovo svakodnev-no se bilježe napadi na izbjegli-ce, izbjegličke centre i džami-je, ali i na građane muslimane i muslimanke koji su u javnom prostoru prepoznatljivi kao ta-kvi.

Pitanja našeg društvenog okruženja možemo ignorisati tvrdeći kako smo uzorni građa-ni. No, to se pokazuje kao po-grješan pristup u vrijeme kada se islam želi prikazati kao ne-kompatibilan sa evropskim vri-jednostima. tim što više, jer se ovdje radi o pitanjima sa kojima bivaju konfrontirani i najodgo-vorniji predstavnici islamskih zajednica kada komuniciraju sa vladinim i nevladinim institu-cijama, te političkim i stranač-kim nosiocima odgovornosti na svim nivoima u Njemačkoj. Sa istim ili sličnim pitanjima se su-sreću naši članovi i pripadnici na radnom mjestu, naša djeca u školskim klupama. Javno mni-jenje u konačnici kreira politiku čije posljedice na kraju snosi-mo svi. Posebno dolazeće gene-racije će osjetiti posljedice ovih društvenih kretanja.

Statut džemata kao iskaznica

Općepoznato je da su naši džemati organizirani kao udru-ženja građana. Zakonsku podlo-gu za djelovanje i rad naših dže-mata predstavlja statut udru-ženja koji definiše svrhe i cilje-ve udruženja (Ziele und Zwec-ke des Vereins). U SR Njemačkoj kao pravno i normativno uređe-noj državi, državne i javne insti-tucije se oslanjaju na zvanična zakonska rješenja, dokumen-te i organe jedne institucije ili organizacije. Na osnovu toga, ili bolje reći na isti način, na-šim džematima kao udruženji-ma koja rade prema zakonu o udruženju građana prilaze i ge-neracije koje su socijalizirane u Njemačkoj. U tom smislu, sta-

tut udruženja predstavlja svo-jevrsnu iskaznicu kojom se on „predstavlja“ svojim članovi-ma, a zatim državnim i drugim institucijama i organizacijama.

Sa razlogom je Sabor Islam-ske zajednice Bošnjaka u Nje-mačkoj 2015. godine usvojio tzv. Standardizirani džematski statut i obavezao džemate čla-nice da ga implementiraju do kraja 2016. Na mnoga relevan-tna pitanja, pa i na navedena pi-tanja našeg sugrađanina, nave-deni statut daje adekvatne od-govore.

Nadalje, ovim statutom daje-mo u ruke budućim generacija-ma u našim džematima jednu vrstu „priručnika“ u kojem su opisani temelji, korijeni, organi-zaciona struktura i bit Islamske zajednice. Ovim statutom naši džemati daju do znanja da nisu samo lokalno udruženje sa pro-storno ograničenim značajem i utjecajem, već da su dio jedne institucije koja ima višestoljet-no iskustvo u Europi.

Islamska zajednica Bošnja-ka u Njemačkoj djeluje na sa-veznom nivou (Bundesebene) i dio je svih relevantnih proce-sa kada je u pitanju institucio-nalizacija islama u SR Njemač-koj. Zatim, ona je istovremeno i dio Islamske zajednice u Bo-sni i Hercegovini, institucije ko-ja stoljećima njeguje pluralistič-ki suživot na tlu Evrope i koja posjeduje bogato iskustvo u or-ganiziranju muslimana. Ove či-njenice su od posebnog znača-ja u trenutnom društveno-po-litičkom kontekstu, ne samo u Njemačkoj, već u cijeloj Evrop-skoj uniji.

