1. Osobine i Problemi Kipra

7/21/2019 1. Osobine i Problemi Kipra

http://slidepdf.com/reader/full/1-osobine-i-problemi-kipra 1/47

Osobine i problemi

ipra

1

>

Prilog .

e o p o l i t i č k o m

poznavanju i s t o č n o g Mediterana)

Radovan P a v i ć

l

. · Sve

y e ć a

·

: a s p a r č a n o s t

p o l i t i č k e karte svijeta .

sa

stvaranjem

novih srunostalnih država

n a r o č i t a

je karakteristika m e đ u n a r o d n i h

p o l i t i č k i h odnosa

iza II svjetskog rata. Nova Republika Cipar, na

stala

1960. goQ:

ima

s p e c i f i č n e osobine i

probleme. Svrha je

ovog

napisa ·da ·

a d ~

neke -

m :lŽne

pretpostavke ·za bolje razumijevanje

no.vijih p o U č k i h

d o g a đ a j a na

Cipru. Te pretpostavke u k l j u č u j ~

poznavanje

g e o p o l i t i č k o g

položaja otoka ekonomsko-geografskih

osnova za ekonomski razvoj i same

ekonomske

osobine kao i -

rakteristike stanovništva.

Uz kratki

informativni prikaz Cipra više ć e se pažnje posvetiti

g e o p o l i t i č k o m z n a č e n j u položaja

otoka.

G e o p o l i t i č k e karakteristike ovog rada treba, po mišljenju au

tora, da budu vidljive iz pokušaja

da se

o d r e đ e n e

geografske i eko

nomske

pretpostavke dovedu u vezu sa

m e đ u n a r o d n i m

p o l i t i č k i m

odnosima

i problemima.

Navedenim

se

pretpostavkama

negira sv -

ko

d e t e r m i n i s t i č k a z n a č e n f e , ali se

i s t i č e potreba

poznavanja i shva

ć a n j a

povezanosti koja

postoji i z m e đ u

prirodne sredine ekonom

skih

i geografskih

uvjeta i p o l i t i č k e

nadgradnje.

Autor je svjestan

nepopularnosti

pokušaja takvog

pristupa,

pogotovu ako se uzme

u obzir,

da

su s l i č n i radovi u našoj p o l i t i č k o j i

ne samo p o l i t i č k o j )

literaturi

vrlo

r i j tk i

zapravo da posve nedostaju.

O P ć OSO INE

CIPRA. U

razmatranju o p ć i h osobina

Cipra

tendencija

je da se

uz svaku od navedenih

karakteristika

dade

ocjena njezinog društvenog ekonomskog i

g e o p o l i t č k o g

z n a č e n j a .

l)

Autor se

zahvaljuje

osoblju biblioteke

Fakulteta p o l i t i č k i h nauka, Geografskog instituta,

Pravnog i

Ekonomskog

fakulteta na pruženoj p o m o ć i

prilikom

prikupljanja literature

izvora.

2)

G e o p o l i t i č k i

položaj

je s p e c i f i č a n

oblik geografskog položaja.

Pod

pojmom geografskog

položaja podrazumijeva se o b i č n o položaj nekog

prostora

u

odnosu na

bitne,

m e đ u s o b n o

povezane i

utjecajne prirodne

i

društvene

osobine uže

l šire

okolice.

U z i m a j u ć i kod

toga

u obzir

n a r o č i t o

osobine relevantne za

p o l i t i č k e

odnose dolazimo

do

pojma


položaja.



p

A.VIC, OSOBINE I

PROBLEMI

CIPRA

59

Cipar je n a j i s t o č n i j e

položen

i

jedan od

n a j v e ć i h otoka

na

Mediteranu. ·· : ' .

Sa površinom

od

oko 9.251 km

2

nalazi

se

na

. r e ć e m

mjestu

iza Sicilije (25.707

km

2

)

i

Sardinije

(24.089

km

2

,

dok

je

neštq

v e ć i

od Korzike (8.727

km

2

)3). ·

Sav dosadašnji razvoj Cipra pokazuje da · je

g e o p o . U i č k i

polo-

žaj bio n a j o d l u č n i j i faktor u njegovoj p o l i t i č k o j historijU) Ali ve

l i č i n a

ekonomsko-geografska raznolikost

i

relativno

v e ć i broj

sta

novnika

pokazuju

da otok i bez obzira na z n a č e n j e 'svog geopo

k o g položaja ima

i per

se

·

e ć u vrijednost

·--'-

n a r o č i t o

u

pare

đ e n j u

sa velikim brojem ostalih malih i l i neznatnih otoka, toliko

k a r a k t e r i s t i č n i h za Sredozemno

more

.

Ta

karakteristika vrijedi

i

hist

orijski

i

danas. Iako se

radi o

otoku neke prirodne i ·društvene

osobine Cipra ukazuju i

na njegovu

izraženu kontinentalnu orijen-

taciju.

Relativno

j a č a pomorska orijentacija Cipra pripada

dalekoj

prošlosti,

5

)

dok

izrazite

ljetne

suše i

apsolutno

mala k o l i č i n a pa

davina, kao i

lokacija glavnog grada

u

unutrašnjosti otoka,

upu

ć u j e na njegove

kontinentalne karakteristike.

Ipak

ne

treba izgu

biti

iz vida

da su

ostala

v:ažna

gradska naselja

Cipra položena uz

obale. . · . ·

Cipar se nalazi

u

vrlo nerazvedenom dijelu

i s t o č n o g

lVI;edite-

rana. Osim

Iskenderunskog

zaljeva

ne

postoji ovdje

druga

bilo

obalna i l i o t o Č n a

sitna razvedenost.

Ta je č i n j e n i c a ~ n a č a j n a

jer

je uvijek naglašavala

s a o b r a ć a j n o - p o m o r s k < ; > z n a č e n j e i s t u r ~ n o g o t u

ka.

M e đ u t i m zbog Sueskog kariala ,i avionskog ~ a a b r a ć a ja . to zna

č e n j e je

relativno opalo,

iako je tranzitna furikcija kopnenog mosta

Bliskog istoka

imala

i zadržala

svoju

.vrijednosL .

l : l

i

U i s t o č n o m Mediteranu Cipar ima

s p e c i f i č : o e k a r ~ k t e r i s t i k e -

nalazi

se

u

g u š ć e

naseljenom dijelu

Levanta.

Uz· izuze

tak

egipatske

delte

zona g u š ć e naseljenosti

idealno

se poklapa sa

.p :i;

QStoro.rp.

re

lativno obilnijih

padavina.

Na

otoku

jako kontrastiraju

t r i

izrazite reljefne cjeline - ma

sivi Kirenije,

Trodosa i

nizina

Mesaorije.

Njima

.treba dodati

i

obale

- one

su

svagdje

pretežno

s l i č n e i · i n e

č e t v r t u reljefnu

:

cjelinu.

Kirenijski masiv,

visirie do 1000 m,

predsta

v

ljen

je 'neplodr'Iim

v a p n e n a č k i m

bilom

: .Masiv

Trodosa

je viši (1.952 ' m)'/ sastavljeri

od

r a z l i č i t i h

eruptiva

zbbg

č e g a

je

glavni ndsildd r

ud

og

blaga na

otoku i

perspektivno

važim za ljetni turizam. Središnja nizina M e

saorija sastoji se od r a z l i č i t i h

ughivnom ·

dostariep

l'

odnih akumu

lacija. Zbog jake

erodiranosti

n j ~ z i n a sjeverna flišil'a· ··zaha nema

o ~ a ~ o v ~ i j e d n o a g r ~ : r ; n q z n a e n j ~ ..k' kq ,

bi

:S({"JO, < ; > ~ e k i v f \ 1 0 prema

Jezmom ·

sastavu ...

,:·

'

···

.

.. , ..

' ·

· .r ...•

,.·.

,.

·.; , ' , . ,. ·

·•

· "

'· · i

·

,,.

, ·

: ' ·; . 'l .

l ) Us poredi · sa v e l i

i : i l o m K : a F i o

9 . 7 4 6 km

l

.

·" ""·"' '· ·

' .v·· '

4

l .P

ro

blemi ocli)osa č k e i '

ru rs'k

e e t n i 'zajedniCe

na

' ot<iktf su ' nii\)ncivijeg t i i i n : a

S) J e ~ ~ od . glavnih · obaveza

ć

p n t

tpren'

J'a

' '

Perziji · bila

i z g r a d r i j

b r o d o ~

perz

ijsku

anni.JU, <

:

' ·

> ··

;

" . ·• · :... ; . •. ,

'

·;< •

;·:o

."

st

ih ·

.,.

' ' ; ;,



60

P O L I T I Č K A

MISAO

U S1 edišnjoj nizini nalaze se glavne natapane zone na otoku.

Obale su

niska

uglavnom t u r i s t i č k i vrlo p r i v l a č n a

p j e š č a n a

žala.

Ali

na

obali nema

povoljnih

luka. Položaj glavne

luke

Famagusta

više je odraz

histotijskih t r g o v a č k i h

veza sa f e n i č k o m obalom nego

povoljnih prirodnih karakteristika. Niske obale i visoki salinitet

okolnog mora

o m o g u ć i l i

su

dobivanje soli -

nekada

važnog

iz-

voznog proizvoda. .

S

navedenom

reljefnom podjelom

poklapa se

i podjela Cipra

na glavne ekonomske rajone. Ovo

poklapanje

ekonomskih rajona

s najvažnijom prirodno-geografskom podjelom

otoka jedna je

od

njegovih bitnih karakteristika. Iako vrlo

malen

otok je

geološki

n e o b i č n o

raznolik.

N a j v e ć e ekonomsko z n a č e n j e imaju

eruptivi

i

podmorske

lave Trodosa, iz

č e g a

rezultira raznovrsno bogatstvo

obojenih metala na otoku. Ne samo

po morfološkim

osobinama

i

vremenu postanka, nego i

rudnom

blagu Cipar najviše s l i č i Turskoj

i znatno se razlikuje o G t č k e i ostalog Levanta.

»Tlo se

hrani

s

neba

« - poslovica

je koja je

na Cipru svima

razumljiva.

Oskudica vode i pojave iscrpljivanja temeljnice jedan

je

o

najvažnijih problema na otoku.

6

Nedostatak

vode i

č e s t e

suše rezultat

su

uzajamnog djelovanja

nekoliko

faktora

- malih

apsolutnih k o l i č i n a

padavina,

nejednolikog

(zimskog, metideran

skog),

režima i

dosta

raširene

propusne

podloge. Sve

su te

osobine

razumljivo

.u

kraju koji

se nalazi u . zoni

umjereno toplih

klima

zapadnih

primorja

i

d j e l o m i č n o v a p n e n a č k o g sastava.

7

)

Preko 80

padavina prima otok

u

toku hladnijeg

dijela godine

XI-IV

mje

seca). Te su k o l i č i n e male, samo u najvišim dijelovima dosižu pre

ko 1000

mm, dok

n a j v e ć i dio otoka prima samo 400-600 mm, a

pojedina p o d r u č j a

Mesaorije

č a k

i 200-400

mm.

Oticanje vode ·je

torencijalno,

jaka je

erozija

tla, a glavni

tokovi

postoje

samo

zimi.

Voda temeljnica se intenzivno koristi -ponekad

č a k

i

do

iscrplje

nja,

a zbog

nereguliranog otjecanja z a h v a ć a

se samo 30 površin

skih

voda. Zato

je

natapanje

otežano -

primjenjuje se na

samo

oko

80.000 h

od ukupne poljoprivredne površine otoka

(527.000

h).

8

)

Visoke temperature u središnjoj nizini

p o j a č a v a j u

sušu

I 9 5 -

l2

°C,

II 2 6 -

28°C). Nove

k o l i č i n e

vode

potrebne su na

Cipru

prvenstveno

zbog

natapanja

i sve

j a č e g razvoja urbanizacije.

Kod

natapanje

prvenstvo

·

moraju

·

imati

·

komercijalne

izvozne kulture.

Potrebne k o l i č i n e vode

mogu se osigurati

samo k l a s i č n i m

meto

dama - desalinizacija

bi bila

i suviše skupa, a dovod vode iz Tur

ske

pipelineom

suviše .ovisi o

p o l i t i č k i m odnosima.

Nivo temeljnice

6) a z l i č i t i regionalni

ekonomski

prikazi, privredni planovi

itd

. karakteriziraju se

jenim šematez

iranim redoslijedom

poglavlja.

đ u

zanimljivo

je da jedan od

ekonom·

skih iz

vještaja

Ujedinjenih nacija o

Cipru stavlja

i u

rasporedu

poglavlja

problem

e vode

na

prvo

mjesto.

7) Klasifikacida ,

po

.Milleru, ia

ko

. ne . sasvim nova ali najbolja klas ifikacija klimatskih tipova

na ze

ji. (A. Miller: ·•Cllmatology« - Methnen

and o

LTD - . London, 1959).

8)

R a z l

č i t i

izvori donose i

r a z l i č i t

površine

natapanog

zemljiš

ta

.



pAVIC,

OSOBINE

I PROBLEMI CIPRA

61

na otoku

o p ć e n i t o

opada, niz

je

vrela presušio, a u vodonosne slo

jeve uz obale č e s t o

je

prodrla morska voda.

O p ć a pejzažna

slika Cipra poklapa

se s izgledom svih medite

ranskih

otoka

·-

jaka

devastacija šumskog

potkrova rezultat

je

dugotrajnog uništavanja šume kombiniranim

djelovanjem

č o v j e k a

i koze.

Nekada

č u v e n po

svojim

šumama cedra, koje su koristili

i F e n i č a n i Cipar ima danas

samo oko

5 ukupnog teritorija pod

šumom.

EKONOMSKI R ZVOJ

CIPRA

IZ

II

SVJETSKOG

RATA

u

razdoblju britanske vladavine i

prije

i poslije 1925. god. kada je

Cipar

postao

krunska kolonija,

predstavlja

on,

n a r o č i t o ekonom-

ski, posve zanemareni otok. Ali novija

unutrašnja

društveno-poli

t i č k a kretanja i poraslo z n a č e n j e

Cipra

za vrijeme II

svjetskog

rata uvjetuju da otok p o č i n j e izazivati i v e ć i interes. Ekonomika

Cipra bila

je pred

II svjetski rat slabo poznata.

9

- Kolonijalna

uprava

vršila

je

samo

redovne

popise stanovništva svakih deset

godina od 1881 i pratila vanjsku trgovinu otoka. Osim nekih

rudarskih proizvoda

bakarni

i željezni

pirit,

bakama ruda, krom,

azbest Cipar

nije sudjelovao

u

svjetskog

izvozu. Ali je u II svjet

skom

ratu

interes

za

Cipar

porastao.

Ovdje

je

bila baza

za

savez

n i č k u

gerilu u G r č k o j važna

je bila

blizina »neutralnoj« Turskoj,

a vojno

z n a č e n j e je

raslo s napredovanjem Romela

prema

istoku

u sjevernoj Africi.

Rat z n a č i

za Cipar povoljan

ekonomski razvoj -

grade

se

vojne

baze, dohoci

stanovništva se

p o v e ć a v a j u a

poboljšane su

i zdrav

stvene prilike na otoku uništenje

malarije).

Britanska ulaganja

u baze p o v e ć a v a j u se

nakon

napuštanja Palestine i zone Sueskog

kanala.

Jedna korporacija

iz SAD

»The Cyprus

Mines Corp.«

koja

vadi bakarnu rudu

kod Skouriotissae

v e ć

od

1905. god. p o v e ć a v a

investicije i proizvodnju iza II svjetskog rata. To

je

doba kada u

svijetu zbog

obnove

i

razvoja

potrebe

za

bakrom rastu.

Normalna pojava poslijeratnog

ekonomskog

razvoja je i -

s t u ć i deficit u

vanjskoj

trgovini -

karakteristika z n a č a j n a

za sve

nerazvijene zemlje koje

se

ubrzano

razvijaju.

Svoj poslijeratni boom doživjela je

ciparska ekonomika

izme

đ u

1950.

i

1957.

godine. U

to

doba

.

postojao

je

povoljan odnos

iz-

m e đ u izvoznih i uvoznih

cije1:Ia,

a Velika Britanija je trošila znatne

sume na izgradnju i

organizaciju

vojnih baza. e đ u t i m 1957 god

ekonomski uspon se definitivno prekida - cijene poljoprivrednih

proizvoda i koncentrata bakra na svjetskom tržištu

opadaju,

a gra

đ e v i n s k a i investiciona djelatnost u bazama prestaje. P o č i n j e raz

doblje

j a č e

i konstantne nezaposlenosti,

kojoj

slijedi znatna erni-

·9 M e đ u t i m

danas je

Cipar m e đ u

onim

nerazvijenim zemljama ·koja

ima jednu

od najboljih

s t a t i s t i č k i h

službi, i

ekonomika

otoka dobro

je

poznata.

1950.

god. izvršena je prva šira

s t a t i s t i č k a

obrada

otoka.



62

P O L I T I Č K MISAO

gracija.

Razvoj gerile dekuražira turizam

i

time smanjuje

i onako

oskudne

prihode

otoka.

Iza 1957. god.

dolazi nakon

razdoblja

pune

zaposlenosti do sve

v e ć e nezaposlenosti - 1960. god. ona je

porasla

na

6000, a 1961.

god.

na

7500 ljudi.

M e đ u t i m

po izvorima

sindikata na

Cipru

broj

n ~ z a p o s l e n i h

je

stvarno

v e ć i i iznosi oko

15.000.

Dio nezaposlenih

v r a ć a

se

na

selo gdje p o j a č a v a

v e ć

i onako izrazitu latentnu neza

poslenost. To

je ujedno

i

uzrok novije jake

emigracije sa Cipra -

dok je

ranijih

godina

ona

iznosila manje od

SOOO 3500- 4500

ljudi) emigrirala je 1960. god. preko 12.000 Ciprana - najviše u

Veliku Britaniju. U takvoj

situaciji

dolazi i do vrlo sušne 1960. god.

· Komisija Ujedinjenih nacija za

t e h n i č k u p o m o ć

koja je 1959. god.

b01

avila

na

Cipru

u o č i l a

je

jednu

o p a d a j u ć u

ekonomiku 1

0

Osnovni je

nedostatak

ciparske ekonomike jaka ovisnost o

vanjskom tržištu s malim brojem proizvoda, ovisnost o m e đ u n a -

rodnim

p o l i t i č k i m odnosima, vrlo usko

unutrašnje

tržište i nedo

voljne

investicije

u dva

najvažnija

gospodarska

izvora

otoka -

poljoprivredu i rudarstvo . Osim položaja, klime i nekih

ruda

Cipar

nema drugih životnih izvora.

Cipar

ne pripada još

ni jednoj evrop

skoj ekonomskoj organi?:aciji. U vrijeme pregovora i z m e đ u Vel.

Britanije

i ZET-a

1962.

god

. o

njezinom

pristupu, Cipar je

podnio

zahtjev

za statusom

pridruženog

č l a n a M e đ u t i m

kako pregovori

nisu uspjeli

rješenje ovog

pitanja je o d g o đ e n o . Za Cipar

bi

bilo·

korisno

da postane

č l a n organizacije OECD, kako

bi se mogao

ko

ristiti njezinim

programima

regionalnog razvoja.

Poljoprivreda Cipra bez obzira na njezin egzistencijalni ili ko-

mercijalni karakter osnova

fe

privrede

na

otoku

Vidljivo

je to

v e ć

iz samog.

rasporeda korištenja zemljišta.

Korištenje

zemljišta

na

Cipru

1958. god., 000

ha)

Ukupno l + 2 + 3) 925

l )

POLJOPRIVREDNO

ZEMLJISTE

527

Obradivo

zemljište

oranice,

vrtovi,

v o ć n j a c i vinogradi)

434

Natapano zemljište

80

Stalne livade

i

pašnjaci

.

93

2) POSUMLJENO ZEMLJIŠTE 171 .

3)

OSTALO ZEMLJISTE

.

227

Neiskorišteno ali potencijalno

produktivno

zen:il.iište .

. l z g r a đ e n o zemljište . .ostalo

31 .

196 .

. »Economic

development

·i Middle· east 1959-1961«, S u p p l e m e ~ t to

world

~ c o n o m i c

surwey

: 1.961«,

U N - New York

1962).

10

. M e đ u t i m ·

1958

.. i

1959

. gode porasla

je

široka potrošnja -

n a r o č i t o trajnih p o t ~ o š n i h

dobara , što ne

bi

bilo u skladu s opadanjem nacionalnog dohotka i porastom riezapo

· .slenosti i emigracije. Ova, pojava bila . je tih godina vezana, uz

j a č u

potrošnju onog · dijela

stanovništva

na . Cipru

koje je

: raspolagalo znatnijom · gotovinom, a<·nije s , .povjerenjem

glooalo

na

b u d u ć u

ek

onomsku

stabilnost i razvoj nove

republike

.



pAVIC, OSOBINE

I

PROBLEMI CIPRA

63

Zajedno sa koncentratima bakra, koji

su po

vrijednosti naj

važnija izvozna stavka, komercijalna proizvodnja

agruma č i n i

oko

41 ukupne vrijednosti

ciparskog

izvoza.

Broj aktivnog stanovništva

na

Cipru

iznosio

je

1960. god. 42,2%,

od č e g a je 40% bilo zaposleno u poljoprivredi, koja je

davala

24%

bruto nacionalnog produkta.

Posjedi

su u v e ć i n i ne samo relativno

mali, nego i jako

fragmentirani.

Velike

plantaže kao

npr.

one od

cyprus Palestine

Co LTD« su rijetkost. Cipar je uvoznik hrane

što

z n a č i

da poljoprivreda ima povoljne perspektive za razvoj uko-

liko se riješi pitanje snabdijevanja vodom. Sve

dotle poljoprivredni

prinosi

jako

ć e ovisiti o prirodnim

uvjetima. Po toj

se

osobini Ci

par

uklapa u

o p ć u

sliku Bliskog istoka. Relativno povoljniji razvoj

ovih.

zemalja

od

1960.

do

1963. god.

rezultirao

je

iz

obilnijih

pada

vina. Tako je prihod iz poljoprivrede 1962. god. porastao prema

1960. god. npr. u Siriji za 63%, u Iraku za 40% itd.

Intenzivniji

radovi

na

natapanju

p o č i n j u tek iza II

svjetskog

rata, a primjena umjetnih gnojiva

tek

iza p o č e t k a 1950-tih godina.

Velik dio

obradivog zemljišta

na otoku ostaje svake· godine na uga

ru,

što

smanjuje

njegovu poljoprivrednu vrijednost.

Iako su

po

sjedi mali i fragrilentirani, ipak daleko n a j v e ć i dio

pripada

samim

poljoprivrednicima.

Proizvedene k o l i č i n e poljoprivrednih ddbara

o p ć e n i t o su

male.

Tako zajedno uzeta proizvodnja glavnih žita (pšenica, j e č a m zob)

u

razdoblju od

1900. do 1959. god. k r e ć e

se oko

100 do 125.000

tona. Osim

žita

ostala je

poljoprivreda t i p i č n o

mediteranska -

vino, masline,

agrumi,

rano p o v r ć e itd. koji su proizvodi važni i

za

ciparski izvoz. .

N a j v e ć e poljoprivredno z n a č e n j e ima

na

Cipru

sjeverni

dio

otoka.

