100. OBLJETNICA POSVETE SVIJETA SRCU ISUSOVU...

$: 100. OBLJETNICA POSVETE SVIJETA SRCU ISUSOVU 1899.-1999.ivanmerz.hr/staro/glasilo/1999/Glas_Postu_1999.pdf · op{irno izvijestio Glasnik Srca Isusova,$
GOD.XXV. Br.1-2,(21), 1999. POSTULATUREGLASILO

ISSN 1330-6251

CYAN BLACKMAGENTA YELLOW


100. OBLJETNICA POSVETE SVIJETA SRCU ISUSOVU 1899.-1999.

IVAN MERZ

1896. - 1928.

Ivan Merz

ZA

PLAMEN

VISINAMA

Ova nova knjiga donosi

izbor najljep{ih misli

Ivana Merza

Izdava~: Filozofsko teolo{kiinstitut Dru`be Isusove i

Postulatura za beatifikacijuIvana Merza,

Zagreb, 1999., 128 str.dèpni formatcijena 20 kn

Narud`be: PostulaturaIvana Merza, 31000 Osijek,

A. Stepinca 27,tel./fax: 031.211.509

Kardinal Franjo Kuhari}

o Ivanu Merzu:

"Otkrivanje Mer~eve du{e jest

ulazak u jedan splet divnih

planina; pozvao bih da bude {to

vi{e planinara duha koji }e teìti

prema tim vrhuncima. Ivan Merz

blje{ti u tom nizu velikih, vjernih

sinova i k}eri na{e Crkve u

hrvatskom narodu kao jedan

blje{tavi vrhunac. "

Kao student u Be~u Ivan Merz je zapisao u svoj dnevnik ove rije~i:(

Nekoliko rije~i iz ovog njegova zapisa, tj. "plamen za visinama", u~inile su se naj-prikladnije kao naziv ove zbirke njegovih odabranih misli.

Kroz ove odabrane misli moèmo u}i u du{u Ivana Merza i njegovo doìvljavanje iproìvljavanje katoli~ke vjere i njezinih istina. U tim mislima vidljivo je djelovanje Bo`jemilosti koja ga od mladena~kih dana poti~e i vodi prema vrhuncima kr{}anske svetosti.Ali je isto tako uo~ljiv Ivanov odaziv Bo`joj milosti s kojom sura|uje nastoje}i okosticanja kr{}anske savr{enosti.

"U meni je plamen

za beskrajnim visinama, àr za nepomu}enim grljenjem Sina i Oca i Duha…" 12.V.1920.)

Svatko tko nastoji oko duhovnog ìvota u ovoj }e knjiìci Ivanovih misli na}i mnogo

poticaja za svoj put prema Bogu.

Sadràj:

Stota obljetnica posvete svijeta Srcu Isusovu . . . . . . 1

Poruka Pape Ivana Pavla II. za 100.obljetnicu posvete. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Ivan Merz i Srce Isusovo . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Posveta hrvatske mladeì Srcu Isusovu 1900.g. . . . . 9

Proslave Dana Ivana Merza . . . . . . . . . . . . . . 13

Propovijed Biskup Vlade Ko{i}a na Dan Ivana Merza . 14

Mlade` Euharistijskog Pokreta - Atkivnosti . . . . . . . 15

Posjet Hrvatskoj o. A. van Dorena,rimskog generalnog delegata za MEP . . . . . . . . . 15

Taborovanje MEP-a na Sljemenu . . . . . . . . . . . 19

E. Ani}: Ljubav - pjesma . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Intervju s francuskim bra~nim parom Cambiero taborovanju MEP-a na Sljemenu . . . . . . . . . . . 24

M.[imuni}: @ivot po uzoru na I.Merza -prof. Petar [imuni} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Petar [imuni}: Govor za 15. obljetnicusmrti I.Merza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Merz u Poljskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

Nova knjiga I.Merza: Plamen za visinama . . . . . . . 31

Milosti - Usli{anja - Zahvale . . . . . . . . . . . . . . . 33

Sadràj

List za promicanje poznavanjai {tovanja Sluge Bo`jega

Ivana Merza

Izdava~:

POSTULATURAZA BEATIFIKACIJU

IVANA MERZA

10000 ZAGREB,Vla{ka 93, tel. 031/211-509

Odgovorni urednik:

Boìdar Nagy

Lektura i korektura:

Daliborka Pavo{evi}

List izlazi povremeno.

Cijena: 5 kuna

Kompjutorska priprema:

MC“Glas Slavonije” d.d., Osijek

Tisak:

Slika na omotu:

Kristova slika na glavnom oltaru

Bazilike Srca Isusova u Zagrebu.

Pred ovim oltarom i pred ovomslikom Srca Isusova Sluga Bo`jiIvan Merz se svakodnevno molio iprimao sv. Pri~est posljednjih {estgodina svoga ìvota. Uz ovu slikupod svodovima Bazilike od1977.g. nalazi se njegov grob u ko-jem njegovo zemaljsko tijeloo~ekuje uskrsnu}e. Tako je Bo`jaProvidnost i na vanjski na~in na-gradila Ivanovo veliko pouzdanjeizraèno u rije~ima njegova testa-menta: O~ekujem milosr|e Go-spodinovo i vje~no, potpuno ne-podijeljeno posjedovanje Presve-tog Srca Isusova.

Srce Isusovo

IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1999. 1

Stota obljetnica posvete svijetaSrcu Isusovu

1899. - 11.VI. - 1999.Na blagdan Srca Isusova ove godine, 11. lipnja

1999., navr{ilo se to~no sto godina kako je PapaLeon XIII. 11.VI.1899. posvetio cijeli svijet SrcuIsusovu. Posvetu je Papa najavio i pripremio po-sebnom enciklikom "Annun Sacrum" koja je bilaobjavljena 25. svibnja iste godine, a u kojoj jeobrazloìo smisao, zna~enje i va`nost te posvetete je odredio i na~in kako se posveta treba obavi-ti. U toj enciklici Papa Leon XIII. me|u ostalimpi{e: "Po{to je u Presvetom Srcu znak i izrazita sli-ka beskona~ne ljubavi Isusa Krista, koja nas nuka,da ga u zamjenu ljubimo, stoga je zgodno da sepreslavnom Njegovom Srcu i posvetimo: a to nijeni{ta drugo, nego predati se i obvezati Isusu Kristu;

jer svaka ~ast, po{tivanje i pobo`nost, koja se iskazuje Boànskom Srcu uistinu i u pra-vom smislu iskazuje se samom Kristu." U nastavku Papa uspore|uje znak KristovaSrca s onim Kristovim znakom koji se ukazao caru Konstantinu i pod kojim je izvoje-vao pobjedu nakon koje je kr{}anstvo dobilo slobodu u tada{njem rimskom carastvu,te kaè: "Evo, danas se ukazao o~ima na{ima drugi presretni i boànski znak: PresvetoSrce Isusovo, na komu je kri`, koji me|u plamenom svijetli àrkim svjetlom. Na nj' nekase osloni svaka nada, od njega neka ljudi traè i i{~ekuju spas."

Posveta je po Papinoj odredbi bila obavljena u Rimu i u svim biskupijama po svije-tu. Sam ~in posvete sadràvao je posebnu posvetnu molitvu koju je Papa sam sastavioi nadodao na kraju enciklike, a koja se molila na dan posvete 11. lipnja. Ta se molitva idanas moli u sve~anijim zgodama, napose na blagdan Krista Kralja, a nalazi se u mo-litvenicima. Ovu posvetu svijeta Srcu Isusovu sam papa Leon XIII. nazvao je "naj-ve}im ~inom svoga pontifikata".

Posveta Srcu Isusovu sve~ano se obavila i u hrvatskim biskupijama o ~emu jeop{irno izvijestio Glasnik Srca Isusova, br. 9, 1899., str. 194-204. Sljede}e godine,1900. u Hrvatskoj je organizirana posveta mladeì Srcu Isusovu o ~emu donosimoop{irniji izvje{taj u ovome broju na{ega Glasila.

Prigodom 100. obljetnice posvete svijeta Srcu Isusovu, Papa Ivan Pavao II. uputioje na blagdan Srca Isusova ove godine, 11. VI. 1999. posebnu poruku cijeloj Crkvikoju donosimo na stranicama koje slijede.

Srce Isusovo

2 IVAN MERZ - GLASILO POSTULATURE, Br. 1-2/1999.

PORUKA PAPE IVANA PAVLA II. ZA STOTU OBLJETNICUPOSVETE SVIJETA BO@ANSKOM SRCU ISUSOVU

Otajstvo Kristova Srca - sredi{teobjave milosrdne ljubavi Oca

Zna~enje i vrijednostovog crkvenog ~ina

Stota obljetnica posvete ljud-skoga roda Boànskom Srcu Isu-sovu, {to ju je odredio za cijeluCrkvu moj prethodnik LeonXIII. enciklikom Annum Sa-crum (25. V. 1899; Leonis XIIIP.M. Acta, XIX 1899, 71-80) ikoja se obavila 11. lipnja 1899.,najprije nas poti~e na zahvalnostprema "Onome koji nas ljubi ikoji nas krvlju svojom opra odna{ih grijeha te nas u~ini kraljev-stvom sve}enika Bogu i Ocu svo-jemu" (Otk, 1,5). Ova sretnaokolnost jest veoma prikladna zarazmi{ljanje o zna~enju i vrijed-nosti toga va`nog crkvenoga~ina. Enciklikom Annum Sa-crum papa Leon XIII. potvrdio je ono {to suizvr{ili njegovi prethodnici da bi se pobo`no ~uva-lo i ja~e osvijetlilo {tovanje i duhovnost PresvetogSrca. Posvetom je, nadalje, htio posti}i "izvrsneplodove na prvom mjestu u korist kr{}anstva, alitako|er i za cijelo ljudsko dru{tvo" (l.c. str. 71).Traè}i da mu se posvete ne samo vjernici nego sviljudi, dao je novo usmjerenje i smisao posveti kojusu ve} kroz dva stolje}a prakticirali pojedinci, sku-pine, biskupije i narodi.

Posveta - vrhunac i kruna~a{}enja Srca Isusova

Leon XIII. predstavio je posvetu ljudskoga rodaSrcu Isusovu kao "vrhunac i krunu svih po~astikoje su se obi~avale iskazivati Presvetom Srcu"(Annum Sacrum, cit., 72). Enciklika potomobja{njava da se ta posveta duguje Kristu, Otkupi-

telju ljudskoga roda, za ono {toje on u sebi i za ono {to je u~inioza sve ljude. Budu}i da u Pre-svetom Srcu vjernik susre}esimbol i ìvu sliku neizmjerneljubavi Kristove, koja sa svojestrane poti~e da se uzajamnoljubimo, on ne moè ne zamije-titi potrebu osobnog sudjelo-vanja u djelu spasenja. Stoga jesvaki ~lan Crkve pozvan da vidiu posveti jedno darivanje i ob-vezivanje Isusu Kristu, Kralju"izgubljenih sinova", Kralju kojisve zove "u luku istine i jedin-stvo vjere", Kralju svih onih koji~ekaju da budu uvedeni "usvjetlo Boga i njegova kraljev-stva" (formula posvete). Ovakoshva}enu posvetu treba staviti

uz bok misijske djelatnosti same Crkve, jer odgo-vara èlji Srca Isusova da {iri u svijet, kroz udovesvoga Tijela, svoje potpuno predanje Kraljevstvu, ida uvijek sve vi{e ujedinjuje Crkvu u prikazanjuOcu i u njezinu postojanju za druge.

Nasljednici Pape Leona XIII.potvrdili vrijednost posvete

Vrijednost onoga {to se dogodilo 11. lipnja1899. g. pouzdano je potvr|ena onim {to su pisalimoji prethodnici, pruàju}i doktrinalno produb-ljenje {tovanja Srca Isusova i odre|uju}i povreme-nu obnovu ~ina posvete. Me|u njima mi je dragospomenuti svetog nasljednika Leona XIII., papuPija X. koji je odredio 1906. g. da se ~in posvete ob-navlja svake godine; ~asne uspomene papa Pio XI.podsje}a na nju u svojoj enciklici Quas primas uokviru Svete Godine 1925. i u enciklici Miserentis-simus Redemptor; njegov nasljednik sluga Bo`ji


Srce Isusovou

Pio XII. govori o posveti u enciklikama SummiPontificatus i Haurietis aquas. Zatim sluga Bo`jiPavao VI. u svjetlu Drugog vatikanskog sabora go-vori o tome u apostolskom pismu Investigabiles di-vitias i u pismu Diserti interpretes, koje je25.V.1965. upravio vi{im poglavarima ustanovakoje nose ime po Srcu Isusovu.

Papa Ivan Pavao II. poti~e{tovanje Kristova Srca

Niti ja nisam propustio vi{e puta pozvati mojubra}u u episkopatu, sve}enike, redovnike i laike dau vlastitom ìvotu njeguju najispravnije oblike {to-vanja Srca Kristova. U ovoj godini, posve}enojBogu Ocu, sje}am se onoga {to sam pisao u encik-lici Dives in misericordia: "îni se da Crkva osobi-to ispovijeda i {tuje Bo`je milosr|e kada se obra}aKristovu Srcu. Naime, pribliìti se Kristu u otaj-stvu njegova Srca omogu}uje nam da se zaustavi-mo na onoj to~ki - u neku ruku sredi{njoj, a isto-dobno i najpristupa~nijoj na ljudskoj razini - obja-ve milosrdne ljubavi Oca, koja je bila sredi{njisadràj mesijanskog poslanja Sina ôvje~jega."(br. 13). Prigodom blagdana Srca Isusova i u mje-secu lipnju, ~esto sam poticao vjernike da ustraju uprakticiranju toga {tovanja, koje "sadrì poruku{to je u na{im danima od izvanredne aktualnosti"jer "je iz Srca Sina Bo`jega, umrlog na kriù proi-za{ao trajni izvor ìvota koji daje nadu svakom~ovjeku. Iz Srca Krista raspetoga ra|a se novo~ovje~anstvo, od grijeha otkupljeno. ôvjek tre}egtisu}lje}a treba Srce Kristovo da bi spoznao Boga ida spozna samoga sebe; treba ga da bi izgradio ci-vilizaciju ljubavi." (Insegnamenti, XVII, 1(1994),1152).

U posveti sadràn i programDrugog vatikanskog sabora

Posveta ljudskoga roda iz 1899.g. jest jedan ko-rak od izvanredne va`nosti u hodu Crkve i jo{ jeuvijek vrijedno da je se obnavlja svake godine zasvetkovinu Srca Isusova. To isto vrijedi i za ~in za-dovolj{tine {to se obi~ava moliti na svetkovinuKrista Kralja. Rije~i Leona XIII. jo{ su uvijek ak-tualne: "K njemu se dakle treba ute}i, koji je put,istina i ìvot. Zalutali smo: trebamo se vratiti naPut; duhovi su potamnili: treba ukloniti tminusvjetlom Istine; zavladala je smrt: treba u~initi da@ivot trijumfira" (Annum Sacrum, cit., str. 78).Nije li to program Drugog vatikanskog sabora i sa-moga moga pontifikata?

Obljetnica posvete baca Kristovo svjetlou tre}e tisu}lje}e

Dok se pripremamo slaviti veliki Jubilej 2000.,ova stota obljetnica pomaè nam da s nadom pro-matramo na{e ~ovje~anstvo i da nazremo tre}etisu}lje}e obasjano svjetlom Kristova misterija,koji je "Put, Istina i @ivot" (Iv, 14,6). Konstatiraju}ida se "poreme}aji od kojih trpi suvremeni svijetpovezuju s onim dubljim poreme}ajem koji je uko-

rijenjen u ljudskom srcu (Gaudium et spes, 10),vjera s rado{}u otkriva da u "otajstvu utjelovljeneRije~i tajna ~ovjeka nalazi pravo svjetlo" (ivi, 22),jer se " Sin Bo`ji utjelovljenjem sjedinio u izvje-snom smislu sa svakim ~ovjekom. Radio je ljud-skim rukama, mislio je ljudskim umom, djelovao jeljudskom voljom, ljubio je ljudskim srce" (ibid.).Bog je odredio da kr{tenik "koji je pridruèn vaz-menom otajstvu i pridruèn smrti Kristovoj", uz-mogne i}i "ususret uskrsnu}u oja~an nadom", noto vrijedi "tako|er za sve ljude dobre volje, u ~ijimsrcima na nevidljiv na~in djeluje milost" (ibid.)."Svi su ljudi, - kako jo{ podsje}a Drugi vatikanskisabor, - pozvani na to jedinstvo s Kristom, koji jesvjetlo svijeta; od njega dolazimo, za njega ìvimo,prema njemu smo usmjereni." (Lumen gentium, 3).

Iz Srca Kristova u~imo upoznavatipravi smisao ìvota

U dogmatskoj konstituciji o Crkvi s autoritetomse tvrdi da po "preporodu i pomazanju Duha Sve-toga kr{tenici bivaju posve}eni da bi oblikovali du-hovni dom i sveto sve}enstvo, da bi po svim djeli-ma kr{}anina prinosili duhovne `rtve i navije{talisilna djela Onoga koji ih iz tame pozva k divnomsvjetlu svojemu (usp., 1 Pt 2, 4-10). U~enici Kristo-vi stoga, ustraju}i u molitvi i zajedno hvale}i Boga(usp. Dj 2, 42-47) neka prikazuju sami sebe kao


Srce Isusovo

ìvu i svetu `rtva, ugodnu Bogu, (usp. Rm 12,1),daju}i posvuda svjedo~anstvo za Krista i obraz-loènje nade ìvota vje~noga, koja je u njima (1 Pt3, 15)" (ivi, 10). Pred zadatkom nove evangelizaci-je, kr{}anin, gledaju}i u Srce Krista, Gospodaravremena i povijesti, njemu se posve}uje i zajednoposve}uje vlastitu bra}u, i otkriva se nositeljemnjegova svjetla. Nadahnut njegovim duhomsluènja, on sura|uje u otvaranju perspektive svimljudskim bi}ima da se bude uzdignut prema osob-noj i zajedni~arskoj vlastitoj punini. "Iz Srca Kri-stova, doista, ~ovjekovo srce u~i upoznavati pravi ijedini smisao svoga ìvota i svoga odre|enja, u~irazumjeti vrijednost autenti~nog kr{}anskog ìvo-ta, i ~uvati se od izvjesnih izopa~enosti ljudskogasrca, te sjediniti sinovsku ljubav prema Bogu s lju-bavlju prema bli`njemu" (Poruka Dru`bi Isusovoj,5. X. 1986.: Insegnamenti, IX, 2, (1986), 843).

Ohrabrenje i poticaj svima koji radena {irenju ove pobo`nosti

@elim izraziti svoje odobravanje i svoje ohra-brenje svima, koji u Crkvi s bilo kojeg polazi{ta na-stavljaju njegovati, produbljivati i promicati {to-vanje Srca Kristova, jezikom i oblicima koji suprikladni na{em vremenu, na na~in da bi ga se mo-glo prenositi na budu}e nara{taje u duhu koji ga jeuvijek vodio. I danas se radi na tome da se vjernicipotaknu te usmjere poklonstveni pogled na otaj-stvo Krista, Bogo-~ovjeka, kako bi postali muèvi iène nutarnjeg ìvota, osobe koje osje}aju i ìvepoziv na novi ìvot, na svetost, na naknadu, {tozna~i apostolsko sudjelovanje u spasenju svijeta.Osobe koje se pripremaju za novu evangelizaciju,priznaju}i Srce Kristovo kao srce Crkve, trebajubiti svjesne hitnosti te suvremeni svijet shvati da jekr{}anstvo religija ljubavi.

