10.06.2015. Fiskalne preferencije u turizmu.pdf
-
Upload
nada-kovacevic -
Category
Documents
-
view
34 -
download
0
Transcript of 10.06.2015. Fiskalne preferencije u turizmu.pdf
1
2
VLADA CRNE GORE
Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem
Formular za podnošenje materijala za diskusiju
1. Mjesto i datum 09.06.2015.g.
2. Predlagač dokumenta Kabinet potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i Ministarstvo održivog razvoja i
turizma
3. Naziv dokumenta Informacija o analizi uticaja mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na javne finansije i
ekonomiju Crne Gore u srednjem roku
4. Sektor
5. Da li je dokument iz programa rada Vlade?
( ako je odgovor NE preći na pitanje broj 10. )
DA NE
6. Poglavlje Programa rada Vlade Prioritetni Tematski Normativni
7. Kvartal
8. Rok
9. Redni broj naziva dokumenta
10. Da li je određen stepen tajnosti dokumenta?
( ako je odgovor NE preći na pitanje broj 12) DA NE
11. Stepen tajnosti i broj rješenja o određivanju stepena tajnosti
12. Da li je dokument već diskutovan na KEPIF-u? (ako je odgovor NE preći na sljedeću tačku)
13. Koja su osnovna pitanja za diskusiju o dokumentu na KEPIF-u?
14. Predlog zaključaka za KEPIF / Vladu
1. Vlada je usvojila Informaciju o analizi uticaja podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na ekonomiju i
javne finansije Crne Gore u srednjem roku.
2. Zadužuje se Ministarstvo finansija da prilikom izrade Zakona o budžetu pripremi investicioni
program/sredstva za realizaciju ove Analize..
3. Zadužuju se Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo finansija da razmotre mogudnost
izmjena i dopuna relevantnih zakona u cilju realizacije ove Analize,sa primjenom od 2016.godine.
4. Zadužuje se Radna grupa da u roku od 10 dana informiše Vladu o potrebi donošenja Zakona o
turističkim zonama i viskokvalitetnom turizmu (lex specialis).
3
15. Osoba za kontakt i broj telefona
mr Tijana Stanković, savjetnik potpredsjednika,
020/482-920
5. Zadužuje se Ministarstvo finansija da u saradnji sa Investiciono razvojnim fondom Crne Gore AD
Podgorica definiše konkurentniju politiku podsticaja, kroz kreditne modele sa kamatnim stopama
nivoa od 2 % do 4 % , sa grejs periodom od 2 godine, rokom otplate kredita od 15 do 25 godina, sa
primjenom od 2016 godine.
4
Informacija o Analizi uticaja podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na
ekonomiju i javne finansije Crne Gore u srednjem roku
1. Generalne napomene i rezime
U strateškom dokumentu Pravci razvoja Crne Gore 2013-2016., turizam je, pored energetike,
poljoprivrede i industrije, identifikovan kao prioritetni sektor razvoja. Turizam je sam po sebi takva
djelatnost da sve ostale djelatnosti čini manje ili više komplementarnim. Što su ostale privredne
djelatnosti na višem nivou razvoja, to turizam ima vedu šansu da generiše vedi broj visokoplatežnih
gostiju, time vede prihode privatnom sektoru, komplementarnim djelatnostima i državnom budžetu.
Usvajanjem Strategije razvoja turizma do 2020. godine (2008), Crna Gora se opredijelila da u zadatom
roku postane visokoplatežna destinacija. U prilog tom cilju bio je i izvještaj Svjetskog savjeta za turizam i
putovanja koji je Crnu Goru svrstao na prvo mjesto po stopama rasta turističke industrije koja je iznosila
8,8%. Uz takvu projekciju išao je i rast učešda investicija u turizmu u ukupnim, po stopi od 8,7% i rast
učešda zaposlenih u toj djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih po stopi od 6,2%.
Svjetska kriza iz 2008., koja se kasnije prelila u EU i u dužničku učinila je neophodnim da se iniciraju
reformske mjere u svim sektorima ekonomije i društva. Sigurnost u rast iz perioda 2006-2008.
zamijenjena je blijedim rastom ili pak stagnacijom. Pad ekonomske aktivnosti se desio u svim zemljama
EU, što je uslovilo rast nezaposlenosti i pad investicione i finalne potrošnje. Takav trend se na jednu
malu zemlju kao što je Crna Gora odrazio negativno, kako u dijelu investicija u turističke kapacitete i
infrastrukturu, tako i kroz slabije stope rasta turista.
Bez obzira na kolebanja na emitivnim tržištima, Crna Gora ostvaruje blagi rast u turističkom prometu u
svim godinama nakon krize. To potvrdjuje i rast njegovog sveukuponog učešda u BDP-u koji je na nivou
od 20%, učešde investicija u turizam od 28% u ukupnim, dok je broj zaposlenih u turizmu na nivou od
18% ukupnih.