Tu

se nalazi

v e ć i

dio

natapanog

zemljišta

i

obradivih

povr

šina

u o p ć e

.. Ovaj prostorni raspored

im

veliko društveno . n a č e -

nje. Po predloženoj podjeli otok duž 35 paralele ostale bi turskoj

manjini n a j v e ć e i najbolje poljoprivredne površine. Ako tome do-,

damo da bi i glavni rudarski centri

ostali na

sjeveru, razumljiva

je i

ekonomska n e l o g i č n o s t

i neopravdanost podjele

predloženom

linijom,

jer

.

bi

po gospodarskim

izvorima

.

sjeverni dio

.otoka bio

i .suviše f ~ v o r i z i r a n a

raspolagao

bi i .

Famagustom

najvažnijqp;1

lukom na otoku, i

aerodromom

kod Nikozije. .

U poljoprivredu rudarska d j ~ l a i ~ o ~ { r t a j v a ž n i j a j e ekonom ska

karakter.istika otok . Rudarski proizvodi :: : :

. bakarni,

piri'tni i že

lfeip.o piti;tni koncentrat, azbest

itd.

c;ine u izvozu

najvaž

11

J }u stavku

'-'-"uvijek preko 50' vrijednosti:H) , · · · ·

1 ' .J • ·

:

• .

. ,_

. _ • . . ·:' . . ·

·•

. : . . •

-._'

' : •· • • .

. Svjetska proizvodnja bakra (bez Albanije, N. R. Kine, ·Sjev.

Koreje ·i SSSR-aJ

a č u n a t o

po . adr'žaju.,bakra u nidi, .nalazi ~ < : u

PQra

,stu

Uznosila je'i961.

god. 3 9 4 o : o o i : i

Od toga

, Cipar proi:z"

" ; :

. · ;

•

. . '

' . \ ' '

l i

ll)

Na

drugom

~ j e s t u

sa

~ k o

33°/o

su

agrumi,

krumpir

-•:i

.r:

vmo

•:

<:

.

,



6

P O L I T I Č K A MISAO

veo 28.700 t. (bez bakra u željeznim piritima). Iste godine u Jugo

slaviji

je

proizvedeno

37.900

t. Važnost Cipra vidi se iz njegovog

položaja m e đ u ostalim svjetskim p r o i z v o đ a č i m a bakame rude -

iste godine

Cipar

se nalazio

na

šesnaestom

mjestu

m e đ u

približno

47 najvažnijih svjetskih p r o i z v o đ a č a .

U proizvodnji kroma (bez Albanije, Bugarske, Rumunjske i

SSSR-a),

r a č u n a t o po sadržaju

kromovog oksida u rudi, Cipar se

nalazi m e đ u

18

važnih svjetskih p r o i z v o đ a č a na petnaestom mjestu

sa

8.200

t, · dok

je

proizvodnja u Jugoslaviji iznosila

25.400

t, a u

č i t a v o m svijetu ·1,340.000

t.

I proizvodnja

azbesta ima svjetsko

z n a č e n j e -

od ukupne

svjetske proizvodnje

1961. god. koja je iznosila 1,825.000 t (bez

SSSR-a, Kine i č S S R Cipar je

sa

13.100 t bio na jedanaestom

mjestu od ukupno 27 važnija svjetska

p r o i z v o đ a č a , 1 2

Samo

rudarstvo

daje oko

12 bruto

nacionalnog proizvoda

(a zajedno

s industrijom i g r a đ e v i n a r s t v o m 24 , u č e m u je

ukupno

zaposleno

34

aktivnog stanovništva

1961.

god.).

Navedeni podaci uk zuju

n

bitno

z n a č e n j e

rudarstva u eko-

nomici otok pogotovo za izravnanje deficita u trgovinskoj bilanci

Time se

još

više

naglašava

vrlo

nepovoljna

č i n j e n i c a po

kojoj

se

vijek trajanja pojedinih rudišta na Cipru može o č e k i v a t i još samo

dvije do deset godina.13)

Rudarstvo je

na Cipru

vrlo

staro.

Bakar se koristi v e ć od tre

ć e g t i s u ć l j e ć a prije nove ere.

14

} Intenzivnija eksploatacija traje sve

do u k l j u č n o rimskog razdoblja (58. p. n.e. - 330. n. e.). Od tada

pa sve do iza I svjetskog rata rudarstvo

p r a k t i č k i

posve nestaje.

Tada

se

1914. god.

otkriva

veliko rudno

tijelo

bakamog pirita u

Skouriotissai. Kasnije p o č i n j e eksploatacija u Mavrovouniju naj- .

v e ć e m

ciparskom

rudištu bakamog

pirita,

koje

se

m e đ u t i m

nalazi

pred

iscrpljenjem.

Rudarstvo i

kamenolomi

zapošljavaju

oko

S

ljudi, što nije u skladu s vrlo velikim brojem kamenoloma, koji

n a j č e š ć e

imaju

svega nekoliko zaposlenih.

Rudarsku

djdatnost vrši

na Cipru 5 glavnih

kompanija.

( »Cy-

prus mines corp.« »Hellenic mining Co«, »Cyprus chrome Co«,

»Cyprus sulphur and cooper Co«, ·»Cyprus azbestos miries«.) M e đ u

njima jedino posljednja

kompanija

ima

osiguranu

dugotrajnu per-

12 .

•Statistical Yearbook 1963« - UN, New York ,

1964.

i3) M e đ u t i m ,

'

ne treba

zaboraviti

m o g u ć n o s t otkrivanja

novih ležišta,

iako se o p ć e n i t o smatra

d,a je

· Cipar v e ć ·

prešao

svoju glavnu·

rudarsku

fazu. Kod ~ o g a

je z n a č a j n o

da privatne

kompanije mogu

svoje raspoložive rezerve držati u

tajnosti. Problemi

prihoda

z rudar-

stva

n e o b i č n o ·zabrinjavaju·

cipatsku

vladu - ne samo zbog izvoza nego i stoga što ta

djelatnost daje oko

75'/•

poreza na dohodak i č i n i oko ·

25°/o

u l ć u p n i h .prihoda vlade. Ako

se

tome doda m o g u ć n o s t

napuštanja vojnih

baza od

strane Velike

Britanije, koje t a k o đ e r

bitno

·pridonose ekonomi i otoka, razumljiva

su

.

nastojanja

Cipra za ujedinjenje

sa

G r č k o m .

. Težnj11 . j e d l n j e n j u

sa

G r č k o m Isto jji: toliko faktor e t n i č k o g sastava koliko

l ekonomskih

problema

otokil,

č i j i je

·

samostalni

ekonomski život teško zamisliti. ·

14

b i č n o

se

smatra

da

je

ime otoka povezano s nazivom bakra, ali ~ i j jasno što

je

· kod

toga

starije. M e đ u t i m ,

ime

Cipra

može

biti

vezano i uz nCyperus•

tj. jednu vrstu

papi-

rusa,

a

ima

i

drugih

~ i e n j a .

.. .



AVIC, OSOBINE I PROBLEMI CIPRA

65

spektivu

za oko

100 godina), b u d u ć i

da

se ostali

rudnici

nalaze

pred

iscrpljenjem. , .

I m o g u ć n o s t i rudarskog izvoza

sa Cipra nisu uvijek najpovolj-

nije

l

posve

jasne.

U

odnosu na bakar situacija

je

povoljna, iako

se

danas može

proizvesti

više

bakra

nego je potrebno za platežnu

potražnju,

svjetsk

q

tržište

je č v r s t o

i

perspektivno. S l i č n e

povolj

nosti uživa i azbest. Na svjetskom tržištu apsolutno dominira Ka

nada, ali je

ono

u širenju zbog

novih tehnoloških primjena.

I tr

žište

kroma

je

povoljno, potražnja

je u porastu

zajedno

s

porastom

svjetske

proizvodnje

č e l i k a a

o č e k u j e

se i

postepeno iscrpljivanje

rezervi

Južne

Afrike, Rodezije i

Turske. M e đ u t h n nisu

poznate

iz

v o z n i č k e

m o g u ć n o s t i

SSSR-a.

Najnepovoljnije perspektive ima

iz

voz

željeznih i

bakrenih

pirita. Cipar

ima

ovdje

brojne

konkUrente

španija,

Italija,

Kanada,

Norveška,

J u ž n o a f r i č k a

Republika).

Iako

je

primjena

velika

nova tehnologija dobivanja

gotovo č i s t o g sum

pora u

SAD

iz

obalnog

p o d r u č j a M e k s i č k o g zaljeva,

potiskuje

ovu

rudarsku proizvodnju. Tržište se može o g r a n i č i t i

uglavnom

na sta-

rije tvornice

sumporne

kiseline. .

Osim

rudarstva

i

kamenoloma ostala p r e r a đ i v a č k a

.

industrija

na Cipru vrlo

je

slabo

r a z v 1 j ~ n a .

Ali

: i a h v a l j ~ j U : ć i ' ~ ~ o z u Cipar

je

relativno vrlo

dobro

snabdjeven

i n d u s t ~ i j s k o m

robom.

Pod

poj

mom

p r e r a đ i v a č k e

industrije podrazumijevaju ·

se

na

Cipru

n a j č e -

š ć e zanat.ske ·

radionice

sa svega

nekoliko

ilL č a k s a n ' l o s _ ednim

zaposlenim.

Postoji vrlo malo p o d u i e ć a

s

nekoliko desetaka

ili

tina radnika. Zbog visokih trqškova proizvodnje i niske produk

ti

vnosti rada ni jedan p r ~ i z v o d ciparskf -

i ~ d u s t r i j e ne može

biti

konkurentan na svjetskom trf.ištu, a

usko

d o m a ć e tržište onemogu

ć a v a

velike serije.

e đ u industrijskim djelatnostima nešto se

više i s t i č e g r a đ e -

vinarstvo, ali je i njegovo

z n a č e n j e

u

opadanju

zbog

prestanka ra-

dova ·

na britanskim vojnim

ii;lstalacijama.

Osim g r a đ e v i n a r s t v a

za

stupana je

na otoku nešto prehrambene

i .

tekstilne industrije,

za

tim

proizvodnja

cementa i elektroindustrije; i ć a i m l j e č n i

proizvodi

glavne su

stavke

Ciparskog

indust:djskog

iivbza

.

iakd

]e

d o m a ć e

tržište

veoma (usko, ·cipar

· bl

§e

i l l b ~ o

u

t

o i h

i

ndustrijskom

raz

voju

odjentirati na one industrije

za

koje raspolaže

d o m a ć i m siro

vinama

za koje na o t o k ~ postoji sigurna tražnja npr. mjesto

uvoza željeznih cijevi za ria

tapanje

trebalo

bi

se

orijentirati

.

na

vlastite

azbestne cementne

proizvode, ·

~ k

i ,

o:q.da ako bi njihova

cijena

bila

nešto

viša od uvpznih produkata

.

Isto ~ a k o postoje

mo

g u ć n o s t i za

dovoljnu

.

vlastitu proizvodnju

pivaj

cigareta, superfos-

fata,

o d j e ć e , farmaceutskih proizvoda,

.

industriju keksa

i

tjesteni•

ne,

p o k u ć s t v a

itd

.

E:-9d

·

niza

,

industrija bit

i

e potrebna

barem · u

p o č e t k u .

carinska

.

zaštita.

. ·· . ; ..· ·

N a r o č i t o

je nepovoljn osobina u razvojr;t ciparske industrije

i elconoms

l oj

djelatnosti tw.

pde

-

pojava

ekonomskog

dualizma.

S P o l i t i č k a misao



66

:

: - :

POLITICKA MISAo

l

r č k a je e t n i č k a

zajednica ekonomski

mnogo j a č a

i njezino sudje

lovanje

u

gospodarstvu otoka

je raznolikije,

dok su

pripadnici

tur

ske e t n i č k e zajednice uglavnom samo poljoprivrednici. Iza 1957.

-god. u vezi s

nejasnim perspektivama otoka

p o č i n j u

kod

turske

za-

•

jednice

tendencije

razvoja ekonomskog

dualizma -

p o č i n j u

se gra

diti k o n k u r e n t n i h o t e l i p o č i n j e proizvodnja nekih p i ć a kao

konku

rencija

g r č k i m p r o i z v o đ a č i m a

itd.

S l i č n e

se

pojave

opažaju i u trgo

vini.

kada

dolazi

do bojkota g r č k i h trgovaca itd. Iza 1960. g.

ove

su

tendencije u opadanju -

jedan

od svakako najvažnijih razloga je

nedostatak

investicionih

sredstava kod turske e t n i č k e

zajednice

M e đ u t i m razvoj industrije ~ i j e n a j v e ć i problem Cipra

Naj-

bolje

se to

vidi iz

rasporeda

p r e d v i đ e n i h

sredstava

u

okviru plana

privrednog razvoja

1962-1966. god. - od

ukupnih

62,000.000 funti

n a j v e ć i

dio

utrošit ć e

se

na

razvoj

infrastrukture

(vodne

brane

10

miliona funti, luke 11,000.000 funti, elektroenergije 10,500.000 funti,

ceste 5,500.000 funti

·

itd.).

Vanjska trgovina s n a j r a z l i č i t i j i m partnerima na ravnoprav-

no osnovi predstavlja najbolje materijalno o č i t o v a n j e principa -

egzistencije Ukupni obim ciparske

vanjskotrgovinske

razmjene

ni

je

velik -

1962.

god. iznosio

je

oko

180,000.000

dolara (uvoz CIF

122,200.000

dolara,

izvoz FOB

58,000.000

dolara).

M e đ u t i m

daleko

je

važniji

.

njegov stalni

i

~ a s t u č i

deficit - ta je

osobina

vanjske

trgovine k a r a k t e r i s t i č n a za

sve

zemlje u razvoju

odina

1953.

1957•

..

1962.

. Vanjska trgovina Cipra

. (OOOOOO dolara)

Uvoz

CIF

59,3

126,6

122,2

Izvoz

FOB

43,2

53,0

58,0

Deficit

16,1

73,6

64,2

Postotak

izvoza

prema

uvozu

72,6

41,8

47,2

»

Report on the

economic

situation in

· Cyprus« (»Consultative assembly

of the

c ~ u m i l of

Europe c - document

1654 ·16. IX ·1963.)

Za ciparsku vanjsku trgovinu k ~ r a k t e r i s t i č n i su

uporedni

porast

i izvoza .L uvoza .

Regionalna orijentacija vanjske

trgovine

vrlo

je

neravnomjerno

r a s p o r e đ e n a

Ona

je

prvenstveno

rezultat

naslije

đ e n i h

veza:i

tradicije

'

Cipra kao

britanske

krunske kolonije

odnosno

pripadnosti

nove iejmblike Commonwelthu • za proglašenja neza

visnosti.

Tako

je 1 9 6 0 ~ god.

35

ciparskog izvoza išlo u Veliku Bri•

taniju

(gotcivo

sav poljoprivredni

izv o:lf

i 2,5

· u

ostale

zemlje

Corriih0riwe1tha ;što · tikupnb

preko

'1/3t itvoza; U uvozu takva je

orijentacija Cipra na Commonwelth još iznizitija _:_ IZ sanie Velike

Britanije

· dolazi ·

:37% .

uvoza, 'a

ii

·

ostalog

'

Commonweltha 6 , ili

ukupno

:

43

·

'

·

.

• ·



pp I Ć

OSOBINE

I

PROBLEMI CIPRA

Regionalna orijentacija ciparske

vanjske

trgovine

1960. godine

Izvoz sa

Cipra

Uvoz na

Cipar

67

Zemlje

O/iJ

ukupnog

izvoza)

{Ofo

ukupnog

uvoza)

Velika Britanija

35 }

37}

Ostali Commonwelth

2,5 37,5

6 43,00

SR j e m a č k a

24 9

Italija

6

9

Benelux

7 6

Francuska

3

6

ZET kao cjelina

40

30

Kontinentalne zemlje

.

EFTA-e

3 7

EFTA kao

cjelina 38

. 44

SAD

2,5

5

Ostali svijet 17

15

»Report

on

.

the

e c o n o m i ~ situation in Cyprus« (»

Consultative assembly

of

the council of

Europe«

-

document 1654, 16. IX 1963.) . . ·

Prihodi

u vezi

stacioniranja britanskih trupa

na

otoku

glavni

su

faktor izravnanja ciparske

negativne

trgovinske

bilance - go

dišnje oni iznose 30-50,000.000 dolara. Z n a č a j n u ulogU_

imaju

i

prihodi

ciparske

emigracije oko

8,000.000 dolara

godišnje

krajem

1950-tih godina), dokturizam

pokriva

relativno

vrlo

ma:li dio.

·...._ Za saniranje negativnog

vanjsko

trgovinskog

salda

važno je da

Cipar

ne raspolaže takvim

Izvorima

financiranja

po

k o j i ~

se

na

Bliskom istoku

jako

i s t i č e Izrael -

to

su

n j e m a č ~ e

reparacije i

p o m o ć m e đ u n a r o d n o g

židovstva. . . . .

Postojanje

.

britanskih vojnih

baza

na Cipru

nije u

skladu

s

novijim

p o l i t i č k i m promjenama

u Velikoj

BritanijV

5

)

Zbog toga

baze

nisu perspektivni i trajni izvor za saniranje deficita u

v nh

d ~ ~ ~

Mnogo v e ć e

z n a č e n j e

može

imati

razvoj turizma. · ·

Godina

1950.

1952. · ..

1953.

1954.

. 1958 • .

. t959; · ·

. l ·

Broj ·

turista

na Cipru .

Turista

uku:Prio ·

20094

48516

. 46061 ...

53962

.,

4f 20

9267

. \, · ;

io761

: · :

14532

i•

·· ..

<

tnt iv · · ·

.

•:

L

3S98

·> ·

s ~ ~ l i

·

• ' l ' ' ·: ; . l : . . .

):'objll<la

lallt1rista

..na l ~ b q ~ j ~

.god •. i , razgovori o

m o g u ~ n o s t i

•

o v l č e n j

•Britanaca

sa otoka. ..

. .

..

l

·

. : . • • . : l

·: .

l

:

: :

;

:i

'

l .

J . ,_ •



68

POLITICKA

MISAO

»Cyprus

·-:-'

s u g g e ~ t i o n s for

a development programme«·

p r e p a r e đ

for

the government of the republic of Cyprus by

W. L Thorp,

UN

-

New

York

1961.)

Prednosti Zq razvoj t u ~ i z m a

na

.

Cipru su

o č i t e .

Visoke ljetne

temperature

i

t o p l i n ~

okolnog mora,

p r i v l a č n e

plaže

kakvi su

»Zlat

ni

pijesci<L kod

Famaguste

i

t i p i č n a

mediteranska pejzažna

slika

otoka i

mediteranski u g o đ a j i 1 cijenjene su osobine na č i t a v o m

sjevernom,

sjeverozapadnom

i centralnom evropskom

t u r i s t i č k o m

tržištu.

Istina je da

se

Cipar

nalazi u

prostoru

gdje historijske turi

s t i č k e

atraktivnosti dalekp

prelaze

z n a č e n j e onih na Cipru

-

G r č -

ka, Turska; Liban, Izrael i Egipat mogu

doduše

ponuditi i Partenon,

Aja

Sofiju, Balbek,

Sveta Mjesta

ili

piramide, ali je

i

Cipar

neo

b i č n o

bogat historijskim

'

spomenicima

i iz

najstarijih razdobljaP)

Geografski položaj uslovio

je

vrlo

~ l o ž e n u historiju

Cipra

č i j i

su

tragovi vidljivi

po č i t a v o m

otoku.

M e đ u t i m ,

Cipar ,

ima

još

jednu

z n a č a j n u

prednost -

t ~ je

kontakt s orijentalnom dvilizacijom

što je važna

prednost

otoka

u njegovoj

t u r i s t i č k o j

valorizaciji. Raz

voj

turizma prošao j

' kroz nekoliko •faza:

prije 1950.

god. Cipar

je

kao

t u r i s t i č k i

l6tok ifaživE\o· 'intere's

samo

m e đ u

obalnim

zemljama

Bliskog istoka.

N a j y ~ ž n i j a

atrakcija

bila je

ljetna svježina planin

skog

masivii Trodos.

·

z

.

Evropu

i

Ameriku

Bliski

istok

tada

još

nije

p r i v l a č a n

-:-

~ o p i r e

se

najdalje

do

g r č k i h otoka

i Carigrada.

Nakon 1950. god. EVr-opa se ekonomski v e ć dovoljp.o razvila, broj

je turista porastao, ajqvlja se

interes i

za

nove krajeve.

V e ć 1954.

god. na CipF4 .bilo ·preko

so ooo

·posjetilaca.

M e đ u t i m od 1954.

god.

broj t u r ~ s t a

opada

što je rezultat

sve

v e ć e pravne

nesigurnosti

na o t oku

1958.

god. zabilježeno je svega

11.110

gostiju.

u č e t v r -

toj posljednjoj fazi djehitriost se

opet

razvija, ali je sigurno

da

je

1964.

god.

bila

jedna

od

najnepovoljhijih,

što

je

vezano

uz

novije

p o l i t i č k e probleme

mi

otoku

:

Z n a č a j n o

je da se fluktuacija i opa-

danje ciparskog · urizma dešavaju upravo u doba kada se evropski

turizam

n)lf.Jz ie

razvib.;·· Prvenstve1w je to rezultat automo.bilskog

turizma u

č m u

Cipar ima najmanje prednostU

8

)

Njegova suviše

izrazita o t o č n a :izolacija•ne o m o g u ć a v a povezanost trajektima ona

ko kako i z m e đ u Italije i

G r č k e ,

a nepovoljni

p o l i t i č k i

odnosi one

m o g u ć a v a j u isto takvu

poyezanos:t .s

fqrskom (Iskenderum,

Mer

sin), što bi

moglo

b i t p r i ~ l a č i i o z motorizovani

turizam

koji

sve

više

pr9dire

i, u, t1I1;Utrašnjost

Turske

.

ne

o g r a n i č a v a

se

samo

na

carigrad.

· · ·

·.·

·•

; -

.

Jedna ·od povoljnih m o g u ć n o s t i s·

kojima

može r a č u n a t i Cipar

je

njegovo ·

k l j u č i v a n j e

u

kružna putovanja, b u d u ć i da

se

ne

inože

16)

Cipar

je jedan

od

n a j t i p i č n i j i h

sredozemnih .

otoka

u zoni izrazite mediteranske klime

prostorno definirane širenjem masline. Ljetna stabilnost vremena

t a k o đ e r je

važan

prirodni

faktor

za razV oj turizma.

17) Neolit

o b u h v a ć a na

Cipru razdoblje od

5800. do 3000.

god.

p.

n .e.

18) . M e đ u t i m

treba

• istaknutJ::.•dobro •razvijenu ;

a o b t a ć i l : j r i u

restovhu mreži. na '' ·sanioti{ otokii l

Cipar

raspolaže sa

oko

1500

km

asfaltiranih,

i

gotovo

5000

km

ostalih

cesta.



pAVIC,

OSOBINE

I PROBLEMI CIPRA

69

č ~ k i v a t i da bi, n a r o č i t o za s j e v e r o a m e r i č k e turiste, Cipar mogao

biti jedini cilj. Bliskom istoku Cipar može .ponuditi ljetnu svježinu

-J r

odosa

, Evropi i Sjevernoj Americi

svoje

plaže i

svoju

historiju.

Izvjesne


mogao

bi

na

Cipru

imati

i

zimski turizam.

Ali

su snježne prilike Trodosa dosta nesigurne, ·a bogata

klijentela

Bli

skog

istoka,

·

ukoliko

pokazuje afinitet prema zimskom turizmu,

odlazi u Alpe.