Pitanja čitaoca – odgovori

1. Da li priznajete Ustav SR Njemačke i Deklaraciju Ujedi-njenih nacija o ljudskim pravi-ma iz 1948. g.?

Prema Standardiziranom sta-tutu džemata, osnova za druš-tveno-korisno djelovanje naših džemata su: kur`an i Sunnet, konvencija za zaštitu ljudskih prava, Ustav SR Njemačke, Ustavi saveznih država kao i za-konska regulativa SR Njemačke. Izričito se naglašava da se na-ši članovi i pripadnici zalažu za to: da se svim ljudima omogući život koji im garantuje slobodni razvoj u osobnom, tjelesnom, vjerskom i kulturološkom smi-slu, te da naši džemati, članovi i pripadnici priznaju pluralistič-ko i demokratsko društvo na temeljima slobodarsko-demo-kratskog poretka SR Njemač-ke (Freiheitlich-demokratische Grundordnung der Bundesre-publik Deutschland).

2. Na koji način finansirate projekat izgradnje vašeg islam-skog kulturnog centra imajući

u vidu da ste udruženje sa 150 članova?

Islamska zajednica Bošnja-ka u Njemačkoj se ne finansira iz inostranstva. Naše aktivnosti finansiramo potpuno samostal-no i autonomno kroz članarinu, dobrovoljne priloge, te prihode iz drugih općekorisnih akcija i aktivnosti. te aktivnosti su re-gulisane članom 16. Standardi-ziranog statuta džemata. Ovo je vrlo važan momenat imajući u vidu javno problematiziranje fi-nansiranja muslimanskih orga-nizacija iz inostranstva.

3. ko čini odbor Vašeg dže-mata? Da li ima ženskih člano-va odbora?

Standardizirani statut reguli-še članom 11. da je shodno mo-gućnostima džemata potrebno izabrati predstavnika omladi-ne (omladinska sekcija) i pred-stavnicu žena (ženska sekcija) u džematski odbor.

Javni diskurs u Njemačkoj posebno tretira ulogu žene u islamu, često navodeći njezin „ugroženi“ položaj. Nadalje se Islamska zajednica generalno ne može pohvaliti suštinskim i planskim aktivnostima za or-ganiziranje omladine, djevoja-ka i žena. Navedena statutarna regulativa, ali i akti viših orga-nizacionih jedinica osiguravaju institucionalne pretpostavke za takvo djelovanje.

4. Molim Vas da mi kažete ko je imam u Vašem džematu? Gdje je školovan, da li govori njemački jezik, da li će predava-ti na njemačkom jeziku, koliko dugo živi u Njemačkoj i da li će trajno ostati ovdje, ko ga plaća?

Pitanje imama koji djeluju u raznoraznim džematima ili kva-zi džematima širom države ve-oma se intenzivno razmatra i ono je označeno kao pitanje od najvećeg značaja. Ministar unu-trašnjih poslova SR Njemačke okarakterisao je činjenicu da u džematima u Njemačkoj djeluju mnogi „samoproglašeni šejhovi i imami“ kao jedan od najvećih problema i izazova.

Jedna od reakcija na tu po-javu je uspostavljanje Centa-ra za islamsku teologiju koji će između ostalog vršiti izobraz-bu imamskog kadra za potre-be muslimana (džemata) u Nje-mačkoj. Na isti način reagira-la je i država austrija, ideći još korak dalje kroz uvođenje re-strikcija za dolazak imama iz inostranstva. U ovom kontek-stu značajno je spomenuti da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nedavno potpisala sa nadležnim ministarstvom SR austrije sporazum po kojem dr-žava austrija zvanično prizna-je diplome apsolvenata FIN-a u Sarajevu kao ravnopravne sa onima iz austrije kada je u pi-tanju teološki/imamski kadar. Nadati se da će takvi ugovori bi-ti potpisani i u Njemačkoj kada

to bude potrebno.Standardizirani statut po pi-

tanju imama (preambula; Član 15.) daje do znanja da su no-sioci vjerskog autoriteta unu-tar Islamske zajednice Bošnja-ka u Njemačkoj imenovani pu-tem dekreta reisu-l-uleme u Sa-rajevu, te da se dekret dodjelju-je onim imamima čija je teološ-ka izobrazba i sposobnost vje-rodostojna, ispitana i time pri-znata od strane Islamske zajed-nice u Bosni i Hercegovini. Ova regulativa predstavlja sigurno jednu od najznačajnijih stav-ki u statutu. Dekret se u ovom kontekstu može posmatrati i kao svojevrsni „certifikat“.