Ono što se javlja kao izazov jeste korišdenje potencijala za investicije u turizam koje bi svojom
realizacijom imale multiplikativni efekat na ostatak privrede. Kako bi Crna Gora ostvarila stope
projektovanog realnog rasta BDP-a od 3,6% prosječno u srednjem roku, u dijelu ekonomske politike
potrebno je primijeniti mjere koje de imati pozitivan učinak u kratkom roku, ali prvenstveno imati
održive rezultate u dugom roku.
Iako su poreske stope u Crnoj Gori konkurentne i Vlada je ved primijenila niz mjera za podršku turističke
industrije, iako prema istraživanju Svjetske banke (2013) one u Crnoj Gori spadaju tek na četvrto mjesto
kao prepreka ekonomskom rastu, turistička ponuda u Crnoj Gori je nedovoljna da bi se ostvarili ciljevi o
visokokvalitetnoj turističkoj destinaciji, kao ni stope skromnog ekonomskog rasta.
Na liniji sa realizacijom velikih infrastrukturnih – saobradajnih, energetskih, komunalnih – projekata i sa
realizacijom kapitalnog budžeta za izgradnju turističke infrastrukture, potrebno je imati ponudu
smještajnih kapaciteta koji de Crnu Goru smjestiti u visokoplatežne destinacije, a istovremeno generisati
ekonomski rast i otvoriti nova radna mjesta. Na predlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, inicirana
5
je Analiza procjene fiskalnih efekata mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu u koordinaciji
Kabineta potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem. Procjena fiskalnog uticaja
Ministarstva finansija radjena je na osnovu podataka Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Pretpostavke i struktura Analize
Predlog mjera ne nudi sva rješenja sa kojima se suočava turistička privreda u Crnoj Gori. Radi se o
fiskalnim podsticajima i olakšicama koje same po sebi nede riješiti pitanje sezonalnosti u potpunosti,
bolje povezanosti, dostupnosti, regulisanja sistema pijadih i otpadnih voda, i ostalih problema sa kojim
se suočava turistička privreda. Ovaj pristup takodje ne rješava probleme sa kojima se suočavaju
investitori tokom realizacije investicionih ugovora. Ovaj pristup ne garantuje niže cijene krajnjih usluga
smještaja i ugostiteljstva, ali podstiče konkurenciju. Takodje, ne osigurava opstanak hotela van funkcije,
ali im nudi mogudnost da postanu dio tržišne utakmice. Predlog datih mjera ima intenciju da obezbijedi
konkurentnu turističku ponudu, podstakne konkurenciju u viskokvalitenoj turističkoj ponudi koja
generiše rast i zaposlenost tokom perioda investiranja i operacionalizacije poslovanja.
Analiza je radjena na osnovu sljededih pretpostavki:
Fiskalne mjere podsticaja i poreskih olakšica predstavljaju predlog Ministartva održivog razvoja i
turizma;
Analiza koristi pretpostavke o projekciji smještajnih kapaciteta iz analitičkog dokumenta MORTa.
Period Analize uticaja na ekonomiju i javne finansije predloženih mjera je najkrade od 2016-
2018. što je u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i Programom ekonomskih
reformi Crne Gore.
Imajudi u vidu da se radi o mjerama fiskalne politike, cilj Analize jeste da izmjeri neto srednjoročni
uticaj primjene predloženih mjera na javne finansije..
Analiza je podijeljena u šest poglavlja:
1. Generalne napomene
2. Prepreke bržem rastu turizma u Crnoj Gori
3. Dosadašnji podsticaji i olakšice u turizmu
4. Predlog novih mjera podsticaja i poreskih olakšica
a. Uticaj na ekonomiju i zaposlenost u srednjem i dugom roku
b. Uticaj na javne finansije u srednjem i dugom roku
c. Uticaj na javni dug u srednjem i dugom roku
5. Kriterijumi za dodjelu podsticaja u turizmu
6. Sistem nadzora za ispravno korištenje podsticaja i poreskih olakšica
7. Dugoročni uticaj predloženih mjera podsticaja i olakšica na ekonomiju Crne Gore
6
Rezultati Analize
Uticaj predloženih mjera na ekonomski rast i zaposlenost je umjereno pozitivan u srednjem roku.
Nominalna vrijednost BDP-a bi u 2018. godini bila 6% veda od procijenjene vrijednosti u 2015. i to
samo po osnovu izgradnje smještajnih kapaciteta kojima se bavi Analiza. Rast BDP-a u tom periodu je
generisan prvenstveno aktivnošdu u gradjevinskom sektoru i vezanim djelatnostima.