Spasiteljevo Srce nas poziva da do|emo doO~eve ljubavi, koja je izvor svake autenti~ne ljuba-vi. "U ovome je ljubav; ne da smo mi ljubili Boga,nego on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao po-mirnicu za grijehe na{e." (1 Iv 4, 10). Isus nepresta-no prima od Oca, bogatog milosr|em i samilo{}u,ljubav koju dariva ljudima (usp. Ef 2,4; Jak 5,11).Njegovo Srce posebno objavljuje Bo`ju veliko-du{nost prema gre{niku. Bog, reagiraju}i na grijehne umanjuje svoju ljubav, nego je pro{iruje u pok-ret milosr|a koji postaje inicijativa otkupljenja.

U Srcu Kristovu neiscrpivootajstvo sve}eni{tva

Promatranje Isusova Srca u Euharistiji potak-nut }e vjernike da traè u tom Srcu neiscrpivo

otajstvo sve}eni{tva Kristova i Crkve. Dat }e im daokuse u zajedni{tvu s bra}om, duhovnu slatko}uljubavi na samom njezinom izvoru. Pomaù}i sva-kom da ponovno otkrije vlastito kr{tenje, u~init }eih svjesnijima njihove apostolske dimenzije da ìveu {irenju ljubavi i u evangelizatorskom poslanju.Svatko }e se jo{ vi{e zauzeti da moli Gospodaraètve (usp. Mt, 9,38) da bi dao Crkvi "pastire po

srcu njegovu" (Jer 3, 15), koji zaljubljeni u KristaDobroga pastira, oblikuju vlastito srce na slikunjegovoga kako bi bili raspoloìvi i}i po putovimasvijeta i propovijedali svima da je On Put, Istina i@ivot (usp. Ap. pobudnica Pastores dabo vobis,82). K tome }e se pridodati jo{ i stvarno djelovanje,kako bi mnogi mladi dana{njice, poslu{ni glasuDuha Svetoga bili tako formirani te dopustili da uintimnosti njihova srca odjekuju velika o~ekivanjaCrkve i ~ovje~anstva i odgovorili pozivu Kristovuda se njemu posvete radosni i odu{evljeni, "za ìvotsvijeta" (Iv, 6.51).

Srce Isusovo simbol vje~ne Bo`je ljubaviPodudarnost ove obljetnice s posljednjom godi-

nom pripreme za Veliki Jubilej, koji ima "ulogu dapro{iri horizonte vjernika prema samoj Kristovojperspektivi, perspektivi "Oca koji je na nebesima"(usp. Mt, 5, 45) (Apost. pismo Tertio MillenioAdveniente, 49) predstavlja prikladnu prigodu dase predstavi Srce Isusovo "àrko ognji{te ljubavi,

Srce Isusovo


… simbol i izraàjna slika one vje~ne ljubavi kojomje "Bog toliko ljubio svijet da je dao svoga sina Je-dinoro|enca" (Iv, 3, 16) (Pavao VI, Apost.pismoInvestigabiles divitias, 5; AAS 57 (1965) 268).Otac "je Ljubav" (1 Iv, 4, 8-16) i jedinoro|eni Sin,Krist, objavljuje njegov misterij, dok otkriva u pot-punosti ~ovjeka njemu samome.

Otac traì izgubljene Srcem KristovimU {tovanju Srca Isusova ostvaruje se proro~ka

rije~ na koju podsje}a Ivan: "Gledat }e onoga kogasu proboli" (Iv 19,37; usp. Zah 12, 10). Radi se ojednom kontemplativnom pogledu, koji se trudiprodrijeti u intimnost Kristovih osje}aja, Krista,pravoga Boga i pravoga ~ovjeka. U tom {tovanjuvjernik potvr|uje i produbljuje prihva}anje otaj-stva Utjelovljenja, koje je u~inilo Rije~ solidarnu sljudima, i koja je svjedoka da ih Otac traì. Ovotraènje ra|a se u Bo`joj intimnosti, koji "ljubi"~ovjeka "vje~no u Rije~i i u Kristu ga èli uzdi}i nadostojanstvo posvojenog sina" (Tertio millenio ad-veniente, 7). Istodobno pobo`nost Kristovu Srcuistraùje otajstvo Otkupljenja, da bi otkrilo di-menziju ljubavi koja je nadahnula njegovu `rtvuspasenja.

U Duhu Svetom spoznaje se bogatstvoznaka probodenog Kristova boka

U Kristovu Srcu ìva je akcija Duha Svetoga, ko-jemu je Isus pridao nadahnu}e svoje misije (Lk 4,18; usp. Iz 61,1) i kojega je na Posljednjoj ve~eriobe}ao poslati. Duh je koji pomaè da se uo~i bog-tastvo znaka probodenog Kristova boka, iz kojegaje proiza{la Crkva (usp. Konst. SacrosanctumConcilium, 5). "Crkva doista, kako je pisao PavaoVI., ro|ena je iz otvorenog Srca Otkupitelja i iztoga Srca prima hranu, po{to je "Krist dao samogasebe za nju, da je posveti, o~istiv{i je kupelji vodeuz rije~" (Ef 5, 25-26) (Pismo Diserti interpretes,cit.). Nadalje po Duhu Svetom, ljubav kojaproìma Srce Isusovo {iri se u srca ljudi (usp. Rm5,5) i poti~e ih da se klanjaju njegovim "nei-straìvim bogatstvima" (Ef 3,8) i da se sinovski i spouzdanjem obra}aju Ocu (usp. Rm 8, 15-16)kroz Uskrsloga, "koji je uvijek ìv da nas zagovara"(Heb 7, 25).

[tovanje Kristova Srca dubokoeuharistijsko i trojstveno

[tovanje Srca Kristova, "sveop}eg sjedi{ta za-jedni{tva s Bogom Ocem, … sjedi{ta Duha Sveto-ga (Insegnamenti, XVII, 1,1994, 1152), teì da

u~vrsti na{e veze s Presvetim Trojstvom. Me|utimslavlje stote obljetnice posvete ljudskoga rodaSrcu Isusovu, priprema vjernike na Veliki Jubilej,kako u odnosu na njegov cilj "proslave Trojstva, odkojega sve dolazi i kojemu je usmjereno sve, u svi-jetu i u povijesti" (Tertio millenio adveniente, 55),tako i {to se ti~e njegova usmjerenja prema Euha-ristiji (usp. ibid.) u kojoj je ìvot koji je Krist doniou obilju (usp. Iv, 10,10) priop}en onima koji }e je-sti od Njega da ìve u Njemu (usp. Iv 6, 57). Svapobo`nost Srcu Isusovu u svakom svome oblikujest duboko euharistijska: izraàva se u pobo`nimvje`bama koje poti~u vjernike da ìve u skladu sKristom, koji je blaga i ponizna srca (Mt 11, 29) iprodubljuje se u adoraciji. Ona se ukorjenjuje i na-lazi svoj vrhunac u sudjelovanju u svetoj misi, na-dasve onoj nedjeljnoj, gdje srca vjernika ujedinje-na bratski u radosti, slu{aju rije~ Bo`ju, u~e da za-jedno s Kristom izvr{e prikazanje sebe i cijelogasvojega ìvota (Sacrosanctum Consilium, 48), hra-ne se na pashalnoj gozbi Tijela i Krvi Otkupitelje-ve, i dijele}i potpuno ljubav koja kuca u njegovuSrcu, nastoje biti uvijek vi{e evangelizatori i svje-doci solidarnosti i nade.

Zahvalimo Bogu, na{emu Ocu, koji nam je obja-vio svoju ljubav u Srcu Kristovu i posvetio nas po-mazanjem Duha Svetoga (usp. Lumen Gentium,10) tako da sjedinjeni s Kristom, klanjaju}i mu sena svakom mjestu i sveto djeluju}i, posvetimo Nje-mu sam svijet (ivi, 34) i novo tisu}lje}e.

Svjesni velikog izazova koji stoji pred nama, za-zovimo pomo} Presvete Djevice, Majke Kristove iMajke Crkve. Neka Ona vodi narod Bo`ji prekopraga tisu}lje}a koje }e uskoro zapo~eti. Neka ihosvjetljava na putovima vjere, nade i ljubavi! Nekapomogne posebno svakog kr{}anina da ìvi s veli-kodu{nom dosljedno{}u posvetu Kristu koja imasvoj temelj u sakramentu kr{tenja i {to prikladnonalazi potvrdu u osobnoj posveti Presvetom SrcuIsusovu, u kojem ~ovje~anstvo jedino moè na}iopro{tenje i spasenje.

Var{ava, 11. lipnja 1999.,Svetkovina Presvetog Srca Isusova

PAPA IVAN PAVAO II.

preveo o. Boìdar Nagy, DI


Merz i Srce Isusovo

IVAN MERZ I SRCE ISUSOVOSrce Isusovo - najja~i faktor za rekristijanizaciju dru{tva

U godini kada se navr{ila 100. obljetnica posvete svijeta Srcu Isusovu koju jeizvr{io Papa Leon XIII. na blagdan Srca Isusova 11. lipnja 1899., va`no je pri-sjetiti se u na{em Glasilu ~injenice da je Ivan Merz bio veliki {tovatelj KristovaSrca. Ostavio nam je o tome brojna svjedo~anstva u svome Dnevniku, u svojimspisima i na kraju u svome testamentu koja ovdje donosimo. Njegove tekstovedonosimo kronolo{ki kako su nastajali.

Obavio pobo`nost Devet prvih petakaPrvi spomen na Srce Isusovo imamo u njegovom

dnevniku prigodom zavr{etka velike devetnicespasa, nakon {to je obavio pobo`nost devet prvihpetaka u ~ast Srcu Isusovu:

"Ju~er je bio najznamenitiji dan u mome ìvotu.Obavio sam devetu sv. Pri~est na slavu Presv. SrcaIsusova i vjerujem da }u gledati dubine Presv.Trojstva. Neizmjernu ovu Kristovu ljubav morambarem nekako ovdje zasluìti, pa }u Bo`jompomo}i gledati da {to sna`nije nastavim djelo po-sve}enja." (Zagreb, 26.IX.1919.)

Molitva Srcu Isusovu za roditeljeIvanovi roditelji nisu bili toliko religiozni kao

on. Ivan se trudio da ih privede bliè Bogu {to muje postupno i uspjelo. Molio se stoga Srcu Isusovukoje ga je usli{alo:

"Tata je 12. I. (o srebrnom piru) nakon 20 godinaprimio sv. Pri~est. Moje su molitve Srcu Isusovuusli{ane. U pismu, {to mi ga je pisao, vidim tipi~anprimjer konverzije. Obratio ga je nadnaravni ele-menat: milost. Jo{ ostaje mama na brizi. Srce Isu-sovo, pomozi! " (Pariz, 20.I.1921.)

Svoj ìvot posve}uje Srcu IsusovuIvan je dosta tjelesno trpio i nakon rata. Bolovao

je na o~ima. Trpljenje ga je sve vi{e pribliàvaloKristu. U ovom pari{kom zapisu iz dnevnika nala-zimo njegovu ~uvenu re~enicu u kojoj tvrdi da po-sve}uje svoj ìvot Srcu Isusovu:

"Bol moja jo{ uvijek traje i zbog toga ne pisahskoro ni{ta. Hvalim Isusu Kristu da sam u pro{lom

razdoblju, za vrijeme korizme, mogao zaroniti umore boli Njegova Srca i da sam tako ìvio u uskojvezi s Njime. Usput sam preveo Kri`ni put PaulClaudela.... Zbog te moje o~ne boli ne mogoh seposvetiti studiju katoli~ke literature, kako bihèlio... Srce Isusovo, Tebi posve}ujem svoj ìvot;ako je na Tvoju slavu da trpim i tako do|em k Tebi,neka bude Tvoja volja, i molim Te da uza me buduu Tvome kraljevstvu i moji roditelji..."

(Pariz, 23.III.1921.)

Privoditi du{e Srcu IsusovuIvan je gorio od revnosti za {irenje Kristova

Kraljevstva. @elja mu je da {to ve}i broj ljudi prive-de k Bogu i k Srcu Isusovu. Tekst iz njegova ~uve-nog Predgovora Zlatnoj Knjizi nam o tome uvjer-ljivo govori:

"Dao dobri Bog da Zlatna Knjiga u ovome obli-ku odgoji vojsku apostola, vojsku svetaca, koja }ese razletiti diljem hrvatske domovine i osvajati po-put katoli~kih vitezova carstvo ljudskih du{a. Nekai ona ne{to pridonese da posvuda kod nas zavlada-ju na~ela svete Rimokatoli~ke Crkve i da na tajna~in Presveto Srce Isusovo privine {to ve}i brojna{e bra}e u svoj boànski zagrljaj."(Put k Suncu,2. izd. 1993. str. 156)

"U Presvetom Srcu odani"Gotovo sva svoja privatna pisma Ivan je redovito

zavr{avao s formulom "u Presvetom Srcu odani". Ito je jedan podatak koji nam govori koliko je bioproèt ljubavlju Kristova Srca. Donosimo izvadakiz njegova pisma sarajevskom nadbiskupu [ari}u.

Merz i Srce Isusovo


"Jasno je da smo se mi orlovi stavili u slu`bu sve-te Crkve spremni da je milo{}u Bo`jompomaèmo u {irenju Kraljevstva njezina Boàn-skog Zaru~nika. Nemamo nikakvih nuzgrednihciljeva, ve} onaj jedini glavni: {to vi{e du{a sjedinitis Isusom. Stoga se apsolutno pokoravamo i u tompitanju, kao u svim drugima, na{im biskupima….U svete se molitve preporu~a Va{ u Presv. Srcuodani I.Merz. (Pismo sarajevskom NadbiskupuIvanu Ev. [ari}u, 3.V.1926.)

Isusovo Srce suosje}as ljudskim potrebamaI u drugim svojim ~lancima

Ivan Merz spominje SrceIsusovo. Tako u ~lanku"Socijalno ekonomskaakcija katolika" pi{e:

"U socijalno-eko-nomsku djelatnost ka-tolika spadaju sve oneustanove, koje imajukao neposredan ciljda ljudima, i to pogla-vito onim slojevimakoji trpe, materijalnopomognu. U taj radspadaju katoli~ki rad-ni~ki sindikati, raz-novrsne zadruge za na-bavu, osiguravaju}a i pri-pomo}na dru{tva i sli~no.Kad se Isus popeo na brdo ividio mno{tvo gladnog pukaoko sebe, smilovalo mu se. Noistodobno, dok je Njegovo Srceosjetilo tjelesnu bol izgladnjelih ljudi,jo{ je ve}ma ono osjetilo onu glad za Istinom,koja je mu~ila bijedni narod. Nahranio je pettisu}a ljudi... Tim {to je nahranio gladan narod,postigao je Isus jedan duhovni i vrhunaravni cilj:narod je u Isusu upoznao Proroka i obe}anog Me-siju i kasnije je lak{e mogao razumjeti otajstvopresv. Euharistije." (Put k Suncu, 2. izd. 1993. str.167)

Srce Isusovo - najja~i faktorza rekristijanizaciju dru{tva

Ivan se bavio mi{lju da pokrene jedan katoli~kidnevnik. U tu je svrhu posjetio uredni{tvo pozna-tog francuskog katoli~kog dnevnika "La Croix" iinformirao se o organizaciji izdavanja njihova li-sta. Ve} je bio sastavio i pravila za urednike toga

hrvatskog katoli~kog dnevnika kojemu je dao na-ziv "Kristov stijeg". Donosimo ovdje samo one iz-vatke gdje izrijekom spominje Srce Isusovo:

"[to se ti~e druge to~ke, to svaki urednik morabiti uvjeren da on ne}e napredovati i ne}e mo}ipostati duhovnim vo|om svojih ~italaca, ako osta-ne isklju~en iz euharistijskog pokreta i ako se neposveti Presv. Srcu Isusovu, koje je danas najja~ifaktor za rekristijanizaciju dru{tva. Budu}i da je

~ovjek odvi{e slab i jer posve generalni savjetivrlo rijetko urode konkretnim plodom,

to valja od svakog urednika laikatraìti da se obveè sub levi (pod

laki grijeh) da }e ispunjavati,dok je ~lan redakcije, slije-

de}e: 1.Posvetit }e sePresv. Srcu Isusovu,pri~estiv{i se na devetprvih petaka; 2.Pri~estit }e se baremdva puta mjese~no (alise preporu~a da to~ini svake nedjelje);3.Ispitat }e si dnevnosavjest; 4.Dnevno }ebarem pola sata po-svetiti razmatranju,molitvi, duhovnom

{tivu...; 5. Dnevno }eizmoliti jedan Veni

Creator (Do|i Du{eSveti)… ." (Put k Suncu, 2.

izd. 1993. str. 171)

Molitva Srcu Isusovuza novu zajednicu

U èlji da se potpuno stavi uslu`bu Kristu i {irenju njegova Kraljevstva u

du{ama, Ivan je namjeravao osnovati zajednicukatoli~kih laika po uzoru na sli~nu talijansku usta-novu "Opera Kardinal Ferrari". Takve ustanovezovu se sekularni, odnosno svjetovni instituti.Rana smrt ga je sprije~ila da provede zamisao, alije njegovu ideju djelomi~no ostvarila njegova blizasuradnica Marica Stankovi}; osnovala je prvi èn-ski svjetovni institut u Crkvi u Hrvata pod nazivomZajednica Suradnica Krista Kralja. U svojem pi-smu Marici Stankovi} Merz spominje Srce Isusovood kojega o~ekuje pomo}:

"Veoma se radujem da ste se molitvom dali upripravu za 'Operu'. To je najnaravniji po~etak.Tako }ete si isprositi providencijalnog muà, koji}e ostvarenje uzeti u ruke. Ako Vam je mogu}e sa-

Merz i Srce Isusovo


stavite popis djevojaka,koje se za to zanimaju, apogotovo ako ih imade svje~nim zavjetom ~i-sto}e. A Vi svakakopi{ite u "Za Vjeru iDom" u tom duhu, kakouz veliki poziv {to gaèna ima kao majka i su-pruga, danas trebamodjevica, koje u svijetupoput redovnica sudje-luju u osvajala~koj, spa-savaju}oj i posve}uju}ojmisiji Crkve… îni seda je ostvarenje mu{ke

Opere isto tako udaljeno kao i Va{e.... Me|utim semi molimo Presv. Srcu, da nam ono u pravi ~aspokaè put. Ne dvojim, da }e to Presv. Srce i u~ini-ti; osnutak mnogih redova u povijesti pokazuje,kako su oni tako re}i spontano iznikli i prokr~iliput unato~ zaprekama." (Pismo Marici Stankovi},31.VIII.1927. - @ivot, br.5. 1938. str.295)

O~ekujem vje~no, nepodijeljenopotpuno posjedovanjePresv. Srca Isusova!