Nadalje, važno je istaći da džemati IZBNj finansiraju svo-je uposlenike (imame) iz vla-stitih sredstava što proizlazi iz člana 16. Pitanje službenih jezi-ka u džematu reguliše Član 22., po kojem su službenici jezici njemački i bosanski. Očuvanje i njegovanje bosanskog jezika svakako predstavlja temeljnu (i vjersku) obavezu naših džema-ta o čemu iscrpno govori „De-klaracija o bosanskom jeziku“ koju je donio Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovi-ni: Ipak to ne oslobađa Islam-sku zajednicu odgovornosti da pojačano povede računa o spo-sobnosti svojih uposlenika da kvalitetno komuniciraju na nje-mačkom jeziku u ovom okruže-nju, jer su oni reprezentanti Za-jednice na ovom prostoru.

5. Da li ću ja kao njemački kršćanin imati mogućnost da skupa sa svojom suprugom slu-šam predavanje Vašeg imama u Vašim molitvenim prostorija-ma i da li ću biti u mogućnosti da ga razumijem?

Društveno-politička situacija u zapadnim društvima nas i na-še džemate postavlja pred ve-like izazove sa kojima se dže-mati u domovini skoro i ne su-sreću. Javni diskurs po pitanju islama i muslimana od nas tra-ži aktivnije uključivanje u di-jalog sa našim okruženjem. Je-dan populariziran način stupa-nja u dijalog je „tag der offe-nen Moschee“ (Dan otvorenih vrata u džamiji) koji se tradici-onalno sprovodi u džematima širom Njemačke svakog 3. ok-tobra na Dan državnosti (tag der Deutschen Einheit). Poli-tički zvaničnici rado prihvataju pozive da prisustvuju tim do-gađajima kako bi se bolje upo-znali sa problemima i potreba-ma sugrađana muslimana, ali i široj javnosti ukazali na druš-tvenokorisnu aktivnost musli-manskih zajednica.

Standardizirani džematski statut vrlo kvalitetno definiše ciljeve i svrhe udruženja. Nave-denim ciljevima našem okru-ženju dajemo do znanja na ko-jim poljima i na koji način želi-mo da djelujemo i šta je po tom

pitanju za naše džemate od po-sebnog značaja. Značajnu stav-ku pri tome predstavlja i cilj us-postavljanja dijaloga sa organi-zacijama i pripadnicima drugih konfesija i svjetonazora.

6. Da li Vaš džemat u prvom planu sprovodi aktivnosti na polju islamskog i kulturološkog identiteta Vaših džematlija ili su predviđene i aktivnosti po pitanju pospješivanja integraci-je u naše društvo, posebno ka-da su u pitanju mlade osobe? Da li se u Vašem džematu nala-zi „Škola kur’ana“?

Standardizirani statut u preambuli naznačava da naši pripadnici i članovi u praktiko-vanju svoje vjere slijede hane-fijski mezheb i islamsku tradi-ciju Bošnjaka. Muslimani Boš-njaci raspolažu posebnim isku-stvom kada je u pitanju prakti-kovanje vjere u jednom domi-nantno kršćanskom ambijentu i pluralističkom državnom ure-đenju. Islamska tradicija Boš-njaka i organiziranje muslima-na kroz Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini u tom smi-slu predstavlja posebnu „oso-binu“ koja nas na određen na-čin preporučuje i stavlja u po-vlašten položaj. Na ovo je vr-lo važno ukazivati u kontaktu i komunikaciji sa trećima kada god isposlujemo priliku ili nam se ona ukaže.