Kao

centralno t u r i s t i č k o mjesto

na

Cipru

najpovolj

nijeuvjete ima N i k o ~ i j a ne toliko

zbog

svojih

atraktivnosti koliko

zbog aerodroma i centralnog polažaja na

otoku .

Nikozija bi mogla

postati

sjedište

kulturnih

ili privrednih organizacija

Bliskog

istoka

i m e đ u n a r o d n o sastajalište.

Ekonomske

veze

i z m e đ u

Jugoslavije i Cipra.

Vanjskotrgovinska

razmjena predstavlja najvažniji oblik

ekonomskih

veza i z m e đ u

Ci-

pra i Jugoslavije. Ona je postojala

v e ć

i u

predratnom

razdoblju,

iako

u

wlo malom obimu. Iza

II

svjetskog rata obim razmjene je

vrlo promjenljiv,

ali

je u

porastu, n a r o č i t o jugoslavenski

izvoz. S

et

Ciprom naša je

bilanca

aktivna, a nomenklatura proizvoda u izvozu

mnogo

šira

nego u uvozu (59:6, koji je odnos vrlo nepovoljan). Ju

goslavija izvozi i

sirovine

i

proizvode visoke

prerade,

dok

se uvoz

c : > g r a n i č a v a uglavnom na agrume,

iako

postoje m o g u ć n o s t i njegove

divel Zifikacij,e

(sitne

kože,

sjemenski

krumpir,

suho

g r o ž đ e

.

. Naša vahjska . trgovina sa Ciprom p o č e l a je vrlo ra:no - u iz

vozu

v e ć od

1945. god. a u

uvozu od

1948. god. U kasnijem razvoju

izvoz na Cipar postoji .gotovo svake godine, dok

uvoz

može vrlo

č e s t o izostati.

1963. godine izvezli

smo

na

Cipar

6850 t robe u

vrijednosti

o č l

378

mil.

dinara,

a uvezli 2188 t u

vrijednosti

od svega 90 mil. Ovi •

b ~ ~ j e v i ~ a j b o l j e ukazuju na mali

obim

jugos favensko-ciparske trgo

v ~ n e

{p

k o l i č i n i i po vrijednosti.

Osim vanjske trgovine i z m e đ u Jugoslavije i Cipra postoje i

drugi

oblici

ekonomske suradnje. 1962. god.

z a k l j u č e n

je

sa

Ciprom

prvi

sporazum

o trgovini i ekonomskoj suradnji, a Jugoslavija ta

k o đ e r

sudjeluje i u nevidljivom izvozu

na

Cipar.

Krajem

-1962. god.

skl9pljen je i z m e đ u jugoslavenskog »Energoinvesta« i Ciparskog

»Water .

development

department« ugovor o izradi

planova, pri

premnih radova i

kontroli

izgradnje dviju

brana na Cipru.

, ' P O L I T i č K I PROBLEMI

I

ST NOVNišTVO

CIPR

.-

. . . . .

' , .

. Poznala historija Cipra vrlo je dugotrajna -neol i tska 'na:selja

datirliju iz t ~ z d o b l j a i z n 1 e đ u 5800. i 3000. god. p ~ n e M e đ u t i m za

razumijevanje'

današnje situacije na otoku važnije

je

nekolikb

ka

\ l i j i 4

historijskih q o g ~ đ C J j a

Ahajsko-m ke

.nske im gratije iz

'i i

ti

.

: : :

~

e

=

Ć

=

a

:

r

~ n :

a

: _ _ :

o

g

~ =

č

= k

;J

::

::

1

k

: : :

u

~

r u

: : : : : :

U I ·

st.

naše ere



70

POLITICKA

MISAO

k r š ć a n s t v o

prodire

na Cipar, a u V i VI st. p o t v r đ e n a je autokefal

'nost ciparske crkve.

19

)

Sve do turskog osva·an·a 1571. od. otok je

s a č u v a o

izr

< Zi ti

g r č k i

karakter,

iako g r č k o

stanovništvo

nije nika a

bilo i

jedino na

otoku. -

Poznavanje razdoblja turske vladavine - od 1571-1878, od

nosno nominalno do iza I svjetskog rata više o m o g u ć a v a razumi

jevanje današnjih p o l i t i č k i h prilika na Cipru. Turska imigracija

na

otok z n č i i

ekonomski

sukob s d o ~ a ć i m

stanovništvom.

Sve j a č e

suprotnosti

prem

a osmanlijskoj državi i

turskoj

zajednici

rezultira

ju u nizu ustanaka (1764, 1804. itd.). U isto

vrijeme

j a č a na

Cipru

z n a č e n j e i utjecaj g r č k e

pravoslavne

autokefalne crkve, č i j i

biskupi

s t i č u

titulu

etnarha (narodnih v o đ a ) i odgovorni su za prikupljanje

davanja

i

g r č k e

i

turske e t n i č k e

zajednica.

V

j erska uloga dopunje

na

funkcijom

etna

·

la ·e ci arsku·

crkvu

kao v o d e ć u po-

itic u snagu na

otoku.

U

razdoblju

britanske

administracije

j a Č a

za uj

edinjenje

s _ G r č k o m . - - l : _ u r s k a i Velika B r i t ~ i h bi le su

u vi· e lavni

faktori

koji su

takvo

ujedinjenje o n e m o g u ć a v a l i . Na-

on p o v l a č e n j a

Turaka

kao ~ : p r e k a ostaje Ve

1

a

Britanija.

Nesretni odnosi

i z m e đ u

G r č k e

. i

Turske

iza I

svjetskog rata

1

i

britanska

politika pomaganja i poticaja sad jedne i l i druge e t n i č k e

zajednice, uzrokovali

su

.

stanje

stalne

napetosti.

Inicijativa

·pred

sjednika Makariosa za diskusiju o ustavu bila je povod

za

otvorena

1 neprijateljstva. Jedinice jed njenih naci ·a iako na i ru red-

l

stavljaju pozitivni · aktor; ipak

su

samo sna a o ·a ·e dovedena

N a

l ~

i r . . _ i . l ] i ne i r j ditLproblmle.. Mir na

ve

se osigurati jedino samoopredijel en em · oŠtovan·e

v e ć za

arantiranih rava

nacionalnih

manjina. ·

· Odnosi g r č k e i

turske

Vrlo

su

složeni.

B r o j č a n i

.odnosi .

v a ž a

a k t o r

u

definiranju jedne

e t n i č k e

z

-;j;d

nice kao nacio-

nalne manjine. o d e ć i

r a č u n a

o oko 17-20%

20

)

turskog

stanovništva

na

otoku

ustav je o s i g u r a v a j u ć i zaštitu prava manjine ; ~

vida 'potrebe .glavii;tine stanovništva. ·

·. Kroz vrlo .dugu i nac;lasve burnu historiju Cipar je,

u n a t o č

naj

r a z l i č i t i j i h

stranih

osvajanja i'

ponekad vrlo . duge

strane

vladavine

kakva je bila npr. ttirski

i z m e đ u

1571. i 1878,

s a č u v a o

i

e t n i č k i

i

..

. . . . .

~ s k i svoj g r č k i

~

ka:rakter.;1.) . ~

u r s k

~

a

q

toku

p r e d

~

a v l j a

potomke

tru

pa

sultana

s l l

ma

II

9ii_

je

1571.

god. osvojio

otok.

Osim t o g a a s ~

l i l i

Cilli L

pr

isilno __ KO-

a t o l i j e . 1571

i

l S

7 2

e s e l j e n o

e

nj\.

Cipar oko ·30.000

ljudi.

U ·

novijoj

historiji Cipra t'urs:Ka e t n i č k a za-

·

od

V st .

dalje

uspje)a; · je g r č k a pravoslavna, ·ci'kva 'zadrž:iti · svoju .autokef;linost. Na

- stojanja i z m e đ u XII i XIV · st. da se ta .

crkva

podvrgne rimskom- papi ostala su -bez-

. U 5 P j e š ~ a . ., · : ; · · · . · . . · . ·

2Q) . Podaci . 9 .

u č e š ć u turske

•

t n i č k e

zajecjniqe . na .

Cipru

u ·

ukupnom

stanovništvu .jako

se

.

ra,z-

Iikuju

u

r a z l i č i t i m

izvorima,.ali se svi k r e ć u

od 17-20'/o. ·

21) Ponekad se

žeU .

prikazati da g r č k o

stanovništvo na

otoku ima

više

I ~ v a n t s k e

·nego

g r č k e

.

karill<:

.teristike. ·

·

l :

· . , ,



p A V I Ć , OSOBINE I PROBLEMI CIPRA

71

jednica znatno je oslabljena - iza

Lazanskog

ugovora 1923. god._

dio m l a đ e g turskog

stanovništv

a iseljava u Tursku što se ima pri

piSati

-

kom

binaciJI pwnirskog i patriotskog

raspoloženja

vezanog

uz novu

k e m a l i s t i č k u

Tursku.

Ta

generacija je školovana u

Tu

r

skoj

i o p ć e n i t o je uspjela u njezinom društvenom i ekonomskom životu.

anas je to upravo ona najambicioznija generacija č i j e bi djelo-

vanje moglo biti z n a č a j n o i na Cipru

ali, nije sigurno

bi

li to dje

lovanje bilo na

liniji

suradnje s ostalim stanovništvom otoka.

J u r s l S J . _ m a n j i n u

c o

~ J . J s u

Britanci

kao p

rotutež

q_ g r č ~ i _ I . l

_

~

a h

tjevima. Da bi neutralizirali traženje G r č k e koja je iza II svjetskog

o č i t o

ohrabrena prisajedinjenjem Roda i č i t a v o g Dodeka

neza 1947. god, Britanci r a č u n a j u na stav Turaka na o t o k u . ~

se

najprije

izjašnjava

·u

za

kolon

i .alnLs.ta

tu

s_

q

uo,

zatim

za

prisa

je in en·e Turs o· i

k o n a č n o za

od elu otoka

što za

samo

o t o č k o

stanovništvo može biti svakako

najnesretnije

rješenje. 1947. god.

g r č k i je parlament

jednoglasno usvojio rezoluciju

o prisajedinjen ·u

otoka -

G r č

-o·.

a Britance otok je

imao uvijek samo

v o j n i č k o - s t r a t e š k o zna

~ - : - - R a z a D o r r e - - r u t ~ e v J . a a a v i n e - n r o r o . K u sve

d o II svjetskog

raa,

njegove ekonomske

za

p

uštenosti.

1.8

18...

-g

GtbBr

itanci

su

okupirali otok,

zatiw

__k_

1914. izvršena anek-

je i m e đ u n r o d n o

:e_

riznata 9 2 3 . god. Lozanskim ugovo

l.{ § staJe

k

2 ~ ? s k a ~ Prema Disrael

fu .

Ci ar ·e »kl u v • za adne Azi ·e« - nJegov je zadatak

da

s p r i j e č i

širenje

Rusije

na

Bliskom istok i Mecnferaliu. 1882. god. Britanci

su se sta ilizirali u Egiptu i za osiguranje imperijalnog puta zna

č e n j e

Cipra

relativno

je

opalo. U

toku I

svjetskog rata Velika Bri

tanija

č a k

je

ponudila

otok G r č k o j .

/ • Od

navedenih

stavova Turske i Velike Britanije razlikuju se

oni koji imaju SAD i SSSR.

~

e d i n j e n e A m e r i č k e Države

o č i t o

su

~ J a j e d i n j e n j u otoka b 1 C > G r č k q j J l i l o

Turskoj, kako

a .; ··

di

politiku neangažiranja, ripa0 Atlanskom

paktu. Za

strategiju Zapa

a u azenu

Sre

ozemlja

z n a č a j n o je da

i i T š ' l U S U k o a D n l i ž n o

k il . ~ j

ne

orgenizacr je. StaY

~ : : . . _ ·e. sigurno _suprotan. On preferira samostalnost Cipra i nje-

ovu

politiku

neangažiran ·a. .

-::

, · .-

odnosu na p r o s j e č n o evropsko gledanje zahtjevi ciparskih

Grka

_

ža

ujedinjenje

sa

G r č k o m

ili

samoopredjeljenjem mogu

uži- .

vati

v e ć e

simpatije, nego zahtjevi

turske e t n i č k e

zajednice. Medit

s::

a n ~ ~ a . . i n ~ g o v

k u l t u r n a

liradicija o č i t o više vežu

GK

za G r č k u i E v o s v a j a č k a prošlost

Turske,

njezina histo

n jslCa,·:

kul

tu;na i- ekonomska zaostalost

nisu

joj mogle osigurati

22)

1915 . god. Velika Britanija ponudila je

Cipar

G r č k o j pod uvjetom da ova odm h u đ e u

ra t , protiv e m a č k e .

kako

bi pomogla

Srbiji.

M e đ u t i m , G r č k a za to nije .bila spremna, a

kasnije su Br

it

and po vukli ponudu. Ugovorma

u

S e v r e u

i 9 2 0 ~ L o ~ r u i 9 i 3 iod.

· Turska

se odrekla svih prava

n

Cipar. Tixne je .z.a.

ye i

;,

t a n i j l ;\:estala i ob_a:veza a n j a

z a ~

kupnine za otok. · · · · · · ·

...

· · · · .. · .· · - - · ' ' · ' •· · · ·



72

POLITICKA

MISAO

simpatije

m e đ u evropskim narodima.

Za

razliku, SAD

nisu optere

ć e n e

takvim

s h v a ć a n j i m a .

• s k a Republika

nastala

je

na n e u o b i č a j e n i n a č i n

razumom dviju dru

ih

država G r č k e i Turske,

što

je

onda

I?rihva

. 1 a t r e ć a

kolonijalna

sila - Velika

Britanija koja

je zadržala su

verenitet

nad

dVama

teritorijama

na

kojima

se nalaze vojne baze

(oko 256,5 km

2

. Velika Britanija t a k o đ e r ima pravo da

se

koristi

nizom

služnosti

na otoku kako

bi

mogla u

potpunosti koristiti

te

ritorije

pod svojim suverenitetom.

Pri stvaranju nove države trebalo je zaista na sv koj strani

o č e

v a t i mnogo odrican ja - o r l f [ j 1 : _

' f i : { I č l O d U s i

a n e od okup

a

-

cije, G r č k a od ujedinjenja, a T u r od podjele.

·

edan od osnovnih problema Cipra je

b r o j č a n i

odnos

g r č k e

i

turske

e t n i č k e

zajednice kao i

njihov

prostorni r a s p o r e d

157 . Turci

osvo ili

Ci

ar od Venecije b i l o sve

a oko

160.000

stanovnika

i

@ r n i z o n od

20.000 ljudi.

23

Nakon pr

votne kolonizacije

više

nije uspijevalo

da

se otok naseli turskom

imigracijom.

Osmanlijska vladavina

na

Cipru

predstavlja

žalosno

razdoblje

g l ad i

su bile č e s t a pojava . 1767. god.

broj

stanovnika

opao

je na

svega

oko

·80.000. Porast stanovnika u turskom razdob

lju je

bio

vrlo

spor

tako da

je

trebalo

više

od

100

godina da

bi

o t o č -

ko stanovništvo poraslo na oko 100.000 ( 1777. god.). Tek 1821. god.

g . t Q k . . . e - ~ o o o y o prešao broj od

100.000

stanovnika

(110.000).

Prvi

britanski

?Opis

zabilježio

je

na otoku

oko 188.000 ljl 4L_

dok

je pre"

posljedii}em

popisu

izvršenom 1960. god. na Cipru bilo

ukupno

577:615 stanovnika. 1962. ·god. procijenjeno ·je stanovništvo na

oko

580 000

·--....___;;._ '

Navedena

tabela daje

pregled kretanja ciparskog stanovništva

u

poslijeratnom razdoblju.

Za

razliku

·

od kretanja

stanovništva

u

prošlosti današnji

se razvoj k a r a k ~ r

t m u

. . . =

..·-·-

...

.

Procjena stanovništva na Cipru 1945-1962. god.

(u 000)

Godina

Broj stanovnika

Godina Broj stanovnika

1945

435

1954 514

1946

·.

447

1955 · :: ·

; · l

,

:.52

1947 457 1956

526

1948

467

1957

547 .

1949

476

1958

559

i950

485

1959

568

1951

492

196

5 7 ~

1952 498

1961 577

1953 5 6

1962

58

(>>Pemograph,ie :Yeir

b o o ~ ; < 1 ~ 6 2 « . .:._

l]nite4 .Nations, :New:

York, 1962)

i3} Podaci o s t a . ; o v n i š t ~ o t ~ k a ist

.

god. nisu

~ j ~ d r t a č e n i

u s ~

i z v c i r i i n ~



p A V I Ć

OSOBINE

I

PROBLEMI CIPRA

73

Stopa

E

t litet

nije suviše visoka - 1960.

godine

iznosila je

25,3 o i nalazila se u padu,

b u d u ć i

je

prosjek

1945.

do

1949. iznosio

31,2 o, a 1?50 do 1954. god. 27,9%o.

24

)

Dok

g_opa nataliteta nije jako

visoka i

odgovara

srednje

razvijenim zemljama,

mortalitet

je me

đ u

n i ž i m a

na svijetu č a k i od nekil1

najrazvijenijih

zemalja,

b ~

d l l ć i je 1962. god. iznosio

5,9 o.

I mortalitet se

nalazi

u padu

što

je vidljivo iz usporedbe saprOsjekom iz 1945.

do

1949. god. kada

je iznosio

8,8 l 1950-1954

god. kada

je

iznosio

7,7 o.

71w

dni prirast s t a n o ~ n i š t v a

_ o t o k a nije velik

ne

samo zbog

malog ukupnog

broja

stanovništva nego još više zbog emigraci

_ ona je uzrokom da je pravi broj stanovnika na

Cipru

uVIJek

manji

od potrebnog.

25

) Ako

uzmemo

stopu nataliteta

od 26 o

i

mortaliteta

od

6 o

dobivamo

stopu

od

20 o što

z n a č i

da

bi

r a č u

nato

na

bazi oko 578.000 stanovnika (1960. g.)

prirodni

prirast iz-

nosio

oko

11.500 ljudi, a to je manje

od

migracija s otoka iste go

dine.

M e đ u t i m

kako emigracija iznosi

o b i č n o

ispod

S ljudi,

sli

jedi da

je stanovništvo

Cipra u

slabo

.__J2orastu.:.:)

R e l a t i v J

; a - g ~ Z s t o ć a

- s i ~ m ~ v n i š t v a nije

uvijek

najbolji pokazatelj

gospodarske

razvijenosti,

životnog standarda i

ekonomskih

proble

ma nekog prostora - realniji su pokazatelji p.oljoprivredna i ra

tarska

g u s t o ć a

i

nacionalni dohodak

po jednom

stanovniku.

Me

đ u t i m

pripadnost Cipra izrazitoj i evropskim gledanjima bližoj

i poznatijoj mediteranskoj

sredini,

o m o g u ć u j e

nam

realniju ocjenu


pokazatelja

g u s t o ć e . Relativna g E ~ o d

oko

g

iako

prividno niska, u p u ć u j e na relativnu

prenaseljenost

otoka. Ona ipak

nije

tolika kao

na nekim .

r u g f f f i m e d f t e r a n s i c

i m

-

-

na

Si

ciliji iznosila je relativna u s t o ć a 1961. god. 183 stanovnika

km

2

27

~

b a : J } & ~ U e

otoka je visok - 1871. god. imalo je___Q_

~ r a d s k i h centara

d i s t r i k t

l : L _ l Q . k . Q ~ j ~

L

~ k a , Limasol, Famagu__§ @ ,

l

afos i Kirenij;:J.j _

samo

16%

ukupnog stanovništva

otoka, dok

je

l

961.

f taj

broj

porastao

na

37%.

Pojedina

grads-ka

naselja

isti

č u se v e ć znatnom v e l i č i n o m - ~ i k o z i j a ima gotovo 100.000, a Li

masol

do

50.000

stanovnika. M e đ u t i m v e ć i n a

je ·naselja

veoma

ma-

- -

la

na č i t a v o m

otoku samo ih osan1 prelazi

broj

od 3500 sta-

novnika. ·

-

Današnji p o l i t i

p r o b l e m

i _ ~

bitno su vezani

uz e t n i č k i

sastav njegovog--

st

anovništva. G r č k a

je e t n i č k a zajednica na

Cip

ru

- •

· · · . .

-

24) Po

svojim

stopama nataliteta i mortaliteta Cipar se bitno razlikuje od ostalih zemalja na

Bliskom istoku, gdje n ~ t a l i t e t doseže 46 a

mortalitet 21 ..

25) Pod pravim

l l apsolutnim

brojem stanovnika podrazumijevamo

onaj broj

koji

je u t v r đ e n

popisom. Tzv.

potrebni broj

stanovnika rezultat je

zbroja

aspolutnog broja iz pretohdnog

popisa i prirodnog prirasta,

pod

pretpostavkom da stopa prirodnog prirasta ostaje nepro

mijenjena. U koliko

je broj

stanovnika u t v r đ e n novim

popisom

v e ć i od

potrebnog broja

u p u ć u j e to na imigraciju i

obratno.

26)

U zadnjih nekoliko godina emigracija sa Cipra jako

je

p o v e ć a n a i prelazi 10.000 ljudi

godišnje.

27)

Poljoprivredna g u s t o ć a

je broj

- koji pokazuje odn:os pofjoprivrednog stanovništva

prema

jednom kvadratnom kilometru ukupnih poljoprivrednih površina oranice, vrtovi,

v o ć n j a c i

vinogradi, livade i pašnjaci), dok je ratarska

g u s t o ć a

odnos prema samo ratarskim

povr

šinama

tj. oranicama,

vrtovima,

vinogradima

i

v o ć n j a c i m a



74

P O L

T I Č K MIS.Ao

ne s

amo

b

'ni·a

nego i mnogo starija -

'I J.rci

su m l a đ e

. . . . p r i d

tanovništvo naseljeno u avnom i z m e đ u

XVI

i

XIX st

., koje je

uvijek pre

stavljalo

manjinu na historijski

g r č k o m o t o k u

~ i . _ z t l s . J l Q . r

e d

stanovništva dobro

odražava

ulogu

Turske

kao

o

~

a j g ] ; a

.-

v

g.

fi_

_

dig

~ l a turske

e t n ~ ~ ~ __ ajednice nalazi se u sj?.

~ : . J . Q i _ p o l o v i n i 9 .9-ka i f ~ T o je rezultat ranog

zauzimanja

najbolje zemlje od strane pobjednika.

S druge

strane masiv

Tro-

elasa nasel jen je gotovo i s k l j u č i v o Grcima (oko

99 ),

što o č i t o

f o

uje na njegovu

hzstorijsku ulogu zbjega Z n a č a j n o je

da

u no-

l

ije

doba od kraja XIX sL pa

do

danas postotak turskog stanov

ništva

na Cipru postepeno

op ad a - sa 24%

1871.

god. smanjio

se

taj broj

na oko 19% 1958. god. S l i j e d e ć a tabela pokazuje odnos

'stanovništva

po

religiji

koji

se

poklapa

s

e t n i č k o m

p r i p a d n o š ć u .

Stanovništvo po religiji

Stanovništvo

po reliiiji 1921.

1946.

1960.

r k o - p r a v ~ ~ l t v n i

244887 361199 442521

Muslimani

61339

80548 104350

Ostali

·

4489 8367

30744

- == - - - - = - -

Ukup n o 310705 450114

577615

»Cyprus« '

(The

· statesman's year book - 19633, MacMilan and Co LTD,

London

.