Analiza je pokazala da bi primjena mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu imala neto pozitivan
uticaj na javne finansije u iznosu od 101 milion € kumulativno u periodu od tri godine (27,7 mil € u
2016, 27,7 mil € u 2017. i 45,6 mil € u 2018-. godini) generisan prvenstveno rastom budžetskih prihoda
po osnovu gradjevinske i vezanih djelatnosti na osnovu pretpostavke MORT-a o gradnji i rekonstrukciji
76 hotela i hibridnih hotela kategorije 4 i 5 zvjezdica u posmatranom periodu.
Kao osnovni rizik primjene predloženih mjera jeste tretiranje podsticaja u turizmu kao državne
pomodi1. Njihovo uvodjenje u sistem bi bilo neophodno uskladiti sa pravilima državne pomodi.
2. Prepreke bržem rastu turizma u Crnoj Gori
Nedovoljan visokokvalitetni smještajni kapacitet. Ukupni kapacitet registrovanih smještajnih jedinica u
Crnoj Gori, prema poslednjim zvaničnim podacima MONSTAT-a za 2013. godinu, je 163.000 ležaja, od
čega se čak 3/4 nalaze u privatnom smještaju (121.000 ležaja). Hoteli raspolažu sa cca 28.500 kreveta, od
čega je 18.600 u hotelima sa 3 i više zvjezdica. Prema podacima iz evidencije MORT-a hoteli raspolažu sa
cca 39.500 kreveta, od čega je cca 23.000 u hotelima sa 3 i više zvjezdica. (Prema MONSTAT-u hoteli
raspolažu sa cca 28.500 kreveta, od čega je 18.600 u hotelima sa 3 i više zvjezdica.) . Smještaj u hotelima
kategorije 5* učestvuje sa samo 4% u ukupnim hotelskim kapacitetima, odnosno manje od 1% od svih
registovanih smještajnih kapaciteta.Strategijom razvoja turizma je predviđeno da turistička ponuda Crne
Gore do 2020. godine raspolaže sa 111.700 ležaja u hotelskim objektima (100.000 ležaja u primorskom
regionu i 11.700 ležaja u zaleđu). Od toga 13,2% u hotelima sa 5 zvjezdica, 38,1% u hotelima sa 4
zvjezdice, 37,5% u hotelima sa 3 zvjezdice i 11,2% sa 2 zvjezdice.
Prenaglašena sezonalnost. Čak 75% ukupnog turističkog prihoda ostvaruje se u toku tri mjeseca ljetnje
sezone. Osnovni uzroci sezonalnosti su: siromašna vansezonska ponuda (mali broj visokokvalitetnih
objekata, skroman portfolio atraktivnih događanja, itd.) i slaba saobradajna dostupnost (nedovoljno low-
cost doleta, visoke cijene avio-prevoza, nesiguran drumski i željeznički pristup, nerazvijen pomorski
saobradaj, itd). Kao jedan od pokazatelja sezonalnosti naše ponude govori podatak da je od postojedih
sedam hotela sa 5* samo jedan sa preko 200 soba koji je u funkciji 365 dana.
Regionalna neizbalansiranost turističke ponude Turistički promet Sjevernog regiona učestvuje u
ukupnom sa skromnih 1,5%, što dodatno pojačava sezonalnost.
Dvadeset hotela van turističke funkcije za koje ne postoji model njihove valorizacije. U
nevalorizovanim hotelima trenutno postoji 5.300 kreveta od čega 1.657 u 13 hotela u Sjevernom
regionu.
1 Zvanični stav Komsije za kontrolu državne pomoći dat je kroz komentare i sugestije na Predlog mjera
7
Visok oportunitetni trošak. Crna Gora ne odgovara svojom ponudom adekvatno na rast svjetske
turističke tražnje koji je u 2014. iznosio 3,4% (50% putovanja se odnosi na Evropu). To čini visokim trošak
propuštene prilike, odnosno nemogudnost generisanja prihoda koje bi ubirala adekvatnom ponudom
hotelskih kapaciteta. Veliki hotelski lanci izražavaju rastude interesovanje za ulaganja u nove destinacije.
Spor povradaj investicija u turističkoj industriji u Crnoj Gori. Analiza MORT-a iz 2014. godine pokazuje
da je period povrata investicije u hotel sa 5* sa 300 soba, na atraktivnoj lokaciji u Budvi, vrijednosti 63
mil. eura na 35.000 kvm bruto-razvijene građevinske površine (BGRP) je preko od 18 godina. Ista analiza
pokazuje da je pored osnovne gore pomenute investicije potrebno dodatnih 20 miliona, uz pretpostavku
da se ona realizuje sa 30% sopstvenog i 70% kreditnog kapitala, pri aktuelnim godišnjim kamatnim
stopama 7,045 %, ovakav projekat de deset godina po početku rada imati negativne novčane tokove. To
čini dodatnih cca 20 miliona eura ulaganja.