Nadalje statut članom 2.4. kao svrhu navodi unaprjeđiva-nje znanja i nauke, posebno u oblasti islamskog učenja, ali i u pogledu na kulturu, tradiciju i bosanski jezik, kao i u pogledu uspješne integracije. Članom 2.6. je regulisano da džemat se-bi postavlja za cilj da kod djece i omladine probudi samoinicija-tivu i interes, pospješuje njihov vjerski život kao i da jača njiho-vu odgovornost prema druš-tvu, čovjeku i prirodi. Ovim se daje do znanja da kroz naše ak-tivnosti želimo dati doprinos ši-roj društvenoj zajednici.

76 džemata

Članstvo islamske zajedni-ce Bošnjaka u Njemačkoj tre-nutno čini 76 džemata. temelje našim džematima su postavi-li iseljenici prve generacije i an-gažirani imami u veoma teškim okolnostima. U tim vremeni-ma je bio prioritet iznaći način organiziranja i pokrenuti dže-mat. Statut i njegov sadržaj su bili tek onoliko važni da se regi-struje udruženje i omogući or-ganiziranje vjerskih aktivnosti u unajmljenim prostorijama. U to vrijeme službena Njemačka nije vodila veliku brigu o musli-manima, njihovim potrebama i njihovom načinu organiziranja.

Otuda imamo sadašnje sta-nje da po pitanju džematskih statuta vlada veliko šareni-

„Katalog

pitanja“ koji

je postavio

jedan čitalac

našem

džematu

u lokalnoj

dnevnoj

štampi

u gradu

Hanau u

Njemačkoj

je vrlo

interesantan

i indikativan.

Naime,

čitalac

reagira na

informaciju

da je grado-

načelnik

grada

Hanau

podržao

izgradnju

islamskog

kulturnog

centra

Bošnjaka u

tom gradu.

Da li Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj

priznaje Ustav SR Njemačke?

49 BROJ / • . OktOBaR . Preporod

Skoplje

Predstavnici

Rijaseta IZ u BiH

uručili donaciju

za poplavljena

područja

Predstavnici Rijaseta Islamske zajedni-ce iz BiH Hamed ef. Efendić, šef Ure-da za društvenu brigu i Mensur ef. Pa-

šalić, šef Odjela za dijasporu Ureda za vanj-ske poslove i dijasporu, posjetili su Rijaset Islamske zajednice Makedonije i Bošnjake u Makedoniji. Cilj njihove posjete bilo je uru-čenje donacije Rijaseta IZ BiH za poplavlje-ne Bošnjake u posljednjim poplavama ko-je su zahvatile neke dijelove Skoplja. U sklo-pu te posjete gosti su boravili u bošnjačkom džematu Batince gdje je, iza jacije namaza, Hamed ef. Efendić je održao prigodno pre-davanje. Reisu-l- ulema Makedonije Sulej-man ef. Redžepi za goste iz Sarajeva uprili-čio je radnu večeru. U razgovoru sa reisom Makedonije govorilo se o položaju Bošnja-ka u Makedoniji kao i o saradnji dvaju Ri-jaseta. Obostrano je konstatirano da je sa-radnja dobra i da se iz dana u dan poboljša-vati. također je bilo govora i o organizaci-ji posjete reisu-l-uleme Huseina ef. kavazo-vića Rijasetu i Bošnjacima Makedonije. Izra-žena je obostrana spremnost da do te posje-te što prije dođe.U Makedoniji ima 12 boš-njačkih džemata i to na području muftistava Skoplje, Velesa i Prilep. Neki bošnjački dže-mati u Makedoniji nemaju redovne imame.

Sutradan, 01. 10. 2016. godine delegaci-ja je posjetila humanitarno udruženje Hi-lal pri Rijasetu Islamske zajednice Make-donije gdje ih je primio predsjednik Musta-fa ef. Dauti. Ovom prilikom uručena je nov-čana pomoć Udruženju na ime poplavlje-nih u Skoplju u zadnjim poplavama. Potom se delegacija uputila u Hasanbegovo( Singe-lić) i posjetila 25 – 30 poplavljenih bošnjač-kih porodica. Prvo poplavljeno domaćin-stvo bila je kuća almine Halilović, studen-

tice bezbjednosti u Skoplju, koja je totalno uništena. almina je Bošnjakina heroina jer je te kobne večeri kada je bila polava uspje-la da spasi trogodišnju komšinicu Jovanu da se ne udavi.