Prije odlaska u bolnicu na operaciju Ivan je, pre-dosje}aju}i da }e umrijeti, sastavio svoju oporuku,odnosno svoj nadgrobni natpis i to na latinskom je-ziku, jeziku Crkve. To je bilo ujedno i posljednje{to je Ivan napisao u svome ìvotu. U nekolikore~enica Ivan je saèo sav svoj ìvot i svoje vjero-vanje u budu}nost koju mu obe}aje Onaj kojemuje povjerovao i posvetio svoj ìvot. I u tom zadnjemspisu Ivan spominje Srce Isusovo rije~ima kojeizraàvaju ~vrstu vjeru i nadu u obe}ano blaèn-stvo. Treba uo~iti tri pridjeva kojima ozna~ujeimenicu "possessio - posjedovanje" a ~ime je izra-zio svoju duboku vjeru, te nadu i àrku èlju za sje-dinjenjem s Kristovom ljubavlju kroz Njegovosrce: inseparabilis, plenissima, aeterna possessioSmi Cordis Jesu - nepodijeljeno, najpotpunije,vje~no posjedovanje Presvetog Srca Isusova.

Ivanova oporuka jest divan zaklju~ak njegovaìvota, kruna njegove pobo`nosti i sve~ani finaleremek-djela {to ga je Ivan stvorio od svoje du{e isvoga ìvota. Rije~i njegove oporuke nalaze se da-nas uklesane na mramornoj spomen-plo~i na nje-govu grobu u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu. Do-nosimo ih ovdje u latinskom izvorniku kako ga jeMerz sastavio i u hrvatskom prijevodu:

Decessit in pace fidei catholicae.Mihi vivere Christus fuit et mori lucrum.

Expecto misericordiam Domini etinseparabilem, plenissimam, aeternam

possessionem Smi Cordis Jesu.I. M. dulcis in refrigerio et in pace. Anima mea

attinget finem suum quare creata erat.En Theo Kyrio._____________

Umro u miru katoli~ke vjere.@ivot mi je bio Krist a smrt dobitak.O~ekujem milosr|e Gospodinovo i

nepodijeljeno potpuno vje~no posjedovanjePresvetog Srca Isusova.

I.M. sretan u blaènstvu i miru.Du{a }e moja posti}i cilj za koji je stvorena.

U Gospodinu Bogu.

U bazilici Srca Isusova tijeloIvana Merza o~ekuje uskrsnu}e

Ovako veliku ljubav, nadu, i o~ekivanje za sje-dinjenjem sa Srcem Isusovim Bo`ja je Providnost ina vidljiv na~in nagradila: njegovo je tijelo pre-ne{eno s Mirogoja, gdje je bilo sahranjeno u obi-teljskoj grobnici, u baziliku Srca Isusova u Zagre-bu, tj. u onu crkvu u koju je Ivan posljednjih {estgodina svoga ìvota svakoga dana dolazio na sv.Misu i primao sv. Pri~est.

Grob sluge Bo`jega Ivana Merzau bazilici Srca Isusova u Zagrebu

Posveta mladeì Srcu Isusovu


Posveta hrvatske mladeìSrcu Isusovu 1900. god.

U godini 2000. navr{it }e se sto godina kako se preko 160. 000 hrvatskihmladi}a i djevojaka 1900. godine posvetilo Srcu Isusovu. Spomen na tu po-svetu ostao je u hrvatskom narodu sve do danas: pjesma "Do nebesa nek seori" spjevana je bila upravo za tu prigodu i kroz cijelo dvadeseto stolje}e pje-vala se kao jedna od najpopularnijih hrvatskih vjerskih pjesama. Kako seorganizirala i obavila ova posveta vidjet }emo iz ovoga prikaza.

Pripremni odbor zaposvetu mladeì

Nakon {to je Papa Leon XIII.zajedno sa svim biskupima svije-ta 1899. god. posvetio svijet Pre-svetom Srcu Isusovu, u Hrvat-skoj je sljede}e, 1900. godinebila pokrenuta inicijativa da sehrvatska mlade` jo{ posebnoposveti Srcu Isusovu. Nekolikozagreba~kih sve}enika po~et-kom 1900. ustanovili su posebanodbor za organiziranje posvete.Sa svoga prvog sastanka 24. ve-lja~e 1900. uputili su hrvatskojmladeì javni Poziv za posvetukoji je objavljen i u tisku. Inicija-tori ove posvete, osim odazivaPapi Leonu XIII., èljeli su dazavr{etak jednog stolje}a i ula-zak u novo bude kod hrvatskemladeì ozna~en potvrdom vje-re i odanosti Isusu Kristu. ^la-novi odbora bili su: Dr. AndrijaJagati} kao predsjednik, K. Ma-tica potpredsjednik, Stj. ]ukactajnik, te odbornici: Dr. J. Lang,N.Kamenar, Dr. K. Bo{njak, Stj.Niem~i}, Dr. L. Jambrekovi}, M. Rukavina.

Hrvatski biskupi i zemaljska vladaodobravaju ideju

Odbor je odmah obavijestio hrvatske biskupe oovoj inicijativi. Sav hrvatski episkopat spremno ju

je odobrio, blagoslovio i uzeopod svoje okrilje, te obe}ao po-trebnu pomo}. Pojedini bisku-pi su i pismeno potvrdili svojeodobrenje. Tako zagreba~kinadbiskup dr. Juraj Posilovi}postavlja na ~elo odbora zapredsjednika dr. Andriju Jaga-ti}a, a cijelom odboru upu}ujepismeno i ove rije~i: "Prepo-ru~am i rado blagoslivljemprekrasnu namisao da se na{ahrvatska mlade` ove godine {tosve~anije posveti Presv. SrcuIsusovu, te se na poseban na~inpokloni Papi Leonu XIII." Sa-rajevski nadbiskup Josip Sta-dler, veliki promicateljpobo`nosti Srcu Isusovu u Bo-sni, najtoplije je preporu~iosvima u svojoj biskupiji da "{torevnije porade oko toga slav-lja." \akova~ki biskup J.J.Strossmayer napose se zaloìoza ostvarenje ideje i izdao je zacijelu biskupiju prigodnuokru`nicu kojom odobrava ci-jelu inicijativu, te daje sasvim

konkretne upute kako se ova inicijativa treba pro-vesti me|u mladima u |akova~koj biskupiji. I osta-li hrvatski biskupi nisu zaostali svojom preporu-kom i zalaganjem za posvetu.

Visoka Zemaljska vlada kojoj se Odbor obratios molbom za pokroviteljstvo, dala je svoj pristanak

Naslovna stranica knjiìce »Slavlje«koja je pripremila posvetu mladeì Srcu

Isusovu. Bila je tiskana u 50.000primjeraka.



i odobrila je sve akcije koje su s tim u svezi bile or-ganizirane po {kolama.

Popratne akcije uz posvetu: album spotpisima i zlatno srce za Papu,Petrov nov~i} i hodo~a{}e u Rim

Nakon "Poziva" koji je u obliku letka bio objav-ljen u javnosti, Odbor je objavio posebnu bro{uruna trideset stranica pod naslovom "Slavlje hrvat-ske omladine na osvitu novoga stolje}a" u kojoj sedetaljnije obrazlaè smisao posvete i na~in njezinaobavljanja. U toj bro{uri po prvi puta je objavljenapjesma posvetnica "Do nebesa" koju je spjevaotravni~ki devetnaestogodi{nji gimnazijalac PetarPerica. Za tri mjeseca raspar~alo se 50.000 primje-raka ove knjiìce po cijeloj Hrvatskoj i Her-ceg-Bosni.

U bro{uri su obja{njene sve ostale akcije koje supokrenute u svezi posvete, a smjerale su dati cije-lom pothvatu karakter ozbiljnosti, vidljivosti, tepotvrde svoga iskrenog pristajanja uz Krista. Zaglavni cilj su imale ve}u povezanost s Papom - Kri-stovim namjesnikom u Rimu, a sastojale su se uovome: priprema i izrada albuma s potpisima onihkoji su pristupili posveti, prikupljanje "duhovnogcvije}a", tj. molitava i djela pobo`nosti za sv. Oca,prikupljanje Petrovog nov~i}a i hodo~a{}e u Rimte predaja Papi istih darova.

Pozivu za posvetu odazvalo se preko 160.000hrvatskih mladi}a i djevojaka i svi njihovi potpisiprikupljani kroz nekoliko mjeseci bili su sabrani uvelikom albumu namijenjenom Svetom Ocu.Izra|eno je potom "zlatno srce", figura na~injenaod zlata; imalo je lik i veli~inu ljudskog srca a pred-stavljalo je Srce Isusovo. U to "zlatno srce" stavljen

je popis "duhovnog cvije}a", tj. djela pobo`nosti{to su ih mladi hrvatski katolici tijekom nekolikomjeseci prikazivali za Svetoga Oca. Ta su se djelapobo`nosti sastojala iz ovoga:

800 postova, 1.200 kri`nih putova, 1.500 trod-nevnica, 2.000 devetnica, 5.000 pohoda crkava,8.000 zlatnih krunica, 40.000 sakramentalnih sv.pri~esti, 60.000 duhovnih sv. pri~esti, 90.000 sv.misa, 126.000 Gospinih krunica, 130.000 samoza-taja, 150.000 litanija, 575.000 drugih raznih moli-tava. Ukupno: 1,189.5000 molitava i dobrih djela.

O toj ideji da se i na ovakav simboli~an na~inpotvrdi posveta mladeì i njezina odanost Kristo-vu namjesniku govori nam Spomenica na str. 38ovim rije~ima: "Ali hrvatska omladina ne htjedeSvetom Ocu pokloniti zlatno srce kakvo mu drago,nego lik Presvetoga Srca Isusova. Srcu Isusovu po-svetila je ona na sve~an na~in svoje nevino srce;Srce Isusovo i srce hrvatske omladine postalo jetom posvetom jedno srce. A kao vanjski znamenove svoje nutarnje posvete prikazala je mladaHrvatska svoje srce u Srcu Isusovu vidljivomeNamjesniku Kristovu."

Zajedno s gore navedenim akcijama tekla je iakcija prikupljanja "Petrovog nov~i}a". To sunov~ani prilozi koje katolici diljem svijeta prikup-ljaju za Papu i za potrebe uzdràvanja sredi{njihustanova Crkve. U toj akciji mladi Hrvati su priku-pili 500 dukata koji su bili predani Svetom Ocu pri-godom rimskog hodo~a{}a.

Sve~ano slavlje posvete Srcu Isusovuu hrvatskim biskupijama

Samo slavlje posvete hrvatske mladeì Srcu Isu-sovu bilo je obavljeno za svetkovinu Srca Isusova usvim hrvatskim biskupijama; u ve}ini je to bilo zasam blagdan, u petak 22. lipnja 1900., a ponegdje unedjelju 24. lipnja kada se u mnogim krajevimaobavljala vanjska proslava Srca Isusova. O cijelomslavlju Spomenica donosi op{irne opise iz raznihmjesta svih hrvatskih biskupija od 42. do 173. str.Posebno je sve~ano bilo u Zagrebu. Po odredbinadbiskupa Posilovi}a posveta mladeì je obavlje-na u zagreba~koj katedrali koja bila potpunoispunjena mladima. Ra~una se da ih je bilo oko pettisu}a.

Hodo~a{}e u Rim i susrets Papom Leonom XIII.

Po~etkom srpnja 1900. krenulo je u Rim velikohrvatsko hodo~a{}e prigodom Jubilarne Godinena kojem je sudjelovalo preko 700 hodo~asnika od

Veliki albums potpisima

160.000mladih Hrvata

koji su seposvetili Srcu

Isusovu.Predan je Papi

Leonu XIII.3. VII. 1900.



~ega je bilo 50 mladi}a i djevojaka, predstavnikamladeì koja se posvetila Srcu Isusovu. Hodo~a{}esu predvodili hrvatski biskupi. 3. srpnja primio ihje u audijenciju Papa Leon XIII. i to u Sikstinskojkapeli. Dvojica mladi}a, gimnazijalac, Petar Peri-ca, autor pjesme posvetnice Do nebesa, i FranjoScholz iz Zagreba uru~ili su Svetom Ocu velikiumjetni~ki Album hrvatske omladine s preko160.000 potpisa mladih. Tri su djevojke u narod-nim no{njama potom predale Papi veliko zlatnosrce s duhovnim cvije}em molitava, `rtava i dobrihdjela {to su za njega tijekom proteklih mjesecimladi Bogu prikazivali. Papa je bio vidljivo izne-na|en i ganut ovim velikim darom hrvatske mla-deì. Predan je potom Svetom Ocu Petrov nov~i},tj. 500 dukata, tako|er dar hrvatske mladeì. Zlat-no Srce s duhovnim darovima Papa Leon XIII.zadrào je u svojoj sobi, jer mu je toliko bio drag tajpoklon kao {to je kasnije usmeno i pismenopotvrdio.

Zahvala Pape Leona XIII. za darovehrvatske mladeì

Nakon hodo~a{}a u Rim i pohoda Svetom Ocu,Papa Leon XIII. uputio je vlastoru~no pismo nad-biskupu Jurju Posilovi}u u kojem zahvaljuje napo-se za darove {to mu ih je hrvatska mlade` predalakao znak svoje posvete Presvetom Srcu Isusovu.Nadbiskup Posilovi} pro~itao je ovo Papino pismojavno na otvorenju Prvog hrvatskog katoli~kog sa-stanka u Zagrebu 3. rujna 1900.g. Evo tog Papinapisma u hrvatskom prijevodu:

"âsni brate, pozdrav ti i apostolski blagoslov!Me|u premnogim radosnim doga|ajima, kojimase dobroti Bo`joj svidjelo du{u na{u u ovoj svetojgodini tje{iti i krijepiti, odli~no mjesto zauzimlje

po hrvatskoj mladeì doprineseni nam dokaz lju-bavi i odanosti. Taj je dokaz nama veoma mio nesamo poradi velikog broja onih koji ga doprine-so{e, nego najvi{e s toga razloga, {to su se ovisve~ano obvezali, da }e pod zastavom BoànskogSrca, 'pro aris et focis' za vjeru naime i domovinuustrajno i odva`no vojevati. Kao znak toga zavjetaprikazano Nam je zlatno srce, {to je nama tolikougodilo, da smo ga do dana dana{njega kod Sebepridràli. Tebi dakle, ~asni brati, ve} prema Tvo-me zvanju, rado povjeravamo, da toj mladeì po-novno izrazi{ Na{u zahvalu i da ju ujedno u na{eime bodri{, neka se nepomi~no drì odluke svoje,jer }e odatle crpsti obilje utjehe i sigurnu nadubudu}eg blaènstva, ako bude Srce Kristovopobo`no {tovala i revno nasljedovala. U to ime i zazalog o~inske na{e dobrohotnosti prerado podje-ljujemo apostolski blagoslov Tebi i svima, koji al-bum potpisa{e.

Dano u Rimu kod sv. Petra, dne 15. kolovoza1900., a dvadeset i tre}e Na{ega Pontifikata."

Papa Leon XIII.

Spomen na posvetu: Knjiga--Spomenica i pjesma "Do nebesa"

Da se spomen na taj veliki doga|aj Posvetehrvatske mladeì sa~uva za povijest objavljena je1901. godine spomen-knjiga pod naslovom: Hrvat-ska omladina pod zastavom Srca Isusova, Spomeni-ca i Budnica, Zagreb, Tisak i naklada Anutn Scholz,1901., 236 str. Napisao ju je o. Antun Puntigam,D.I., glavni idejni za~etnik cijele posvete. Ova knji-ga u kojoj su detaljno iznesene sve akcije koje supripremale i pratile posvetu, te op{iran opis posve-te u raznim mjestima svih hrvatskih biskupija, jestdragocjeni dokument o tom jedinstvenomdoga|aju koji se zbio na pragu ovoga stolje}a. Noosim ove knjige ostade jo{ jedan spomen na posve-tu kroz cijelo dvadeseto stolje}e u svim hrvatskimkrajevima: to je pjesma posvetnica "Do nebesa"Petra Perice, napisana upravo za tu prigodu a pje-vala se svih ovih sto godina i jo{ se uvijek pjeva kaoizraz vjernosti i odanosti Kristu cijelog hrvatskognaroda.

1910. - godina obnove PosveteZa desetu obljetnicu 1910. god. organizirana je

obnova posvete. Knjiìca Slavlje hrvatske omladine1910. o. Petra Perice na 64 str., tiskana u 40.000primjeraka, duhovno je pripremila obnovu, a vo-dio ju je Sredi{nji odbor pod pokroviteljstvom za-greba~kog nadbiskupa Jurja Posilovi}a. Predsjed-nik odbora bio je pomo}ni zagreba~ki biskup i ge-

ZLATNOSRCE

- dar hrvatskemladeì PapiLeonu XIII.U njemu su

bilapohranjena

djelapobo`nosti i

molitve {to suih mladi

prikazali zaSvetoga Ocaprije posveteSrcu Isusovu



neralni vikar dr. Ivan Krapac. Ve} 10. velja~eOdbor je uputio sve~ani proglas u sve biskupije ko-jim se pozivlje mlade` na obnovu posvete. GlasnikSrca Isusova od broja 3. do 9. te godine donosiop{irne prikaze priprema i opise slavlja obnoveposvete koja je odràna na blagdan Srca Isusova 3.lipnja 1910. Na tisu}e i tisu}e mladih Hrvata u svimhrvatskim biskupijama ponovno je posvjedo~ilosvoju vjeru i odanost Isusu Kristu.

U Zagrebu je obnova posvetebila sve~ano proslavljena kao iprije deset godina. Sve~anost ob-nove posvete zapo~ela je u kate-drali koja je bila ponovno ispu-njena mladima do posljednjegmjesta. Potom je u velikoj proce-siji svih sudionika kroz najljep{edijelove grada odnesena poseb-na spomen-zastava ovoga slavljau Sveti{te Srca Isusova u Palmo-ti}evoj ulici koje je tada ve} bilosagra|eno. Slavlje obnove posve-te bilo je zavr{eno u Sveti{tu SrcaIsusova pohranjivanjem ove spo-men zastave na trajno ~uvanje.

I za ovu obnovu posvetepotvr|ene su veze s KristovimNamjesnikom u Rimu. Sredi{njiOdbor uputio je Papi Piju X. po-sebno pismo kojim ga izvje{tavao obnovi posvete i u ime hrvatskemladeì potvr|uje svoju vjernost Isusu Kristu, nje-govu Boànskom Srcu i moli Svetoga Oca blago-slov. Na sam dan posvete bio je poslan Papi poz-dravni brzojav na {to je Papa preko dràvnog tajni-ka tako|er telegramom odgovorio i uputio apo-stolski blagoslov. Naknadno je stigao i pismeni od-govor {to ga je u Papino ime uputio dràvni tajnikKardinal Merry de Val. U pismu se prenose papi-ne ~estitke, odobravanje, pohvale i blagoslovhrvatskoj mladeì koja je sudjelovala u obnovi po-svete.

Stota obljetnica posvete- izazov u 2000. godini!