Destimulisani domadi investitori. Banke ne nalaze interes da kreditiraju izgradnju visokokvalitetnih
hotela pod gore navedenim uslovima povrata investicije. Nerealno je očekivati da to rade iz 100%
sopstvenih sredstava.
Trend izgradnje stambenih objekata na turističkim lokacijama. Zbog bržeg povradaja investicije,
investitori se lakše odlučuju da grade stambene jedinice nego hotele. To je suprotno ciljevima koje je
Crna Gora zadala strateškim dokumentima u oblasti turizma.
Prostorno planska dokumentacija doprinosi trendu rasta izgradnje stambenih jedinica na štetu
visokokvalitetnih hotela. Potrebno je njeno revidiranje imajudi u vidu činjenicu da od predvidjenih
500.000 stambenih jedinica, ved je realizovano 120.000.
3. Dosadašnji podsticaji i olakšice u turizmu
Crna Gora je, u periodu tokom i nakon krize bila pred izazovom da mjerama ekonomske politike, tačnije
fiskalnom politikom osmisli i primijeni mjere koje de podstadi investicije u turizmu kao prioritetnom
sektoru razvoja. U nastavku slijedi kratak osvrt na te mjere sa efektima u realnom sektoru:
1. Kompletirana je planska dokumentacija koja omogudava gradnju 130 hotela kategorije 4 i 5
zvjezdica, čime je eliminisano postojanje neurbanizovanog zemljišta kao biznis barijere.
2. Izmjenama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (2013.) ukinuta je obaveza pladanja
komunalnih doprinosa za gradnju hotela kategorije 4* i 5*. To je u 2014. rezultiralo rastom od 100%
izdatih građevinskih dozvola za izgradnju visokokvalitetnih hotela
3. Izmjenama Zakona o porezu na nepokretnosti, uvedena je progresivna stopa oporezivanja koja
omogudava vede poresko opteredenje hotelskih objekata sa 3*, ukoliko se oni nalaze u prioritetnim
zonama. Uz to, predviđena je i mogudnost poreskog opteredenja neizgrađenih građevinskih
zemljišta.
8
4. Izmjenama Zakona o porezu na nepokretnosti predviđeno je smanjenje godišnjeg poreza na
nepokretnost do 30% za hotele sa 4* i do 70% za hotele sa 5*. Kao rezultat mjere, hotel Splendid po
tom osnovu je platio 450.000 € u 2014., dok de idude platiti 70% manje.
5. Izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost ukinuta je obaveza pladanja uvoznog PDV-a za
isporuku proizvoda i usluga za gradnju hotela kategorije 5 i više zvjezdica. Efekte de analizirati
Ministartvo finansija i predstaviti u narednom periodu.
6. Usvojena je Uredba o pretvaranju stambenih u ugostiteljsko/turističke jedinice. U prvih pet mjeseci
2015. mjera je rezultirala sa dva zahtjeva.
7. Smanjenje građevinskih zona sa 15% na 9% i zabrana izgradnje novih stambenih jedinica u zahvatu
cca 1.000 m od obalne linije predstavlja polaznu smjernicu za novi Prostorni plan posebne namjene
za obalno područje, čija je izrada u toku . Samim tim neizgrađeni prostor de se zaštiti od dalje
devastacije neplanskom gradnjom i očuvade se vrijedne prirodne predione cjeline.
4. Uticaj predloženih mjera podsticaja i olakšica u turizmu na ekonomiju i javne finansije
Efikasno rješavanje problema sezonalnosti Ministarstvo održivog razvoja i turizma vidi u ponudi
visokokvalitetnih hotelskih objekata. S druge strane, tip sezonalnosti crnogorskog turizma predstavlja
prepreku investicijama u hotele visoke kategorije. Izlazak iz ove uzročno posljedične međuzavisnosti
mogud je samo kroz:
1. Skradivanje roka povradaja investicija u hotele visoke kategorije uvođenjem mjera koje de poboljšati
ekonomski racio investiranja,
2. Bogatiju vansezonsku ponudu,
3. Povedanje dostupnosti Crne Gore.
4. Uvođenje Individualnog investicionog programa
Analiza de se baviti mjerama iz tačke 1., dok MORT preduzima aktivnosti koje se odnose na tačke 2. i 3.,
dok za tačku 4. Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstvo održivog razvoja i
turizma, Ministarstvo finansija i Ministarstvo unutrašnjih poslova intezivno preduzima aktivnosti na
donošenju Individulanog investicionog programa.