Nekoliko sati almina je jednom rukom jdržala malu Jovanu na ramenu, a drugom rukom se držala za ogradu kako ih obadvi-jene bi odnijela voda. almina kaže da im je dragi allah, dž. š., pomogao da obje osta-nu žive i zdrave. lmina je na tri mjeseca prije poplave ostala bez oca. Sada sa maj-kom i mlađim bratom živi kao podstanar, jer je njihova porodična kuća 100 procen-tno oštećena. Čine se napori da se ovoj po-rodici za koju se može reći da je među naj-ugroženijim u poplavama pomogne. Pred-stavnici Rijaseta Islamske zajednice BiH uručili su materijalnu pomoć za kuću i skro-mnu stipendiju za ovu školsku godinu. Cijeli dan je delegacija u pratnji koordinatora boš-njačkih džemaata Jusufa Čolovića provela u Hasanbegovu obilazeći bošnjačka domaćin-stva. Poplavljeni Bošnjaci nisu krili radost i zahvalnost što su predstavnici Rijaseta po

malogu reisu-l-uleme došli da obiđu Boš-njake koi su nastradali u poplavama i da im uruče određenu novčanu pomoć.

Usput da napomenemo da je najveći broj poplavljenih Bošnjaka porijeklom iz Herce-govine čiji su preci nakon aneksije Bosne i Hercegovine od strane austrougarskog car-stva morali da napuste svoja ognjišta.

Nakon posjete Hasanbegovu predstavnici Rijaseta obišli su i bošnjački džemat Orizare. U džemaatu Orizare nakon jacije namaza go-vorio je Hamed ef. Efendic. Poslije predava-nja u džamiji posjetili su i Uduženje Glas Ori-zara i uz čaj razgovarali sa tamošnjim ljudi-ma. Izražena je obostrana radost što se Rija-set islamske zajednice BiH interesira za Boš-njake Makedonije.

Ostaje nam da prenesemo veliku zahval-nost Bošnjaka iz Makedonije Rijasetu Islam-ske zajednice i reisu-l-ulemi Husein ef. ka-vazoviću na pomoći i posjeti uz nadu da će-mo ako Bogda ubrzo i njega vidjeti u našoj sredini.

juSuf ČoLoVić

Maljevac (Hrvatska)

Obilježena Nova 1438.

hidžretska godina

Na poziv glavnog imama Medžlisa Islam-ske zajednice u karlovcu admir ef. Muhi-ća prvog septembra 2016. godine posjetio

sam džema’at Maljevac i prisustvovao svečano-sti u povodu nastupa Nove 1438. hidžretske godi-ne. Ovom iskazivanju počasti prema Hidžri Mu-hammeda, a.s., i njegovih ashaba iz Mekke u Me-dinu, uz dosta učenika, njihovih roditelja i bli-žnjih, još su prisustvovale džematlije Maljevca, predsjednik džema’ata Suljo Bašić, te Damir ef. Li-vak, imam u karlovcu, almir ef. Šabić, imam u Bo-govolji, kao i predsjednik Medžlisa IZ-e u karlovcu hadži Hamdija Bešić. Poslije ašereta kojeg je prou-čio almir ef. Šabić u uvodnoj besjedi imam doma-ćin admir ef. Muhić je izrazio dobrodošlicu, zaže-lio Božije zadovoljstvo u nastupajućoj godini po Hidžri, obrazložio korist okupljanja u mesdžidu džema’ata Maljevac i kazao kako se djeci, njiho-vom obrazovanju kroz školu i mekteb kao i odga-janju u duhu islama mora prilaziti ozbiljnije, u pr-vom redu da roditelji zajedno sa nastavnicima i muallimima doprinose izgrađivanju zdrave, mo-ralne i svjesne ličnosti. Nastup učenika vjerske po-uke i islamske vjeronauke izvođenjem recitacija, ilahija, sura ili prezentiranjem kraćih lekcija uče-nih na vjerskoj pouci i islamskoj vjeronauci o šeha-detu, islamu, Hidžri, izazvao je pažnju i radozna-lost brojnog auditorija. Učenici su prema očekiva-nju znali odgovoriti zadatku i bili sretni što im se dala prilika da govore o tako važnom historijskom trenutku. U znak podrške mlađoj populaciji i žele-ći naglasiti vrijednost pohađanja mektebske nasta-ve, Medžlis IZ u karlovcu je za sve dječake i djevoj-čice, njih oko 80, pripremio paktiće koje im je uru-čio predsjednik Izvršnog odbora h. Hamdija Bešić.