Da li? Ako da, {to i kako?Prvi ~lanak kojim je o desetoj obljetnici Glasnik

Srca Isusova br. 3. 1910. najavio obnovu posvete iz1900. zavr{ava ovim rije~ima: "Proslavi li sesve~ano ova prva deseto-godi{njica, onda }e seproslaviti jama~no i svaka daljnja, osobito peta,koju }e neki mladi jo{ doìvjeti, i deseta tj. stotagodi{njica prve posvete, godine 2000., koju }emo,ako Bog da, gledati s neba. Na taj }e na~in drvce,

{to ga je hrvatska mlade` posadila godine 1900., sveiz nova prolistati i cvasti i uroditi plodom ìvota. Apod njegovom }e stoljetnom kro{njom hrvatskamlade` jo{ uvijek pjevati Srcu Isusovu: Du{om tije-lom vijek sam tvoj, za krst ~asni biju} boj." (str. 57)

Stota obljetnica posvete 2000. god., koju su or-ganizatori ve} spomenuli i navijestili o desetoj ob-ljetnici, jest na vratima. Imaju}i u vidu brojne pozi-tivne plodove {to ih je posveta ostavila u srcima

mladih, name}e se pitanje: da li taj doga|aj samokomemorirati ~lancima u tisku, ili bi to mogao bitijedan pastoralni izazov Crkvi da ne{to sli~no orga-nizira za dana{nji nara{taj hrvatske mladeì na pri-jelazu ne samo iz jednog stolje}a u drugo, nego izjednog tisu}lje}a u drugo.

Netko }e mo`da re}i: nakon sto godina mentali-tet suvremenog ~ovjeka, napose mladog i njegovoizraàvanje vjere se promijenilo. To je djelomi~noto~no; ali se Srce Isusovo nije promijenilo! Sjeti-mo se gesla Velikog jubileja 2000: "Krist ju~er, da-nas, i uvijek"!

Stota obljetnica posvete mladeì iz 1900.god. su-gerira pitanje bi li trebalo pokrenuti u godini Veli-kog Jubileja 2000.god. sli~nu inicijativu posvetesada{njeg nara{taja hrvatske mladeì. Ako da, {to ikako, tj. treba li ponoviti iste oblike od prije sto go-dina, ili ih prilagoditi dana{njem vremenu? Na ovapitanja sigurno ne moè odgovoriti samo pisacovih redaka. Odgovor trebamo dati svi mi, a napo-se oni koji su posebno angaìrani u kr{}anskomodgoju mladeì.

o. Boìdar Nagy

U~enici Nadbiskupske gimnazije i sjemeni{ta u Travniku sa svojimodgojiteljem o. Antunom Puntigamom pod posvetnim barjakom Srca

Isusova. Iz ove Gimnazije potekla je ideja posvete i tu je u~enikPetar Perica spjevao pjesmu posvetnicu "Do nebesa"

Dan Ivana Merza


Proslave Dana Ivana Merza10. V. 1999.

U Zagrebu ...U ponedjeljak nave~er, 10. svibnja u 19 sati u Ba-

zilici Srca Isusova u Zagrebu sve~ano je obiljeènaobljetnica smrti Sluge Bo`jega Ivana Merza. Kon-celebriranu svetu misu predvodio je novi pomo}nizagreba~ki biskup msgr. Vlado Ko{i}. U koncele-braciji su bili isusova~ki provincijal o. FranjoP{eni~njak, postulator kauze Sluge Bo`jega o.Boìdar Nagy te drugi sve}enici.

Propovijed biskupa Vlade Ko{i}a donosimo ucijelosti nakon ovoga ~lanka.

Ovoj sve~anoj svetojmisi prisustvovali subrojni vjernici, {tovate-lji sluge Bo`jega iz cije-loga Zagreba. Pod sve-tom misom pjevao jezbor isusova~kih bogo-slova s Jordanovca podravnanjem o. MarijanaSteinera, a uz orguljskupratnju Antuna Kne-{aureka. U posebnojemisiji Radio Marijeposve}ene Merzu nadan njegova ulaska uvje~ni ìvot predloènoje da njegov dan budeprogla{en Danom stu-denata laika koji studiraju teologiju, jer je Merzbio prvi laik na na{im prostorima koji je studiraoteologiju i time postao pionir lai~ke teologije. DanIvana Merza obiljeèn je i u drugim mjestima iz-van Zagreba, a posebno u katoli~kim udruènjimai pokretima koji se nadahnjuju na primjeru i sve-ta~kom ìvotu sluge Bo`jega.

… u OsijekuU Osijeku je obiljeèn Dan Ivana Merza 1999.g.

i to u Sveti{tu Srca Isusova. Svetu Misu je sluìoisusovac o. Ivan Hang. O. Hang nosi ime po IvanuMerzu. Njegovi roditelji bili su ~lanovi katoli~keorganizacije u kojoj se posebno {tovao sluga Bo`ji

Ivan Merz, pa su iz po{tovanja prema njemu svo-me sinu dali njegovo ime. Nazo~nim vjernicima i{tovateljima Ivana Merza o. Hang je ocrtao lik Slu-ge Bo`jega i njegov uzorni ìvot koji moè bitiprimjer svakom kr{}anskom vjerniku.

… i u SuboticiU ùpi sv. Roka u Subotici, u ponedjeljak 10.

svibnja po prvi put je proslavljen Dan SlugeBo`jega dr. Ivana Merza. Slavlje je zapo~elo u 18sati sa svibanjskom pobo`no{}u. Na po~etku ovo-ga slavlja ùpnik Andrija Ani{i} pro~itao je kratki

ìvotopis Ivana Merza inekoliko njegovih mislio krunici. Zatim su dje-ca predmolila krunicukoju su okupljeni prika-zali za progla{enjeblaènim i svetim dr.Ivana Merza i za mir uJugoslaviji. Poslije kru-nice bila je sv. misa kojuje predvodio ùpnik.Na po~etku sv. mise\urdica Malagurskipro~itala je pjesmuMire Preisler "Na{ do-bri brat Ivan". U svojojhomiliji ùpnik Ani{i}je pro~itao nekoliko

misli Ivana Merza o njegovom proìvljavanjuprvog svjetskog rata povezuju}i to s ratnim sta-njem u SRJ. On je tako|er naglasio kako su dvijenajve}e Ivanove ljubavi bile EUHARISTIJA iMARIJA, {to je potkrijepio tako|er Mer~evimmislima. Poslije pri~esti ispred lika Ivana Merzakoji je bio postavljen pred oltar, Bernarda Kopu-novi} je pro~itala tekst \urdice Vitkovi}: "Velikina{ U~itelju, hvala ti!" posve}en Ivanu Merzu odesetoj obljetnici njegove smrti.

Na misi je pjevao ùpski zbor pod ravnanjem s.Silvane Milan. Na kraju mise ùpnik je s djecom iministrantima do{ao pred Mer~ev lik i ondje je iz-molio molitvu za njegovo progla{enje blaènim i

Biskup Vlado Ko{i} predvodi euharistijsko slavljeu bazilici Srca Isusova u Zagrebuna Dan Ivana Merza, 10. V. 1999.

Dan Ivana Merza


svetim. Na proslavi ovog prvog Dana dr. IvanaMerza u ovoj ùpi okupilo se vi{e od 150 djece,mladih i odraslih vjernika.

Poslije mise neki su se vjernici zadràli u molitvipred slikom Ivana Merza.

U ùpi je nedavno formirana zajednica Mladieuharistijskog pokreta, koja se tako|er nadahnju-je ìvotom i mislima Ivana Merza i koja tako|ermoli za njegovo progla{enje blaènim i svetim.

Zahvaljujemo Bogu {to nam je darovaoIvana Merza!

Propovijed biskupa VLADE KO[I]A na euharistijskom slavljuprigodom 71. obljetnice smrti sluge Bo`jega Ivana Merza

u bazilici Srca Isusova u Zagrebu 10.V.1999.

“Sva ljudska djelatnost mora biti radi ljubavi, radi apostolata,radi toga da se {iri Kraljevstvo Bo`je me|u ljudima...” (I. Merz)

Draga bra}o i sestre!Danas je nebeski ro|endan sluge Bo`jega dr.

Ivana Merza, apostola hrvatske mladeì. Prije 71godinu preminuo je - kako pi{e na njegovu grobuovdje, u ovoj bazilici Srca Isusova - “u miru kato-li~ke vjere” taj veliki mlad ~ovjek koji nam i danassvijetli i ~iji nas je lik okupio ve~eras ovdje na ovueuharistiju. Euharistija zna~i zahvaljivanje, te i midanas èlimo prvenstveno Bogu zahvaliti {to nas jepodario jednim takvim ~ovjekom, {to nam je daro-vao dr. Ivana Merza.

Poslanje laika u CrkviHtio bih, bra}o i sestre, da ve~eras nadahnuti

primjerom sluge Bo`jega Ivana razmi{ljamo ne to-liko o njemu i njegovu liku u pro{losti, nego onama i na{oj zada}i danas, koju je Bog svakome odnas podario. Prigoda je to da razmislimo kakovjernici laici mogu {to djelotvornije izvr{iti svojeposlanje u Crkvi i svijetu. Tako|er je to prigoda dapoku{amo sebi i drugima odgovoriti na pitanje,koje je danas mjesto intelektualca u Crkvi idru{tvu. Znamo, sluga Bo`ji Ivan je upravo kaovjernik laik i kao intelektualac sluìo u na{oj Crkvii dru{tvu u Hrvatskoj po~etkom ovog stolje}a.

Laici u Crkvi nisu na margini, dapa~e, oni ~ineve}inu Naroda Bo`jega i sigurno je da o njima i tekako ovisi kakvo je lice Crkve. Znamo da je II. vati-kanski sabor èlio da Crkva zadobije “novo lice”,da se njezino lice pomladi i osuvremeni. Mogu li tou~initi ~lanovi Crkve koji ~ine ministerijalnosve}eni{tvo? Sigurno, njihova je uloga va`na, alinije isklju~iva. Dapa~e, oni sami ne mogu ni{ta

u~initi ako nemaju potporu vjernika laika i akosvoje djelovanje ne udruè s djelovanjem laika, ujedno zajedni~ko nastojanje. Dragutin Kniewaldzapisao je da je dvaput vidio Ivana Merza kakopla~e, a to je bilo kad ga Seniorat nije podrào. Onje naime èlio i uspio stvoriti ne{to novo, te jedo{ao zato u sukob sa starim. No, premda nije bioshva}en, on je ustrajao i dao novo lice Katoli~kojakciji u Hrvatskoj.

Laici trebaju proìmati svijetevan|eoskim kvascem

Papa Ivan Pavao II. u enciklici “Christifideleslaici” govori o hitnosti da se u rad u Bo`jem vino-gradu uklju~e svi vjernici. Papa citira Isusovu pri-spodobu o radnicima u vinogradu. Gospodar sve,pa i one posljednje, zove: “’[to stojite ovdje vaz-dan besposleni?’ Odgovori{e mu: ’Nitko nas nijenajmio.’ On im re~e: ’Idite i vi u moj vinograd!’”(Mt 20,6-7). Papa isti~e: “Tu nema mjesta besposli-ci. Toliko je posla koji ~eka sve u vinogradu Gospod-njem.” (CL 3).

Koji su to poslovi? I papa nabraja kako upravo usituaciji {irenja vjerskog indiferentizma, ateizma isekularizma postoji te`nja i potreba za religijom(CL 4); kako usprkos tolikih povreda i gaènjaljudske osobe i njezina dostojanstva ne nestajesvetost osobe te da na te nepravde treba odgovori-ti “sve ve}im {irenjem i ja~im u~vr{}ivanjemosje}aja za osobno dostojanstvo svakoga ljudskogbi}a” (CL 5).

(Nastavak na stranici 26)

Duhovna ba{tina Ivana Merza - MEP 1999.


DUHOVNA BA[TINA IVANA MERZA

MladeÈuharistijskog Pokreta

Aktivnosti u 1999.Od 1997. godine donosimo u Glasilu Postulature posebnu rubriku "Duhovna

ba{tina Ivana Merza - Mlade` Euharistijskog Pokreta." Radi se o katoli~koj organiza-ciji koju je Ivan Merz upoznao jo{ za vrijeme svoga studija u Parizu i koja mu se bila ve-oma svidjela upravo zbog svoga euharistijskog duha; njezine ideje izraène u geslu@rtva-Euharistija-Apostolat Merz je donio u Hrvatsku. Ta katoli~ka organizacija dje-ce i mladeì danas u Francuskoj i po svijetu djeluje pod nazivom Euharistijski pokret, ato im je ime jo{ 1960. god. dao papa Ivan XXIII. Od 1997. godine Mlade` Euharistij-skog Pokreta djeluje i u Hrvatskoj. Detaljnije informacije o tome ~itatelj moè na}i uposljednja dva broja na{ega Glasila. U ovome broju donosimo uz fotografije razne iz-vje{taje o aktivnostima MEP-a tijekom 1999. godine.

Posjet rimskog generalnog delegata za MEPo. Aloysa van Dorena Hrvatskoj

Rimski generalni delegat za Apostolat Molitve -AM i Mlade` Euharistijskog Pokreta – MEP, isu-sovac o. Aloys van Doren boravio je u Hrvatskojod 3. do 8. oùjka 1999. Posjetio je Zagreb, Osijek,\akovo i Split. U pratnji o. Stjepana Kuzmi}a, na-cionalnog tajnika za Apostolat Molitve i Euhari-stijski pokret u Hrvatskoj, o. Van Doren je u Za-

grebu pohodio zagreba~kog nadbiskupa JosipaBozani}a, a u \akovu |akova~kog biskupa Mari-na Sraki}a. Svrha pohoda o.Van Dorena bila jepohoditi zajednice Apostolata Molitve i Euhari-stijskog pokreta, upoznati se s voditeljima i djelo-vanjem ovih pokreta u Hrvatskoj, povezati ih srimskim sredi{tem, izmijeniti iskustva, donijetiobavijesti o sada{njem stanju pokreta po raznimzemljama gdje je prisutan, a koje o. Van Doren po-sje}uje, te dati poticaje daljnjem djelovanju. Apo-

Susret o. A. van Dorena s ~lanovima MEP-azagreba~ke Nadbiskupije u dvoranibazilike Srca Isusova 5. III. 1999.

(Nastavak na stranici 19)

O. Aloys van Doren govori ~lanovima MEP-a uOsijeku 4.III.1999.

Jutarnja Molitva prikazanja, temelj duhovnosti MEP-a,svakog se dana taborovanja molila u prirodi.

Igra i rekreacija bili su sastavni dijelovi taborovanja.

Hodo~a{}e naMariju Bistricu

i u Kra{i},posjet

Plitvicama iMedvedgradu

bili su uprogramu

taborovanja.Na slici: posjet

Plitvicama

Sudionici Me|unarodnog taborovanja MEP-a predDomom Crvenog krià na Sljemenu.

"S OsamIsusovih

blaènstava u1999.god."bila je temaduhovnih

vje`bi {to suih ~lanoviMEP-a

obavili od 1.do 3. I. 1999.

u Osijeku.

Za Boì}1998. mladiiz osje~kogogrankaMEP-a

sudjelovalisu u

dono{enjuBetlehem-

skog svjetlaiz Zagreba u|akova~kubiskupiju.

ZajednicaMEP-a uZapre{i}u,zagreba~ka

nadbiskupija,aktivno

sudjelujusvojim

pjevanjem uliturgiji u

svojoj ùpi.

MEP izZapre{i}a naDuhovnim

vje`bama od24. do 26. IX.

1999. uPoredju, Hum

na Sutli.Sabranost ipobo`nost uslavljenju

Euharistijske`rtve.

Po~etkom rujna, od3. do 5. IX. 1999.kao pripremu za

polaganje obe}anja~lanovi suboti~kog

dru{tva MEP-aobavili su duhovne

vje`be( slika lijevo) ihodo~astili su Gospi

na Bunari} (slikadesno)

^lanovi MladeìEuharistijskog

pokreta poloìlisu obe}anjepredbra~ne

~isto}e 8. XII.1998. na blagdan

Bezgre{nogZa~e}a BlaèneDjevice Marije.Na slici: dru{tvaosje~kog MEP-au Sveti{tu SrcaIsusova na dan

obe}anja.Dru{tvo MEP-a u Subotici nakon polaganjasve~anog obe}anja po~etkom listopada 1999.

u ùpnoj crkvi sv. Roka.

Najmla|i~lanovi

MEP-a uOsijeku -dru{tvo

"Berislav" sasvojim

voditeljimaBojanom iZlatkom.

Po~etak nove radnegodine MEP-a

obiljeèn je u Osijekunakon sv. mise i

prijateljskom ve~erom -~obancem, {to ga jepripremio Kruno

Morovi}.

Sve~ana Euharistija na po~etku radne godine MEP-a, Osijek,Sveti{te Srca Isusova 18. IX. 1999.

Zimski izletMEP-a:

MemorijalDarija

Turkalja,velja~a 1999.Posjetili smoIlok, Vukovar

i Aljma{.Na slici: predfranjeva~kom

crkvom uIloku s

o. MarkomMalovi}em



50 milijuna ~lanova po cijelomsvijetu, dok njegova sekcija zamlade` - Euharistijski pokretima oko tri milijuna ~lanova.

U razgovoru s biskupima kojeje posjetio, o. Van Doren je po-sebno istaknuo glavnu svrhuApostolata Molitve, tj. da je onu slu`bi Crkve i njezinog misij-skog djelovanja, a Euharistijskipokret formira mlade` u zrele,svjesne i odgovorne kr{}ane.

Prvo mjesto koje je pohodio o.Van Doren bio je Osijek. U~etvrtak 4.oùjka nave~er pro-povijedao je na engleskom (uzprijevod) kod ve~erenje sv.mise, a nakon sv. mise imao jesusret s brojnim ~lanovima Mla-deì Euharistijskog Pokreta(MEP-a), koji su za tu prigodudo{li iz raznih slavonskih mje-sta. U srda~nom susretu po-pra}enom pjesmom i rado{}uo.Van Doren me|u ostalim go-vorio je kako djeluje Euharistij-ski pokret me|u mladima uzemljama koje je do sada posje-tio: Francuska, Italija, [panjol-ska, Brazil, île, Argentina, Tai-wan, Madagaskar, Indija. To susamo neke od preko pedeset ze-malja na svijetu gdje MEP djelu-je. Napose je istaknuo kako je uMadagaskaru Euharistijski pok-ret prisutan u svim biskupijama inajve}i je i najsna`niji odgojnipokret za mlade` u toj zemlji.

Na prvi petak, 5. oùjka o.Van Doren propovijedao jenave~e kod sv.mise u BaziliciSrca Isusova u Zagrebu, a nakonsv. mise susreo se s ~lanovimaMEP-a iz Zagreba i drugih mje-sta koji su za tu prigodu do{li.

Osim raznih drugih susreta, usubotu 6. oùjka prije podne o.Van Doren imao je sastanak sasada{njim i budu}im voditeljimaMEP-a u Zagrebu na kojem segovorilo o daljnjem promicanjuu Hrvatskoj ovoga odgojnogpokreta za mlade`. Ovome su-sretu prisustvovali su biskupijskisve}enici, redovnici i laici, a bioje nazo~an i dr. Josip Jak{i},predstojnik Katehetskog uredaZagreba~ke nadbiskupije, te vl~.Mijo Stijepi} iz Posedarja iz za-darske nadbiskupije. Svoj po-hod Hrvatskoj o. Van Dorenzavr{io je posjetom Splitu odak-le je otputovao natrag za Rim.

Me|unarodnoTaborovanje MEP-a na

Sljemenu19.-31. VII. 1999.