Izgradnjom hotela visokih kategorija Crna Gora de doprinjeti rastu parametara u turizmu zadatim
Startegijom razvoja turizma do 2020. godine. Rast prioritetnog sektora ekonomije ima akceleratorski
uticaj na ostale sektore. MORT predlaže mjere koje su isključivo fiskalnog karaktera, imajudi u vidu
ograničenost instrumenata ekonomske politike.
Predlog fiskalnih mjera koje se odnose na podsticaje i poreske olakšice u turizmu su sljedede:
1. Umanjenje PDV-a na ostale turističke usluge do nivoa poreske stope koja važi za smještaj;
2. Oslobađanje obaveze pladanja poreza na imovinu u periodu od 10 godina;
9
3. Oslobađanje od obaveze pladanja poreza i prireza na lična primanja u periodu od 10 godina;
4. Umanjenje doprinosa na lična primanja za 50% na period od 10 godina;
5. Subvencioniranje kamata u iznosu od 3-4 procentnih poena za investicije u klasične hotele, sa
rokom otplate kredita od 15 do 25 godina;
6. Grace period na kredit je dvije godine, a kapitalizacija kamate 4 godine (za investicije u
klasične hotele).
7. Oslobađanje od obaveze pladanja takse za regionalni vodovod (za klasične hotele i hotelsku
komponentu hibridnog hotela).
Osnovna pretpostavka: izgradnja 76 hotela do 2020. u Crnoj Gori.
Dinamika izgradnje 76 hotela u roku do 2019. uzima u obzir sljedede faktore:
Uvodjenje modela hibridnog hotela (50% hotelski i 50% rezidencijalni dio) sa svim stimulansima
godišnji rast izdatih gradjevinskih dozvola na ugostiteljske objekte od 180% u 2016., imajudi u
vidu da je isti ostvaren na nivou od 140% u 2014.
Realna očekivanja da se u 2016. godini izgradi 28 hotela, od kojih de 15 hotela biti kategorije 4 i
5 zvjezdica.
Kao dodatni impuls izgradnji hotela visokih kategorija predstavlja progresivna stopa
oporezivanja koja propisuje vede poresko opteredenje hotelskih objekata sa 3*i manje u
prioritetnim zonama i pladanje poreza za neizgradjeno gradjevinsko zemljište.
4.2 Uticaj fiskalnih mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na ekonomski rast i zaposlenost
Imajudi u vidu trend rasta izdatih građevinskih dozvola za ugostiteljske objekte nakon uvođenja
podsticaja i olakšica za investiranje u turizmu u 2013. godini, mogude je prognozirati koliko de se
objekata izgraditi u narednim godinama nakon uvođenja predloženih stimulansa.
Tabela 1. Broj izdatih građevinskih dozvola za ugostiteljske objekte
Vrsta objekta 2011 2012 2013 2014
OBJEKTI U FUNKCIJI TURIZMA 6 9 10 24
Tabela 2. Plan izgradnje i revitalizacije napuštenih 76 hotela do 2020.godine
kategorija površina (kvm) 2016. 2017. 2018. 2019. ukupno soba
5* više od 35.000 0 1 2 2 5 1.600
4* više od 35.000 1 1 1 2 5 2.240
4* 1 0 0 0 1 700
5* 5.000-10.000 1 2 5 7 15 1.665
5* 2.500-5.000 3 4 6 7 20 1.320
5* 1.000-2.500 4 5 3 3 15 480
5* do 1.000 5 5 3 2 15 205
TOTAL 15 18 20 23 76 8.210
10
Da bi se realizovala gore data dinamika izgradnje hotela sa 4 i 5 zvjezdica potrebno je izvršiti izmjene sljededih zakonskih akata: Tabela 3. Zakonska akta koje je potrebno promijeniti u cilju realizacije predloženih mjera
R.br. Naziv mjere Ministarstvo predlagač
Zakonska akta koja je potrebno izmijneiti
Godina početka implementacije mjere
1 Umanjenje PDV na ostale turističke usluge sa 19% na 7%
Ministarstvo finansija
Zakon o PDV-u 2016
2 Oslobađanje od obaveze pladanja poreza na imovinu u periodu od 10 godina
Ministarstvo finansija
Zakon o porezu na nepokretnosti
2016
3 Oslobađanje od obaveze pladanja poreza i prireza na lična primanja u periodu od 10 godina
Ministarstvo finansija
Zakon o finansiranju lokalne samouprave
2016
4 Umanjenje doprinosa na lična primanja za 50%, na period od 10 godina
Ministarstvo finansija
Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje
2016
5 Subvencioniranje kamata na nivou 3 - 4 procentnih poena, (ciljna kamata od 3 %);
Ministarstvo finansija
Zakon o budžetu 2016
6 Oslobađanje od obaveze pladanja takse za regionalni vodovod.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Zakon o regionalnom vodovodu
2016
7
Definisanja novih formi poslovnih modela u ugostiteljskim objektima, sa ciljem privlačenja i podsticaja novih investicija u turizmu (hibridni hoteli, mixed-use resorti)
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Zakon o turizmu 2016
8
Definisanje novih oblika planiranja namjene turizam, novih kriterijuma za pladanje naknade za komunalno opremanje
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata
2016
9 Definisanje vrsta ugostiteljskih objekata koji se mogu etažirati sa ciljem realizacije predloženih poslovnih modela
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Zakon o turizmu i Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata
2016
10
Definisanje sticanja prava etažne svojine i svojine na djelovima ugostiteljskih objekata sa ciljem realizacije predloženih poslovnih modela
Ministarstvo finansija
Zakona o svojinsko- pravnim odnosima i Zakona o državnom premjeru i katastru
2016
11 Definisanje posebnih zona za razvoj turizma na sjeveru Crne Gore pod posebnim uslovima
Međuresorska Radna grupa
Novi Zakon o turističkim zonama
2016
Uticaj predloženih mjera na ekonomski rast i zaposlenost je umjereno pozitivan u srednjem roku.