Pred kraj programskog dijela, koji je bio doj-mljivog i nadahnutog karaktera, skupu se obratio Hamdija Nesimović. On je podsjetio na prekretni-cu u historiji islama koja se desila sa Hidžrom, nje-nu značenjsku ulogu u preodgajanju muslimana, te pozvao roditelje da zajedno sa muallimima uče djecu dobru i poštenom načinu življenja.

Završetak korisnog druženja u maljevačkom mesdžidu, gdje su se aktuelizirale poruke Hidžre, inspiritivne u svakom vremenu i prostoru, upot-punjen je dovom koju je prije klanjanja akšam na-maza proučio admir ef. Muhić. Džematski odbor Maljevca i Medlis IZ-e u karlovcu su se pobrinu-li da svi prisutni budu lijepo ugošćeni i počašćeni, a zaslužni, kao što su Neila Muhić i hadži Hamdija Bešić, priznanjem darovani.

Inače, džema’at Maljevac oformljen je 1998. go-dine. U početnom stadiju predstavljao je malu za-jednicu koja je prve korake pravila u kućama dže-matlija i od tada se postepeno razvijala i napredo-vala. tri godine kasnije džema’at je kupio parcelu površine 700 i kuću sa 160 kvadratnih metara ko-risnog prostora. U objektu je smješten mesdžid i prateće prostorije. Mesdžid se nalazi uz glavnu sa-obraćajnicu što vodi u Evropu i nedaleko od gra-ničnog prijelaza između R Hrvatske i Bosne i Her-cegovine. Postojećoj parceli prodidata je nedavno kupljena, pa ukupna površina džematskog zemlji-šta iznosi 2,5 duluma. Maljevački džema’at broji oko 180 domaćinstava i oko 800 članova. Prostire se na 3 općine: Cetingrad, Vojnić i topusko. Posje-duje svoje mezarluke, zahvaljujući džematliji Fe-ridu alibegiću koji je u Širokoj Rijeci uvakufio ze-mljište za tu namjenu. Djeca, uz pohađanje vjerske pouke, obuhvaćena su predmetom islamska vjero-nauka u osnovnim i srednjim školama.

h. nESimoVić

imamima i Neilom muallimom

lo. to naročito i slikovito dola-zi do izražaja u nazivima džema-ta i njihovom vizuelnom nastu-pu (logo). Nadalje radi se u veći-ni slučajeva o statutima koji če-sto budu uzrok i izvor proble-ma unutar džemata, koji ne za-dovoljavaju društvene i džemat-ske potrebe sadašnjice i osnov-ne ovdašnje pravne elemen-te religijske zajednice. U prav-nom i institucionalno-organiza-cijskom smislu Islamska zajed-nica Bošnjaka u Njemačkoj sto-ga još predstavlja hlabavi savez bošnjačkih džemata u Njemač-koj. Na ovom polju su vidljivi na-preci, jer je jedan dobar broj dže-mata završio ili pokrenuo proce-duru promjene statuta i očeku-jemo pozitivan rezultat do kra-ja 2016. g. do kada džemati imaju vremena da prilagode svoje dže-matske statute. Iz normativnih akata u većini slučajeva do sa-da nije proizilazila institucional-na povezanost u kojoj se ostva-ruju prava i ispunjavaju obave-ze. to se ovim novim statutom mijenja. Praksa pojedinih dže-mata o izjašnjavanju o poštiva-nju zajednice bez jasnih dekla-rativno-pravnih elemenata u ko-načnici ne može imati pravnu snagu, zato je važno da se i prav-no riješe nedoumice oko njiho-