Od 19. do 31.VII.1999.odràno je na Zagreba~koj goriMedvednici dvotjedno, drugopo redu me|unarodno taboro-vanje Mladeì EuharistijskogPokreta. Na taborovanju jesudjelovalo pedesetero mladih~lanova MEP-a iz Francuske,Italije i Hrvatske od ~ega je bilotridesetero mladih iz Slavonije,ve}ina iz Osijeka, a ostali iz Val-pova, Ivankova, Poège. Duhov-nu i pedago{ku organizaciju ta-borovanja vodili su Francuzikoji u tome imaju dugogodi{njeiskustvo. Tema taborovanja gla-sila je: "@ivjeti i dijeliti svojeiskustvo vjere unutar Euharistij-skog pokreta u me|unarodnojdimenziji da bi se konkretnodoìvjelo iskustvo univerzalneCrkve." Jedan od naglasaka ta-boravanja bila je godina BogaOca i priprema za Veliki Jubilej2000 u vidu sudjelovanja na 15.svjetskom danu mladih. - Ova

me|unarodna taborovanjaMEP-a jesu plod proslave 12.Svjetskog dana mladih u Parizu1997.; pro{le godine odràno jeprvo ovakvo taborovanjeMEP-a u Pirinejima u Francu-skoj na kojem su sudjelovali imladi iz Hrvatske, uglavnom izSlavonije.

Program ovogodi{njeg tabo-rovanja bio je do u detalje ispla-niran i veoma dobro organiziranprema francuskom modelu or-ganiziranja takvih taborovanja aglavni voditelji bili su francuskimladi bra~ni par Severine i Tan-guy Cambier. Mladi su uvijekbili ne~im zaokupljeni, a sve jebilo proèto veseljem, pjesmomi rekreacijom. Program je obuh-va}ao svakodnevnu sv. misu -Euharistiju, predavanja, medi-tacije, osobni rad u ti{ini, rekre-ativne momente, igre i razono-de, izlete i {etnje po Sljemenu,rad u grupama-ekipama, disku-siju, odràvanje foruma, te ve}eizlete i hodo~a{}a kao {to je bioposjet Zagrebu i obilazak njego-vih znamenitosti, hodo~a{}e uMariju Bistricu, izlet u Nacio-nalni park Plitivice, hodo~a{}e uKra{i}, mjestu zato~eni{tva bl.A. Stepinca. - Osim prijateljstvai kr{}anskog druènja mladiHrvati i napose njihovi voditelji,nau~ili su puno toga i stekli dra-gocjeno iskustvo kako se ubudu}nosti mogu organiziratisli~na taborovanja.

Betlehemsko svjetloVe} nekoliko godina dolazi

Betlehemsko svjetlo pred Boì}i u Hrvatsku. Radi se o jednojinicijativi koju su pokrenuli ska-uti-izvi|a~i iz Austrije. PrijeBoì}a austrijski skauti odlaze uBetlehem i ondje u spilji Isusova

MEP - Aktivnosti 1999.

(Nastavak sa stranice 15)

Posjet o. A. van Dorena



ro|enja upale svjetlo koje done-su u Europu odakle se onda tosvjetlo raznosi po mnogim eu-ropskim dràvama. Hrvatskiizvi|a~i donose svjetlo iz Austri-je u Zagreb odakle predstavniciizvi|a~a i drugih katoli~kih or-ganizacija za mlade` iz raznihbiskupija nakon prigodnogobreda u katedrali odnose svjet-lo u svoje biskupije. Pred Boì}1998. po prvi puta su se u ovu ak-ciju uklju~ili mladi iz Euharistij-skog pokreta iz Osijeka. Oni suzajedno sa slavonskimizvi|a~ima po{li u Zagreb odak-le su 20. prosinca nave~e vlakomdonijeli Betlehemsko svjetlo uOsijek. Svjetlo je preno}ilo uSveti{tu Srca Isusova u Osijekuda bi ga sutradan odnijeli u|akova~ku katedralu odakle sepro{irilo potom po cijeloj |ako-va~koj biskupiji. U ovaj akcijidono{enja betlehemskog svjetlasudjelovali su ovi osje~ki ~lanoviMEP-a: Branimir Milanovi},Marijan Pavo{evi}, ZlatkoUgljarevi}, Jure Peri} i JosipKunsabo.

Obe}anja predbra~ne~isto}e

U utorak, 8. prosinca 1998. nablagdan Bezgre{nog Za~e}aBlaène Djevice Marije tridese-tero ~lanova MEP-a u Sveti{tuSrca Isusova u Osijeku imali suposebnu sve~anost. Kod sv.misedali su Bogu obe}anje da }e dobraka ~uvati predbra~nu ~isto}usavjesno po{tivaju}i 6. i 9. Bo`juzapovijed ("Ne sagrije{i bludno"i "Ne poèli tu|eg ènidbenogdruga"). Na ovaj hvalevrijedan~in ovi mladi katolici bili su po-taknuti u prvom redu primje-rom svoga uzora, budu}eghrvatskog blaènika slugeBo`jega Ivana Merza, apostolamladih, koji je takvo obe}anjedao u svojoj mladosti na blagdanBezgre{ne (8. XII. 1915.). Mla-dim Osje~anima pridruìli su seistoga dana u polaganju ovoga

obe}anja ~lanovi MEP-a iz dru-gih mjesta u Hrvatskoj (Ivanko-vo, Poèga, Zagreb). Ovoobe}anje veè se na posebanna~in uz pobo`nost BlaènojDjevici Mariji, koja pomaè dase o~uva vjernost danomobe}anju pa se stoga obe}anjaredovito daju na njezine blagda-ne. - Posebno ohrabrenje za ovoobe}anje ovi mladi dobili su odmladih iz Amerike, iz velikogpokreta pod nazivom "True lovewaits - prava ljubav ~eka" kojipromi~e predbra~nu ~isto}u aondje je zapo~eo jo{ 1993. ipro{irio se u vi{e od 70 zemaljasvijeta.

S osam blaènstavau 1999. godinu

Naj~e{}a rije~ koju izgovori-mo na po~etku svake nove godi-ne jest sigurno "sre}a" kojuzaèlimo i sebi i drugima. Kakoostvariti pravu sre}u u ovom idrugom ìvotu o tome nam jedao Isus jasne upute u osamblaènstava (Mt, 5,3-12). O tojtemi razmi{ljali su kroz preda-vanja, u molitvi i meditaciji Mla-di Euharistijskog Pokreta -MEP, u trodnevnim duhovnimvje`bama koje su odràne od 1.do 3. sije~nja 1999. u Sveti{tuSrca Isusova u Osijeku. Duh.vje`be vodio je o.Boìdar Nagy,a sudjelovali su ~lanovi MEP-aiz Osijeka, Ivankova, Vukovara iZagreba. - Duhovnim vje`bamaprethodio je do~ek nove godinekoju su ~lanovi MEP-a do~ekalina kr{}anski na~in. Nakon misezahvalnice na ve~er na staru go-dinu, prijelaz iz stare u novu go-dinu do~ekali su u pono} okup-ljeni u crkvi na koljenima predPresv. Sakramentom mole}iGospodina Isusa da blagoslovicijelu godinu u koju se ulazi.

Prvosvibanjski izletu Na{ice

"Nikada nisam provela tako li-jepo Prvi svibnja. Na kraju puto-

vanja sam se osje}ala ispunje-nom. Dan je bio predivan, isko-ri{ten na najbolji mogu}i na~in"- re~e Maja, jedna od sudionicaizleta.

Tradicionalni prvosvibanjskiizlet MEP-a ove smo godineproveli u Na{icama. Putuju}ivlakom odredili smo najprijeduhovni dio programa dana kojise vjerno izvr{io: pola sata medi-tacije uz tekstove iz âsoslova ikrunica u popodnevnim satima.

Po dolasku u Na{ice do~ekaonas je dr. Slavko @agar, lije~nik,ve} prije obavje{ten o na{em do-lasku i poveo nas u {etnju pona{i~kim {umama sve do jezeraLapovca.

Bilo je vi{e nego lijepo prola-ziti neasfaltiranim putem kroz{umu, slu{ati pjev ptica, upijatimirise i boje prolje}a (zelena jeprevladavala, a u nama se budilaekolo{ka savjest/svijest). Zana{u molitvu prikazanja, prika-zali smo dragom Bogu Ocu, Kri-stu Gospodinu, na krilima DuhaSvetoga dan koji nam je darovaoi sve darove kojima nas je zvao ksebi - ju~er, danas, i uvijek. Okopodne nas je dr. Slavko poveo ksebi u vikendicu koja nije biladaleko, gdje smo objedovali izna{ih planinarskih torbi u vrtuna travi. Nakon objeda dr. Slav-ko nam je pri~ao o Na{icama, osvom poslu, o Planinarskomdru{tvu Krndija i o katoli~komplaninarskom Dru{tvu SvetogBernarda. Zainteresirao nas jeza na{i~ki Kri`ni put, a i za radKatoli~kog dru{tva lije~nika ukojemu pripada ~etrdeset od{ezdeset lije~nika bolnice uNa{icama. Govorio nam jemnogo jo{ o drugim odgojnimstvarima te o potrebi ~uvanja ipromicanja moralnih vrijedno-sti kod dana{nje omladine u~emu je on kao lije~nik posebnoangaìran. Na povratku smo po-hodili na{i~ki privatni Zoolo{kivrt gdje smo se susreli sa 80 raz-



li~itih ìvotinja. Nije ba{ {alaprona}i u srcu Slavonijeafri~kog lava, leoparda, tigra idrugu divlja~ koju obi~noveèmo za afri~ke dùngle i sa-vane. Izlet smo zavr{ili kruni-com u ~ast Svibanjskoj Kraljici.

Sla|ana

MEP zapo~eo uSubotici

U mjesecu travnju 1999. zala-ganjem ùpnika vl~. AndrijeAni{i}a iz ùpe sv. Roka u Subo-tici, a posredovanjem studentaMarija Vidakovi}a, osnovano jeondje dru{tvo MEP-a, MladeìEuharistijskog Pokreta. Po~ecisu bili upravo za vrijeme ratnihbombardiranja. Mladi se,me|utim, nisu dali obeshrabriti.Sastajali su se i onda kad nijebilo ugodno obzirom na ratnu

situaciju. Po~eli su s upoznava-njem ìvota i rada sluge Bo`jegaIvana Merza pro~itav{i njegovubiografiju. Obradili su osnovneteme o Apostolatu Molitve izkojega je nastao MEP.

Jedna od prvih aktivnosti no-voosnovanog MEP-a bila je or-ganizacija i vo|enje klanjanja uùpnoj crkvi. O tome nas je izvi-jestio njihov voditelj vl~. AndrijaAni{i} 22.5.1999.: "Danas je bilo

u na{oj crkvi cjelodnevno redo-vito klanjanje. Zajedni~ki satklanjanja prije mise organiziralisu mepovci. Bila je to prilika daih predstavim ùpskoj zajednici.Oni su sami napravili program,prona{li tekstove, a neke sami inapisali." Od tada svakoga pet-ka mladi MEP-a prije svete misepredvode i organiziraju sat kla-njanja. U radu dru{tva MEP-aùpniku pomaè s. Silvana, nad-stojnica sestara K}eri Milosr|a.

Duhovne vje`be isve~ana obe}anjaMEP-a u Subotici

Po~etkom rujna, od 3. do 5.IX. 1999. u Subotici, gdje je zala-ganjem mjesnog ùpnika crkvesv. Roka, vl~. Andrije Ani{i}a,ve} od prolje}a zapo~elo djelo-vanje Euharistijskog pokreta,

odràne su duhovne vje`be nakojima je sudjelovalo dvadeset~lanova MEP-a, a vodio ih je o.Boìdar Nagy, duhovnik MEP-aiz Osijeka. Za ove nove ~lanovepokreta, koji djeluju u dvadru{tva, starije i mla|e, bio je toveliki doga|aj jer su mnogi odnjih po prvi puta sudjelovali naduh. vje`bama. U te{kimdru{tvenim i ekonomskim prili-kama {to ih njihova zemlja

proìvljava, ove su duh. vje`bebile za njih i prava duhovna ok-repa. Na kraju duh. vje`bi, unedjelju 5. IX. sudionici duh.vje`bi hodo~astili su pje{ice na"Bunari}" kraj Subotice gdje seposebno {tuje Blaèna DjevicaMarija. Molitvom krunice stavilisu pod njezinu za{titu plodoveovih duh. vje`bi.

Ove duhovne vje`be bile suujedno i lijepa priprava za pola-ganje sve~anog obe}anja koje jedevetero ~lanova poloìlo u svo-joj ùpnoj crkvi u nazo~nostiùpljana o blagdanu sv. MaleTerezije, druge za{titnice pok-reta.

Aktivnosti MEP-a uTekstilnoj {koli u

OsijekuDru{tvo Euharistijskog pok-

reta u sklopu Tekstilne {koledjeluje ve} ~etiri godine. Isuso-vo dobro~initeljstvo i nas je po-nukalo na humanitaran rad. Po-sjetili smo u nekoliko navratadjecu bez roditelja u domu "Kla-sje", odràli boì}nu priredbu uDomu umirovljenika, posjetilismo bolesnu djecu u osje~kojbolnici itd. jer "dobro je ~initidobro!" Pomaù}i drugima isami u~imo i slu{amo

Svi posjedujemo "le CarnetPersonel", vrstu osobnog dnev-nika koji se javno ~ita, a krozCarnet Bog nas podsje}a na bitna{eg djelovanja, na dobro~in-stvo i ljubav prema bli`njemu.Na{ rad je raznovrstan.Prou~avali smo ìvotni put Maj-ke Terezije, ìvotni put misiona-ra A. Gabri}a, ìvotni put bl.Alojzija Stepinca s kojim se po-sebno ponosimo itd. Istovreme-no imamo meditacije na raz-novrsne teme kroz kojeizraàvamo svoje misli, osje}aje,ostvaruju}i tako duboku pove-zanost s Bogom. Jednostvano:MEP je na{ ìvot, na{a radost,na{a sre}a! Ivana K.

^lanovi MEP-a iz Subotice na kraju duhovnih vje`bi 5.IX.1999.



Ljetno taborovanjeMEP-a na Dugom

OtokuNakon me|unarodnog tabo-

rovanja na Sljemenu Mlade` eu-haristijskog pokreta u Hrvatskojorganizirala je ovoga ljeta jo{jedno taborovanje i to na moruna Dugom Otoku u trajanju od20 dana, tj. od 5. do 26. kolovo-za. Ve} ~etvrtu godinu mladiMEP-a ondje ljetuju, a posljed-nje tri godine svu organizacijutaborovanja vodili su ~lanoviMEP-a iz Ivankova, na ~elu s vo-diteljem dru{tva AdamomSaro{evi}em. Taborovanje jebilo organizirano prema peda-gogiji Euharistijskog pokreta.Na taborovanju su sudjelovalimladi iz Ivankova, Vinkovaca,Tordinaca i Valpova, njih prekotrideset. Program je obuhva}aoduhovni dio i potom rekreativni.Dan je zapo~imao redovito smolitvom prikazanja {to je te-meljni vid duhovnosti Mepa, apripremala ju je uvijek drugaskupina. Bile su tu meditacije,molitva krunice te sudjelovanjeu subotnjem i nedjeljnom litur-gijskom euharistijskom slavlju.Za ~itanje i razmatranje naprvom mjestu nam je posluìlanajnovija knjiga Ivana Merza"Plamen za visinama" kroz kojusmo razmatrali misli SlugeBo`jega. Imali smo svakogadana i posebno vrijeme od polasata, tj. "osobno vrijeme" gdjesmo u {utnji i ti{ini ~itali SvetoPismo i nastojali ~uti {to namBog kroz njega govori. Za vrije-me taborovanja imali smo prija-teljske susrete s drugim skupi-nama mladih vjernika koje suljetovale na Dugom otoku, na-pose sa Zajednicom kr{}anskogìvota (ZK@) iz Rijeke s kojimasmo zajedno organizirali i du-hovni i rekreativni program. Iovogodi{nje taborovanje po

na~elima i pedagogiji Euhari-stijskog pokreta pokazalo je ko-liko su za mlade svestrano kori-sna ovakva ljetna taborovanjakoja su proèta na prvom mjestuduhovno{}u a onda i rekreaci-jom. Hrvoje Jozinovi}

Nova radna godinaMEP-a

U subotu, 18. rujna 1999. uSveti{tu Srca Isusova u Osijekukatoli~ka Mlade` euharistijskogpokreta - MEP, zapo~ela jenovu radnu godinu. Poslije pod-ne u 16 sati odràno je sve~anoeuharistijsko slavlje koje jepredvodio duhovnik pokreta o.Boìdar Nagy. Sv.Misa bila jeoboga}ena aktivnim sudjelo-vanjem svih nazo~nih ~lanova;posebno dojmljiva bila je proce-sija s prikaznim darovima u ko-joj su kroz simboli~ne predmeteprikazali dvanaest na~ela pok-reta i sav program za radnu go-dinu. Kad sv.mise sve je ugodnoiznenadio jedan od najmla|ih~lanova, Ivan î~ak, sviranjemna violini. Okupilo se pedesete-ro mladih iz Osijeka, Ivankova,Valpova, Vladislavaca, me|ukojima je bio i Drago Movrin usvojim invalidskim kolicima,koji ima ~lansku iskaznicu br. 1unutar pokreta . Ova radna go-dina MEP-a, naglasio je duhov-nik, bit }e sva u znaku VelikogJubileja 2000. godine, pripremeza Svjetski dan mladih i susret sPapom {to }e se u okviru Jubile-ja odràti u kolovozu idu}e godi-ne u Rimu. Nakon euharistij-skog slavlja, kroz dijapozitive,svi nazo~ni prisjetili su se lijepihtrenutaka me|unarodnog tabo-rovanja MEP-a na Sljemenu ovegodine. Sve~anost je zavr{enaprijateljskim druènjem uz~obanac {to ga je veomauspje{no pripremio za sve su-dionike student Kruno Morovi}.

Jesensko hodo~a{}eMEP-a u Aljma{

U subotu, 2. listopada 1999.Mlade` Euharistijskog Pokreta- MEP iz Osijeka zajedno su~enicima isusova~ke Klasi~neGimnazije organizirali su jesen-sko hodo~a{}e mladih Gospi odUto~i{ta u Aljma{. Preko stoti-nu mladih, me|u kojima su bili iu~enici 2. gimnazije i drugihosje~kih {kola, sudjelovalo je naovom hodo~a{}u. Jedna skupinaod njih dvadeset i dvoje podvodstvom o. M. âdeka krenulaje ve} u 4 sata ujutro i pre{li sucijeli put pje{ice od Osijeka doAljma{a. Ostale skupine i{le sudio puta autobusom, a ostalopje{ice. Neki hodo~asnici izMEP-a do{li su biciklima. U 11sati slavljena je u Aljma{u svetamisa za sve hodo~asnike koju jepredvodio duhovnik MEP-a o.Boìdar Nagy. U svojoj propovi-jedi nakon obrazloènjazna~enja ovoga hodo~a{}a napo~etku {kolske godine, o. Nagyse posebno osvrnuo na uloguBlaène Djevice Marije uo~uvanju ~isto}e srca i du{e kodmladih. [tovanje Gospe i dnev-na molitva krunice pomaù mla-dom ~ovjeku da ~uva dostojan-stvo svoga tijela i srca i pripremase za ìvotni poziv na ljubav. Nakraju propovijedi predloèno jemladima, kao konkretan plodovoga hodo~a{}a, da svaki danizmole barem jednu desetinukrunice. U svome obra}anjumladima propovjednik je jo{ ci-tirao izjavu Pape Ivana Pavla II.da su marijanska sveti{ta"tvr|ave vjere" {to vrijedi narav-no i za aljma{ko sveti{te. Nakonsv. Mise svi su s velikom pozor-no{}u poslu{ali upravitelja alj-ma{kog sveti{ta vl~. Antu Mar-ki}a koji im je govorio o povijestisveti{ta, o njegovom stradanju iru{enju za vrijeme domovinskograta. Objed su mladi imali kod



"Vodice" nakon ~ega su im Malesestre Charlesa de Foucold-a,koje ìve u Aljma{u, predstavilesvoj red i ìvot u zajednici. Vrije-me do poslijepodnevnog povrat-ka ku}i mladi su proveli u igri,razonodi, {etnji i rekreaciji.