Nominalna vrijednost BDP-a bi u 2018. godini bila 6% od procijenjene vrijednosti u 2015. i to samo po
osnovu izgradnje smještajnih kapaciteta kojima se bavi Analiza. Rast BDP-a u tom periodu je generisan
prvenstveno aktivnošdu u gradjevinskom sektoru i vezanim djelatnostima.
Tabela 4. Uticaj mjera na ekonomski rast i zaposlenost 2016 2017 2018
Iznos očekivanih investicija podstaknutih mjerama u mil.€
232.52 202.50 321.96
11
*Napomena: Uticaj na rast zaposlenosti u sektoru turizma se računa u operativnoj fazi hotela, dok u periodu izgradnje hotela moguće je izračunati rast zaposlenosti samo u sektoru građevinarstva i vezanih djelatnosti.
4.2 Uticaj podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na javne finansije Pregled fiskalnog uticaja mjera pojedinačno i kumulativno iskazan je u narednim tabelama. Taj uticaj je
procjenjivan pod sljededim pretpostavkama:
Prve četiri godine (2016.,2017., 2018. i 2019. godina) su godine gradnje hotela, pa se samim tim
porezi i prirezi na plate, doprinosi na zarade, porez na imovinu, boravišna taksa itd. ne mogu
iskazati kao budžetski prihodi. Kao takvi se računaju od 2020.godine kada počinje operativna
faza hotela.
U periodu izgradnje (četiri godine- do 2020.godine) država prihoduje na osnovu poreza i prireza
na plate i doprinosa na zarade lica koji su zaposleni na gradilištu, kao i poreza na dobit pravnih
lica- angažovanih građevinskih firmi, što je i prikazano u tabeli.
Za hibridni hotel uzet je model 50% rezidencijalne jedinice, 50% klasične hotelske jedinice
Naknada za komunalno opremanje koja se obračunava samo za rezidencijalnu komponentu
hibridnog hotela pripada budžetu lokalnih samouprava, dok ostali iskazani prihodi pripadaju
državnom budžetu.
Pod pretpostavkom da de se svih 76 hotela revitalizovati i graditi do 2020. godine, u tom periodu država
nema troškova subvencija na kamate. Razlog tome su: kapitalizacija zbog koje se kamate od četiri
godine ne pladaju i dužina grace perioda od dvije godine.
Država ima negativan uticaj na prihode samo od umanjenja PDV-a na ostale turističke usluge sa 19% na
7%. Operativna faza hotela podrazumijeva širenje poreske osnove i rast državnih prihoda.
Učešde turizma u strukturi BDP-a sa pratedim djelatnostima
19,9 % 19,9 % 19,9 %
Uticaj na rast zaposlenosti (u periodu izgradnje hotela)*
2774 2416 3841
Uticaj na rast BDP-a u periodu gradnje u mil.€
64.8 56.4 89.7
2016. 2017. 2018.
Redni broj
U EUR
Stopa rasta* u %
U EUR Stopa rasta u %
U EUR Stopa rasta u %
PDV na promet od prodaje rezidencija (na osnovu planiranih 76 hotela, tj. Izgradnje Hibridnih hotela u naredne 3 godine)
10.368 mil
/
10.368 mil + 5.616 mil
/
10.368 mil + 5.616 mil + 8.160 mil
/
UKUPNO: 10.368 mil / 15.984 mil / 24.144 mil /
Komunalije 164 € / m2 * 7.970 mil / 4.317 mil / 6.273 mil /
Taksa za regionalni vodovod (1% od investicije)
2.325 mil / 2.085 mil / 3.219 mil /
12
Tabela 5. Uticaj predloženih mjera podsticaja i poreskih olakšica na državne prihode
Tabela 6. Uticaj predloženih mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na državne rashode
Tabela 6. Uticaj predloženih mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na saldo javnih finansija
*Stopa rasta se odnosi na promjenu u nivou prihoda u datoj godini usljed implementacije nove mjere u odnosu na prihode iz
Smjernica makroekonomske i fiskalne politike Crne Gore 2016-2018.
