VISOKA KOLA ZA MENADMENT U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI

OSNOVE RAUNOVODSTVA1. UVOD I OSNOVNI KONCEPTI

Predava, mr.sc. Vesna Vuemilovi1

LITERATURA: 1. Anthony R., Reece J., "Raunovodstvo", RRIF, Zagreb, 2004. 2. Sanja Broz Tomac i dr. "Raunovodstvo, prirunik za vjebe", RIF, Zagreb, 2010. 3. Zakon o raunovodstvu, NN 109/2007. 4. Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja, NN 38/2008. 5. Biljeke sa predavanja2

TEMATSKE CJELINEUVOD I BILANCA IMOVINA, OBVEZE I KAPITAL BILANNE PROMIJENE I KONTA KNJIG. PROCES, KNJIGE I IZVJETAJI PODIJELA RAUNOVODSTVA RAUNOVODSTVENE I OSTALE FUNKCIJE PODUZEA OBRAUN PLAA KONTROLA I REVIZIJA RAUNOVODSTVO TROKOVA POSTROJENJA, OPREMA I AMORTIZACIJA INVENTURA I RAUNOVODSTVO POSLOVNOG REZULTATA UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO I RAUNOVODSTVO U UVIJETIMA INFLACIJE BUETIRANJE RAUNOVODSTVENA ETIKA FINANCIJE3

1. UVOD- i prije ovog kolegija susreli smo se sa brojnim raunovodstvenim informacijama - rauni na blagajni - bankovni izvaci - kreditne kartice - lanak u novinama o dobitku ili gubitku nekog trgovakog drutva sve ove informacije potjeu iz raunovodstvenih sustava "raunovodstvo je svud oko nas"4

DEFINICIJA RAUNOVODSTVAPostoji mnogo definicija raunovodstva. AICPA (Ameriki institut ovlatenih raunovoa) raunovodstvo definira ovako: javnih

Raunovodstvo je vjetina biljeenja, razvrstavanja, skraenog prikazivanja i interpretiranja u novanom obliku izraenih poslovnih dogaaja koji su barem djelomice financijske naravi, te interpretiranje iz toga proizalih rezultata.

5

Zadatak raunovodstva je pruanje kvalitetnih informacija raznim korisnicima i vlasnicima sredstava.

Raunovodstvo: - daje podatke - koji se pretvaraju u informacije - na temelju informacija donose se poslovne odluke

Raunovodstvo nije upravljaka, nego informacijska funkcija6

1.1. Korijeni raunovodstva - simboli kojima se meu plemenima biljee transakcije seu do 5000 godina p.n.e. - Sumeranska civilizcija vodi biljeke na glinenim ploicama 3200 godina p.n.e. - u antikoj Grkoj robovi su pisari i revizori, jer se robove moglo muiti te su njihovi izvjetaji pouzdaniji - u srednjem vijeku raunovodstvo nazaduje, ali oivljava u Italiji tijekom kriarskih ratova dvojno knjigovodstvo pojavljuje se u enovskim zapisima iz 1340 godine7

- raunovodstvo u poetku okrenuto vanjskim korisnicima dravi za ubiranje poreza - industrijska revolucija donosi dodatne potrebe za informacijama kako se poveava veliina poduzea i broj ljudi koji njima upravljaju unutarnji korisnici - menaderi moraju izvjetavati investitore, vlasnike, upravu formalnim internim informacijama - zapoinje razvoj upravljakog ili menaderskog raunovodstva

8

1.2. Na pristup raunovodstvu - dva pristupa raunovodstvu: - kao raunovoa - kao korisnik raunovodtstvenih informacija - raunovoa = mora znati tehnike prikupljanja, saimanja i izvjeivanja - korisnik = to korisnik treba znati o raunovodstvu - korisnik mora znati to rade raunovoe, inae nee razumjeti stvarno znaenje raunovodstvenih informacija9