Duhovne vje`be za MEPiz Zapre{i}a

Od 24. do 26. rujna 1999. u sa-mostanu sestara Karmeli}ankiBoànskog Srca Isusova u Po-redju kraj Huma na Sutliodràne su prve duhovne vje`beza ~lanove MEP-a iz Zapre{i}a.Duhovne je vje`be vodio duhov-nik osje~kog MEPa, o. BoìdarNagy. 15 ~lanova pokreta,uglavnom studenti, imali su takomogu}nost dublje zaroniti uotajstva vjere, promotriti svojìvot u svjetlu Evan|elja i potomdonijeti konkretne odlukeusavr{avanja u kr{}anskomìvotu za svoju svakida{njicu.Svakodnevna euharistija, molit-va ~asoslova i svete krunice jo{vi{e su pridonijeli molitvenomozra~ju ovih duhovnih vje`bi.Mladi su se mogli i bolje upoz-nati s temeljnim vidovima du-hovnosti Euharistijskog pok-reta. Budu}i da je u sklopu samo-stana, gdje su se duhovne vje`beodràvale, i stara~ki Dom, ~lano-vi MEP-a u~inili su djelo duhov-nog i tjelesnog milosr|a: pohodi-li su starice, odràli za njih pri-godni glazbeni program i sa sva-kom od njih porazgovarali. I oveduhovne vje`be jo{ su jednompotvrdile koliko su ovakvi du-hovni susreti potrebni mladima,posebno onima koji su ~lanovikatoli~kih dru{tava i pokreta.

Uskrsna duhovnaobnova u Samoboru za

MEP iz PoègeMlade` euharistijskog pokre-

ta iz Poège organizirala je du-hovnu obnovu u vremenu od 7.do 9. travnja 1999.godina. Du-

hovna obnova odràna je u pla-ninarskom domu sv.Bernarda uSamoboru. Mladim mepovcimapri organizaciji pomogli susve}enici s Bogoslovnog fakul-teta, vl~. Mirko Horvati} i vl~.Vladimir Razum, te p. BoìdarNagy. Posebno je dojmljiva bilazavr{na sveta misa prije kojesmo na~inili kriève koje smokao simbol na{ih molitava itrpljenja stavili pred oltar prika-zav{i ih i sjediniv{i tako s Kristo-vom `rtvom na razne nakane,tako|er i jedni za druge, a sve uduhu na~ela dnevnog prikazan-ja Euharistijskog pokreta. Na-kon sv. mise uzajamno smo ihdarovali jedni drugima kao sim-bol na{ih molitava i `rtvica kojesmo prikazali i prikazivat }emoih jedni za druge.

Devet ~lanova MEP-a uPoègi poloìlo je svojaobe}anja na blagdan GospeLurdske 11.velja~e 1999., u ka-tedralnoj crkvi Sv.Terezije Avil-ske. Euharistijsko slavlje pred-vodio je novoizabrani duhovnikpokreta vl~. Robert Mokri,du{obri`nik za mlade poè{kebiskupije.

Kao i lani i ove 1999. godine jeMlade` Euharistijskog Pokretasudjelovala na tijelovskoj proce-siji u Poègi koja se tradicional-no odràla na blagdan Tijelovakoji se ove godine slavio u~etvrtak 3. lipnja. Od svih kato-li~kih udruga za mlade`, mladiMEP-a bili su najbrojniji i na-juo~ljiviji. Bilo ih je oko dvade-setak. Svi su bili odjeveni u bijelemajce na kojima je pisalo Euha-ristijski pokret. U novoj radnojgodin MEP u Poègi sepove}ao. Uz suglasnost i surad-nju mjesnog ùpnika vl~. Krpe-ljevi}a osnovana su dru{tva zaovogodi{nje krizmenike koji }epo metodama MEP-a nastavitiìvjeti i svjedo~iti svoju vjeru.

Tomislav Ergovi},i Josipa Brozovi}

LJUBAV

Traìla sam Te

u smijehu bogatih

u uspjehu mo}nih

traìla sam te u blje{tavilu

disco svjetala

u preglasnoj glazbi

u zanosu plesa...

A ti, ti si me ~ekao

u ti{ini svoga doma

na oltaru

ra{irenih ruku

sa suzom u oku

kao otac rasipnoga sina

i nasmije{io si se kada sam u{la

u tvoj dom

u tvoj mir

pruìo si mi ruku

i izgovorio glasno:

"Ovdje sam,

~ekam te, trebam te,

volim te, grlim te,

do|i, oh do|i!

Ja te nikada ne}u napustiti,

oluje i me}ave su iza tebe,

dajem ti svoje tijelo

dajem ti svoju krv

hrani se na mojem ognji{tu

pij iz mojega izvora

i nikada, nikada ne}e{ oèdnjeti."

Hvala ti, O~e,

hvala ti za slobodu u meni,

hvala ti za novi ìvot!

Elizabeta Ani}

Ova je pjesma napisana nataborovanjima MEP-a u Piri-nejima i na Sljemenu.

MEP na InternetuAdresa web stranice:

www.ffdi.hr/mep

E-mail: [email protected]



Puno smo primili i zato sada dajemo!Intervju s francuskim bra~nim parom Cambier, voditeljimame|unarodnog taborovanja Mladeì Euharistijskog pokreta

odrànog na Sljemenu u srpnju 1999.

Tijekom ovoga ljeta odràvani su razni susreti, ljetovanja, taborovanjai hodo~a{}a za katoli~ku mlade`. Sve su to dopunske aktivnosti na po-dru~ju katoli~kog odgoja {to ih razne ustanove, ùpe, redovni~ke zajedni-ce, katoli~ke udruge i pokreti uprili~uju za mlade` tijekom ljetnih mjeseci.Jedna od takvih aktivnosti bila je i me|unarodno taborovanje Mladeì Eu-haristijskog pokreta {to ga je organizirala sredi{njica istoga pokreta izFrancuske, a odràno je od 19. do 31. srpnja na Zagreba~koj gori Sljeme-nu. Glavni voditelji taborovanja bili su mladi francuski bra~ni par Severi-ne i Tanguy Cambier. Na ovom me|unarodnom taborovanju sudjelovaloje pedesetero mladih iz Hrvatske, Francuske, Italije i BiH-a. Taborovanjeje bilo veoma dobro organizirano s pedago{ke i duhovno-vjerske strane, jerfrancuska grana Euharistijskog pokreta ima na tom podru~ju dugo i boga-to iskustvo. Donosimo razgovor s mladim bra~nim parom Cambier,francuskim voditeljima i organizatorima taborovanja.

U ~emu je va`nost i zna~enje ta-borovanja MEP-a?

Severine Cambier: Taboro-vanje je sastavni dio aktivnostiMladeì Euharistijskog pokreta- MEP-a. Dapa~e, moèmo re}i,njegova sredi{nja aktivnost. Tekna taborovanju koje se redovitoodràva tijekom ljeta moè sedoìvjeti sve bogatstvo duhov-nih i odgojnih sadràja koje Eu-haristijski pokret nudi svojimmladim ~lanovima. Zato su onatoliko posje}ena. U Francuskojsvake godine tijekom ljeta MEPorganizira oko 30 taborovanjaza svoje ~lanstvo. Ovdje se mladimogu bolje upoznati i sprijatelji-ti. Tu se mogu organizirati broj-ne druge aktivnosti - duhovne,odgojne i rekreativne {to ina~enije mogu}e tijekom godine.

[to je bila posebnost ovogme|unarodnog taborovanja uHrvatskoj na Sljemenu? Kako stese sporazumijevali?

Tanguy Cambier: Slu`benutemu - naziv ovoga taborovanjaformulirali smo jo{ u Francu-skoj ovim rije~ima: "@ivjeti i di-jeliti svoje iskustvo vjere unutarEuharistijskog pokreta ume|unarodnoj dimenziji da bise konkretno doìvjelo iskustvouniverzalne Crkve." Jedan odnaglasaka taboravanja bila jegodina Boga Oca i priprema zaVeliki Jubilej 2000 u vidu sudje-lovanja na 15. svjetskom danumladih. Specifi~nosti ovogme|unarodnog taborovanjakako smo ga razradili i pripre-mili prije dolaska u Hrvatskuobuva}ale su ove ciljeve: 1) Po-

dijeliti svoje razli~itosti {to uk-lju~uje upoznavanje razli~itihkultura i upoznavanje svakogpojedinca osobno. 2) Izrazitisvoju vjeru i prihvatiti u po{to-vanju izraz vjere drugoga. Touklju~uje otkrivanje raznih obli-ka molitve, ìvjeti po pedagogijuMEP-a, sudjelovati u ìvotumjesne Crkve, izraàvati svojuvjeru. 3) Prepoznati da smo dje-ca istoga Oca i ~lanovi univer-zalne Crkve. To zna~i nau~itiupoznavati Oca, te si posvijestitidimenziju univerzalne Crkve uperspektivi velikog Jubileja2000 i Svjetskog dana mladih.Stjecajem okolnosti slu`beninam je jezik bio engleski, ali smose sporazumijevali na sedam je-zika, ovisno tko se s kime mogao



sporazumjeti jezikom koji jepoznavao.

Vi ste, Tanguy, ro|eni u Versail-lesu 1974. gdje sada ìvite i radite.[to ste studirali i {to ste po zani-manju? Od kada ste u kontaktu sEuharistijskim pokretom? [to vasje potaknulo da se u njemuangaìrate? [to vam je dao MEP?

Tanguy Cambier: Studiraosam i zavr{io pravo i sada vr{imslu`ba socijalnog rad-nika za mlade`, za nji-hovo profesionalno isocijalno uklju~enje udru{tvo. ^lan sam Eu-haristijskog pokretaod svoje 14. godine, tj.od 1988. Kroz tri godi-ne vr{io sam i slu`buvoditelja mla|ih ~la-nova pokreta. [to mije dao MEP? Supru-gu! Tu smo se upozna-li i vjen~ali prije dvijegodine. Naravno, ni-sam samo to dobio odpokreta. MEP me jeizgradio, dao mi jeravnoteù u ìvotu,dao mi je sklad, do-sljednost izme|u vjerei svakida{njeg ìvota.Dao mi je sredstva da mogu ìv-jeti svoju vjeru u svakida{njici.Time {to sam ~lan MEP-a nisamse osje}ao da sam ne{to drugo,ili da bi me to odijelilo od mojihvr{njaka, potpuno se osje}am~lan svoje generacije. Nau~iosam u MEP-u ~initi pravilne iz-bore i opredjeljenja za ìvot. Po-sebno sam nau~io da se kao vjer-nik angaìram u dru{tvu i apo-stolatu. MEP je odgojni pokretza mlade` u Crkvi, povezuje vje-ru i ìvot. Mladi ~ovjek izlazi izMEP-a imaju}i identitet izme|uonoga {to vjeruje i {to ìvi. Ste-kao sam u MEP-u mnoge prija-telje. To je jedan pokret kojipromi~e radost, koji nagla{avablagdansku, slavljeni~ku dimen-

ziju euharistije koja se proteèdalje kroz ìvot. MEP mi je po-mogao da sam u~inio pravoobra}enje; dobio sam u dje-tinjstvu katoli~ki odgoj ali samtek za vrijeme jednog ljetnog ta-borovanja odlu~io u potpunostiprihvatiti kr{}ansku vjeru. Sveangaìranosti koje sada imamkao vjernik laik imaju svoj izvoru MEP-u. Osim u MEP-u, i zah-

valjuju}i upravo njemu djelujemtako|er i u pokretu "Pomo} usvakoj nevolji" koji se brine zaosobe na rubu dru{tva.

I Vama, Severine, jedno osobnopitanje: va{a profesija, kada ste seupoznali sa MEP-om i {to vam jedao taj pokret?

Severine Cambier: Pro{le go-dine zavr{ila sam studij {panjol-skog jezika i sada ga predajem ujednom liceju u Versaillesu gdjestanujem i gdje sam i ro|ena1974. Postala sam ~lan Euhari-stijskog pokreta s 11 godina. Sa19 godina postala sam voditelji-ca MEP-a za mlade uzrasta od13 do 15 godina. Ovo mi je sadave} drugo me|unarodno tabo-rovanje u kojem sudjelujem kao

voditeljica. [to mi je MEP dao?Mnogo sam u njemu primila zasvoj ìvot. Bila sam u djetinjstvuveoma pla{ljiva i kompleksiranakako u obitelji tako i u {koli.MEP mi je pomogao rasti, otvo-riti se, nadi}i moje strahove.Otkrila sam da i ja imam talente.Posebno me se dojmila pedago-gija pogleda i obra}anje pozor-nosti na druge te uo~avanje raz-

lika me|u ljudima {tou~imo unutar pokreta.Tako sam nau~ila gleda-ti drugoga pogledomKristovim. MEP mi jenadalje omogu}io osob-no iskustvo s Gospodi-nom. Otkrila sam damogu Bogu re}i Ti. Tuje i otkri}e euharistijskedimenzije; otkrila samda mi je euharistija sva-kodnevna hrana te damogu od svoga cijelogaìvota u~initi euharisti-ju. Posebno bih naglasi-la ~injenicu da me jeMEP nau~io angaìratise. Tu smo svi u jednojzajednici gdje smo ve-seli, radosni, ali istotako imamo svoje mje-

sto u ùpi. Veoma je va`no bitidio mjesne Crkve. Moj suprug ija puno smo primili u MEP-u isada èlimo ono {to smo primilidati dalje drugima, mladima.Stoga smo se i odazvali na{ojcentrali u Parizu da sudjelujemou organiziranju i vo|enju ovogame|unarodnog taborovanja uHrvatskoj.

Kako se taborovanje odvilo, u~emu se sastojao program po ko-jem se radilo?

Severine Cambier: Sva tabo-rovanja imaju to~no razra|enupedago{ku shemu koja je dozre-la tijekom mnogih godina prak-se i odràvanja takvih taboro-vanja unutar MEP-a u Francu-skoj. Postoje zajedni~ki elemen-

Francuski mladi bra~ni par Severine i Tanguy Cambier,glavni voditelji Me|unarodnog taborovanja MEPa na

Sljemenu u srpnju 1999.g.


Biskup Vlado Ko{i} o Merzu

ti, a ima dodatnih specifi~nihelemenata i naglasaka koji se uraznim taborovanjima provode:npr. negdje su posebno na-gla{eni dramski sadràji, drug-dje sport, potom planinarstvo,biciklizam ili me|unarodna di-menzija kao u ova dva koja sudosada organizirana. Osnovnielementi pedago{kog programakoji su zajedni~ki na svim tabo-rovanjima MEP-a sastoje se usljede}em: prvotna aktivnost skojom zapo~inje svaki dan, {toje ujedno i temelj duhovnostiMEP-a, bila je molitva dnevnogprikazanja koju smo obavljalisvakoga jutra redovito vani uprirodi. Odmah po dolasku mla-di su bili podijeljeni u skupine -ekipe od po {est ~lanova u koji-

ma su ostali sve do kraja. U eki-pi-skupini odvija se temeljna ak-tivnost pokreta. Svaka ekipa jeimala odre|ena zaduènja kojasu se svakodnevno naizmje-ni~no obavljala: jedni su poma-gali u kuhinji i blagovaoni, drugiu ~i{}enju ku}e, tre}i su pripre-mali molitvu prikazanja i ve~er-nju molitvu, posebne skupinepripremale su svakodnevnu eu-haristiju, zatim igre, rekreativneve~eri itd. Kroz te zajedni~keaktivnosti i poslove mladi su semogli jo{ bolje upoznati izbliìti. Vrijeme je bilo u potpu-nosti ispunjeno korisnimsadràjima. Osim rada u ekipi,te osobne molitve i meditacije uprirodi, bilo je mno{tvo zajed-ni~kih aktivnosti: igre, sportska

natjecanja, {etnje po divnoj slje-menskoj prirodi. Posjetili smoZagreb, hodo~astili smo u Mari-ju Bistiricu, te Kardinalu Ste-pincu u Kra{i}, a posjetili smo iPlitvice. Nau~ilo se puno novihpjesama. Bila su odràna pri-godna predavanja, forumi za di-skusiju, dru{tvene igre itd. Nezaboravimo spomenuti veomava`no pedago{ko sredstvo "car-net personel" osobna bilje`nicau koju su mladi zapisivali svojedojmove, refleksije i sve ono li-jepo {to doìve, ~ime ih se u~irazmi{ljati, zamje}ivati Bo`juprisutnost u njihovu ìvotu, usebi i oko sebe.

Razgovor vodila:prof. Elizabeta Ani}

Propovijed na Dan Ivana Merza 10. V. 1999.

(Nastavak sa stranice 14)

Nadalje, kako je ~ovje~anstvo danas “pogo|enoi uzdrmano konfliktno{}u” u kojoj ipak ne nestajeèlja za mirom te “na tom putu susre}emo tolikevjernike laike velikodu{no zaposlene na dru{tvenomi politi~kom polju, u najrazli~itijim kako institucio-nalnim tako dobrovoljnim oblicima i u slu`bi prezre-nih” (CL 6).

U tom smislu vjernici laici svojim zalaganjemmogu i du`ni su proèti svijet u kojem ìveevan|eoskim vrijednostima. Dru{tvo i svijet u ko-jem ìve veliko je polje rada. Ono je taj vinogradGospodnji, u koji je pozvan svaki vjernik.

Sudjelovanje u trostrukojKristovoj slu`bi

Kako vidimo to je veoma {iroko polje rada, toli-ko da ga nije mogu}e u kratko nabrojiti. Ipak, jed-nu osobitost anga`mana vjernika laika nijemogu}e izostaviti. To je shva}anje da svi koji smokr{teni - bez obzira na slu`be - imamo jednako do-stojanstvo sinova i k}eri Bo`jih, te da smo upravopo svom pritjelovljenju Kristu dionici njegove tro-struke slu`be, naime, sve}eni~ke, proro~ke i kra-ljevske.

Sve}eni~ka slu`ba je u tome da Bogu posve}ujusav svijet. Koncil u~i: “Sva njihova djela, molitve iapostolski pothvati, bra~ni i obiteljski ìvot, svag-danji rad, odmor duha i tijela, ako se ìve u Duhu,dapa~e i tegobe ìvota, ako se strpljivo podnose, po-staju duhovne `rtve ugodne Bogu po Isusu Kristu.”(LG 34)

Proro~ka slu`ba laika je u prihva}anju i nav-je{}ivanju Evan|elja rije~ju i djelom “ne oklijeva-ju}i u odlu~nom prokazivanju zla” - veli Papa. Laicisu “du`ni sve u~initi da u njihovu svagdanjem, obi-teljskom i dru{tvenom ìvotu zasja novost i snagaEvan|elja, a ujedno da u proturje~jima sada{njegvremena, strpljivo i hrabro 'i kroz oblike svjetovnogìvota' pokaù svoju nadu u slavu” (CL 14).