5. Kriterijumi za dodjelu fiskalnih podsticaja
Fiskalni podsticaji i poreske olakšice u turizmu se odnose na investicije u:
1. hotele kategorije 4 i 5 zvjezdica;
2. hibridne hotele kategorije 4 i 5 zvjezdica i
3. mješovite rizorte te kategorije.
U zavisnosti od mjesta gdje de se investicija realizovti , kao i od samog izbora poslovnog modela (klasični
hotel/hibridni hotel) zaviside kriterijumi za dodjelu fiskalnih podsticaja. U nastavku su dati kriterijumi
razvrstani po poslovnom modelu:
1. Investicije u klasične hotele kategorije 4 i 5 zvjezdica.
Porezi i prirezi na plate zaposlenih u periodu gradnje
2.649 mil / 2.307 mil / 3.668 mil /
Doprinosi na zarade zaposlenih u periodu gradnje
8.480 mil / 7.386 mil / 11.742 mil /
Porez na dobit pravnih lica- angažovanih građevinskih firmi
1.875 mil / 1.600 mil / 2.600 mil /
UKUPNO: 33.667 mil * 33.679 mil * 51.646 mil *
2016. 2017. 2018.
Redni broj
U EUR
Stopa rasta* u %
U EUR Stopa rasta u %
U EUR Stopa rasta u %
1. Umanjenje PDV-a sa 19% na 7% na turističke usluge
6.000 mil
6,000 mil
6,000 mil
UKUPNO: 6.000 mil 6,000 mil 6,000 mil
2016. 2017. 2018.
Redni broj
U EUR
Stopa rasta* u %
U EUR Stopa rasta u %
U EUR Stopa rasta u %
1. Ukupni budžetski prihodi
33.667 mil * 33.679 mil * 51.646 mil
2. Ukupni budžetski rashodi
6.000 mil
6,000 mil
6,000 mil
UKUPNO: 27.667 mil 27,679 mil 45,646 mil
13
U ključnim turističkim mjestima, ovaj model stimulisanja odnoside se isključivo na hotele sa 5*, a u
drugim mjestima, i na kategoriju 4*. Hoteli kategorije 5* imaju najvedi značaj za unapređenje turističke
ponude. U ekonomskom smislu, oni najviše utiču na rast BDP i na povedanje zaposlenosti. Prosječna
cijena sobe je 212,00 eura, a po jednoj hotelskoj jedinici, hotel sa 5* ima 1,3 zaposlenih. Hoteli ove
kategorije imaju sve sadržaje koji obezbjeđuju dodatnu vanpansionske potrošnje. Zbog dobre
popunjenosti i drugih prednosti, kao i prihoda u eksploataciji, „ključ“ u hotelu sa 5* donosi sedam puta
vedi prihod od klasičnih stambenih jedinica.
Stimulativni model za podsticanje ovog tipa investicija treba da podrazumjeva:
Umanjenje PDV na ostale turističke usluge, do nivoa stope PDV koja važi za smještaj;
Oslobađanje od obaveze pladanja poreza na imovinu u periodu od 10 godina;
Oslobađanje od obaveze pladanja poreza i prireza na lična primanja u periodu od 10 godina;
Umanjenje doprinosa na lična primanja za 50%, na period od 10 godina;
Subvencioniranje kamata na nivou 3 - 4 procentnih poena, (ciljna kamata od 3 %) sa rokom otplate
kredita od 15-25 godina;
Grace period na kredit je dvije godine, a kapitalizacija kamate 4 godine;
Oslobađanje od obaveze pladanja takse za regionalni vodovod.
2. Investicije u hibridne hotele, odnosno mixed-use resorte kategorije 4 i 5 zvjezdica.
U ključnim turističkim mjestima, ovaj model stimulisanja odnoside se isključivo na hotele sa 5*, a u
drugim mjestima, i na kategoriju 4*. Hibridni hoteli i mixed-use resorti predstavljaju kombinaciju
hotelskih i rezidencijalnih jedinica u jednom objektu ili turističkom kompleksu, s tim da je upravljanje
objektom (kompleksom) centralizovano. Karakteristike hibridnog koncepta su:
broj smještajnih jedinica namijenjenih rezidencijalnoj funkciji (prodaji) su limitirane;
kvalitet građevinskog i enterijerskog opremanja u rezidencijalnom i hotelskom dijelu mora biti
isti;
rezidencijalne i hotelske cjeline su funkcionalno i vizuelno integrisane;
hibridni model podrazumjeva opciono, a ne obavezno rentiranje;
jedan privredni subjekt upravlja cijelim objektom odnosno rizortom;
pojedinačno vlasništvo u hibridnom modelu podrazumjeva samo smještajne jedinice tj. njihovu
unutrašnju površinu, ali ne i vlasništvo nad zajedničkim površinama objekta;
U katastru nepokretnosti ovi objekti se upisuju kao poslovni objekti sa namjenom obavljanja
ugostiteljske djelatnosti.