vog članstva. Na taj način ćemo izbjeći pokušaje manipulacije o džematskom članstvu u krov-noj organizaciji i zaštiti naše čla-nove od pokušaja zloupotrebe. Na drugoj strani džemati dobija-ju jednu pravnu i institucionalnu sigurnost da njihov rad ima svoje utemeljenje i zaštitu u instituciji.

ako posmatramo Islamsku za-jednicu Bošnjaka u Njemačkoj kao jednu kuću, jedan mesdžid, onda je naše džemate predstav-ljalo 76 sedžada koje su prostri-jete u tom mesdžidu. Sedžade su pri tome bile različitih boja, ma-terijala, dimenzija, debljine, te različitog kvaliteta. kao i statu-ti džemata. Činjenica da su sve serdžade okrenute prema kibli i da manje - više služe svojoj svrsi, ne umanjuje utisak da se radi o neuređenom prostoru. treća lica (njemačke institucije) posmatra-jući takav prostor smatrat će ga improviziranim i manje ozbilj-nim. Sa takvim unutarnjim orga-nizacijskim uređenjem Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj nije više mogla odgovoriti po-trebama vremena i prostora kao i izazovima sa kojima se već sa-da kao dijasporalna zajednica su-očava. Napori Mešihata i Sabo-ra koji su uloženi po ovom pita-nju su krajnja linija u očuvanju

identiteta institucije IZ i stečene imovine za nadolazeće generaci-je Bošnjaka u Njemačkoj.

Standardizirani džematski statut – pretpostavka za budućnost

U našim džematima je „smje-na generacija“ već otpočela. Ukoliko to ignorišemo, vrlo br-zo se možemo naći u problema-tičnom položaju. Članstvo naših džemata će u narednom perio-du dominantno činiti druga i tre-ća generacija iseljenika. Nužno je sada osigurati stečeno i usmjeriti stvari za budućnost. Svrha Stan-dardiziranog džematskog statu-ta je da postavi institucionalne okvire, zaštitne i institucionalne mehanizme za djelovanje naših džemata, te da osigura pretpo-stavke za napredak naše Zajedni-ce na ovim prostorima.

Standardizirani džematski statut:

• osigurava povezanost sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini,

• ukazuje na korijene muslimana Bošnjaka,

• ukazuje na bogatu tradiciju organi-ziranja muslimana u Evropi,

• predstavlja „priručnik“ za nove ge-neracije u našim džematima,

• osigurava institucionalni sustav or-ganizacije (IZBNj),

• daje odgovore na sva relevantna pitanja organiziranja jednog dže-mata,

• uspostavlja institucionalnost i insti-tucionalne mehanizme,

• predviđa zaštitne mehanizame po pitanju vakufske imovine,

• predviđa zaštitne mehanizme & in-stitucionalnu uvezanost uposleni-ka IZ,

• osigurava zaštitne mehanizme pro-tiv raslojavanja Zajednice,

• potvrđuje IZBNj kao religijsku za-jednicu (Religionsgemeinschaft),

• predstavlja uslov za stjecanje kvali-tetnijeg pravnog statusa u Njemač-koj,

• unaprij eđuje položaj i prava naših članova i pripadnika,

• uređuje sveukupnu sliku Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj kao organizacije,

• daje adekvatne odgovore na aktu-elna pitanja kao i identitetska pita-nja u budućnosti.

Edin atLaGić, PrEdSjEdnik iZBnj

Sa džematlijama Batinaca

Hamed ef. Efendić sa porodicom Halilović