- pilot treba znati znaenje onoga to pokazuje svaki od instrumenata - pilot ne treba znati oblikovati, izraditi, popraviti ili podesiti avionske instrumente za te poslove postoje strunjaci - slino tome korisnik raunovodstvenih informacija mora razumjeti to odreeni raunovodstveni podatak znai - korisnik ne treba znati oblikovati, izgraditi i provjeriti tonost raunovodstvenog sustava oslanjaju se na raunovoe10

2. OSNOVNI KONCEPTIKoncept novanog mjerenja - u financijskom knjigovodstvu biljee se samo one informacije koje je mogue izraziti u novcu novac prua mogunost upotrebe zajednikog nazivnika - 30000 kn, 6000 kg sirovine, 5 kamiona, 100 m2 prostora ne mogu se meusobno zbrojiti - ako se navedene stavke izraze 30000 kn, 5000 kn sirovina, 80000 kn vrijednost kamiona.... mogue ih je meusobno zbrojiti11

- koncept novanog mjerenja ograniava obuhvat raunovodstvenih izvjetaja: - ne prua podatke o zdravstvenom stanju radnika - da menaderi meusobno ne razgovaraju - da konkurencija ima bolji proizvod raunovodstvo ne prua u potpunosti ono to se dogaa u organizaciji = itatelj raunovodstvenih izvjea ne treba oekivati da e pronai sve u njima - poslovni dogaaj se evidentira u poslovne knjige u novcu tadanje vrijednosti kasnije promjene kupovne moi novca ne utjeu na tu svotu12

Koncept pravnog subjekta - poslovne knjige vode se za pravne subjekte - pravni subjekt je svaka organizacija ili aktivnost za koju se sastavljaju financijska izvjea: gospodarska drutva, drave, bolnice, sveuilita - poslovne knjige za pojedinu kolu, za kole unutar upanije i za sve kole u dravi - na razini drave vode se rauni nacionalnog dohotka koji obuhvaaju sveukupnu ekonomsku aktivnost drave - poslovne knjige se detaljno vode za najnie razine, a za vie razine izvjea se saimaju 13

lanak 2. Zakona o raunovodstvu: - Odredbe ovog Zakona duni su primjenjivati poduzetnici. - Poduzetnici u smislu ovog Zakona jesu: - trgovako drutvo i trgovac pojedinac odreeni propisima koji ureuju trgovaka drutva - Raunovodstvo vjerskih zajednica, politikih stranaka, sindikata i ostalih neprofitnih organizacija propisuje Vlada Republike Hrvatske

14

Koncept neogranienosti vremena poslovanja - raunovodstvo pretpostavlja da e subjekt poslovati vremenski neogranieno - raunovodstvo priznaje vrijednosti proizvoda po njihovoj prodajnoj cijeni vrijednosti strojeva, materijala i drugih resursa koji se koriste u proizvodnji proizvoda nevane su jer nema namjere da ih se pojedinano proda - ako postoje valjani razlozi da e subjekt biti likvidiran, tada bi se resursi iskazali po likvidacijskoj vrijednosti neuobiajena okolnost15

Koncept troka - imovina poslovnog subjekta unosi se u poslovne knjige po cijeni po kojoj je plaena po njezinom troku - zbog raznih razloga stvarna vrijednost neke imovine moe se mijenjati vrijednost imovine = svota za koju se moe trenutano prodati - svota po kojima je imovina iskazana u poslovnim knjigama ne znai njezinu prodajnu vrijednost - to je neka imovina due u posjedu poslovnog subjekta to je manja vjerojatnost da e raunovodstvena vrijednost odgovarati tekuoj trinoj vrijednosti16

- koncept troka ne znai da sva imovina ostaje u poslovnim knjigama iskazana po nabavnoj cijeni -troak dugotrajnog sredstva sustavno se smanjuje tijekom vijeka procesom koji se naziva AMORTIZACIJA - amortizacija nije nuno povezana s promjenama trine vrijednosti

17

Koncept dvostranog knjigovodstva - ekonomski resursi subjekta = imovina - potraivanja vlasnika ili kreditora = obaveze - potraivanja vlasnika = vlasnika glavnica - kako nad cjelokupnom imovinom postoji neije potraivanje bilo vlasnika, bilo kreditora slijedi:

IMOVINA = OBVEZE + VLASNIKA GLAVNICA- temeljna raunovodstvena jednaba svi raunovodstveni koncepti izvode se iz ove jednadbe - svaka transakcija ima DVOSTRANI utjecaj sustav dvojnog biljeenja18

OSTALI KONCEPTIRaunovodstveno razdoblje Opreznost Realizacija Sueljavanje Dosljednost Znaajnost

19

3. BILANCARije bilanca dolazi od latinske rijei BI-LANX, to znai dvije zdjelice koje su simbol vage, a ona ravnotee. BILANCIA na talijanskom jeziku znai VAGA. Prva sauvana bilanca potjee iz 1389. godine (tvrtka Datini iz Firenze Italija) Sastoji se iz AKTIVE i PASIVE. Temelji se na naelu bilanne ravnotee, a to zapravo znai da imovina mora biti u ravnotei sa izvorima iz kojih se pribavlja (kapital i obveze)

AKTIVA

PASIVA20

Prikaz pojednostavljene bilanceBILANCA AKTIVA PASIVA OBVEZE(DUGOVI) NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST PODUZEA = VLASTITI KAPITAL

IMOVINA

AKTIVA = PASIVA IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE KAPITAL = IMOVINA - OBVEZE21

Bilanca govori o imovini, kapitalu i obvezama (AKTIVA) Zatim, govori kako smo tu imovinu nabavljali (PASIVA) Najee se iskazuje u obliku slova T

A+- Zgrada - Strojevi - Polje (parcela) - Zalihe robe - Zalihe materijala - Novac - Kapital - Krediti

-P

- Obveze (kratkorone

i dugorone) - Obveze prema radnicima22

Jo neto o bilanci !To je temeljni financijski izvjetaj, usmjeren eksternim korisnicima tj. osobama izvan poduzea; Sastavlja se (obavezno) krajem godine, a poeljno je i krajem obraunskog razdoblja (mjeseca); Iskazuje strukturu imovine, obveza (dugova) i kapitala; Prikazuje financijski poloaj poduzea na odreeni datum, zadovoljavajui NAELO BILANNE RAVNOTEE; Poetna bilanca se sastavlja samo kod osnivanja poduzea na temelju inventara, podaci za otvaranje poslovnih knjiga, a tijekom poslovanja zakljuna bilanca prethodne godine predstavlja poetnu bilancu slijedee godine; Ukazuje na razloge smanjenja kapitala zbog povlaenja imovine od strane vlasnika ili gubitaka zbog neprofitabilnih poslovnih poteza, a poveanje kapitala iz suprotnih razloga; Utjecaji poslovnih promjena na bilancu nazivaju se BILANNE PROMJENE.23

Forma iskazivanja bilanceBilanca se moe sastaviti u obliku: dvostranog rauna (oblik folija) gdje lijeva strana iskazuje AKTIVU, a desna strana PASIVU jednostranog rauna (oblik pagine) kada aktiva prethodi pasivi.

24

Forma iskazivanja bilance Oblik dvostranog raunaAKTIVARed. Kto br. A

Bilanca na dan 31. 12. 200x.Pozicija Potraivanja za upisani a neuplaeni kapital Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Iznos 2.000 Red. br. A Kto Pozicija Kapital i rezerve Dugorone obveze Kratkorone obveze

PASIVAIznos 65.000

B C

87.000 53.000 142.000

B C

35.000 42.000 142.00025

UKUPNA AKTIVA

UKUPNA PASIVA

Forma iskazivanja bilance Oblik jednostranog raunaBilanca na dan 31. 12. 200x.Red. br. A B C A B C Konto Pozicija Potraivanja za upisani a neuplaeni kapital Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Iznos 2.000 87.000 53.000 142.000 65.000 35.000 42.000 142.00026