Napokon, kraljevska slu`ba je u njihovoj duhov-noj borbi da pobijede kraljevstvo grijeha, te “u da-rivanju sebe kako bi u ljubavi i pravdi sluìli samomeIsusu koji je nazo~an u svoj svojoj bra}i, naro~ito umalenima” (CL 14).

Katoli~ki intelektualac u CrkviS ovim sudjelovanjem laika u trostrukoj Kristo-

voj slu`bi povezano je i gledanje na mjesto intelek-tualca u Crkvi. Posebno je va`no uo~iti zahtjev zaproro~kom slu`bom s kojom je nekako osobito nu-


Biskup Vlado Ko{i} o Merzu

tarnje povezana slu`ba intelektualca. Intelektual-ci su u {irem smislu svi ljudi budu}i da se sluè, itrebaju se sluìti svojim intelektom. ôvjek je nai-me, u svim djelatnostima koje vr{i ne tek puki rad-nik, ve} onaj koji svoj rad obavlja unose}i sebi vla-stito humaniziranje rada, budu}i da “se radomostvaruje kao ~ovjek” (Lab. exerc. 9). Ipak, u uèmsmislu rije~i, intelektualci su oni ljudi koji svojimumnim radom sluè zajednici. To su prvenstvenoznanstvenici, profesori, u~itelji i radnici u prosvje-ti. Dr. Ivan Merz bio je profesor i odgojitelj.Prou~avao je osobito francuskuknjièvnost, ali je uz znanstveni ipredavala~ki rad svojim u~enicimapokazivao i prave ìvotne vrijedno-sti. U tom smislu on je znao spajatisvoje djelovanje s pravim pro-ro~kim pozivom.

Proro~ki poziv u BiblijiProro~ki je poziv poziv ~ovjeka

koji neprestano stoji pred Bogom,slu{a Bo`je rije~i i ljudima prenosiBo`ji govor. Sjetimo se starozavjet-nih proroka Ilije, Jeremije, Izaije,Danijela, Ezekijela, Ho{ee, Amosai drugih. I Isusa su nazivali proro-kom jer su njegovi slu{atelji osjetilida ih njegova rije~i doti~e u samojsrì i da im po njemu govori samBog: “Prorok velik usta me|unama!” (Lk 7,16), govorili su. I samje Isus za sebe govorio da je prorok:“Nije prorok bez ~asti doli u svomdomu i u svome zavi~aju!” (Mk 6,4) ili “Ne prili~i daprorok pogine izvan Jeruzalema” (Lk 13,33).

I njegovi u~enici su pozvani na proro{tvo, kakopoziva sv. Pavao: “proro{tva ne prezirite” (1 Sol5,20). Dapa~e, sv. Pavao poziva da je prorokovanjevaàn dar u Crkvi: “Ako svi prorokuju, a u|e kojinevjernik ili neupu}en, sve ga prekorava, sve gaosu|uje. Tajne se njegova srca o~ituju, te }e pastini~ice i pokloniti se Bogu priznaju}i: Zaista, Bog je uvama... Zato, bra}o moja, teìte prorokovati!” (1Kor 14,24-25.39).

Proro~ko zada}a vjernikaintelektualaca

Mnogi s pravom isti~u kako je proro~ka slu`ba uCrkvi danas povezana sa sluènjem teologa. No, iovdje treba re}i kako teolozi - tj. pohrva}eno “bo-goslovi” - nisu samo profesori teologije, nego na-prosto svi vjernici koji o Bogu slove, tj. govore. Pi-tanje je kako svi mi govorimo o Bogu, a time i o

kakvom to mi Bogu govorimo. Je li Bog o kojemsvjedo~e kr{}ani danas posve identi~an s Bogomkojeg je objavio Isus Krist? U tom smislu “pro-ro~ka” rije~ zna~i isto {to i “kriti~ka” rije~. Kriti~kafunkcija teologije je potreba da se u ìvot vjere vra-ti misao. Nije sve samo u funkcionalnosti. Potreb-no je dublje promi{ljanje. Kardinal Ratzinger jed-nom je rekao: “Ako je nakon Koncila bio u Crkvijedan odmak od razuma, danas se uo~ilo da ratione moè biti toliko potisnut.” Mnogi su pokreti uCrkvi i u dru{tvu, ako ne iracionalni, a ono aracio-

nalni. Kr{}anin je pozvan da une-se misao u svoje kr{}ansko djelo-vanje i ìvljenje, i da utje~e da i udru{tvu i u svijetu misaonost budeprisutnija. U tom smislu je znako-vit ve} spomenut poziv pape Iva-na Pavla II. da danas vjernici tre-baju navije{tati Evan|elje “ne ok-lijevaju}i u odlu~nom prokaziva-nju zla” (CL 14).

Ukazivati na nepravde, na zlou-porabe u dru{tvu, na ugnjetavanjeradnika, umirovljenika i uop}e si-romaha - proro~ka je zada}a vjer-nika laika, i osobito intelektualca.

Sve ljudsko treba na}iodjeka u srcima vjernika

Nije mogu}e ìvjeti svoju vjeruizolirano od svijeta i ne davati“svjedo~anstvo nade koja je unama” (1 Pt 3,15). Danas je

kr{}anin suo~en s ~injenicom da svoju vjeru treba -kako re~e Walter Kasper - u~initi komunikabil-nom, tj. da moè i sebi i drugima odgovoriti na te-meljne prigovore i pitanja u vezi s vlastitom vje-rom. Vjera nije ìvot dalek od ljudi i njihovih pro-blema, ve} upravo angaìran ìvot u pomaganjurje{avanja tih goru}ih pitanja - kako u~i i Sabor:“Radost i nada, àlost i tjeskoba ljudi na{eg vreme-na, osobito siroma{nih i svih koji trpe jesu radost inada, àlost i tjeskoba tako|er Kristovih u~enika, tenema ni~ega uistinu ljudskoga a da ne bi na{lo odje-ka u njihovu srcu.” (GS 1). I Papa u tom smislu veli:“Stoga je neophodno gledati u lice ovome na{em svi-jetu, njegovim vrednotama i problemima, njegovimnemirima i nadama, njegovim pobjedama i porazi-ma: svijetu kojega gospodarska, dru{tvena, politi~kai kulturna stanja predstavljaju teè probleme od onihkoje je u pastoralnoj konstituciji Gaudium et spesopisao Koncil. I op}enito govore}i, to je taj vinograd,to je polje u koje su vjernici laici pozvani ìvjeti svojeposlanje.” (CL 3)

Biskup Vlado Ko{i} propovijedana Dan Ivana Merza u Bazilici

Srca Isusova u Zagrebu


Suvremenici o Merzu

Sluga Bo`ji dr. Ivan Merz rekao je sljede}e: “Svaljudska djelatnost mora biti radi ljubavi, radi aposto-lata, radi toga da se {iri Kraljevstvo Bo`je me|u ljudi-ma...” On se sna`no uklju~io upravo u to nastoja-nje. Za njega je {irenje Kraljevstva Bo`jega tajapostolat, ta ljubav koju treba svjedo~iti. On je touspio i kao intelektualac u svom vremenu koje nijebilo bez izazova, te{ko}a i ku{nji. Ho}emo li mi touspjeti u na{em vremenu, koje opet nosi sa sobomnove, ne manje, te{ko}e i izazove, ovisi o nama.

Molimo danas da Gospodin {to prije svoga sluguIvana uzvisi na oltar kao na{eg novog hrvatskogblaènika, da bi on jo{ jasnije mogao sjati tolikim

laicima, osobito mladima i intelektualcima. Moli-mo da i nama svijetli lik dr. Ivana Merza nadahnehrabro zalaganje za ostvarenje kr{}anskih ideala ukonkretnom i svagdanjem ìvotu. Molimo da pro-ro~ki dar, koji zajedno sa sve}eni~kim i kraljev-skim, imamo po kr{tenju pritjelovljeni na Krista,proroka, sve}enika i kralja, razvijamo i {tosna`nije koristimo danas kad je - mo`da vi{e negoikada - potrebno da vjernici budu kadri obrazloìtisvoju vjeru i njome nadahnuti pro`mu dru{tvo idomovinu evan|eoskim vrijednostima. Amen.

+ Vlado Ko{i}, pom. biskup zagreba~ki

@ivot po uzoru na Ivana Merza

Prof. PETAR [IMUNI]1910. – 1988.

Dobitnik crkvenog odlikovanjaPro Ecclesia et Pontifice

Prof. Petar [imuni}, bio je suvremenik Ivana Merza, ali injegov duhovni sljedbenik. U svojem ìvotu dosljedno je ostva-rivao njegovu duhovnu ba{tinu, kako je to lijepo izrekao u svo-me govoru prigodom 15. obljetnice Ivanove smrti. Nastavio jebiti vjeran Merzovim idejama i onda kad je kao dosljednikr{}anin za svoju vjeru morao trpjeti i bio zbog nje proganjan,kao {to }emo vidjeti u ovom kratkom prikazu njegove biografije.

Prof. Petar [imuni} rodio se u Zemunu 2. srpnja1910. godine u nekada{njoj Austrougarskoj mo-narhiji. Za vrijeme prvog svjetskog rata obitelj seliu Zagreb. 1929.g. maturira u Zagrebu i iste godineupisuje se na Filozofski fakultet u Zagrebu. Diplo-mirao je 1937.g. op}u i nacionalnu povijest.Oènio se s u~iteljicom Nedom ro|. Kabalin. Ubraku su imali 9 djece. Kao profesor slu`buje uVara`dinu, Somboru, Zagrebu, Rijeci, Opatiji.Aktivno sudjeluje u radu katoli~kih organizacija.Za vrijeme drugog svjetskog rata vr{i slu`bu pot-predsjednik VKB-a u Zagrebu. U periodu od 1937do 1945. intenzivno se bavio stru~nim znanstve-nim radom, te je objavio vi{e radova iz nacionalnepovijesti Hrvata. Prvi je objavio "Na~ertanije” -tajni spis srpske nacionalne i vanjske politike IlijeGara{anina, vaàn dokument o velikosrpskim pla-novima osvajanja susjednih zemalja.

1948.g. obitelj je prisiljena odseliti iz Zagreba uOpatiju. 1953.g. godine, u to vrijeme otac 7 djece,otpu{ten je iz slu`be u Opatiji zbog, kako je tadanavedeno, "svog javnog prakticiranja katoli~kevjere i negativnog utjecaja na odgoj omladine."Nastavlja me|utim predavati na sjemeni{noj i ka-snije Klasi~noj gimnaziji u Rijeci, a od 1955.g. pre-daje crkvenu povijest na Visokoj teolo{koj {koli uPazinu. U periodu od 1955.g. do 1961 g. pripremaizdavanje kompleta knjiga “Ilustrirana povijestHrvata”. Me|utim Udba mu provaljuje u stan,oduzima rukopis, zatvara ga i kroz tri tjedna uistra`nom postupku izvrgnut je raznim torturama.Fizi~ki i psihi~ki slomljen pu{ten je iz zatvora i istegodine u 51. godini ìvota prisiljen je oti}i u miro-vinu. Nastavlja ipak dalje raditi honorarno u raz-nim ustanovama. 1975.g. zajedno sa svojom supru-gom primio je od Pape Pavla VI. visoko crkvenoodlikovanje "Pro Ecclesia et Pontifice".

Suvremenici o Merzu


Prof. Petar [imuni} bio je zauzeti prosvjetni rad-nik i ~ovjek dubokih kr{}anskih osvjedo~enja. Za-rana je prihvatio u tadanjim okvirima Crkvezaloèniji oblik kr{}anskog svjedo~enja u svijetu,ozna~en Kristovim krièm, a izraèn u geslu“@rtva – Euharistija – Apostolat” {to ga je hrvat-skoj mladeì dao Ivan Merz. Uklju~io se u kato-li~ki pokret, ulaù}i u nj svoje najbolje godine isposobnosti. Izgra|ivao je u sebi dobrog ~ovjeka,prakti~nog kr{}anina i dosljednog Kristovog svje-doka koji se nikad nije poga|ao sa svojim uvjere-njima i na~elima.

Bio je zaljubljenik znanja, pisane rije~i i knjige.Kada nije i{lo druk~ije, a za vrijeme komunizma jebilo takvih dana, vjersku bi knjigu, vrijednu i rijet-ku, prepisivao pisa}im strojem ili se brinuo za nje-no izdavanje ciklostilom. Visoko je cijenio i sma-trao potrebnim, i prije Koncila, da i laici stje~u teo-lo{ku kulturu. Imao je zbog toga stalnih problemas komunisti~kim vlastima. Svakodnevno je molioâsoslov. Imao je istan~an osje}aj za Crkvu. Sasvim àrom i marom pratio je zbivanja {to ih Duhpokre}e u Crkvi.

U svome posljednjem pisanom dokumentu od8.3.1988., u pismu svojem {ogoru Mladenu Kabali-nu u Ameriku, napisanom samo nekoliko dana

pred smrt, prof. [imuni} nam je ostavio svoj "ìvot-ni credo", divno svjedo~anstvo i svoje vjere i svogaizgra|enog kr{}anskog karaktera. Iz toga pismadonosimo nekoliko najva`nijih izvadaka.

“Meni su svi ljudi stvorenja Bo`ja, djeca Bo`ja,za svakoga od njih je Isus Krist umro na sramot-nom drvu krià. Ja, kao u~enik Isusa Krista, tre-bam ljubiti neprijatelje svoje ( pa i svoga naroda ),sve one koji su me mrzili i progonili, a mo`da me isada mrze i progone. Ja ih sve volim, za sve, za svese njih svaki dan Bogu molim. To od nas traìKrist, i ja to rado izvr{ujem. Eto mogu sada potkrajsvoga ìvota re}i iskreno i otvoreno, da sve ljudebez razlike rase, klase, nacije, vjere, ljubim i svima,koji su mi zlo u~inili od sveg srca pra{tam. Nadamse da }u s tom ljubavlju prema ~ovjeku i u grob le}i.Ali samo jednom imam tu sveop}u ljubav zahvaliti:Mojem Spasitelju i Gospodinu Isusu Kristu. S nji-me mogu sve, bez Njega sam nula. To ne govorimda govorim, to govorim iz ìvotnog iskustva. Jaznam {to sam bio bez Krista, znam {to sam s Kri-stom... To je moja ispovijest, koju potvr|uje ìvot-no iskustvo.”

Prof. Petar [imuni} umro je 20. oùjka 1988. g. uOpatiji a pokopan je na Mirogoju u Zagrebu.

Marijan [imuni}

Podsjetio si nas na velikog Bogaskrivenog u maloj hostiji!

1943. godine sve~ano je bila proslavljena 15. obljetnica smrti IvanaMerza. Tom je prigodom prvi puta u javnosti iznesena ideja za pokretanjepostupka njegovog progla{enje blaènim. Koliko je Merz duboko djelo-vao na du{e svojih suvremenika, posebno mladih i mnogo godina nakonsvoje smrti, vidljivo je iz govora prof. Petra [imuni}a, {to ga je odrào kodgroba Ivana Merza na Mirogoju 10. V. 1943.g. prigodom komemoracijete obljetnice.

Dragi brate Ivane,

Do{li smo iz grada ìvih u grad mrtvih, u ovajmirni gaj, gdje ve} 15 godina po~ivaju Tvoji zemniostaci. Do{li smo, ne da pla~emo i jadikujemo nadkostima Tvojim. Ne ! Daleko je od nas i sama po-misao na to. Vjeruju}i u ìvot vje~ni, znademo daTvoja dobra du{a uìva vje~nu slavu u krilu BogaTrojedinoga.

Do{li smo ovamo da u sjeni Tvojeg grobnog spo-menika, daleko od gradske vreve i buke, provede-

mo desetak minuta u duhu sjedinjeni s tobom. Sa-kupili smo se ovdje da ti se zahvalimo na svemu {tosi nam, milo{}u Bo`jom, dao.

Hvala Ti, dragi brate Ivane, na svim `rtvama ipatnjama, koje si u svojem radu i pregaranju, uzdravlju i bolesti pridonosio na slavu Bo`ju i narazvitak i napredak na{e orlovsko - kriàrske orga-nizacije. Pokazao si nam vlastitim primjerom kakoje `rtva za ideale najljep{i i najuzvi{eniji dar {to gamoè slaba{an ~ovjek prikazati Svemogu}em


Suvremenici o Merzu

Bogu. Tvoj je ìvot bio realizacija onih Kristovihrije~i : “Tko ho}e da bude moj u~enik neka uzmekri` svoj svagdanji i neka slijedi mene”. Hvala Ti !

Hvala Ti, dragi brate, {to si nas upozorio i nasredstvo koje }e nam pomo}i da uzmognemokora~ati putem krià i `rtve. U svojim govorima ipredavanjima, a osobito svojim ìvotom, podsjetiosi nas na velikog Boga sakrivenog u maloj bijelojhostiji, na Euharistiju Spasitelja, koji je bio sre-di{te Tvojeg duhovnog ìvota, sva radost i veselje,sva nada Tvoja. Hvala Ti !

Hvala Ti {to si nas podsjetio da svrha na{egaìvota nije samo vlastito spasenje i usavr{enje,nego i rad na spasenju i posve}enju na{ih bli`njih.U svoj vrhunaravnoj dubini shvatio si poziv Crkve,poziv zamjenika Kristova na zemlji, koji nas zovuda i mi laici budemo apostoli, {iritelji boànskognauka Kristovog. Katoli~ka Akcija bila je mezim~eTvoje. Svojim si nam primjerom pokazao preduv-jet uspje{nog apostolata – svetost ìvota. Ispunio sièlju i zahtjev Krista Gospodina : “ Neka svijetliva{a svjetlost …" Hvala Ti !

Sakupili smo se ovdje ne samo da Ti se na svemuzahvalimo, nego da Ti obnovimo i na{e obe}anje.

Obe}ajemo Ti da }emo svim silama nastojati dase {to intimnije veèmo s euharistijskim Spasite-

ljem, sje}aju}i se njegovih rije~i : “ Ako ne budetejeli …“. Vjerujemo, znamo i priznajemo da je eu-haristijski Spasitelj hrana ìvota i zalog na{ebudu}e slave na nebu.

Obe}ajemo Ti da }emo biti apostoli i {iritelji nau-ka Kristova u na{em milom hrvatskom narodu.Apostoli rije~i i djela! Za taj apostolat spremni smose podvr}i i preziru ljudskom, a ako bi ustrebalo isvim progonima, patnjama i mukama drè}i serije~i Kristovih: “Blago vam kad vas progone …“

Na rastanku s grobom Tvojim jo{ ne{to Te moli-mo. Zagovaraj nas kod Gospodina, moli ga danam dade snage kako bi ovo svoje obe}anje iizvr{ili, da to ne ostanu samo lijepe rije~i, nego iplodonosna djela.

Neka nam Gospodin dade te milosti da i mi uz-mognemo na koncu svoga ìvota izre}i one dubo-ke rije~i koje su bile sadràj Tvojeg ìvota, a sadaposlije smrti rese Tvoj grobni spomenik : " Meni jeìvot bio Krist, a smrt dobitak. “ Moli Gospodinada se jednom sastanemo tamo gore gdje nema nimr`nje, ni rata, gdje nema ni boli, ni suza, ni patnja.