Profit investitora proističe i iz prodaje rezidencijalnih jedinica i iz hotelskog poslovanja. Naime, sama
prodaja rezidencijalnog dijela nije dovoljna za povrat investicije, jer vedi dio objekta (kompleksa) ostaje u
vlasništvu investitora.
Stimulativne mjere bi se odnosile samo na hibridne hotele i mixed-use resorte kod kojih rezidencijalna
površina ne prelazi 50% ukupne površine i kojima de upravljati renomirani svjetski brend. Napominjemo
14
da tačka 2 predloženog modela stimulisanja se ne primjenljuje za rezidencijalnu komponentu hibridnog
hotela i mixed-use resorta.
Model stimulisanja investicije u hibridni hotel uključuje:
1. Umanjenje PDV na ostale usluge, do nivoa stope PDV koja važi za smještaj;
2. Oslobađanje od obaveze pladanja poreza na imovinu u periodu od 10 godina (osim za
rezidencijalnu komponentu);
3. Oslobađanje od obaveze pladanja poreza i prireza na lična primanja u periodu od 10 godina;
4. Oslobađanje od obaveze pladanja takse za regionalni vodovod
5. Ukidanje pladanja naknade za komunalno opremanje za hotelsku komponentu hotela.
a) Revitalizacija postojedih hotela koji nisu u funkciji
Model stimulisanja bilo za hibridne hotele ili za klasične hotele odnosio bi se za hotele kategorije 4 i 5
zvjezdica bez obzira na mjesto gdje se hotel revitalizuje, odnosno na području cijele Crne Gore. Prilikom
revitalizacije hotela u zonama koje su planskim dokumentom prepoznate kao površine za turizam,
mogude je izabrati i razvijati ili model klasičnih hotela ili model hibridnih hotela. Ukoliko je u hibridnim
hotelima samo ¼ smještajnih kapaciteta rezidencijalna komponenta, u tom slučaju bi se primjenjivali
stimulansi kao za klasične hotele.
Za postojede hotele koji nijesu u funkciji, a koji se mogu rekonstruisati i time dovesti na nivo 4* i 5 *,
potrebno je obezbijediti dodatne stimulativne mjere u vidu oslobađanja pladanja uvoznog pdv-a za
materijale opremu koji su neophodni za rekonstrukciju hotela nivoa kategorije 4 *, obzirom da je
rekonstrukcija u vedini slučajeva skuplja nego izgradnja.
6. Nadzor nad realizacijom korištenja podsticaja za investicije u turizmu
U cilju vršenja nadzora nad realizacijom koršdenja podsticaja za investicije u turizmu potrebno je
oformiti međuresorsku radnu grupu sa predstavnicima iz Vlade Crne Gore, Ministarstva finansija,
Ministarstva održivog razvoja i turizma, Poreske uprave, Investiciono-razvojnog fonda, banaka koje
prihvate predloženi model stimulisanja i svih resornih institucija u čijoj je nadležnosti kontrola
sprovođenja predloženih mjera. Prava i obaveze radne grupe bi se posebno razradile prilikom formiranja
Rješenja o formiranju Radne grupe za vršenje nadzora nad realizacijom podsticaja za investicije u
turizmu.
15
Zaključci
1. Vlada je usvojila Informaciju o analizi uticaja podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na
ekonomiju i javne finansije Crne Gore u srednjem roku.
2. Zadužuje se Ministarstvo finansija da prilikom izrade Zakona o budžetu pripremi investicioni
program/sredstva za realizaciju ove Analize.
3. Zadužuju se Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo finansija da razmotre
mogudnost izmjena i dopuna relevantnih zakona u cilju realizacije ove Analize,sa primjenom
od 2016.godine.
4. Zadužuje se Radna grupa da u roku od 10 dana informiše Vladu o potrebi donošenja Zakona
o turističkim zonama i viskokvalitetnom turizmu (lex specialis).
5. Zadužuje se Ministarstvo finansija da u saradnji sa Investiciono razvojnim fondom Crne Gore
AD Podgorica definiše konkurentniju politiku podsticaja, kroz kreditne modele sa kamatnim
stopama nivoa od 2 % do 4 % , sa grejs periodom od 2 godine, rokom otplate kredita od 15
do 25 godina, sa primjenom od 2016 godine.
16