1963.)

.,.

l . . . . .

Iako se . a z l i č i t i i ~ v o r i posve ne

slažu može

se

uzet

i da .Q.mj_

r č k o .· ovništva iznosi oko 80%, tursko 18% i ostalo 2% .

28

)

• . : · : ' . · 1

. . :

U č e š ć e ,T,uraf<:f . ,U ukupnom gradskom stanovništvu nešto

je

v e ć e

od

prosjelca

u nekoliko gradova otoka. N a r o č i t o se i s t i č e grad Pa

fos

sa 33;8%; dok

su

'u

Limasolu

Turci najslabije zastupljeni tj .. sa

13,5% . ' . . .

· i'.

' • E t n i č k i ~ ~ s t a v stanovništva

Cipra

po distriktima

· · · · i gradovima, U •

fo

1 9 5 8 ~ god.

,,

.

. , .

č i t a v

o tok

"

G

r

a

d

o

Grci

Turci

Ostali

Grci Turci

Nik

ozija

7 3 ~ 3

18,4 . 5,3

..

' 69,5

20,1

Kirenija • ·

.t •

79,8

12;8 7,4

69,8

15,8

F ~ ~ a g M ~

• : .

~ 2 4

·

15,8

'

·

l,8

76,3 .16,7

Larnalqt

75,3 21,1

' 3;6

69,8 20,2

v

i

Ostali

10,4

i U

7,0

10,0

··

·

Limasal

,:

.

v: ··

···81,2'·

15,3 ' 3,5

80,0 13,5

6,5 .

..

Pafos

,_

,_: :_: •::{ "" loJJ ,

:·

:

,11;1'

23;7

65,3

.33,8

0,9

• • l • • .

... .

-

ku

•p:n ,o i:.•

~ - - -

'"

·· 79;5

· 17;0

;•

;; '3;5·

72,6 '

·· 18,7

8,7

t { r§p\ioliqui{

de

Chypre.(i (»Notes

et

' et'udes '

documentarres«,

NO 2800/

t:

. 1 )61),, . ",. ·, ·:' · . .. . •. ,

: i l l j

t·

:.

:q '·

..

l

·,

• :

; : :

•• •

Z a n i i ) ) j ~ y q t i ~ ~ ) ~ , 9 ~ ~ { • ,

stanovništva ·

].1 grupi.:»ostalk ,

(Armeni,

.Maroniti,

židov

i i drugi),

podržava

predsjednika

Maka.

Fi<:>sa

,.i'

_

r č k u

e t n i č l t u

Z '

ednicu

. ·

, .

e

· .

,

''.. .

. .



p A V I Ć

OSOBINE I

PROBLEMI CIPRA

75

Ovi

su

odnosi važni

jer

znatno u t j e č u i na 0 1 ~ ~ ~ ~ Y . : . O ~ a

On je

naj

više

k ~

n c e n t r i r a n u gradovima

zbog

č e g a v e ć i

postotak

tursi.C< g

gradskog

stanovnistva

ima

i

nesrazmjerno v ? ć e

z n a č e n j e

u vrš

enju

p o l i t i č k o g

utjecaja

i u

odnosima

sa

g r č k o m e t n i č k o m

zajednicom.

Tretiranje

turske e t n i č k e zajednice

koja

je

na Cipru u manjini

daleko je povoljnije nego što bi na to

ukazivali

sami b r o j č a n i odnosi

i z m e đ u obiju grupa

stanovništ

va. Dok je taj b r o j č a n i odnos iz

m e đ u

Grka i Turaka oko

80% : 18%

u ciparskoj armiji omjer je

daleko

povoljniji

u korist

Turaka

tj.

60:40% .

U

svim organima

vlast i, u vladi itd. postoji omjer

70:30,

što

t a k o đ e r

ne odgovara

stva

rnim

b r o j č a n i m

odnosima

dviju glavnih

skupina

stanovništva.

G r č k o

stanovništvo

ne samo da

je

b r o j č a n o

daleko

zastupljenije

nego

je

relativno i mnogo

važnije

u ekonomskom i u o p ć e

društve

nom životu otoka. V

idljivo

je to

v e ć

iz

nekoliko podataka

- od

ukupno oko

800

l i j e č n i k a na otoku

samo

ih 41 pripada turskoj

e t n i č k o j zajegnis_i, od

270

arhitekata

samo

12,

od

200

advokata

samo 22 itd .

PROBLEMI

DIOBE OTOK

___....------

--

-

--

- --

Pokušaj

s r e đ i v a n j a p o l i t i č k i h

problema

otoka

njegovom

dio-

b o

i J J . J e ~ s t a v J j _ C i i O l i r n [ i J i O m o g u ć e rj

šenje Ne samo aa- 151)Jo

djela

otežala

v e ć i onako nepovoljnu ekonomsku situaciju

nego

bi

liV}etovala

..J2

otrebu znatnih p risilnih migracija

stanovništva. Takve

migra

cije

nisu se još nigdje pokazale

kao

uspjeŠna metoda za rje

šenje p o l i t i č k i h

problema

a p o g o đ e n o m

stanovništvu

su

uvijek

donosile patnju.29) ·

Planova od strane T:p.rske o _Q9djeli otoka

bilo

je i

pnJe 1958.

o Ž e n a lini

ja

bila je uvijek 35. p

a r a l e

~ ~ ~ J E __ ~ bi

sjeverni dio

pr

ipao

T u r s l To

ne

bi odgovaralo

samo

rasporedu

v e

ć i n e

č i s t i h turskih sela koja

se

nalaze

u sjevernoj polovici Cipra

nego se i slaže s

ekspozicijom

ove polovice turskim obalama a ta

k o đ e r

i s

v e ć i m

gospodarskim

z n a č e n j e m sjevernog dijela otoka.

P r

d to

15f.L .ože b i t i J Q J ~

a c i j

~ l ' , J } k o z i j . e . J s . Q · a bi

m

dijelu.

M e đ u t i m ,

o v d j j ~ 2 . J ; ~ c i Y i 4 ~ I . . ; ; t _ P - o d j e l a _ g l a v n Q g _ g r ~

~ a g

rc

k t urski dio,_po

č e m u

bi se i Nikozija u k l j u č i l a m e đ u nelo-

29)

U novijoj

historiji odnosa

i z m e đ u

G r č k e

i Turske

velike

i

prisilne migracije imale su ka

rakter

masovnih tragedija.

Iza I

s v j e t k o g

rata oko 1,500 .000

Grka

napušta ·Tursku i

pre

seljava se u .

G r č k u .

Na s l i č a n n a č i n oko 400.000 Turaka mora

se

vratiti u Turs)<:u. U k l j u č i -

vanje ovako velikih

masa

stanovništva

u gospodarski život zemlje

bilo

je

vrlo teško n a r o č i t o

u G r č k o j ·

30)

Težnje Turske da ~ a š t i t i

prava

s v ~ j e ·manjine otoku pa i

p ~ d

cijenu njegove .

podjele

iz

gledaju u svjetlu

p o s t o j e ć e g ciparskog

i.tstava

sasvim

nepotrebne.

Tome

.treqa dodati i je

dnostranost turskih zahtjeva kad

je u pitanju

njihova nacionalna

manjilila - . ·

uz i s t o č n e

granice

Turske

živi

oko

2,000.000 '

Kurda

·

koji

u skladu

sa

svoji1TI' ·brojem i zon

om

.kompaktne

naseljenosti

nisu

u

Turskoj stekli

ni cakva

posebna prava.

·,

, , : :

·,

.



76

POLITICKA MISAO

g i č n o podijeljena

gradska

naselja

u

svijetu

koja

se

javljaju iza II

svjetskog rata Berlin, Jeruzalem).

Na Cipru ima 389

g r č k i h

sela. 120 turskih i 106

miješanih.

V e ć i

b r o

t

g r č k i h

sela

i

stanovništva

i

v e ć i

postotak

g r č k o g

stano

Vilfš

tva

u gradovima

uvjetovao

bi i j a č e

migracije

ove e t n i č k e zajednice.

Podjelom duž 35. paralele trebalo bi na jug preseliti oko 200.000

{ i J ~

manje

od

polovice if j_f _q_ g_stanovništva na otoku,

€

~ t : J i

O V i c u - i r e ~ oko

4o.ooo

rurai ZPod}cla ot0-

ka

suviše

bi sa gospodarskog

stanovišta

fa

vorizirala

tursku nacio

nalnu

manjinu.

Ne samo da bi

manji dio

stanovništva

dobio polo

vicu teritorija,

nego

bi

mu

pripali

i glavni gospodarski izvori i naj

važnija

luka

i

aerodrom.

t

n i z i n

M e s a o

E ~ i

~

nalaze se najvažni

k_

natapane zone ~ i p r a

~ ~

e v e

m i .

o

. I r _ g d o

a

u P

t l < t Y .

n i h

i

?

~ f f i r ~ ~ ~ ~

u d n i c i .

: M ~ v r o v o u n

Sku

:

io

t issa, Agrokipia

itd.).

Ipak treba istaknuti

da

su

to

sve ležišta

koja

~ i s c r p l j e n j a ,

dok bi ciparski najperspektivniji rudnik

az

besta kod Amiandosa ostao na g r č k o m t e r i t o r i j u . ~

J

bitno

o

v_

isj

.o

avionskom

s a o b r a ć a j u i_glavni

aerodrom ostao bi

u

turskom

di

o đ e r

bi

i glavni t u r i s t i č k i

sadržaji

važni za valorizaciju

ljetnog

turizma

za

evropsko

i s j e v e r n o a m e r i č k o

tržište

ostali u

Turskoj.

sim navedenog

prijedloga o

podjeli

otoka na njegov sjeverni

i južni dio postoji i britanski p

rijedlog

o p

odjeli na zapadnu

i i s t o č

nu

polovicu koji

je

isto tako nesretan

i n e l o g i č a n

~

_ _ ; : _ _ - - - = - = -

- -

· - ·

--

Bilo

kakva p o l i t i č k a podjela

otoka

31

) ne bi mogla donijeti ko-

risti

njegovom

stanovništvu niti

državama

kojima bi pripali odgo

v a r a j u ć i dijelovi. z i t a __ g ~ o . d t J u . k a . . c jelina. N je gov eko

nomski razvoj bilo kao samostalne države, bilo kao dijela G r č k e ili

Turske

bitno

ovisi

o

ekonomskoj

suradnji

i

p o m o ć i

iz vana. Cipar

je

jedinstveno

i suviše malo tržište- a da bi podjela

mogla

unapri

jediti

njegovo gospodarstvo. ,Osjetljivi strateški cil jevi

koje

želi

~ i t i

Turska

u

ve

zi s osiguranjem

svog

A d a ~ ~ r u l w - g

primorja

ne n-wgu se p o s t i ć i

diobom

otok

a

jer bi jedna njeg qvq.

j a [ C : _ ~ i ( ; a _ l j e

i ~

t a a

G r č

K o J · - - - - - - - - ····

--------·-·

- ~

OPCE

OSOBINE POLOtAJA

CIPRA

P r o m a t r a j u ć i

r a z l i č i t e

osobine

prostornog

položaja Cipra mo

gu

se lako u o č i t i

neke njegove s p e c i f i č n o s t i .

Osobine

n a r o č i t o

geo


položaja

, oblika i v e l i č i n e teritorij,

stanovništvo)

dr-

31)

Otoci

o b i č n o pred

stavl

jaju izr

azito

ekonomske

i geografske cjeline i je , da ukoliko

nisu samostalni (Ceylon) ,

pr

t

padaju o d g o v a r a j u ć i m

obalnim državama.

P o l i t i č k a

podjela

otoka pogotovu bi bila n e l o g i č n a ukoliko se radi o

tako

malim teritorijima kao što je

ciparski.

Današnji

p o s t o j e ć i primjeri

p o l i t i č k i

podijeljenih otok

a rez

ultat su

samo histo

ri jskog n a s l i j e đ i kolonijalne pr ošlosti i za

p o s t o j e ć u

podjelu ne

postoje

opravdanja u nji

ho

v

im

gos

podarskim

i geografs kim

karakteristikama

Ir

ska,

Haiti,

Timor).



pAVIC, OSOBINE I PROBLEMI CIPRA

77

žavnog teritorija č i n e osnovna

uvodna

poglavlja u p o l i t i č k o j

ge -

grafi

M a t e m . a t i č k i

položaj definiran s

geografskom širinom,

duži

nom i

apsolutnom

visinom

ima

dosta

o g r a n i č e n o

z n a č e n j e Me

đ u t i m treba odmah istaknuti važnost v e ć spomenute 35. paralele

uz koju je vezan

neadekvatni prijedlog

o p o l i t i č k o j

podjeli

otoka.

I apsolutna visina glavnog o t o č n o g masiva ima veliko z n a č e n j e .

Ona uvjetuje ljeti svježe temperature, č i n j e n i c a s kojom Cipar ra

č u n a u razvoj ljetnog

turizma zbog p r i v l a č e n j a

bogate

t u r i s t i č k e

klijentale

sa Bliskog

istoka

željne

da u uvjetima

pustinjskog

i step

skog

ljeta

n a đ e

prijatno

osvježenje. Ova

vrsta

turizma

može

biti

bitna za d j e l o m i č n o izravnanje stalnog deficita u t r g o v a č k o j bilanci

ekonomski

još

nerazvijene republike, a t a k o đ e r je z n a č e n j e turi

s t i č k e

privrede trajno i perspektivno.

Cipar se nalazi u izrazito prirodno raznolikom a društveno i

donekle

ekonomski

vrlo

d i n a m i č n o m kont ktnom

prostoru.

Prirodna sredina i s t o č n o g Mediterana i Bliskog istoka upravo

je

ovdje

najraznolikija.

Na obalama

i s t o č n o g

Sredozemlja

domini

raju

pustinje

Egipat, Izrael),

visoki

i

slabo

prohodni

planinski

masivi

Toros

u Turskoj),

grebeni

Izrael) i

delte

Egipat). Niz

ekonomskih

osobina bitno ovisi o navedenim prirodnim

cjelinama.

M ~ s i v Torosa predstavlja važnu s a o b r a ć a j n u zapreku što p o v e ć a v a

vrijednost Kilikijskih vrata, niži nivo potoline Mrtvog mora u

p o r e đ e n j u sa Sredozemljem -394

m)

otvara perspektive energet

skog korištenja, dijelovi pustinje doživljavaju iza II svjetskog rata

bitne pejzažne i

ekonomske

transformacije pustinja Negev u Izra

elu),

l

su

potencijalni nosioci nafte, dok

je

egipatska delta naj

važniji i

n a j v e ć i izrazito

komercijalizirani prostor u

i s t o č n o m

Sre

dozemlju

pamuk). Takvi raznoliki

prirodni kontrasti

ne

postoje

ni u zapadnom a

ni

u

centralnom Mediteranu.

I osobine okolnog mora daju

položaju Cpira

n a r o č i t e i ponekad

ekonomski

vrijedne karakteristike.

Najviše

temperature

vode u

č i t a v o m Mediteranu ljeti

27-28°C)

važan su elemenat u m o g u ć o j

t u r i s t i č k o j valorizaciji

otoka, a najvažniji salinitet ljeti oko 39,5

posto)

ima

z n a č e n j e

za dobivanje soli

-

to

je

bila

uvijek

važna

osobina za

historijsku i današnju s t o č a r s k u orijentaciju

stanov

ništva

Bliskog

istoka.

32 P o l i t i č k a

geografija, poznata i pod

imenom

geopolitike,

kod nas

je

posve nova i nerazvi

jena

disciplina. Modernije i

z n a č a j n i j e ideje p o l i t i č k e

geografije

kao nauke javljaju

se u

Evropi

p o č e t k o m

ovog

s t o l j e ć a z m e đ u

dva svjetska rata disciplina

je

posve diskreditirana

subjektivnim n e n a u č n i m i

i m p

r i j a l i s t i č k i m deformacijama

n j e m a č k e g e o p o l i t i č k e

škole.

M e đ u t i m

iza

l l

svjetskog

rata

disciplina ponovo izaziva veliki

interes n a r o č i t o m e đ u

auto

rima

na Zapadu.

33 Iako ne

treba

zaboraviti da

je

gotovo

č i t a v a zapadna

i južna granica Egipta

o d r e đ e n a

elije

lom

stupanjske

mreže i

da

se velik dio granice

i z m e đ u

SAD

i

Kanade poklapa

sa

širinskom

mjerom, isto kao u Koreji i

Vijetnamu.




S OBR C JNO Z N č E N J E MEDITERANA Sredozemlje Sta

rog svijeta najvažniji je sredozemni

prostor

u o p ć e i jedini koji

je

predstavljao jednu od

kolijevki

ljudske civilizacije. Njegovo sao

b r a ć a j n o

z n a č e n j e može se identificirati s izrazitom funkcijom spa

janja

suprotnih

obala.

Z n a č e n j e položaja Cipra m o g u ć e

je najlakše

ocjenjivati u vezi

t r g o v a č k i h s a o b r a ć a j n i h pravaca, i p o l i t i č k i h

odnosa

pojedinih

medite

ra

nsk

ih ili nemediterm).s

ki

h

država. Iako

se z n a č e n j e tog

polo

žaja

i mijenjalo ipak

je

b itna

osobina

položaja Cipra vrlo dugi

kontimiitet u njegovoj

važnosti.

35

)

To

je u

skladu

i s dugim konti

nuitetom z n a č e n j a č i t a v o g

Mediterana

. U mediteranskom historij

skom razdoblju

30

)

Sredozemlje kao središnji i najvažniji dio svije

ta

p r i v l a č i

na

svoje obale

s a o b r a ć a j

svojih

triju

kontinentalnih

za-

l e đ a _ _ : _ evropskog, azijskog i

a f r i č k o g .

R a z l i č i t a roba dolazi Jantar

s.

kim

putem, Afrika daje zlato i robove, kopneni most Mezopota

mije i Sirije ( »P lodni polumjesec«) mirodije, svilu itd. Zatvoreni

i

dosta

o g r a n i č e n i

karakter

mediteranskog bazena n a r o č i t o

je

uvje

tovao kontinuitet važnosti njegove unutrašnje

plovidbe

koja

mu

je

osiguravala neprestano z n a č e n j e

Nakon

Sueskog

kanala Sredo

zemlje dobiva

i

tranzitnu funkciju

-

ona je

postepeno

postala

naj

važnijom. Oblik

Mediterana

i

glavni

prostori ekonomskog

interesa

uvjetc;nrali

su

uvijek j a č e postojanje

longitudinalne

plovidbe od za-

pada prema istoku odnosno

jugoistoku.

Sve

do

19. i 20. st.

dok

Franc11ska i Italija ne

pokazuju

v e ć i interes

prema krajevima

koji

leže južno od njihovih obala, i s t o č n i Mediteran ima v e ć e z n a č e n j e

- historijski ono je

definirano

levantskom trgovinom.

Težnju

pre

ma stoku i jugoistoku p o j a č a t ć e

Sueski

kanal. U

tom prostoru

položaj Cipra

imat

ć e

uvijek veliku

vrijednost.

M e đ u t i m po

z n a č e n j u

plovidbe sjever-jug i s t o č n i Mediteran·

zaostaje za njegovim

zapadnim dijelom. To je rezultat

francuskih

težnji

prema

sjevernoj Africi. Na istoku, i z m e đ u

Turske

i Egipta

nije nikada postojala

j a č a

s a o b r a ć a j n a povezanost

.. Navedena

razm

atranja

pokazuju da i s t o č n o m

mediteranskom

prostoru nedostaje

uloga

pomorskog s a o b r a ć a j n o g r a s k r š ć a toliko

k a r a k t e r i s t i č n a za njegov zapadni dio. M e đ u t i m u n a t o č nedostatka

pomorske križišne

funkcije

i s t o č n i

se Mediteran

i s t i č e

kao

njegov

z n a č a j n i j i

dio.

Pozitivni

ili negativni utjecaji F e n i č a n a

Arapa

i

Turaka dolaze

s

istoka;

prema

istoku usmjereni

su

i

interesi

Evro-

• .., • t . . .

34)

Osim Sredozmlja Starog

svijeta

z n a č a j n i su još

i S r e d n j o a m e r

i č k i B a l t i č k i

i

A r k t i č k i

Me-

diteran . Oni nemaju tako dugotrajnu historijsku važnost, ali je njihovo z n a č e n j e u

odnosu

_ na , l \ e o ; p o l i t i ~ k i pol9žaj daleko v e ć e nego njihove ekonomske

funkcije

, i n a č e j a č e izražene

u m e r i č k o m B a l t i č k o m

S r e d o z e Đ l l j u .

·

~ a ~ v ~ j i n e đ u n a r o d r i i h p o l i t i č k i h i ekonomskih odnosa

n a r o č i t o

u XIX i XX st. daje niz

pi irnjera gdje

se

položaj

pojedinih

teritorija bitno

promijenio

- Tule i I s l ~ d mogli

su

. ..

bi

,

ti

~ i i v i r a n

jedino

u fazi avionskog s a o b r a ć a j a Zbog

Panamskog kanala

potpuno je .opalo

nekada

veliko pomorsko z n a č e n j e Falklandskih otoka itd. . . . . , . ·

36) . Za

ra

zliku

z n a č e n j e

Atlantika i

atlantske historijske

faze

datira tek

oci XVI Medi,

teran

: j ) o ~ t a j e sporedno more .sve o

p o č e t k a

velikog tranzitnog s a o b r a ć a j a i uloge

britanskog

imperijaliw

g

puta

za

Indiju.

.



p

V I Ć ,

OSOBINE

I

PROBLEMI CIPRA

79

pe. U levantskoj trgovini i križarskim ratovima

Cipar

i i s t o č n i Me-

diteran ig

raju

veliku ulogu. S

ue

ski

kanal

i r azvoj

avionsk

og sao

b r

a

ć

a j

a potencira njihovo z n a č e n j e . Dv

ije

najvažnije i najglomaz

nije sirovine k

oje

daje mediteranski

bazen posredst

vom svoje plo

vidbe Evropi - p

am

uk i

nafta, po

r ijeklom su s

njegovih

i s t o č n i h

ili

j u g o i s t o č n i h

obala.

POLOžAJ CIPRA NA

MEDITERANU

Svi obah1i dijelovi Sredozemlja uglavnom su teško prohodni

- d i r i e č i t V O r e n e - p e ] ž a - - z e c a : K u p o h o d n ; u odnosu nar:

ei]-ef

P

ruza]u .

u s

r i f e

: - - A

C C č i

v a

a o b

r a

ć ~ ] i t i j : ,

r a v c i

ovise

n

a

v

ostOj a

nju

vode. Zato je povezivanje obalnom plovidbom imalo

histori jski

v e ć e e n j e [ o ~ e n O i 5 a o b r a c i i f - - - - - ...

----. .