UKUPNA AKTIVAKapital i rezerve Dugorone obveze Kratkorone obveze

UKUPNA PASIVA

Izgled bilance poduzea Redoslijed stavki: 1.U pasivi od manje prema veoj dospjelosti 1.U (kapital, dugorone obveze, kratkorone obveze) 2.U aktivi od manje prema veoj likvidnosti 2.U (graevinski objekti, zalihe, novac)

27

Izrada osnivake bilance poduzea poduzeAGROTURIST d.o.o. BILANCA na dan 1. lipnja 2001. godine Sredstva (Aktiva) Oprema Plaena najamnina Uredski materijal Novac na raunu Ukupno aktiva Obveze i kapital (Pasiva) 19.000 kn 3.500 kn

17.000 kn Upisani kapital 2.500 kn Dobavljai 1.000 kn 2.000 kn 22.500 kn Ukupno pasiva

22.500 kn28

KNJIENJA POSLOVNIH (BILANNIH) PROMJENAPoduzetnik je tijekom lipnja u svom poslovanju imao sljedee poslovne promjene: 1. nabavio je uz odgodu plaanja uredski materijal za 1.000 kn 2. platio je sa iro-rauna obveze prema dobavljaima u iznosu od 500 kn 3. podigao je gotovinu sa iro-rauna u iznosu od 500 kn 4. obveze prema dobavljaima u iznosu od 3.000 kn platio je iz kredita dobivenog od banke29

Izrada bilance nakon promjena mjeAGROTURIST d.o.o. BILANCA na dan 30. lipnja 2001. godine Sredstva (Aktiva) Oprema Plaena najamnina Uredski materijal Novac na raunu Novac u blagajni Ukupno aktiva Obveze i kapital (Pasiva) 19.000 kn 1.000 kn 3.000 kn

17.000 kn Upisani kapital 2.500 kn Dobavljai 2.000 kn Kredit od banke 1.000 kn 500 kn 23.000 kn Ukupno pasiva

23.000 kn30

BILANNA NAELANAELO TONOSTI zahtjeva da bilanca prikae tono stanje sredstava i izvora sredstava ne smije se nita skrivati, poljepavati, pogoravati bilanca ne iskazuje: odobrene ali neiskoritene kredite, zakljuenu ali neizvrenu prodaju, zakljuene ali neizvrene nabavke materijala31

BILANNA NAELANAELO JASNOE istinite injenice moraju biti prikazane jasno i jednostavno nejasna bilanca ponekad je i neispravna naini nejasnoe: nedovoljna raslanjenost pozicija, previe raslanjenosti, spajanje vie pozicija u jednu itd.32

BILANNA NAELANAELO KONTINUITETA zahtjev da se bilanca svake godine sastavlja po istom principu, zbog mogunosti usporeivanja ovo naelo zahtjeva da se bilanca ni formalno ni sadrajno ne mijenja u uvjetima brzog tehnikog i tehnolokog napretka teko je pridravati se ovog naela33

BILANNA NAELANAELO OPREZNOSTI podrazumijeva procjenjivanje sredstava po niim cijenama na stranu prihoda ne moe se knjiiti dok nije izvrena i realizacija i isporuka dok se na stranu rashoda mogu knjiiti svi nastali trokovi

34

BILANNA NAELANAELO POTPUNOSTI zahtjev da bilanca pude potpuna moraju biti navedene sve pozicije i to po naelu istinitosti bilanca e biti potpuna kada zadovolji sve uvjete koje od nje trai zakonodavac

35

Pitanja za provjeru znanja. 1. Zbog ega raunovodstvo nije upravljaka funkcija ? 2. to je uvjetovalo razvoj upravljakog raunovodstva ? 3. Koncept novanog mjerenja ? 4. Koncept pravnog subjekta ? 5. Koncept neogranienosti vremena poslovanja ? 6. Koncept troka ?36

7. Koncept dvostranog knjigovodstva ? 8. Objasnite temeljnu raunovodstvenu jednadbu. 9. to je bilanca ? 10. Koje su forme bilance i kakav je redosljed stavki za pasivu i aktivu ? 11. Koja su bilanna naela ?

37