Da do|emo tamo gore gdje vlada vje~no veseljei radost, vje~na ljubav i mir! Jo{ jednom hvala Ti imoli Boga za nas ! prof. Petar [imuni}

Iz Postulature

Od 11. do 14. studenog 1998. g. postulator kauzeo. Boìdar Nagy, zajedno s ing. Darkom Proke{omiz Osijeka pohodio je u Poljskoj g. Jozefa Staszko-wiana slu`benog suradnika Postulature. G. J. Sta-szkowian ve} je poznat na{im ~itateljima po svojimmnogim tekstovima i pjesmama o Ivanu Merzukojega {tuje jo{ od svoje mladosti. Ve} godinamaradi na promicanju poznavanja i {tovanja slugeBo`jega Ivana Merza u Poljskoj. Preveo je napoljski brojne Merzove tekstove kao i ono {to je onjemu napisano, a ve} sedmu godinu izdaje neko-liko puta godi{nje ~asopis na poljskom jeziku podnaslovom "Vitez Bijeloga Krià Ivan Merz". Postu-latura je g. Staszkowianu poklonila kompjutor iostala potrebna sredstva za njegov daljnji rad nakauzi sluge Bo`jega. Postulator je zajedno s g. Jo-zefom pohodio mjesnoga biskupa msgr. TadeuszaRybaka koji je pokazao posebno zanimanje za slu-gu Bo`jega Ivana Merza.

Postulatura zahvaljuje g. Jozefu Staszkowianuna njegovom zauzetom radu oko promicanja poz-navanja i {tovanja Ivana Merza u Poljskoj, a vjeru-jemo da }e mu Ivan iz neba sav njegov trud obilno

nagraditi. Tako|er Postulatura zahvaljuje ing.Darku Proke{u koji je velikodu{no stavio na ra-spolaganje svoj automobil i pratio je postulatorana ovom putovanju.

Na slici: Gosp. Jozef Staszkowian sa suprugomHelenom u svome domu u Gromadki prigodom posjeta

postulatora u studenom 1998.

Nova knjiga


Prikaz nove knjige Ivana Merza

"Plamen za visinama"Najljep{e misli Ivana Merza

Izdava~: Filozofsko teolo{ki institut Dru`be Isusovei Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza, Zagreb, 1999., 128 str.

Kao student u Be~u Ivan Merz je zapisao u svojdnevnik ove rije~i: "U meni je plamen za beskrajnimvisinama, àr za nepomu}enim grljenjem Sina i Oca iDuha…" (12.V.1920.) Nekoliko rije~i iz ovog njego-va zapisa, tj. "plamen za visinama", u~inile su senajprikladnije kao naziv ove zbirke njegovih oda-branih misli. U ovim rije~ima vidljiva je nazo~nostmilosti Bo`je u njegovoj du{i koja je Ivana pri-vla~ila i vodila prema boànskim visinama; ali, tu jei njegov odgovor i suradnja s Duhom Bo`jim koji gaje nadahnjivao. Kako se odvijao taj Ivanov ze-maljski uspon prema vrhuncima kr{}anskesavr{enosti o tome nam govore upravo ove njegovomisli.

Priru~nik duhovnog ìvotaKroz ove odabrane misli moèmo duboko zaviri-

ti u du{u Ivana Merza i njegovo doìvljavanje iproìvljavanje katoli~ke vjere i njezinih istina.Nje-govu suradnju s milo{}u potvr|uje njegovo zauzetoizgra|ivanje i sticanje kr{}anskih vrlina, o ~emunam posebno svjedo~e njegova "pravila ìvota", kaoi odluke za usavr{avanje kr{}anskog ìvota koje je~inio pod duhovnim vje`bama.

Njegove su misli posluìle za izgradnju kr{}an-skih stavova mnogih mladi}a i djevojaka koji su sli-jedili njegov primjer. Pomogle su i pomaù nadaljeonima, koji poput Ivana osje}aju da ih Bo`ja milostpoziva na dublji, savr{eniji kr{}anski ìvot, naostvarivanje ideala kr{}anske svetosti. Dr. B. K. izZagreba, izjavila je kako joj je samo jedna Ivanovare~enica - "i}i u neugodne situacije" - veoma mnogopomogla u ìvotu. (Merz ju je napisao u Parizu kaojednu od svojih odluka u "ìvotnom pravilu").

Merzov uspon prema kr{}anskojsavr{enosti

Ivanovi su tekstovi u svakom poglavlju poredaniuglavnom kronolo{ki, onako kako su vremenskinastajali; napose se to odnosi na tekstove iz dnevni-ka. U duhovnom razvoju Ivana Merza postoji stup-njevitost i uspon. Prve godine mladena{tva ~esto suispunjene nejasno}ama, lutanjem i traènjem navjerskom i moralnom podru~ju. Sve je to na{lo od-jeka u njegovom dnevniku, {to ga ~ini veoma bli-skim svakome, napose mladom ~ovjeku koji poputnjega traì odgovore na ìvotna pitanja. Merz sepostupno uzdizao prema kr{}anskoj svetosti, ali to

nije i{lo bez borbe, odricanja, uo~avanja svojih sla-bosti i otpora ljudske naravi; sve to on iskreno priz-naje na stranicama svoga dnevnika.

Kardinal F. Kuhari}:"Ivan Merz nam ima puno toga re}i!"

Prigodom pedesete obljetnice smrti slugeBo`jega Ivana Merza 1978.g. koja je sve~ano obi-ljeèna u Zagrebu kardinal Franjo Kuhari} odràoje dva govora u kojima je me|u ostalim rekao:"Otkrivanje Mer~eve du{e jest ulazak u jedan spletdivnih planina; pozvao bih da bude {to vi{e planina-ra duha koji }e teìti prema tom vrhuncu. IvanMerz blje{ti u tom nizu velikih, vjernih sinova ik}eri na{e Crkve u hrvatskom narodu kao jedanblje{tavi vrhunac. Ivan Merz ima mnogo toga re}idanas na{im mladima, na{im sjemeni{tarcima,na{im bogoslovima, na{im redovnicima i redovni-cama, nama sve}enicima i biskupima. Zaista, ovajna{ dragi Orao bio je apostol vrlo kratko vrijeme,samo {est godina, a unio je mnogo, u~inio je mno-go, zapalio je mnoge, jer je sam gorio ljubavljuDuha Svetoga koja se u njemu razgorila u otvore-nost du{e da prihvati Isusa za Kralja svoga srca iìvota i da u|e u Njegovo Kraljevstvo." (Govor naproslavi 50. obljetnice smrti Ivana Merza u Zagrebu,24. i 25. XI. 1978.)

Napisano u blistavom okrilju MilostiJedan od Ivanovih suvremenika i {tovatelja, Ton

Smerdel, svoj susret s Merzom preko njegovih mislii tekstova ovako je izrazio: "Iz svakog rada koji je onnapisao osjetio sam snagu, jer je on mo`da bio jedi-ni me|u nama koji je sve ono {to je napisao, napi-sao u svetom zanosu i blistavom okrilju neraz-ja{njene Milosti. To je bila njegova snaga, a i danasje. Zato je mogao djelovati na mlade` i ba{ njuu~initi onom koja }e braniti Boga".(In gloriosammemoriam, Nedjelja, 18.V.1930.)

Tek {to je knjiga izi{la iz tiska student Hrvoje[oli} iz Osijeka, koji ju je odmah pro~itao, izjavioje: "îtaju}i misli Ivana Merza osjetio sam sre}u iveliko ushi}enje, jer je Ivan uistinu nadahnut Du-hom Svetim i svojom literalnom sposobno{}u uspioje izraziti najintimnije detalje svoga ìvota i svojedu{e u svega nekoliko rije~i, koje uistinu ne mogunikoga ostaviti ravnodu{nima."

Tisak o Ivanu Merzu

Ivan Merz na InternetuOd pro{le godine Ivan Merz ima svoju web stranicu na Internetu. U raznim podstranicama

nalazi se sve najva`nije o Ivanu Merzu. Adresa je: www.ffdi.hr/ivan-merzE-mail postulature: [email protected]


Boìdar NAGY:IVAN MERZ - ISTAKNUTI LAIKU SVJEDOÊNJU EVAN\ELJA.Izd. Postulatura I. Merza, Zagreb. 1996. str. 56. -Kratka biografija Ivana Merza objavljena podnaslovom kako ga je Papa Ivan Pavao II. nazvaou Zagrebu prilikom svoga prvog pohodaHrvatskoj 1994. Prikladna za sve one koji èleimati kratak pregled Merzova ìvota.

Tisak o Ivanu Merzu u 1999. godini

Ivo Mari}: Ivan Merz - sljede}i hrvatski blaènik? Poticaj i putokaz za svakog vjernika. - Glas Slavonije,8. svibnja 1999. str. 38-39.

Boìdar Nagy: "Prikazao je Bogu svoj ìvot kao `rtvu za hrvatsku mlade`". Intervju. Razgovor s Postu-latorom za beatifikaciju Ivana Merza. Glas Koncila, br. 19, 9. svibnja 1999. str. 7

@ivko Kusti}: Hrvatska nije "Blut und Boden". (O Ivanu Merzu). Jutarnji list, 10.5.1999., str. 8.

Obljetnica smrti Sluge Bo`jega Ivana Merza. IKA, Domovinske vijesti, 20. 5. 1999. str. 2

T.: Merz je davao novo lice Crkvi. Glas Koncila br. 21, 23.V.1999.

Boìdar Nagy: Sluga Bo`ji Ivan Merz, budu}i hrvatski blaènik rodom iz Bosne. Na{a Ognji{ta, svibanj1999. str. 18

Boìdar Nagy: Ivan Merz. Svjetlo Rije~i, svibanj 1999.

Jozef Staszkowian: Dr. Ivan Merz 1896-1928. "Wiara katolicka jest moim powolaniem zyciowym". (Ka-toli~ka vjera je moje ìvotno zvanje.) ^lanak na poljskom jeziku objavljen u poljskom katoli~kom ~asopi-su: Niedziela Legnicka, 20 (298) 1999., str. VII.

Rycerz Krzyza Bialego. Informator o procesie beatyfikacyjnym slugi Bozego Jana Merza. - Vitez Bije-loga Krià. List Ivana Merza na poljskom jeziku. Izlazi u Gromadki, Legnica. U 1999. iza{la ~etiri broja: uvelja~i, svibnju, rujnu i prosincu. Urednik i izdava~: J. Staszkowian.

Izvanredni broj "Krià", glasila Kriàrske organizacije za 1999. godinu donosi {est predavanja o IvanuMerzu, koja su odràna na Okruglom stolu {to ga je VKB organizirao 9. svibnja 1998. u Zagrebu u povo-du 70. obljetnice smrti Ivana Merza. Predava~i su bili: .M.Kirigin, P.Kraljevi}, K.Cerovac, L.Znidar~i},H.[ugar, B.Nagy.

MILOSTI - USLI[ANJA - ZAHVALEZahvaljujem za primljenu milost za ozdravljenje

g. Z.L. koji je bio vrlo bolestan, nakon {to sam semolila Ivanu Merzu, da kod dragog Boga izmolimilost ozdravljenja. Tako|er sam molila za oz-dravljenje kad su bili bolesni [.O., M. [. i dobarprijatelj A.P. Tako|er sam primila razne druge mi-losti za koje sam molila. - Ana [., Zagreb

Zahvaljujem Slugi Bo`jemu Ivanu Merzu nausli{anoj molitiv i dalje mu preporu~ujem svojuobitelj u njegov zagovor. - An|a.

Hvala Ivanu Merzu za sve milosti i zagovor kodGospodina za moje unuke u {koli. Vodi ih i dalje.

Baka Z.Zahvaljujem Ivanu Merzu za pomo} u raznim

ìvotnim potrebama, a napose u rje{enju stambe-nog problema koji se rije{io nakon izmoljene de-vetnice upravo na njegov ro|endan 16. XII. 1998.

Dr. Ivo Solja~i}, ZagrebPi{em Vam kako bih posvjedo~ila o primljenoj

milosti po zagovoru Sluge Bo`jega Ivana Merza.Zahvaljujem mu na svim dosada{njim primljenimmilostima. Merz mi je pomagao i pomaè mi u stu-diju u kojem su mi se pojavili ve} ozbiljni problemitako da se sada sve okre}e na bolje. - B.M., Zagreb

Zahvaljujem Ivanu Merzu za pomo} u rje{enjustambenog problema. - Z. U., Zagreb

Nakon obavljenih nekoliko devetnica u ~ast Slu-ge Bo`jega Ivana Merza usli{io nam je na{u molit-vu i dobili smo stan nakon 33 godine podstanar-stva. Zahvaljujemo mu od srca za dobivenu milost.

Marija, Eva i Slavica, Zagreb

U jesen 1998. na savjet duhovnika kod tvojegagroba utjecao sam se tvome zagovoru kod Gospo-dina u velikoj potrebi mole}i za milost i blagoslov udobivanju stalnog namje{tenja. Hvala ti, Ivane, zazagovor tvoj kod Gospodina, jer sam namje{tenjedobio. @eljko B., Osijek

Javno zahvaljujem Ivanu Merzu za veliku milostza koju sam ga molila: moj se zet nakon pedesetgodina ispovijedio za Uskrs ove godine i sada re-dovito obavlja svoje vjerske du`nosti, moli krunicui kri`ni put. - Katica T., Vrpolje

Zahvala za pomo} u vrijeme rata

@ivim u Vojvodini. U braku sam i imam dvojedjece. O sluzi Bo`jemu Ivanu Merzu prvi put sam~ula tek ove godine u mjesecu oùjku, na jednoj sv.misi. Tom sam prigodom dobila sli~icu sa devetni-com Ivanu Merzu. Od toga dana u meni se pojavilaèlja da bolje upoznam Ivana Merza. Ubrzo nakontoga progla{eno je u na{oj zemlji ratno stanje.

Obuzeo me je strah da }e i na{a obitelj bitipogo|ena i da }e mi suprug morati u rat. Znalasam da }u jedino molitvom mo}i ne{to u~init. Tadasam se sjetila Ivana Merza. Uzela sam njegovu de-vetnicu ali je nisam molila samo devet dana negosam obe}ala Bogu da }u tu molitvu moliti svakuve~er dok se ne zavr{i rat i to sa molbom da moj su-prug ne ode u rat. Uz njega smo se osje}ali sigurni iza{ti}eni u tim te{kim danima bombardiranja.Dani su prolazili. Mnogi na{i poznanici i ro|acidobivali su pozive i odlazili u rat, a ja sam se molilai ~vrsto vjerovala. Obi~no sam na kraju molitve do-dala obe}anje Ivanu Merzu ukoliko primim milostda }u o tom obavijestiti Postulaturu i da jako èlimbiti svjedok primljene milosti po njegovu zagovoru{to sada i ~inim. Do{ao je kraj rata. Moga supruganisu zvali. Osjetila sam opet, po tko zna koji put,Bo`ju prisutnost u na{em ìvotu, da nas ljubi, danas voli i da je s na{e strane potrebna samo ~vrstavjera i pouzdanje s molitvom za njegovu pomo}.

B.P., Vojvodina

Merz pomogao u trudno}i;dje~ak dobio ime Ivan po Merzu

Krajem oùjka 1999. bila sam u osmom mjesecutrudno}e s na{im tre}im djetetom. Dobila sam in-fekciju i morala sam u bolnicu na lije~enje. Bilasam dosta prestra{ena za dijete, jer mi je prijetioprijevremeni poro|aj. U bolnici me posjetila naj-bolja prijateljica i donijela mi sli~icu Ivana Merza imolitvu na pole|ini. Po zagovoru Ivana Merzavrlo brzo sam iza{la zdrava iz bolnice a mojem dje-te{cu nije bilo ni{ta. Do samog poroda jo{ sam semolila Ivanu Merzu i rodila sam ìvog i zdravogde~ki}a kojeg smo i nazvali i krstili Ivanom. Jo{sam se par puta za moga Ivana i za neke druge pro-bleme utjecala Ivanu Merzu i na mene je njegovapomo} ostavila snaàn dojam. Ne znam kako bihto opisala, jer te{ko je rije~ima opisati onu dubinu ionu toplinu koja ~ovjeka pro`me kad se iz srcamoli. Volim Boga i na{u Majku Mariju, a posebnose molim i zavjetujem Majci Bo`joj od Kamenitihvrata u Zagrebu. Sada sam u Ivanu Merzu na{la jo{jednog prijatelja, koji mi je svojim primjerom i za-govorom vi{e puta pomogao.

Sretna majka iz Zagreba, K. M.

(Molimo ovu majku da nam javi svoju adresukako bismo njezinog maloga Ivana mogli upisati una{ popis "Ivana" koji su po na{em Ivanu Merzu do-bili ime.)

GOD.XXV. Br.1-2,(21), 1999. POSTULATUREGLASILO

ISSN 1330-6251



100. OBLJETNICA POSVETE SVIJETA SRCU ISUSOVU 1899.-1999.

IVAN MERZ

1896. - 1928.

Ivan Merz

ZA

PLAMEN

VISINAMA

Ova nova knjiga donosi

izbor najljep{ih misli

Ivana Merza

Izdava~: Filozofsko teolo{kiinstitut Dru`be Isusove i

Postulatura za beatifikacijuIvana Merza,

Zagreb, 1999., 128 str.dèpni formatcijena 20 kn

Narud`be: PostulaturaIvana Merza, 31000 Osijek,

A. Stepinca 27,tel./fax: 031.211.509

Kardinal Franjo Kuhari}

o Ivanu Merzu:

"Otkrivanje Mer~eve du{e jest

ulazak u jedan splet divnih

planina; pozvao bih da bude {to

vi{e planinara duha koji }e teìti

prema tim vrhuncima. Ivan Merz

blje{ti u tom nizu velikih, vjernih

sinova i k}eri na{e Crkve u

hrvatskom narodu kao jedan

blje{tavi vrhunac. "

Kao student u Be~u Ivan Merz je zapisao u svoj dnevnik ove rije~i:(

Nekoliko rije~i iz ovog njegova zapisa, tj. "plamen za visinama", u~inile su se naj-prikladnije kao naziv ove zbirke njegovih odabranih misli.

Kroz ove odabrane misli moèmo u}i u du{u Ivana Merza i njegovo doìvljavanje iproìvljavanje katoli~ke vjere i njezinih istina. U tim mislima vidljivo je djelovanje Bo`jemilosti koja ga od mladena~kih dana poti~e i vodi prema vrhuncima kr{}anske svetosti.Ali je isto tako uo~ljiv Ivanov odaziv Bo`joj milosti s kojom sura|uje nastoje}i okosticanja kr{}anske savr{enosti.

"U meni je plamen

za beskrajnim visinama, àr za nepomu}enim grljenjem Sina i Oca i Duha…" 12.V.1920.)

Svatko tko nastoji oko duhovnog ìvota u ovoj }e knjiìci Ivanovih misli na}i mnogo

poticaja za svoj put prema Bogu.

100. OBLJETNICA POSVETE SVIJETA SRCU ISUSOVU...

Documents

Transcript of 100. OBLJETNICA POSVETE SVIJETA SRCU ISUSOVU...