.... · - · · T ~ ~ ; z - o v i i , J : z d p r i ; ; ; ; i [ i ~ ~

k ~ b

~ ž ~ ; p v d b e

starog i srednjeg

l ć a v o ; M ~ d ~ i e a n a k o ~ n r E _ f ~ m o r T m a r i a ~ i : E

i i i l i v r e a i i o s i t s z

ć i [ ) [ j

i m

m o g

u o s

i m a

ori je

ntadj

e i

po trebama č

šte

ops

č r f ) e - b

rodo

ia

i i g o

f i : _ _ ~ q L b

Q

{

. i l i ž i F i k Q .

r a s u i j : f ~

.

lZ

c J l J i i

e

~ a b i n . a - č O }

a p o t p u n o

vrijedi za CiparP) Vrijednost

s a o o t a ć a f i o g p o i o ž a J a d o p u n { a ; a : r a

i

; d ~ o š

··

samog

-

tOka:-1'0

je Q d r i j e t k i _

m e

4 i 1 ~ ~ i n . s J ~ i J J . č " f u J ~ ko

·i

~ s v o m

cent

r

alnom

dijelu

ima tako

v_elils_y i

plodnu r a ~ i c u uvijek n a Č

a

a n

žitarski

____

---

--- - -·-

~

prostor. U ovako

pitomom

i plodnom

kraju

u

p o r e đ e n J U sa-šturom

pnr0Cfi.10m sredinom

ostale

G r č k e

razumljivo

je da se boginja-plod

nosti mogla

roditi

samo na Cipru. U XV i

XVJ

st. talijanski grado

vi

,

m e đ u

k o j i m

: u s p

j e Y a

_ V

e n e c i

f a

: J n

e . i " e

r : a J

~

~

;a

_.C

lmrr

: S

o i

iz okoTI ce t ~ i m a s o l a i Larnake bila je važan izvozni proizvod. Uz

~ ~ ?

b

a ~ ~

~ g ~

1

~ e r n a

trska,

a šlli?e-je JOš

l

niliek _

bil

g__g

izobilju. Venecija

u t v r đ u j e obalne gradove

-

more je tada izvor

~

-sa

mo

--b-og;rtsiva

ne

go l

op

a

snošti: T u r č C p r e d s t a v l j a j u

v e ć nepo

srednu

prijetnju

i j

p

9:_

r

je p ~ n j ~ _ k : r ~ ć a n s k a z e m l j _ a Levan

tu. V e u XIII st.

zavr

šava k r š ć a n s k o ra

zdoblje

u Siriji i PaleStmi.

T r g o v a č k e -

u i < : e

e

š i i i i p

o m o r s K i g r

a a

o v a pr

emiještaju

.se na

CTpar;···koj i -posfa} e

-·

glaviio s k 1

a

d 1 š ~ e robes _

S

.oi< a,

·

ko

]u

· r ~ d o v 1

evi oj:iskih.- d

davao

Clvcize p r e m a

Z ;

p ~

d u .

u rgovini Cipar e s a m ~

p o s o n i T ć ; n e g o ~ J e e l s v o } i m \ ~ s t i t i m

proizvodima

-:- J. :.

vozi vino, žito,

v o ć e ,

pamuk, boje

i

t ~ k s t i l n e

proizvode

Nikozije

..

:

c ~ ~

a n a d l O O

m uaar

.J§:.n

oa-

n a ,

ras polaze i Eran

om

i vodom, i

uvijek

.

~

bio važna

opskrbna

stanka,.

f

e k

·u

XIX s ~ . novavrsta, goriva ;__ugljen -

-:-

u ~ j ( . ' t u j e ~ r a n ~

~ r u g i h

bupkers]dh

pristaništa. Sad;:t umjesto Krete, .Roda ili qpra

~

e č e z n a č e n j e dobivaju Gibriltar. i

Malta

.' · · . , .' ,

~ 7 ) . Ali uza sve povoljne osobine s u d e Ć i po u v a n i m izvorima i7.gleda da je .u

i č k o

.. dol;>a

'· ·· ·Rodos bio ' važniji

pomorski

·c·entar, s o m

koncentracij

om·

pom

orskih k a d r d v a k ~ , ~ s t \ i i i ;

Dovoljno se kod toga podsjetiti

na

n a č a j n o j s k o zakc:m.odavstv6

: R i i d o s

l ~ d a _d .

je

njegov položaj bliže egejs

kom

im

i:

ur

k

od

-

č e n j e

· · · '· · ·

'

· · ·



80

P O L I T I Č K A MISAO

A n t i č k o doba razvija plovidbu

u

i s t o č n o m Mediteranu

-

tad

a

su ~ i i i l l e .. a f i i O p r a v c T i n e đ E g e j S I G i n otoci

ma nego i

prema

Cr

nom moru

i f e n i č k o j obali preko Cipra.

č i t a v

ostali historijski raz .

voj

pokazuje da ć e Cipar imati uvijek

veliku

vrijednost

- bilo

da

se

radi

o

t r g o v a

č

k i m

putevima

ili

v o j n i č k o m

z n a č e n j u .

Kod

toga

ć e ekorwms w z n a č e n j e

položaja Cipra postepeno sve više ustupati

mjesto

n jegovoj

strat

eš

koj

funkciji.

Z n a č e n j e m e đ u n a r o d n e

trgo

vine

t i p i č n i m

i

tradicionalnim

mediteranskim

proizvodima

danas

je relativno vrlo malo, pogotovu kad ni

jedna

mediteranska zemlja

ne može izvesti svjetski

z n a č a j n i j e k o l i č i n e o v č e t i n e

i vune

.EJq:momsko z n a č e n j e položaja Cipra vrlo je s p e c i f i č n o . Otok,

kojeg n j e g o ~ e ekonomsk

e oso b-i1

i

e

"'

de.

finira]Ukao ··

n.erazv1]e

nu

z

e=-

mlju,

nalazi se,

uz

iznimku

Izraela, u zoni

isto

tako

izrazito neraz-

v i j e n i h S J I ~ a ( ; ~ t r ~ F ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ C greba·

E itaTi

je

.i Libij

e

,

a i ~ j u

velike razlike u

ekonomskoj

razvijenosti

centralnog

i

zapa

dnog dijela

Sredozemlja. Za

razliku

njegov

i s t o č n i

dio pred

stavljen

je, uz

iznimku

Izraela, sve izrazitim

nerazvijenim

zemljama.

M e đ u t i m , ~ . .

P?jave

~ z r a : ~ ? ~ a . _ ~ Y . i ~ . . ~ . L .. 9 Z

n o 2 L

J

~ . . . Y

U

~ . . . § . ~

j

__

_

y _ ~ ,

On

potencira p o s t o j e ć u p o l i t i č k u

napetost

i n e đ u Izraela

i

arapskog

svijeta,

jedan od najvažnijih p o l i t i č k i h

problema

na Bliskom istoku.

Ekonomsko-geografske

s p e c i f i č n o s t i

Bliskog

istoka

dopunjuje

i postojanje specijaliziranih luka - u Egiptu za

pamuk,

u užem

prostoru

Levanta

38

za

naftu,

u Turskoj za izvoz minerala. Takve

specijalizirane luke uglavnom

nedostaju

u

zapadnom

Sredozemlju.

V e ć

navedene osobine

pokazuju da Cipar

danas

ima

s p ~ c i f i č a n

.ekonomsko-geografski

p ~

o ža

.

Po svom

e k o n o m s o m r a z v a u o ~

se ni]e

. s p l o u k u č i t i i m e đ u n a r o d n u konjunkturu

trgovine agru

i n ~ ; a

t a K o

a e r ntJe-n

il

taa a·

]a:ce

-

šua]eTO

v-aoufrgoVIiiT . adicional

nih mediteranskih

proizvoda. Ali

najvažnija nova sirovina koja

~ a j e

važnost

Sredozemlju

-

nafta _:_

j a

o b a i

~

~ T e v a n k n n

l : u k

~ a k

o e

s e

- k 6

: i i i i ~ a __

c

i ;

i -··; vionima -naj

~ a e g raal]U5a

-I ;

ko

350

.

} ...

p e c i f i č n i karakter ~ - ~ i r o v

m e

uvje

t ~ j ; d a - ~ 9 " & ž a j - q p ~ G I : ... ~ l ? _ i Y . l y e e ć u t r ~ . ~ J m ..

.

I U e d p o s t _ T o ~ e

pridonosi i

karakter Cipra..k.l .

Q_

lB;:

itanske vojne baze.

Strateško

zna

n otoka i l l " ~ e ~ ; - najbolje

ocijeniti u

odnosu

·

n.

a položaj

prema

Bliskom

ili Srednjem

istoku.

f?

G:

z J:plik _o

.

sh11aJ3anje . p_gjmo.va _BliskL L S.r .d.n_fLis.to.k.

Star

ija

t r g o v a č k a historija i s t o č n o g dijela Sredozemlja poznaje ovaj pro

stor

pod imenom

Levanta.

89

M e đ u t i m ,

u

p o l i t i č k i m odnosima

po

znatiji

su

drugi

nazivi - Bliski

ili Prednji)

i

Srednji

istok,

č i j a

je teritorijalna

definicija

šira od pojma

Levanta. Tako .P

.Q

j ;j.J l_ lllis.

kog

~ ~ - ~

y J s i

č ~ _ g § . . . L l m

.Jordan, .lran

. m . l j . e A r _ ~ s k o g

po·

·-

·-

·-·p- ;;:; - --

38) I z m e đ u Iskenderunskog zaljeva i Gaze. Uži prostor Levanta poklapa se sa historijskom

f e n i č k o m obalom.

39) G r č k a ,

Turska, Sirija, Uban

, Izrael,

Egipat i

Cipar.



p . A . V I Ć ;

0 S O B i l " ~ l " : E I PROBLElVII CIPRA

81

l u o t ~ ~ g j _ ~ ~ ~ e d n j e g istoka ulaze o b i č n o P e r ~ j a , ~ [ ~ n i s t a n ,

N e r ; a y ~ a k i s t a n , ..

f

~ ~ e y t o ~ - M a J e a i ~ R r ~ t o c ~ a č e s t o

se

-

tT pojmovi 1 j)'rekl

i

ipaju.

Ova n e o

~ t p _ o . _ j m o v a vrlo j ~

ka

r a k t e r i s t i č n a

_:_ oni

:

ne odražavaju p o s t o j e ć u ekonomsku

ili geo

grafsku i

u o p ć e društvenu stvarnost,

nego su rezultat evropskih

gledanja

formiranih

u fazi

kolonijalnog

širenja i evropeizacije svi

jeta.

Zastarjeli

geografski pojmovi

kontinenata

i

nerealne

evrop

ske

prostorne

definicije

nisu

u

skladu sa

sve

v e ć o m ulogom koju

ove

države

imaju kao subjekti

svjetske

politike. Nerealnost

ovih

gledanja

lako se

u o č a v a iz nekoliko karakteristika. .

l) A n t i č k i

svijet definirao

je pojmove

kontinenata kao

n a j v e ć e

dijelove kopna i ·

dao

njihove približne m e đ u s o b n e granice.

Tako

na Sinajskom poluotoku

»prestaje«

Mrika i > p o č i n j e «

Azija, more

uzi »dijele<< Aziju

od

Evrope a

velika nizina

Vrata narq,dna) izme

đ u Urala i Kaspija d i j e l i ~ <

Evropu

od Azije. Dopadljivost ideje

o

k g _ n t i n ~ _ i m a

_

J : 3 - ~

_

Y . f . . Ć i 1 J 1 _

@

e l o

. J : .

J . . . n a ;;jetu e d ; - ; ~ ; f v

s h v a ć q . J : J j a n 1 J : . , e . J . . E . . l : . _ njihovih »granica« zadrži i do naših dana

---·-· ·

·

· . · ·

Ovdje

je

od

posebnog

.

interesa proizvoljno p o v u č e n a granica

41

)

i z m e đ u Azije i Afrike koja .

prolazi

Sueskim kanalom. Treba zato

istaknuti

da

je ~ Y

l ? I : Q ~ 9 r

od. t l ~ I J . J S ~ . f t . . . Q Q ~ ~ ~ i , l h ~ ~ P ~ ~ Y _ d o ~

]oazij skog,

k u r d i s t a ~ s k . Q g ,

_

i r

s l g ~

g _ j _

omanskog v i $ o č j < l (

F

s l i č a n

_li

jednak ·

pa

· s v o f i m

p ~ n ; > c l ? i m

Q ~ . Q l ? i l E n

i a

. : ~ ~ = - - - - · - · - - - · · · ·

U _ p _

q

f l J . < ? ~ Q t a v o g tog

p o d r u č j a nalazi se

jedan

od

n a j s t ~

: t U i

h . . .

4 h ~ l g y _ i ]

e m l J i i i e k c > r e

p o ~ a t ~ ~ G " o n g v a . . l

a

~ o E [ o .

Kroz n a j v e ć i

ruo

: geOlošK e -

liistorije

s.av ~ L P m ~ - = : _ : P . : ~

: @ i ~

_ q

i č l s ' : : J .

g ~ c _ u . ,

__

i

morfološku - ~ _ y o l y _ s j j u .

U

uslovima

s l i č n e Jillme i

pejzaži

su

uglavnom

isti ~ ~

e g : u Atlantskog

oceana

i

P e r z i j š k

g ž ~ ] e v a .

·

=.

-

-

~ H

~ t

~ k

~ k g ~

~

k i ~

i i l i

k ~

~

a ~ q _ 1 _ ~

r . _ _

p ~ 4 i ~ d n a k e

i u

vrlo

udaljenim

krajevima

i s t o č : p . o

ili zapadno o a s u e ~ a . Sve

su

to · Q p l e J ? g g ~ __ } . ~ g : t ~ g e J ~ : g Q y : l : ~ t ~ . P - s k e p ~ l u : e u s ~ i n j _ ~ ,

svagdje pejzažna

s l i č n e , istog

n a č i n a

i

vremeJia postanka

i istih funkcija. Uz · centralnu ·Aziju to je

jedinstveno

i

n a j v e ć e pustinjska p o d r u č j e svijeta, . ·

Osim

z a j e d n i č k i h prirodnih osobina

i

č i t a v

je niz

društvenih

osobina·fia č i t a v o m prostoru podjednak, što se npr.

vidi

i u nacio

nalnoj i

vjerskoj

jedinstvenosti

arapskih zemalja.

Uz

Jedinu

iznim

ku

postojanja

r ~ ~ a , t i v n o

v t : t l i ~ e

~ i ~ o v s k e

e n k l a v ~

..u

Izrael1.,1

i

k r : š ć a n

ske u

Libanu

sav je prostor i z m e đ u

Atlantskog

i

Perzijskog zaljeva

i spomenutih

v i s p č j a

na sjevei1,1 i

Sudamt i etiopskog

.

i ~ o č j a na

jugu

naseljen

.

pretežno jedinstvenom

•arapskom nacionalnom gru

pom,

koja,

tiz sv:e razlike u v j ~ t o v < P : i e u q a ~ j e , n . q š ć u i i z q l i r a , n o š ć u po

jedinih krajeva, pr-ipada

istoj

r:asnoj semitskoj

skupini,

ima zajed-

40>

Prema prijedlogu ··Nacionalnog G e o ~ s k o g društva u ·waslimgtoiiu• · - i n a č e se pojam

Srednjeg istoka n a j č e š ć e n i č a v a na Perziju i Afganistan. ·.·; · · ·

4

1) Granice se

b i č n o

definiraju

kao

Iinij.e

i l i

pojasevi i z m e đ u prostora


ekonomsko-

·geografskih

i l i

nekih

drugih

osobina. . .

6

o l i t i č k a

misao



82

POLITICKA

MISAO

n i č k i arapski

jezik,

islamsku

vjeroispovijest pismo kulturu i tra

dicije i

z a j e d n i č k e

ideale o

pravu

na nezavisnost i samostalni razvoj.

Arapi dakle predstavljaju

uz

m o g u ć e lokalne

razlike

uvjetovane

v e l i č i n o m prostora i jedinstvenu

naciju

jednaku s obje strane Su

eskog ~ a n a l a što

više i pojedine

teritorijalne

p o l i t i č k e cjeline na

laze

se

i sa jedne j druge strane tog kanala kao npr. Egipat.

Z n a č e n j e

Sueskog

kanala o p ć e n i t o a n a r o č i t o je to pokazala

sueska kriza 1956. god,

u p u ć u j e

da taj prostor predstavlja zonu

p r i v l a č e n j a

kojoj

se teži i s istoka i

sa

zapada zbog č e g a spaja

Aziju i Afriku, a nikako nije »granica«

koja ih

odjeljuje.

T a k o đ e r je i n a č i n života

podjednak

na č i t a v o m prostoru. Su

h o ć a i toplina kraja uvjetuju pustinju a izolirani alogeni r i j e č n i

tokovi

l

m j e s t i m i č n o

pojavljivanje

temeljnice,

postanak

raštrka-

nih oaza pretežno palma datula oaza koje

su

u Sahari jednake onima

u Nedždu l u nekom drugom dijelu ovog

p o d r u č j a .

Suša i borba za

vodu uvjetuju svagdje s l i č n e oaze ili

sisteme za natapanja.

Osim

oaza jedini su v e ć i obradivi

prostori r i j e č n e

doline m đ u kojima

su

dolina

Nila i

prostor

Mezopotamije najvažniji.

42

)

Prirodno

a p r e ~

težno umjetno natapanje svagdje

je

osnov

i uvjet agrarne dje

latnosti. Oaze,

r i j e č n e

doline i stepski

krajevi

svagdje

su

jedini

prostori

stalno

naseljenog stanovništva. Izvan

natapanih

dijelova

sav

polupustinjski stepski i pustinjski kraj pripada pokretnim sto

č a r i m a

beduinima

jednakog n a č i n a života i

niskog

životnog stan

darda

kako u saharskoj tako i u pustinjama Arapskog poluotoka.

Os_im tih

tradicionalnih

zanimanja

rta č i t a v o m su

prostoru

jed- .

naki

i

noviji

ekonomski ·izvori.

Pojavljivanje

nafte z a j e d n i č k a je

osobina pustinjskog pojasa od Perzijskog zaljeva do Atlantskog

oceana. Svim su

Arapima

z a j e d n i č k i ekonomski problemi u vezi

niskog životnog standarda i teritorijalne pocijepanosti na č i t a v niz

manjih

p o l i t i č k i h jedinica

m đ u

kojima

č e s t o

ne

samo

da

nema

stvarnih

·ekonomskih i geografskih, nego ponekad ne postoje č a k

ni umjetne i t a č n o o d r e đ e n e državne granice. Nije zato

l o g i č n o

da

Jedinstveno

arapsko stanovništvo »podijelimo« Sueskim kanalom

na

» r a z l i č i t u « »azijsku« i » a f r i č k u « polovinu koja živi u dva »razli

č i t a «

prostora.

Iz

navedenog se lako

z a k l j u č u j e

da zbog istih ekonomsko-geo

graskih i ostalih društvenih

osobina

s i s t o č n e i zapadne strane Su-

42) P o d r u č j e

·»PIO dnog

··

polumjeseca• ·

- · relativno - pitomija r·

travna

·

stepska

zona <

z m e đ u

teško

prohodnog reljefa na sjeveru i pustinja na jugu bilo

je

uvijek najvažnije tranzitno podru

č j e

Bliskog

istoka

. HistQrijski putevi

iz Egipta

za Perzijski zaljev

nisu

iz NUove delte i Si

najske

pustinje

išli direktno

n a j k r a ć i m

putem

prema istoku

nego

su

koristili duži i zaobil

nz

niji ali ·i povoljniji

pravac s l i j e d e ć i

zonu Plodnog polumjeseca. I danas

su

direktne i važne sa

o b r a ć a j

nice koje sijeku

pustinju

vrlo

rijetke

-

n a j v e ć e

z n a č e n j e imaju m e đ u njima

naftovodi.

TAP - line, kao

najduži

položen

je

gotovo

potpuno

u zoni

pustinje. Ipak treba

istaknuti

. da takvo gledanje ne vodi dovoljno r a č u n a o paleoklima tskim uvjetima. Stara

rimska

Petra,

danas

zamrli

grad u južnom Jordanu ukazuje na nekad povoljnije klimatske prilike u danas

izrazito pustinjskom

kraju

sjevernog dijela Arapskog poluotoka .

Petra je

bila

r a s k r š ć e

trgo

v a č k i h

puteva, stjecište

karavana

i važan

gradski

centar,

jer je

za život bila

potrebna

voda i

vegetacijom . bogatija okolica - e lement i koji danas u ovim pustinjskim pejzažima potpuno

·

nedostaju

:

.

· · · ·



p A V I Ć

OSOBINE

I PROBLEMI

CIPRA

83

eskog

kanala ne

možemo

taj kanal

smatrati

za granicu

Mrike

i

Azi-

je.

Pojam kontinenta Mrike

i Azije i njihove

granice

mi

Suezu ne

odgovara ni prirodnim ni suvremenim društvenim osobinama zbog

č e g a

se sve više napušta. ·

Kao

pokušaj

da se

odredi

što

bolji

naziv za navedeno

p o d r u č j e

pojavljuje se nekoliko m o g u ć n o s t i kao npr. Bliski istok Prednji

istok Srednji istok rapski

svijet

itd.

Prednost

je tih naziva što

ne

upotrebljavaju nerealne

pojmove ~ o n t i n e n a t a

a

njihov

nedo-

statak što zapravo predstavljaju

samo

odraz evropske kolonijalne

politike iz prošlosti iz doba kada je

Evropa

bila neosporno naj-

va žn

iji dio svijeta.

Z n a č e n j e je pojedinih

naziva

kao

Bliski istok,

Daleki istok, Prednja ili

Stražnja Indija samo

historijsko,

jer oni

odražavaju

politiku evropskih

velesila - u

prvom

redu

Britanije

i Francuske -

kroz posljednja

dva

s t o l j e ć a .

Tada,

kad je centar

ekonomskog i p o l i t i č k o g života svijeta bila

Evropa

ti su nazivi

imali smisla. Trebalo

je zaista

razlikovati Bliski

istok

·

od dalekih

i s t o č n i h obala zi je ili

od

tzv. Dalekog

istoka;

osvojivši

Indijski

poluotok

Britanci su

p o č e l i

upotrebljavati

naziv

Prednja

Indija, a

udaljenija i kasnije

upoznata

i iskorištavana

Indokina

dobila

je

naziv

Stražnja

Indija.

Novim razvojem

ti nazivi gube sve više

svoje

opravdanje. Ja-

č a n j e m

SAD i njihovim utjecajem u ovom dijelu svijeta ono što

se

s evropskog stanovišta nazivalo »Bliskim«

l Dalekim

.«

istokom

leži za SAD

na

zapadu;

moderni

brzi

s a o b r a ć a j

sve više

i s k l j u č u j e

pojmove

bliski

i daleki« a nazivi

koji

su

ostatak

kolonijalne pro-

šlosti nisu

niti

u

skladu

s

autoritetom

i

utjecajem koji

novonastale

države

imaju

u

tim dijelovima

svijeta.

Jedan od najboljih

poznavalaca ekonomsko-geografskih i

u o p ć e

društvenih

problema

Azije, G. B. Cressey

uvodi

u

upotrebu

novi

pojam - Swasia.

43

U

tom

pojmu

vidi

se napuštanje historijske

i danas

nerealne

terminologije, ali

je

njegovo

o d r e đ i v a n j e

prema

geografskim

koordinatama

i suviše

pojednostavljeno,

a

da bi

mo

glo odraziti složenu

društvenu

problematiku

tog prostora.

Uz izu

zetak Perzije i

Turske m o g u ć e je

ovaj

prostor

nazivati i

>>Arapski

svijet«

što

naglašava njegovu

jedinstvenost.

44

· M e đ u t i m u ovom

radu

upotrijebit ć e

se konvencionalni naziv Bliskog istoka,

koji

prevladava u politološkoj

literatud.

· . .

·

1962.

god.

imao je taj prostor ukupno oko 88,330.000

stanov

nika na

površini

oko

5;621.000 km

2

•

45

Relativna

g u s t o ć a je vrlo

mala i iznosi svega

oko 16.

Ovom

pojmu

Bliskog

istoka treba

u

s l u č a j u

razmatranja

problematike

nafte dodati još

i Irak

tj.

povr

šinu

od 1,648.000

·km

2

.sa

21,227.000

stanovnika. Za velik :broj ze-

malja podaci o broju stanovništva su približni jer se osnivaju sa-

43

G.

B.

Cressey:

•Crossroads

-

land

and

life

in

Swasia« -

J.

B .

Lippincott

Co; Chlcago

1960).

44 R.

P a v i ć : •Arapski

svljet.r ti rukopisu) . · .

45

•Animatre•

statistique

;_ -1963•- -

Nations unies, New

York

1964. · :.•



84

POLITICKA MIS.AQ

mo na procjenama

Liban;

Muscat,

Oman, Katar,

Saudijska Ara

bija, Trucial

Oman,

J ~ m e n Protektorat Južne Arabije).

Iako postoje i bolji nazivi od Bliskog istoka teško je

promi-

jeniti

ustaljena

s h v a ć a n j a

inaugurirana

od

zemalja koje

su

opte

r e ć e n e o s j e ć a j e m velikih sila.

Promjena

tih

naziva ovisit

ć e o snazi

i ulozi država ovog

prostora

u svjetskoj

politici

46

.

2. Na s l i č a n n a č i n m o g u ć e je isticati i

nerealnost

»granica«

Evrope i Azije na

Uralu

i u Vratima naroda.

Umjesto

gra

n i č n i h i izolaeionih funkcija južno uralsko industrijsko

p o d r u č j e danas je izrazita

zona

spajanja i

p r i v l a č e n j a

lju

di i materijalnih

dobara

i

sa istoka

i

zapada. U rasporedu

proizvodnih snaga u SSSR-u Ural ima jedno od centralnih

mjesta

i vrši koncentracionu ulogu, a

ne

nalazi se

ni

na

kakvoj

granici

niti

vrši

g r a n i č n e

funkcije. Formiranje poj

ma Urala kao

granice i z m e đ u

Evrope i Azije odraz je ru

skog poznavanja ovog

prostora

i prodora na istok u

·xvi i i st. . .

3) Podjela

Novog

svijeta na

sjevernu,

centralnu i južnu

A m e ~

riku t a k o đ e r

ne

odgovara ni prirodnoj a ni društveno-eko

nomskoj

stvarnosti

ovog prostora. Panamska prevlaka nije

nikakva »granica« Centralne i Južne Amerike. Prirodne

osobine Karipskog mora, ekonomski interesi i s a o b r a ć a j n a

povezanost njegovih

suprotnih

obala definiraju

ovaj

pro

stor

kao A m e r i č k o sredozemlje - tek daleko na jugu do

lazi se

do

g r a n i č n o g

izolacionog

p o d r u č j a

koje predstavlja

Amazonija

7

.

STRATEšKO I EKi)NOMSKo Z N A č E N J E BLISKOG ISTOKA

I ODNOSI VELIKIH SILA

_ P r ~ g . . i s f n k . a . . s l i k o v i t o

uazvan

»Zemlja

pet

mora((

48 )

ima, · n a t o č kontakta s_važ1J.im svjm.kJ.m. morima i duboke pe &-

tracr;-epojedinih zaljeva. izrazite kon · karakteristike : To

e vicli n ~

s a m o

iz p o s t o j e ć e suše, tradicionalnih s t o č a r s k i h zani

manja i uloge

s a o b r a ć a j n o g

kopnenog mosta i z m e đ u Levanta i

Perzijskog zaljeva, nego t a k o đ e r i zbog nepostojanja ni

jedne

j a č e

autohtone pomorske sile

4

9)

u ovom

prostoru

- osobina koja ne

46) Kod toga

je

zanimljivo istaknuti da

su

nazivi •Bliski i Prednji istok• definirani samo po svom

najjednostavnijem i najprimitivnijem elementu ·- prostornom položaju. Sam taj kriterij nije

dovoljan za karakteriziranje slož

ene

stvarnosti nekog

p o d r u č j a .

A pogotovu

je

krivo

ako

se

pojam prostornog polažaja i z j e d n a Č I m a č e n j e m geografskog položaja, b u d u ć i on

u k l j u č u

više složenih l povezanih osebina, a ne ·samo prostornu komponentu.

47) Treba istaknuti ·da se

l i č n a

gledanja p r i h v a ć a j u

svt>

više ne samo u ekonomsko-geografskoj

literaturi. Tako ·

je

danas v e ć u o b i č a j e n o da se u Africi promatraju •Arapske zemlje•, i • f

n·

ka

južno

.od Sahare•. ·ovakva

podjela je

opravdana - - izolaciona uloga

Sahare uvijek

je bila

izrazita, bijelo stanovništvo na sjeveru

jako

kontra..tira s obojenim ·stanovništvom na jugu,

klimatske razlike

su

vrlo velike i uvjetuju na

jugu

sasvim d r u g a č i j u

agrarnu

sirovinsku proiz·

vodnju

ia

·svjetsko

tržište.

·

48) Sredozemno, Crno, Kaspijsko, Crveno more i Indijski ocean Perzijski zaljev).

;49

I>;lko.

č i t a v i s t o č l ) i ,djo Mediterana ·bio nekoliko · t o l j e ć a turski zaljev, dok

je

centar samog

turskog

imperija

bio Carigrad, Turska nikad nije

bila

.pomOJ;-sj{a ·država. Uloga

Carigrada

nije

toliko

blla

r i a m i j e n j e ~

. povezlv;mju Sr rdozeml)pg 1 Crnog

mora

koliko povezivanju jugolstoiS-



p A V I Ć

O

SOBINE

l

PROBLEMI CIPRA

85

vrijedi

samo

danas nego ima i historijsko z n a č e n j e . V e ć i sama ta

č i n j e n i c a , a

da se ne uzme

u

obzir ekonomska n e r a z v i j e ~ ?

~

država

Bliskog

istoka

i

pojava nafte, uvjetuje

da su

se Q__g_e a l i r a l e

jake strane

pomorske

države,

prvenstveno Velika

Britanija, koja

Je o š

~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ j _ _ l : _ l _ E _ < : : _ : ~ _

a l n i

pu

_ :__ -

----N

samo klimatski, nego

i

po

svojim

funkcijama,

.

l i

~ J : c

istok

~

i z r a z i t o

kontinentalno

p o d r u č j e . N j e g ? . : Y . ~

~ ~ i

~ ~ ~ u J l j

e d i

iz 2Q::___

: f i , l n a i n o f z o n

oko

30° .

Nigdje ne postoji

ni

takva

'ilina razvedenost,

koja

je

uz male

životne izvore

na kopnu uvijek

u p u ć i v a l a

G r č k u na

more.

U unutrašnjosti

nema

reljefnih prepreka

što

o n e m o g u ć a v a postojanje

vlažnih zona. Ali

upravo

ta uravnje

nost kao i

nomadizam pustinjskih s t o č a r a bili su pogodan pred

uvjet za tranzitnu

funkciju kopnenog mosta i z m e đ u Perzijskog

za

ljeva i Levanta, gdje su prekomorske veze razvili jedino F e n i č a n i .

G l a v n _ ~ i t n u g l . Q g g J g _ ~ ~ - ~ l f . P . . . 2 . 2 , ~ .. »Plodnog p o l u r r

~ - ; ; ; ; k o j i . j ~ j z m , e đ b . . q _ p r p h g d n o g i s t a n s k o g v i s o č j a i

isto

tako

- ~ ~ < ? .

_ ~ o d n e A : t : _ ~ s k e

p u s t i g j ~ ~

~ ~ 1 ~ ~ ~ P e ~ T j _ ~ X L ~ ~

H ~

S Leva

ntom.

Prostor u kojem danas

postoje S i r : U .

Liban, Izrael,

.. 9 j

~ l o m i č n o Irak

p l ~

-

~ 1 - ~ ? ~ i n e k a r a k t e r i s t i k e

k o n o m ~

jedinstvenog

p o d r u č j a koje

se

poklapa

s

vlažnijom zonom

»Plod

iiOgp'olumjeseca«

n a t a _ p a n o n i .

-

i i i u n v

e Ć i i l l t

o

k

o v i m a

č i t a v e

regije

(Tigris, Eufrat, Jordan

i

Orontes . Danas

je

to

prostor

kojeg bi

b l l l i V a ć a l e pretPo stavljena »Velika Sirija«, i gdJe su

Q.Q

lici p_

Qj

S

dinih država krajnje n e l o g i č n i ,

kao

što

se

to vidi u s l u č a j u Jor

dana.

Tre6a1S

ta

k

imti aa ni _ g g J P . : t ~ -

L

S i . : 4 U

~

~ g L k a b l } l n e b i

Odgovaralo

stvaranje

jedne

nove velike i

jedinstvene

arapske

dr-

§ve.

R _ o k a ž u

a

a p o

l f č K a 7 t o g _ _ p _ r o s t o r a nije rezultat

vlastitih prir

-;;;J;;

ih. T društvenih karakteristika regij§ ' nego ut ec;;;;

interesa velikih sila.

-

·

··-----

--

-

Tradicionalni tranzitni karakter

Bliskog

istoka

predstavlja u

svijetu

jedinstveni

primjer u o p ć e . f. ..Q

__ s o J : > i n a c m

< ; ~ .

p _ Q ~ a j a _ _ _ _ s l i č

~

karakteristike ima

u

svijetu

j

p.š samo

Mexiko. Iako

se nalazi

iz

m e đ u - a v a

J u

v e

i h

k ~ p ~ ~ - d v a j u oceana, njegova

uloga kao

kop

nenog mosta nije nikada bila izrazita.

Razvoj s a o b r a ć a j n i h funkcija Bliskog

istoka vrlo

je s p e c i f i č a n .

Historijski tako velika tranzitna važnost >>Plodnog polumjeseca«

nije u moderno doba našla

o d g o v a r a j u ć i

izraz -

J QI:JJ..SJ

rsk

L

saD=-

r a ć a j

ueski kanal postali su daleko važniii od ko12nenih p r a

...____

·

- --

--

-

___

......._. - - - - - . . ._ . . . . . - - - - :

.

vaca,

_dok avion postaje sve više dominantno prevozno sredstvo u

~ u n i č

k O ~ a 7 5 1 5 _ ~ L i T :

T r P..._o df} :E..Y...=:.E.lo

dnQ.g_ .

o l u m ž ~ ~ ~ n a s a : : . .

}alt su najvažniji gradovi i historijske tvorevine Bliskog

istoka

....- _____ - - - - - - · _ . : . . . . ~

ne

Evrope

s Malom Azijom.

Interes

i

Turske

i

zapadnih sila bio je što

j a č a izolacija mo

reuza l

Crnog mora, b u d u ć i da se time

izollrala

Rusija.

Glavna

funkcija spajanJa

.

odnoslla

· -

se

na

··

Evropu

·

i

Malu

·-Aziju

.-

Ovo-

-j

e· -još ·

e d a n p r i m j e r · n e r e a l n - o ~ r p o V l a - č e n j g r a n i c e

· zmectu

Evrope i Azije

upravo

u

onom

prostoru koji je historijski

i s a o b r a ć a j n o

uvijek vršio funk

ciju

povezivanja

r a z l i č i t i h kopna

. Za

razliku od ove funkcije spajanja postojala je

uvijek

težnja

da

mor

euzi

imaju

izolacioni

karakter

i z m e đ u Crnog

mora

i

Sredozemlja.



86

POLITICKA MISAo

l o Y E ~ n ; t . ~ r r > : ? < : > : ' 1 . . ~ l ~ ~ ~ ~ r i h o n , Damask, i ~

B a ~ 9 - _ ] 3 a b i l o n i Ur. To je bio : § g t r s k i kraj uvijek izložen voj

n i č k i m prodorima

planinskih ili

pustinjskih

s t o č a r a .

Religija

je bila jedan od o d l u č n i h faktora

formiranja glavnih

s a o D

;

~ ć a j n i h pravaca. Na Bliskom. istoku · dominira islam. N i

·Eina -ove rcllgi]e pokazuje izrazitU:

p o v e z a ~ o

s

uvjetima

geograf

ske sredine - sjena

i

voda

razumljivi

su

ideal

pustinjskog

sta

novništva, v o j n i č k a

ekspanzivnost

i brzo širenje

nastavak

su sto

č a r s k e organizacije i n a č i n a života,

a s v a j a č k e

pohode stimuliraju

viškovi

stanovništva

u

oskudnoj

životnoj · sredini. Utjecaj islama

na ekonomske

osobine i ria pejzaže Mediterana

t a k o đ e r je

velik -

: Edžiluk

j l_ fgr rn

irao wkoliko važni s a o b r a ć a j n i h p ravaca

a za

brana

uživanja

vina

o g r a n i č a v a

intenzivni uzgoj loze

na

sjeverni

m

i sjeverozapadnim obalama mediteranskog bazena.

U novoj tehnl.ci ·.tran ?porta sirovina

naftovodi

su zamij enili

potrebu gradnje ž e l j e z n i č k i h

pruga.

A u t o m ~ E i l i ž ~ ~ u r e i l l i ] ~ ; B

--

---

-····

--

- -·---

- \

skog

istoka

tek je

u

z a č e t k u ,

dok

je l g f . . . q d s j < ; _ g .

_ t _ ~ ? i < : .

c f : . . E . ~ a l c ~ ; _

jedina

ž e l j e z n i č k a

pruga koja vrši samo o g r a n i č e n u funkciju.

.. .. ....:.._ _ _____

. _

.

--...- .

- -·__ ,v________ --

»Deutsche Bank«

dobila

je 1888. god. koncesiju za izgrad

nju Bagdadske željeznice, deset godina iza

britanskog

zau

z e ć a

Cipra. Velika

Britanija,

kojoj

u

to doba stoji

na

ra

polaganju

Sueski .kanal,

ne

pokazuje interes za kopnene

veze

i z m e đ u Levanta

i Perzijskog zaljeva. Tek

ć e se

kasnije

brita1iska diplomacija zainteresirati za pitanje na

kojem

ć e

mjestu Bagdadska željeznica izbiti u Perzijski zaljev. I

položaj

Cipra ima

izvjesno z n a č e n j e u

odnosu

na Bagdad

sku

željeznicu,

b u d u ć i da je taj

britanski otok bio najbliže

položen

trasi

ov.e ž e l j e z n i č k e pruge moreuzi -

Eskisehir

- Konija -:- Adana -:- Mosul - Bagdad - Basra - Perzij

ski zaljev). ·

b

qpg

S u e s l

m

g ~

a n a l

a . . , . i . - a y i o n s k o

g _ s a o r a ć a j a tranzitna

u l o

] ~

Bliskog

istoka k ~ 2 n e n o g mosta jako je

oslabljena. U toj

o p ć o j

Slici I e

l _ ~ § U iznimka

naftovodi.

Strateško i

g e Q : R o l i t i č k o

z n a č e n j e Bliskog istoka n e o b i č n o je

veli

k

.

} = ' r e ~

-

N a E ~ o : y q

J e ~ a s k r š ć e svi"eta«.

Z n a

č a j

j e

g e o p o l i t i č k a

osobina .da u

ovom

tako važnom prostoru, u n a t o č

afirmacije

arapskog

:r

utcioiializma,

nema danas

ni

___Q

o broju

o v

nika, .a ni po e k o n o ~ s k o : q : t ra:z;voju jedne snažne države. Broj sta-

; ~

-

e

rriale

n;-a

·:

ž r

v(;)

tni

štm-i

:aard

mž k š

to uvjetuje

vrlo

usko

unu

.trašnje tržišt{ . Uvjeti

prirodne

sredine,

definirani prije

svega

sušom,

krajnje su

' nepovoljni za ove pretežno poljoprivredne ze

mlje. Velika s i r o v i n ~ k a 1 J o g a t s t v a , ukoliko

postoje,

posve su

jedn

o

strano o g r a n i č e n a

na

jednu sitovinu, koja ne z n ~ č i

mnogo

za po

tražnju

u .

tim

zemljama ali koja ·

ima

prvorazredno ekonomsko i

strateško z n a č e h ] e ~ a i v i j e n e

zemlje (ocj.l944,

g o d ~

u SAD pred

~ s e

d u g o r ~ Č n a : u V i s h o s t

o stranim ·

izvorima nafte

. Oko 60%

izvoza

naf

_

:e

: B l t s l , ~ g

'

Istoka

odlazi

u

zf mlje

Zapadne

-Ev

rop

e:)

-··

-----

....

-

.

_

-



P A V I Ć , OSOBINE I PROBLEMI CIPRA

87

E - 2 - ' l a ć

~ 1 } : 9 -

3 . . Y

~ < : : i

L . L . . : E : f 1 s b

_ u n

t a r n f . E : f :

T O i z m ~ ~ :

Jz

r el

c:

.

f . ~ q E ~ k g a p ~ J 3 L ; : . ~ ~ q _ ~ k o n : ~ q a n

Tur-

re

·

formtran]e tamponsl

<.t

li arzava, zspunjavan]e pohttckog vaku-

u;ialZa I

sv}ets lw g r a t a ž i i i a k e : : . ~ j

e

ill =fiSSR-a; cvorišni

p o S : _

o

(

J

D

f _ i f . f i i f l L I . : ~ i & Y E 1 Y J Q V J r O J 2 b

A z i j e i A f.rike . sa_ lako

p;;hodnim

m e d i t e r a n : . 0 . r v e n Q _ m o r s l d m .

koridorom i »Plodnim p_o-

l u m { e š e c o

~ ~

~ _ l g _ Q . s _ o l d n e

izazivaj

JJ s ' _ j ~ ~ ~ k i J ~ r e s

i

p ? _ < - a j

;efilcT zs{l

a

z

_domi_nacijom u

tom

prostoru.

To, naravno, ne

može

rezultirati smanjenje m e đ t m a r o d n i h na

petosti, pogotovu ne u

s l u č a j u

kada se kumuliraju i

unutrašnje

napetosti u

samom p o d r u č j u Bliskog istoka.

V e ć

p o s t o j e ć e m arap

sko-izraelskom sukobu, koji nema samo

p o l i t i č k i

·

karakter nego

sve više

postaje suprotnost

i z m e đ u

jedne

d i n a m i č n e

zemlje

s ja

kim ekonomskim razvojem i ostalih gospodarski nerazvijenih ze

malja, pridružuje se sada i napetost i z m e đ u Turabi i Grka ne

samo

na Cipru, nego i i z m e đ u G r č k e i

Turske

kao

posebnih

'država. .

Kontaktni ·i istamski karakter sa

funkcijom

tranzita uvijek

je bila najvažnija osobina

Bliskog

istoka.

P o v l a č e n j e

Turske i tran

zitna uloga doveli su u

ovaj

prostor Veliku

Britaniju.

Nafta je pri

vukla i ostale velike sile i osigurala i dalje živi robr}i s a o b r a ć a j

i

kopnom

i

morem. Avionska faza naglašava

t r a n z i t u ~

ulogu

ovog

p o d r u č j a ,

ako

k r a ć e rute

po

ortodromama prema

istoku

prolaze

više

na sjever preko

teritorija SSSR-a i Kine. Slabljenje.

utjecaja

Velike

Britanije

i Francuske

na Bliskom istoku uvjetuje potrebu

ispunjavanja p o l i t i č k o g vakuuma što ,postižu SAD

interesima

oko

nafte i

vojnim

paktovima,

koji

u sistemu

NA

TO - CENTO -

SEATO definiraju

pojam

modernog

okruženja

SSSR-a i ·Kine. Sve

te

osobine

im ju

znatnog utjecaja na Cipar i potencira ju ·

s j ~ t l j i -

vost i važnost njegovog g e o p o l i t l . č l w g položaja. · ..

.

~ E ~

. ~ . E i

L

~ . . . P . . Y l _ s i l a

_

k o j c :

i n s t a l i r a l a mi B l i s ~ o m

k u . V e ć prije

znatnog

teritorijalnog s u ž a v a n j a

f

r s k e - o f a g u

-

rala je Gibraltar, Maltu, Cipar, Egipat i Aden. Britanski

interesi

na Mediteranu vrlo su stari - u levantskoj trgovini ~ u d j e l u j e i

Engleska u XVI ·i ·XVII

st. Prodor

·Britanije u Mediteran ·poklapa

se

sa

. njezlndm ,afirmacijorp. kao n ceanske. . sile, ,

2)

)padanjem

pomorske

m o ć i

i teritorijalnim sužavanjem španjolskog ; i turskog

imper:ija i 3} i, o đ e n j e m

nove

tehnike koja

m o g u ć a v a

yeJike ra-

dove

Sueski

'

kanal).

· . • . . . . .

M e đ u t i : r i T , glavni p ( ) I l t i č k i )nteresi. a t i ~ a j u iz XIX

st.

,Najvaž

nija

je

podrška

.Turskoj

zbog

potrebe

izolacije Rusije;

1878. god.

Britanija

d o 1 ~ u P < : >

~ j ~ d

CiJmi to

. je

v ~ (

dqba '

kada

po

z a s t ~

vama

Suez

.postaje pravi britanski kanal.

Gpar

je

oduvijek

imao

. . . l

j .; •

i . . . . . ( . . .

50)

Z n a č a j n o

je

da .

sii sve 'starije velii<e

sile

koje · su igrale bitnu ulogu u Sredozemlju ' i na

Bliskom istoku ·bile ujedno•i mediteranske sile rimski ; arapski i turski irriperij). Za .razliku,

·noviji

utjecaji

dolaze' od n:emedit eranskih .sila .

-Velike

Britanije i

SAD

. :Izvjesno

z n a č e n j e

zad ržala ·je i Fra

ncuska

,' koja

je d j e l o m i č n o i

·

med

iteranska država . Jedina ·velika siia koja

nije

uspj

ela ostvariti svoje težnje

bila je

carska

Rusi

· ' . · · · ·' · '



88

POLITICKA MISAO

posebno z n a č e n j e - bio je to

n a j v e ć i

britanski

posjed na

Medite

ranu51). U

svom prodoru

u

bazen

Sredozemlja Britanija

nije naišla

na j a č e

suparnike - -

španjolska

i Turska sve više slabe, Italija i

N j e m a č k a još nisu ujedinjene

52

,

ruska

je cornomorska flota uni

štena

u kdmskom

ratu, moreuzi su

zatvoreni a iz

pustinjske Mrike

i

Swasije

doba,

dok još nema

razvijenog

arapskog

nacionalizma,

ne

može

biti

nikakve opasnosti.

~ g ~ ~ ? . : t : 3 : ~ p q _ ~ ~ : : . _ _ i P E - ~ ~ ~ - E , ~ j _ ~ i r a i s t o č

nim

levantskim lukama. Ali - za kontrolu Egejskog

mora

i izlaza

~ ; ~ o m o r s k o g b a z ~ . C kao

i

a ~ ~ t r o l

u

s

u e z a c a f e k ~ T e - p - - o v - a l

-

------

----·- .___________ ___ ·:r- ·

n i j

e

J _ 9 . o z e r e t a : . . M e đ u t i m ,

Britanci

nisu m o g i T

-

u o ć i

u

njeim

posjed. Njen g r č k i

karakter

uvijek je

bio

jako

izražen;

otok je

suviše

v ~ H i

c

T

b r o j n i

m

g r č

m

s i a i i o v l . i 1 š t

v o m ,

.b

orba

protiv

Tur

ske

bila

je

ovdje j a č a nego na ipru itd.

T a k o đ e r

i


pregovaranja

s

Turskom

nisu bile takve

kao

u

s l u č a j u

Cipra. -

G r č k a je

1912.

godine

anketirala

otok Kretu. Time je strateška

u l

ogaKre

te b fa--ržgulJl

fenaza

-Veliku Britaniju. Ali iza II svjetskog

rata

i

Kreta

može

imati z n a č a j n u ulogu

u

mediteranskoj

strategiji,

b u d u ć i da G r č k a

pripada

organizaciji Sjevero-atlantskog

pakta.

Osim Velike

Britanije

i Francuska

je bila

nekada važnija sila

u

Sredozemlju

i

na

Bliskom istoku.

M e đ u t i m ,

opadanjem

njenog

z n a č e n j a

.u sudjelovanju

u

Sueskoj kompaniji, prestankom man

data

u

dijelovima Bliskog istoka i

p o v l a č e n j e m

iz Magreba, Fran

cuska je

danas

mediteranska

sila

samo

ukoliko

se to odnosi na

č l a n s t v o

u

NATO-u.

E t ~

, : l J

k

a

j

~

_

l : r ~ ~ ~ ~ a Č ~ a _ S : r . ~

dozemlju

relativno najviše _QP.alo.

_ ·

~ - - - v ~ n k ~ ~ m . h l 9 I

~

j m ; ~ n J I ~

d i t ~ m

n a

L

l i s k q L ~

t o k u

i m a l ~ je

i

carska R u ~ ~ M e đ u t i m ,

njezin

interes ispoljava se

su

i { ~ ~

J i . . i i i i 9

- =

u

- d 0 b

a k a d

a su se Velika Britanija

F r a n c u s k a

u č v r s t i l e

u

tom p o d r u č j u .

Tek

u

drugoj

polovici

XVIII

st. Rusija

p o č i n j e

graditi

crnomorsku

flotu, a K u č u k - k a r n a d i j s k i mir otvara

joj moreuze za t r g o v a č k u

plovidbu.

M e đ u t i m , č i t a v kasniji

razvoj

ide

smislu k o n a č n o g zatvaranja Rusije bazen

Crnog

mora.

Niti

Sl)

Površina

i

broj

stanovnika Malte i Gibraltara

su neznatni Gibraltar:

6 kvadratnih kilometa

ra sa 26.385

stanovnika

1961.

god, i Malta: 316 kvadratnih kilometara

sa 328.938

stanovnika

iste

godine).

To je dobar primjer koji ukazuje da g e o p o l i t i č k i

položaj može biti daleko

važniji od bilo kakvih ekonomskih osobina. Historijsko i današnje z n a č e n j e tih teritorija

suštinski

ovisi

samo o njihovom položaju -

č i n j e n i c a kojoj

se

č e s t o

ne

o b r a ć a

dovoljno

pažnje, tim

više što č e n j e


položaja

ima

ovdje izrazito d e t e r m i n i s t

č k i

ka·

rakter ·

kao

··i u

s l u č a j u

zone -Panamskog ·

kanala.

52) Važno

je

kod toga dodati da

n j e m a č k e

težnje prema istoku nisu nikada išle morskim putem.

Velika

Britanija

je

na

is

tok prodirala morem,

a

N j e m a č k a

je

to pokušala

Bagdadskom že·

ljeznicom.

I z m e đ u dva

svjetska rata n j e m a č k i

g e o p o l i t i č a r i

dobro

su

u o č i l i

o k r u ž e n i

ostvareno

postojanjem

britanskih

vojno-pomorskih baza

i z m e đ u

Velike Britanije i Indije.

53) P o l i t i č k e granice

su

pocijepale armenski nacionalni · teritorij i z m e đ u više država (SSSR,

Turska , Iran) . Sovjetska ·armenska republika

sa

stanovništvom

od oko

1,763.000 -

1959

. god.

ima

z n a č a j n u

p r i v l a č n u snagu kao domovina svih Armenaca, koji, kao nacionalna manj ina,

u

Turskoj

i Perziji ne mogu t i ć i takav

kulturni

i materijalni progres kao u Sovjetskoj

Armeniji. Izvjesno

z n a č e n j e

može

imati

i

č i n j e n i c a

da

je po broju muslimanskog

stanovni·

štva

Sovjetski Savez

jedna od

najvažnijih država

na

svijetu, i

da

se

s visokim postotkom

. ,

muslimanskog stanovni

štva

i s t i č u

u SSSR-u

n a r o č i t o p o d r u č j a

uz

granicu Turske

i Irana

(Azerbejdžan

oko

75 /o,

Turkmenija oko

9 )0/o).



pAVIC OSOBINE I

PROBLEMI

CIPRA

89

u težnji kopnenog širenja prema jugu

Rusija

nije imala uspjeha

- pitanje

Armenije

nije

za

carsku Rusiju i

Sovjetski

Savez rije

šeno na

z a d o v o l j a v a j u ć i

n a č i n , a

uspjeh

u Iranu i Afganistanu

nije

suštini otišao dalje od

rezultata

da

te države vrše

ulogu

tampona.

Na

taj

n a č i n svjetski važan

s a o b r a ć a j n i

pravac i nafta ostali

su

izvan

utjecajne sfere carske Rusije

i

Sovjetskog

Saveza.

Pogotovu

je

za SSSR nepovoljna

č i n j e n i c a što

na onom mjestu

gdje

postoje

najpovoljniji

prirodni uvjeti za izlaz u

Mediteran

- u zoni mo

reuza, p o s t o j e ć a država, Turska izrazito

je p r o z a p a d n j a č k i

orijen

tirana u svojoj politici.

To najviše dolazi do izražaja u njezinoj

dvostrukoj pripadnosti vojnim paktovima

-

p r i p a d a j u ć i NATO

i CBNTO paktu ona predstavlja njihovu m e đ u s o b n u vezu.

Osim

armenskog

53 )

pitanja

u

ovom

prostoru

nije

riješeno

niti

pitanje

Kurda,

č i j i je

nacionalni teritorij

r a s p a r č a n i z m e đ u

Turske

Iraka

Irana.

Pokušaj

Vf :W

gh_s_il.a ..da

.

sJL.i.J1

.$J

_qlir.gjt,-:L. :.c

liskom istg}sg_iedna

e od g

{ E _ v 1 1 i i

c _ g . r a . k f e r . i s t i k a . . m e _ đ u n a r . o . d n i h _ J i t l t k T f i o d w s a . M

tom

Ji.odru§ju. DrugCL)_

e karalcterjstika smžena

m e đ u

velikim silama,

koja se izvršila

izg.

_

s

_v_

_etslcag..-r.

ata.

__Ul.jec.aj

Francuske_i Velike

ritanl[i

-zamjenjuju sve više S A Q _ S ~ l a d u sa

e i ~ ~ n h o w ~ r o v o m

d0k]

nnon

Nfu

-Teaiiom-

drugon1

-

dijelu svijeta nije

se

odnos

V e l i k ~

Britanije i

SAD

toliko izmijenio na štetu jedne a u korist druge

sile koliko na Bliskom istoku.

Pred

svjetski

rat dominiraju ovdje Britanci kontroliraju

Pelestiiili; . r i ' f l : ~ j ~ - ; d a n i J u , S u e s R T I { a t i " ~

~ g ~ . P . . ~ . t

Irak Crveno more

t P ~ ; ~ U ~ : k T ~ ~ I j e v : : s A . i Y j a f C t a d ~

~ m a j u ovdje n i k a k v

o g

-


u t J ~ c a j a n i ~ i h baza,

jedino su

angažirane u

eksploataciji

nafte. Za vrijeme

svjetskog

rata Bliski istok je britansko rati

šte,

jedino

su

SAD

osiguravale

snabdijevanje

SSSR-aiz

Perzijskog

zaljeva

na sjever

preko

Irana.

.?; ' _

JJ

~ y j ~ t ~ . k . g g __

ata do

p o č e t k a

1960-tih godina situacija se bitno mijenja - .. i ? . J : i ~ n

~

k ~ JmJ?: rola

o g r a n i č a v a __ ~ H

~ ~ k g J S na Arapskom

poluotoku

u.z

Perzijski

za

i ] e v Aden i

v o j ~

_ l ; > a z ~ ~ C i p r u z - D . ~ č ~ ;

S D

~ ~ g o ·s

:po

raslo·-.:_ ni.l.\.rap;kom poluotoku d o m i n i r a ] u l n t e ~ e ; naftnih kQ..m

Ranija. M e f l l i ~

r n i i i i i i i . i 5 . f 1 i a

v c f i < r t ~ 2 . Q s t q j i n i ~

~ Q " I u i

h ..haza_

.T.ur-

L k . a , _ § a ~ ~ ~ J ~ ~ ~ ~ : ~ ~ j _ ~ } . ,

_

§

AD

§ . . t

~ l f . t ;

N ~ J ' O _ i _ ~ o j n o g . . . . k m n i t e a

GEN.TO

_

pakta

.

Nakon

_

sueske

Jp:

:i?:. : .

~ ~

Q _

. . Q " ~ j _ u

ispuniti nastali

po

l i t i č k i

vakuum.

-

~ · - - - ~ · - ·---

-Veliko.

z n a č e n j e

__u__

~ . . t o č g o m _ . S _ r e d o z e m l j u _

L . n a _ B l i s k o m

istoku

Turska,,__ _g_mu_posebnu-ulogu-

:vr:šLLPQ.lP..žaj

Cipra. . _ l ? _ ~ C _ w v

~ ~ Q L _ c J i . . c ; L I . l i r . s ] S : f L i m i J

. . Y . I .

_ s p _ e c _ i f j č a n položaj. Krajnje opasan

s ~ V

_ o_jf_j

_g__Qfl.Jl...ZJJ1J. ,la__

{Sjp__q .?J5

.9.i krizi - J ] I j j etni.Q_mTsfrcaV i:.

n . l l : ~ l . : .

i x . m e . đ . u _ _

o s t a l o _ g L i iz ~ V ' - E E n i q ž n o s t i tog [email protected]

·i

joj osigurava n a j o d l u č n i j u

podršku

Zapada.

Turska je jedina

država

č l a n i c a

.

SJeveroatlantskog

pakta

koja

direktno

g r a n i č i

sa



90


SSSR.

54

)

Zatim

Turska je ona koja kontrolira moreuze· i izolira

SSSR samo

na zatvoreno Crno more.r,

5

) Ova uloga

odgovara

tra

dicionalno

neprijateljskim ili bar

vrlo

hladnim odnosima i z m e đ u

dviju

država. I u

podjeli Armenije Turskoj

je

uspjelo osigurati

o d g o v a r a j u ć i

dio, što nije

moglo

rezultirati

n a r o č i t o

povoljnim

odnosima. Pripadnost T u r s k

~ J _

. N A T O __ ..C-E.N_

TILnaktu

da je i Qj

znatnu

sigurnošf

-Cprešiiž;" a o č i t o je

ona

o p t e r e ć e n a i o s j e ć a j e m

velTke'sile -

rezultat tradicije

koju nije lako ukloniti. Osim toga

Turska smatra da za nju govori moralna strana njezinih težnji -

i s t i č e

se posebno problem »Okruženja« u kojem sudjeluju

Sovjetski

Savez,

G r č k a

i

arapske zemlje

sa

č i j i m

je

v o d e ć i m

državama Tur

ska u

hladnim odnosima.

To je i

razumljivo, b u d u ć i

da izrazitoj

blokovskoj orijentaciji Turske

treba

suprotstaviti neangažirani

stav

Egipta kao v o d e ć e zemlje

arapskog

svijeta

.

Najziznimljiviji g e o p o l i t i č l c i P Q o m . L J r n q i ~ L K Sre4

mf .mU

JLŠJ2Jl

rzi j a, 'Ma:icika;-EgiiiQT7.7

žr

aeZ: _p

_

je

.

r ezultat- njiho.v o.g_izb.i-i@Jja na

n ~ o - ; . a s o b

i j u strana Gibraltarskog tjesnaca

odnosno Sueskog

lea-

la. ilZ až

Irana·

na d v a m o r a - i s t i č e njegovo g e o p o l i t i č k a

zna

č e n j e .

Iran je bio

prostor

preko

kojeg

je Rusija nastojala

prodri

jeti u Perzijski

zaljev

; za Rusiju jedino otvoreno

toplo

more.57)

U

p o r e đ e n j u

sa

zapadnim Sredozemljem

~ e o ~

? l i t i č k i

problemi

_

M e i t e r

ć e

ito

L Y . e ć i . .

n . e g O -

u : . . n j e g o v o m

zapadnom

aijelu - problemi

Magreba

su

riješeni, Malta dobiva

nezavisnost,

o-stili e ć i ,otoci Baleari,

Sicilija

itd.) pripadaju o d g o v a r a j u ć i m

državaiil.a, proizvodnja nafte još nije toliko z n a č a j n a , a Gibraltar

je

č v r s t o

u rukama Velike Britanije. Strateško

z n a č e n j e

i s t o č n o g

dijela

Mediterana

i

Bliskog

istoka

daleko

je složenije, a zbog spe

c i f i č n i h

sirovina i kontakata s

i s t o č n i m

blokom

ima

i trajno zna

č e n j e

. ..

ZNACENJE

GEOPOLITICKOG POLOžAJA

CIPRA

Navedene osobine Sredozemlja i

Bliskog

istoka o m o g u ć a v a j u

bolje razumijevanje g e o p o l i t i č k o g položaja Cipra.

·Niz prirodno-geografskih

osobina

definira Cipar kao rnaloazij

ski, ·.

odnosno

·turski otok. M e đ u t i m , reljef

58

) i

prostorni

položaj

posve

su

nevažnj

.

kriteriji

u

p o r e đ e n j u

s

v e ć i n o m g r č k o g

stanov

ništva. G e o p o l i t i č k i položaj

u odnosu

na

Tursku č e s t o

se

koristi ·

kod pokušaja

da se

dokaže

da

Cipar

treba da pripadne .Turskoj.

Suviše .veliko

z n a č e n j e

p r i d : : ~ j e se

kod

toga

najjednostavnijerri

. geo

grafskom e l ~ r n e n t u - : -

udaljenostima,

_Sjeverna

obala otoka

:uda-

54) A . I i - - t . i z i i p . a j u ć i ·u ·obzir zemlje· Varšavskog pakta

kao

jednu cjelinu, onda dva

r a z l i č i t a

•vojna

. . bloka direktno kontak tiraju i na granici SR

N j e m a č k e

i DR

N j e m a č k e .

. .

SS)

S l i č o u ..

.li

znatno

slabije

izn1žimu ulogu vrši

Iran

kao

č l a n

CENTO'

pakta.

56) Zbog svoje v e l i č i n e

Kaspijsko

jezero trfi'tira se

č e s t o

kao.m

0

re .

57)

Iako bi

se i ovdje moglo postavljati

pitanje

kontrole .Ormuških

vrata

.

58)

Cipar

je

reljefi10 · geološki i .

po

vremenu

xx}st

'

anka

dio

·maloazijskog Torosa.



p A V I Ć

OSOBINE I

PROBLEMI CIPRA

91

ljena

je

od Turske

oko

70-75

km

a poluotok Karpas od sirijske

obale

oko

110

km.

Ova mala

udaljenost

prema Turskoj može imati -

znatnu stratešku ulogu U blizini je

turska ratna

luka Iskenderun,

male udaljenosti

u k l j u č u j u

faktor

i z n e n a đ e n j a a široke niske pje

č

a n e obale

u

sjevernom

podnožju

Kirenijskog masiva pogodne su

za iskrcavanje.

59

Za razliku, udaljenosti od g r č k o g teritorija mno

go

su

v e ć e -

do

Radasa udaljenost iznosi

oko

420

km,

a

do

naj

isturenijeg dijda južnog Peloponeza oko 1100 km.OO

Za

realnije s h v a ć a n j e položaja

i funkcija

koje

o

njima

ovise

treba promatrati udaljenosti m đ u

glavnim

l uk m

i z m e đ u Ra

dasa i

Pafosa

ona iznosi

oko

420

km i z m e đ u Larnake

i Eskende

runa

oko

310

km,

Larnake i Beiruta

oko

205

km,

Larnake i Port

Saida

oko

420

km. Iako

je

otok

vrlo blizu

Turskoj udaljenosti

su

voljno

velike

da problemi širine teritorijalnog

mora

ne dolaze

u obzir. Ovaj faktor može biti z n a č a j a n ako se u m e đ u n a r o d n i m

p o l i t i č k i m

odnosima žele stvarati i podržavati umjetne

napetosti.

č a k kad

bi i

Turska

i

Cipar proširili svoje

teritorijalno

more svaka

na maksimalnih 12 milja, još uvijek

bi u kanalu

i z m e đ u otoka i

kopna ostao i širok pojas slobodnog mora. Ova je osobina važna

b u d u ć i

da bi polaganje prava pojedinih država

na

suviše široki

pojas teritorijalnog

mora

moglo

paralizirati

neke moreuze

- pr-

venstveno Gibraltar i M a l a č k a vrata. T a k o đ e r odnos širine šelfa

i

teritorijalnog inora

ne

može

izazivati

i z m e đ u

Turske i

Cipra

ni

kakvih napetosti.

Neke

države polažu o d r e đ e n a prava

zbog

istra

žnih radova i

eksploatacije

nafte)

na

č i t a v u širinu

šelfa

-

dakle

na

č i t a v

teritorij

do

dubine

do

200

m,

koji

je č e s t o v e ć i

od

širine

teritorijalnog

mora. M e đ u t i m u s l u č a j u Turske šelf je vrlo uzak,

č e s t o

i ispod

širine

teritorijalnog mora,

tako da

se

ta

osobina

ne

može koristiti u dokazivanju teze o potrebi pripadanja otoka

Turskoj.

N a r o č i t o veliko strateško

z n a č e n j e

Cipra rezultira iz njegovog

položaja koji

kontrolira

glavne luke Sirije Libana Izraela i

južne

Turske.

Kod toga je

z n a č a j n o

da

turske

luke

imaju samo nacio

nalno z n a č e n j e dok su

ostale levantske luke

važne i u nacionalnim

i u

e đ u n a r o d n i m

razmjerima - zbog izbijanja

naftovoda.

Gle

dano

i

historijski

odnos je bio isti

-

levantske luke

stare

Fenicije

imale su uvijek i internacionalno z n a č e n j e .

59

Reljefni geološki profil Cipra u

smjeru

N.S.

pokazuje da je sjeverna obala otoka n e o b i č n o

pogodna za

pomorski

desant. Obale

su

pretež

no niska

p j e š č a n a

žala dubine

bar

1,5

km

s

visinom

ko

ja se postepeno uzdiže

na SOC-100 m.

Zatim

slijedi

oko 4

km.

široka i

do S

m visoka zona brežuljkastog i lako prohodnog flišnog zemljišta: Glavnu, ali

o g r a n i č e n u

zapreku može·

predstavljati centralno bilo Kirenijskog

masiva - visine ispod

1000 m,

i

sa

svega oko l

km

širokom

teško

rprohodnom

v a p n e n a č k o m

zonom . Prijelaz u

z a l e đ e

omogu

nekoliko cesta, dok

je

najnepovoljnija situacija u unutrašnjosti prema Kythreai. Me

đ u t i m

.zbog neznatnih


:vojne

obrane

otoka ove zapreke

ne

mogu ·predstavljati

problem

- ce

ste

kroz

n a j v e ć i

dio Kirenijskog masiva polaze od Lapithosa, Kirenije i Akan

thoua.

60 P r i h v a ć a n j e takvog n a č i n a gledanja n e m o g u ć e

je

u m e đ u n a r o d n o m pravu. Ono bi izazvalo

nebrojene teško rješive probleme. Dovoljno

je

zato

promotriti

položaj Palagruže

na

Jadranu,

l

g r č k i h

otoka

Lezbos, Kios i Rodos

koji

se nalaze

neposredno

uz

ttirsku

·

obalu

. · ·



92

POLITICKA

MISAO

Turska se

o s j e ć a

»ugroženom«, b u d u ć i da

se

sve njezine

č e t i r i

važne luke

nalaze

u »okruženju« - Carigrad i Izmir mogu

biti

posve kontrolirane

s

egejskih otoka, dok

Iskenderun i

Mersin

kon

trolira Cipar. Pogotovo je osjetljiv položaj Izmira s g r č k i m

Kiosom

i

Lezbosom ispred

ulaza u zaljev.

Tu situaciju m o g u ć e

je usporediti

s problemom

razvoja

i korištenja luka Portsmouth i Southampton

ukoliko

bi otok

Wight pripadao nekoj drugoj, ne suviše prijatelj

ski naklonjenoj sili.

Osim toga je i pomorski s a o b r a ć a j n i

položaj

Mersina i Isken

deruna n r o č i t o povoljan - one imaju najbolje ekonomske veze

s

inozemstvom, b u d u ć i da

brodovi

koji

plove

za

Siriju, Liban i

Cipar pristaju i u tim lukama bez v e ć e g gubitka

vremena

. Isken

derun

ima

osim

toga

i

vojno

z n a č e n j e

za

Tursku - uz

Izmit

u

Mramornom moru to je

druga turska

najvažnija vojno-pomorska

baza. M e đ u t i m za

Tursku je možda

najvažnije

osiguranje

ekonom

skog razvoja ovog niskog

mediteranskog

primorja u kojem

domi

niraju

Mersin,

Adana, Iskenderun i Antaka. U novijem

poslijerat

nom razvoju

ovo

je ekonomski

relativno d i n a m i č n i j i prostor.

Ovdje

u Iskenderumu izbija naftovod iz

i s t o č n o g

z a l e đ a sa naftnih

polja

Gari:ana i Raman

Daga

i rafine

rije

u

Batmanu, nova rafinerija

nafte podignuta je

i u

Mersinu).

z

postojanje

naftovoda Eilath

Haifa

u

Izraelu

ovo je jedini

nearapski naftovod koji

izbija na

Mediteran .

Adansko primorje t a k o đ e r

je perspektivno

p o d r u č j e

za

pronalaženje nafte.

Planinski

okvir

koji okružava nizinu Adane

z n a č a j a n

je i po

dobivanju soli, olova, cinka i mangana dok se nalazišta željezne

rude još

ne koriste.

Upravo

u ovoj nizini

nalazi se

glavno tursko

proizvodno p o d r u č j e

pamuka,

a u

neposrednom

z a l e đ u Ceyhana

jedrio

je od

najvažnijih

turskih

zona uzgoja duhana.

I

industrijski

ovo je jedno od najvažnijih p o d r u č j a Turske - zapravo jedino

v e ć e industrijsko

p o d r u č j e izvan

carigradske i izmirske obalne

zo-

ne. Povoljna je i s a o b r a ć a j n a

povezanost Adansko-iskenderunskog

primorja sa z a l e đ e m pogotovu preko Afiona

za

Smirnu i Carigrad

kroz Kilikijska vrata). ·Ekonomski razvoj rezultirao je i

velikim

gradskim naseljima - Adana ima gotovo 250.000 stanovnika i po

v e l i č i n i je u Turskoj

na č e t v r t o m

mjestu. Sama provincija

Adana

imala

je

1960. god. 763.222

stanovnika.

O s t a v l j a j u ć i

po

strani

ocjenu je li samostalni Cipar

l Cipar

u okviru

G r č k e

realna

opasnost

l ne,

č i n j e n i c

je

da

novije eko

nomske

transf-ormacije Adansko-iskenderunskog

primorja

mogu

uvjetovati

težnju

Turske za njegovim što

boljim strateškim

osigu-

ranjem. Kod toga ne

treba t a k o đ e r

ispustiti iz vida da ovo primorje

ima za

Tursku

i povoljan g e o p o l i t i č k i

položaj

u odnosu na ·

Savjet-

·

ski Sa-vez,

od

kojeg je

odijeljeno č i t a v i m glavnim trupnim dijelom

državnog

prostora.



p V Ć OSOB NK

I

PROBLEMI

CIPRA

93

V e ć je k e m a l i s t i č k a Turska iza II

svjetskog rata

osnivala svoje

defanzivne planove

na

Mersinu, Antaliji i Iskenderunu,

b u d u ć i

da

su joj bile potrebne luke koje bi po položaju bile izolirane od

mo

g u ć e g utjecaja

Sovjetskog

Saveza i G r č k e . M e đ u t i m za funkcio

niranje tih luka važno je

kome

pripada Cipar. U doba dok je on

pripadao

Velikoj

Britaniji kao

krunska kolonija

nije

to moglo

pred-

stavljati

opasnost

za

Tursku.

Ali

Cipar

u rukama

G r č k e

može

imati

sasvim d r u g a č i j e z n a č e n j e

Tursku

nije

teško podsjetiti

na inter-

venciju G r č k e u zapadnom

egejskom

dijelu

Turske

i

njezin

v o j n i č k i

prodor sve do Eskisehira pred vratima Ankare. Nakon kapitulacije

Turske u I svjetskom

ratu flota

Atlante ulazi u tjesnace, Istambul

je pod kontrolom

s a v e z n i č k i h

komesara,

a britanske, francuske

i

g r č k e

trupe

p o č i n j u

okupaciju

Anatolije.

Iza I svjetskog rata

Turska

nije mogla s p r i j e č i t i

britansku

aneksiju

otoka

koji

je

1925. god. postao i krunska kolonija. Ali je

u č i n i l a sve da

s p r i j e č i

njegovo pripajanje G r č k o j . Zato

se odrekla

p ebiscita u zapadnoj Trakiji koja

je

imala v e ć i n u turskog stanov

ništva, i

koji bi

joj teritorij

plebiscitom

o č i t o i pripao,

kako ne bi

davala povoda

da

i G r č k a

traži plebiscit

na Cipru, koji

bi

sigurno

rezultirao u

njezinu korist.

Ovakav

stav Turske

diktiran strateškim

razlozima zanimljivo

je odstupanje od

o p ć e g

stava zauzetog iza I

svjetskog rata,

po ko

jem su granice država bile najviše

o d r e đ i v a n e

na osnovi

e t n i č k o g

principa.

U današnjim promijenjenim uvjetima Cipar kao g r č k i otok ,

ne može imati za

tu državu

niti defanzivno

z n a č e n j e .

Zbog suviše1

velike udaljenosti od glavnog kopnenog dijela i egejskih otoka,.

Cipar može biti samo najslabije branjeni g r č k i

otok.

Unutar izotele od oko 350. km nalaze se ne samo najvažnije

1

turske luke

na

južnoj

mediteranskoj

obali, nego

t a k o đ e r

i

najva-

žnije luke ostalog Levanta - one su ne samo n a j z n a č a j n i j a

gradska

naselja Sirije,

Libana

i Izraela,

nego

ujedno i luke gdje završavaju l

naftovodi ili su locirane rafinerije. Položaj Cipra u odnosu na naf ·

tne luke

im

prvorazredno i trajno

z n a č e n j e

.•

Bliski istok

je

ekonomski izrazito nerazvijeno p o d r u č j e . Nje

gova je s p e c i f i č n o s t

da raspolaže

jednom

tako

svjetski z n a č a j n o m

sirovinom -

ona ne

o m o g u ć a v a

samo

visoki pozitivni

saldo

u

valljjskoj ·trgovini, razvoj

s p e c i H č n e

,j ·

perspektivne

petrokemijske

industrije

nego ujedno rješava i problem snabdijevanjl;l. energijom

što je važna č i n j e n i c a u kraju koji oskudijeva ugljenom i elektro-

energijom i

nuklearnim

sirovinama. M e đ u t i m bitni je nedostatak

Blisk6g istoka oskudica

padavina,

nedostatak

drveta,

željezne rude,

ugljena i šireg tržišta, a to

su

sve osnove na "kojima se r a z ~ i l a eko

nomika :danas razvijenih k a p i t a l i s t i č k i h zemalja u svijetu, krajem

XIX

p o č e t k b m

XX

st.

V e ć i n a

ostalih

ekonomski razvijenih

po

d r u č ~ f u

'

svijetu

ne raspolaže

danas

takvim

izrazito

povoljnim

ka-

·

.



94

POLITICKA

MISAO

rakteristikama

kao

Bliski i s t o k -

sirovinom kao što je

nafta,

koja

ima tako kompleksno i perspektivno ekonomsko z n a č e n j e

Iskenderun,

Banias,

Tripoli, Sidon i Haifa su luke u kojima

izbijaju

naftovodi,

a u posljednje č e t i r i

nalaze

se i rafinerije. Kod

toga posebno veliko z n a č e n j e ima Haifa, iako onaj naftovod iz

Kirkuka

više

nije

u

upotrebi. Naime, preko

teritorija

Izraela

pro

lazi naftovod

koji ne

z a h v a ć a

nijednu

arapsku zemlju. U

doba

po

l i t i č k i h

kriza

to može biti z n a č a j n o za zemlje Zapadne

Evrope.

N a j v e ć e promjene koje su na

Bliskom istoku

izvršene

poslije

II

svjetskog rata odnose se na razvoj arapskog nacionalizma i indu

striju nafte. u proizvodnji nafte najvažnije promjene

doživjela

je

m đ u

v e ć i m arapskim državama Saudijska Arabija. Za vrijeme ve-

like

svjetske krize

to

je

ekonomski

i

s a o b r a ć a j n o

posve

bezvrije

dan i

nepoznat prostor, država

p r a k t i č k i bez

vanjske

trgovine.

M e đ u t i m p o č e t k o m 1950-tih godina kompanija ARAMCO postaje

n a j v e ć i

p o j e d i n a č n i

p r o i z v o đ a č

nafte

koji

zapošljava

oko 25.000

ljudi, od

č e g a

oko 15.000

Arapa.

Bliski

istok je drugo najvažnije svjetsko proizvodno p o d r u č j e

nafte.

Njegov udio u svjetskoj proizvodnji

iznosi

oko

25

61

, a u

svjetskom

izvozu

sudjeluje sa oko

55 .

Ekonomska

nerazvijenost

Bliskog

istoka uvjetuje

da

se

n a j v e ć i

dio

sirove

nafte

izvozi

-

godišnje oko 81 ukupne proizvodnje. S l i č n a je

situacija

i s iz-

vozom

naftinih

derivata, od

kojih

se izvozi

oko

75 proizvodnje .

B u d u ć i

da

n a j v e ć i

dio

(oko

2/3)

te nafte

ide

u Evropu, ogromno

je z n a č e n j e

i

Sueskog

kanala i

naftovoda

62

, pogotovu, kad

treba

tome dodati

i one

k o l i č i n e nafte

koje se izvoze u SAD i Kanadu

(oko 10 ).

Važno

je da položaj Cipra

u

odnosu

na

kontrolu

naf

tnih luka

ima

trajno i perspektivno z n a č e n j e - to je

rezultat

njenice

da

Bliski istok

raspolaže sa

nešto preko 50 dokazanih

svjetskih

rezervi nafte.

Dokazane svjetske

rezerve

nafte

1963. god.

~

~

.e:

~ ~

~ ~

b§

~

:::r:::r

·t

=

.El

·a

=

CS ,Cl

.....

~

...

=

:s

ostotak

~

Q l ~

Q,l o

~ ' '

'"'

...

od ukupnih

. :

Z

tl

oo

< ll

rl l

o o ~

rezervi

Sred.

istoka

4,4 0,1 15,1 37,3 5,9 1,7 35,0 0,2 100

Postotak od

ukupnih

svjet-

skih rezervi

2,3 0,1

7,7

19,2

3,0

0,9

18,1

0,1 51,4

>>Economic development in the

Middle

east 1961-1963«, {»Supplement

to world

economic surweay - 1963«, UN -

New

York 1964 .

61) ..

,»Economic development in

the

.Middle east 1959-1961«, (•Supplement

to world

economic

surwey- 1961•, UN - New York 1962 .

62) TAP-line ima kapacitet od 15,500.000 tona nafte. Jordan ima godišnje prihode za tranzit nafte

u iznosu oko 1,000.000

SAD

dolara.

Na

njegovom

teritoriju

postoje

tri pumpne

stanice duž

naftovoda.



p A V I Ć OSOBINE I PROBLEMI CIPRA

95

N a r o č i t o

se u o č a v a

z n a č e n j e

Kuvaita sa oko 19 i Saudijske

Arabije sa oko 18

svjetskih

rezervi. Kod toga v e l i č i n pojedinih

teritorija nije

toliko o d l u č n a .

Kuvait,

koji

ima

površinu

od svega

15.540

km

2

, proizveo je 1961. god. 81,867.000 tona nafte od ukupne

svjetske k o l i č i n e od 1.121,500.000 tona).

Polo_žaj i p ~ a

v ~ ž a n je

i u odnosu na Sueski kanal, koji t a k o đ e r

/

ima traJno znacenJe.

I z m e đ u Larnake i

Port

Saida ima ·manje od 450 km, a britan-

1

ske baze na

Cipru

služile

su

i n t e r v e n c i o n i s t i č k i m silama u sueskoj

krizi.

Egipat

je

zainteresiran

za

tranzit nafte kroz

Sueski

kanal

zbog znatnih prihoda koje ubire u obliku taksa za prolaz kroz sam

kanal

godišnje

preko

100,000.000 SAD

dolara).

Od

vremena

sueske

krize

kada

je s a o b r a ć a j

kroz kanal

naglo opao

ponovo on dobiva

sve v e ć e z n a č e n j e - 1961. god. od svih plovila koja su prošla ka

nalom bilo

je

oko 50 tankera, a od ukupno prevežene robe naj

v e ć i dio

otpao

je na naftu i to u pravcu sjevera.

Z n a č e n j e

Sueskog kanala

je u

porastu.

Vidljivo je to iz s l i j e ~

d e ć e tabele odnosno grafikona.

S a o b r a ć a j kroz Sueski

kanal

Broj

tranzita

Prijevoz

robe milijwii tona)

Godina Svi

brodovi

1950.

1961.

11.751

18.148

Tankeri Ukupno

6.600

9.100

72,4

172,6

Od

toga

na jug

32,8

12,1 '

Na sjever

l

Ukupno l

Od

toga

1 nafta

139,6

60,5

114,4

47,5

»Economic development in the

Middle

·east 1959-1961<<, »Supplement

to world economic

surwey

-

1961<<

UN - New York 1962).

Strateški položaj Cipra imao

je

na Mediteranu uvijek veliko

1

z n č e n j e -

svaka

težnja

za

prodorom prema

istoku ispoljava se

u zauzimanju Cipra. Aleksandar Veliki, Rimljani, križari - svt

su

1

za

osvajanje

Orijenta trebali

bazu

na

Cipru. I

obratno kod

povla

č e n j prema zapadu Cipar je opet postajao posljednje

uporište.

:

To pokazuje i

starija

i novija historija.

Križari se

nisu mogli sta

bilizirati na

kopnu,

ali je

zato pod Lousignancima

i Venecijom,

l

Cipar,

osim

Rusije, n j i s t o č n i j e položena k r š ć n s k zemlja. U no- ,

vijoj historiji - u p o v l a č e n j u s istoka Cipar ostaje na

Bliskom

istoku

britanski

najistureniji posjed odnosno vojna baza.

Posebno z n a č e n j e ima Cipar kao

britanska

vojna baza. Tripar

titnom

deklaracijom

iz 1950.

god

.

ga

.

raritira\e

su

SAD, Velika Bri-



96

. O L I T I Č K MISAO

tanija i

Francuska

arapsko-izraelsku granicu

63

) , što je

t a k o đ e r

utje

calo na težnju .Britanije da

zadrži

vojne

baze

·na otoku.

Nakon

p o v l a č e n j a iz zone Sl l,eskog kanala Britancima su

za

osiguranje

interesa

ria

Bliskom

istoku, prvenstveno

u vezi s

naftom

ostali jedino

Aden i Cipar.

Njihovo

je z n a č e n j e iza II svjetskog rata o p ć e n i t o

p o v e ć a n o

b u d u ć i da se Britanija morala p o v u ć i iz Indije i Paki

stana. Zbog

v e ć e g

teritorija u potencijalnom naftonosnom prosto

ru, Aden ima v e ć e z n a č e n j e .

Iza proglašenja nezavisnosti Cipra

Britanija je

zadržala

dva

dijela otoka

pod suverenitetom

na kojima se

nalaze

vojne baze.

M e đ u t i m nova l a b u r i s t i č k a vlada razmatra m o g u ć n o s t da se Bri

tanija

odrekne tih baza, m o t i v i r a j u ć i

to

fiskalnim momentima i

opadanjem njihovog v o j n i č k o g z n a č e n j a u uslovima nove globalne

ratne

strategije.

Teritorij vojnih 'baza pod brita11skim suverenitetom relativrto\'

je

malen,

b u d u ć i da

zauzima

:Qovršinu od svega oko 256,5 km

2

j

. . . . . . ____. _ . ___

M e đ u t i m p o d r u č j a kojima se V. Britanija može ·služiti u svrhu

vojne obuke i manevara, daleko je v e ć ~ -

ona

z a h v a ć a gotovo

č i t a v

poluotok

Karpas, zatim obalne dijelove kod Larnace i u za

l j e v i ~ a Khrys0khou

Episkopi, kao

i d j e l o m i č n o na ist0ku

niske

Mesaorije.

Ipak prednosti Cipra

kao

vojne baze n ~ mogu se potcjenjivati.

Ov a>kc >r

w l o uqal]eni i istureni

otok

može

biti z n a č a j a n

za zemlju

s

jakom

mornaricom i pomorskom tradicijom. Pogodna je njegova

blizina

levaptskim

lukama pogotovu

u uvjetima

izoliranog

otoka.

Cii?a:t:

se

nalazi

izvan

arapskih. z,emalja.

koje

danas

predstavljaju

d r u š t v e n o - p o l i t i č k i

vrlo

d i n a m i č n a

p o d r u č j a s težnjom

za

nacio

nalnom.

arapsk01ilil. afirmacijom.

Arapski

svijet sve više postaje su

bjekt u

modernim

p o l i t i č k i m u v jeti:rna. Te

zemlje svjesne su

svog

nekadanjeg kulturnog z n a č e n j a i v o j n i č k e snage,

današnje

ekonom

ske uloge

nafte

i

pamuka,

a sve u

uvjetima

svjetski važnog pomor

skog i avionskmg s a o b r a ć a j n o g položaja, i

kontakta

s ogromnim

kontinuirano . i teritorijalno

povezanom kontinentalnom masom

i s t o č n o g bloka.64)

63 Za Cipar

je održavanje

dobrih odnosa i s arapskim

zemljama

i s l'Lraelom vrlo

z n a č a j n o

:.;a nacionalnu ekonomiju.

Ljetni turizam ip1a veliku .

potencijalnu

vrijednost -

p r i v l 1 1 č e n j e

bogate

klijentele Bliskog

istoka ljeti

u svježi masiv: Ti:odosa. · ·

64 Bliski

istok

je

dio Mackinderovog

•marginal

crescent-a«

(H. J.

Mackinder: •Democratic ·ide·

als and reality•, .Pelican books, LTD, London

1944

l Spykemanovog •rimlanda• ·(N. Y.

pykman:

»The geograpny of place«,

Harcourt,

Bra,ce

and Co N- York

1944

- zone koja

sa

sviju strana

okružava

n a j v e ć u

kopnenu masu ·na svijetu i njegovu najvažniju stratešku

t v r đ a v u .

Histori-jski razvoj pokazuje da

je rimland

zona

stalnih

s.ukoba

kontinentalno

i po·

morski orijentiranih sila · - dobro to ilustriraju težnje Rusije preko Turske i Perzije, kojima

se. uvijek

~ u p r o t s t a v l j a o britanski utjecaj

; zatim stvaranje duge zomi -tap;1pon država - Afga

nistan (sa svojim .C:uvenim

produžetkom,

provincijom Wakhan) Nepal i Butan. Suvremeni

·

sukobi

u

Vijetnamu

i Koreji

ilustriraju

'

iste

osobine. · · · '



pAVIC,

OSOBINE

I PROBLEMI

CIPRA

97

Razvoj

avionskog s a o b r a ć a j a

potencira z n a č e n j e isturenog oto

ka.

Kod toga su n a r o č i t o važne

njegove

reljefne karakteristike

65

) .

Geografski položaj ·Cipra

pogodan je

i za m e đ u n a r o d n i ·avi

onski

s a o b r a ć a j

b u d u ć i

da

se

nalazi

na jednom od

glaVnih svjet

skih

avionskih

pravaca koji povezuju

Zapadnu

Evropu s ·

Bliskim,

Srednjim i Dalekim istokom.

Z n a č e n j e

aerodroma u

Nikoziji

ipak

jako zaostaje

za

Beirutom koji je

v o d e ć i

aerodrom

na

Bliskom

istoku,

b u d u ć i

da Cipar nije toliko važna usputna stanica. Ali dobro

je povezan linijama

za

Afriku,

Bliski

.istok i Evropu što ]e

važno

za

zemlju koja ne raspolaže

o d g o v a r a j u ć o m

mornaricom.

Z n a č e n j e

Bliskog istoka

u svjetskom avionskom s a ~ b r a t a j u

potz ovo slijedi

iz

njegovog


položaja

- mnogo

k r a ć i

s a o b r a ć a j n i

pravci po

ortodromama

i z m e đ u

Zapadne

Evrope

·i Dalekog

istoka

prolazili bi preko teritorija Sovjetskog Saveza i

NR

Kine M e đ u ~

tim, njihovo korištenje još nije r r i o g u ć e . ·

Evropa

je

n a r o č i t o

u dva smjera dobro

povezana avionskim

l ini jama-

na prvom

su

mjestu

1958. g.)

linije za

Sjev.

Ameriku

koju

drži 14 avionskih

kompanija sa 217 tjednih

letova

i 13.300

raspoloživih mjesta.

Na

drugom mjestu su linije

za

Bliski istok sa

19 kompanija, 162 leta

tjedno

i 10.000

raspoloživih mjesta,

dok

su

na

t r e ć e m

mjestu

veze

i z m e đ u

Evrope

i

Zapadne

i

I s t o č n e

Afrike.

Z KLJU

C K

Promotrene

o p ć e osobine Cipra

i

n a r o č i t o z n a č e n j e njegovog


položaja

u p u ć u j u na nekoliko z a k l j u č a k a :

l P o l i t i č k a karta Mediterana jako

se promijenila

iza II svjet

skog rata. Kod toga n a j m l a đ a republika ima vrlo

s p e c i f i č n e

pro

bleme,

koji izazivaju

složene

odnose

i

napetosti

m đ u

samim

me

diteranskim zemljama,

a

uvjetuju

i interes ostalih

nemediteranskih

sila

Današnji

p o l i t i č k i problemi

Cipra

nemaju

svoje

porijeklo na

otoku Oni

su

rezultat složene

p o l i t i č k e

historije u osjetljivom

prostoru

liskog

istoka .

2) Otok ima izrazite mediteranske

karakteristike -

ta č i n j e ~

nica

uslovljava

i neke

pozitivne osobine, ali

sve više i s t i č e njezino

negativno

z n a č e n j e Izraziti poljoprivredni otok

jako ·

oskudijeva

vodom što

predstavlja

jedan

od

njegovih

najvažnijih

ekonomsko-

geografskih problema

3) Ekonomske m o g u ć n o s t i nove republike

su male

Potreban

je

znatan

uvoz hrane, a

za

izravnanje

platne bilance bitna

je ovis-

65 Prirodno

geografske regije

Cipra izrazito su definirane reljefnim osobinama. Za moderni

mlazni s a o b r a ć a j veliko n a č e n j e ima vrlo ·

široka

nizina Mesaorije

okružena, istina dosta

visokim, ali i udaljenim, .

planinskim masivima,

što

o m o g u ć a v a

sigurno

p r i m a n j ~

i J>ristup

i

n a j v e ć i h mlaznih aviona

.

T a k o đ e r

treba

istaknuti

i

izrazitu

stabilnost vremena -

osim

dva

do

tr i zimska mjeseca dominiraju stalne vedrine i odsustvo padavina, što ·stvara vrlo

povoljne uvjete za moderni avionski

s a o b r a ć a j

66

Na

Cipru

ne

postoji

unutrašnji

civilni avionski

s a o b r a ć a j .

7 P o l i t i č k a misao



98

P O L I T I Ć K A

MISAO

nost o s p e c i f i č n o j potrošnji vezanoj

uz inozemne vojne baze

i ra

zvoj

turizma. Nedostatak

vode, s p e c i f i č n a p o l i t i č k a historija otoka

i današnji

njegovi problemi nisu o m o g u ć i l i u k l j u č i v a n j e Cipra

u

j a č u

m e đ u n a r o d n u konjunkturu agrumima kao

i

ranim v o ć e m

i

p o v r ć e m za što bi on, po

svojim

prirodnim

karakteristikama,

s ra

zvijenim evropskim tržištem

u

uvjetima

brzog

s a o b r a ć a j a

imao

najpovoljnije m o g u ć n o s t i . T r g o v a č k a bilanca je stalno pasivna

1

konomski život Cipra znatno više ovisi o m e đ u n a r o d n o j p o m o ć i

i razumijevanju nego o vlastitim

n e m o g u ć n o s t i m a .

Jaka je ovisnost

o svjetskom. tržištu s m lim brojem izvoznih proizvoda što je lea

rakteristika nerazvijenih zemalja.

Nesigurna b u d u ć n o s L v o j n i h baza i

slabo razvijeni turizam bit

·

ni

su

nedostaci

u

perspektivama izravnanja

t r g o v a č k e

bilance

oto

ka.

Cipar

ć e

uvijek ovisiti

o izvozu, b u d u ć i

da za suvremenu

indu

strijsku proizvodnju

otok predstavlja

suviše usko tržište. Ekonom

ski razvoj Cipra u .velikoj mjeri mora

biti rezultat ekspanzije

dr

žavnog

sektora

u

privredi. Nastojanja ciparske vlade za prikl u ;

č e n j e m otok G r č k o j osnivaju se ne ·samo

n e t n i č k i m

nego i na

elwnomskim

razlozima.

· ·

Rudno

blago

je z n a č a j n o

ali

k o l i č i n e o n e m o g u ć a v a j u j a č e su

djelovanje

na

svjetskom

tržištu.

N a r o č i t o

nedostaju nafta i

d r u g

izvori energije. Y ć i n rudnih nalazišta osim azbesta nalaze se u

fazi iscrpljenja.

.

..

4

Historijski

razvoj

Cipra vrlo

je s p e c i f i č a n - otok

ima

ve-

ć i n u g r č k o g

stano vništva ali nije nikada pripadao G r č k o j .

M e đ u -

tim,

duga

i

kontinuirana

turska vladavina na otoku

ne

može

zna

č

i t i

za Tursku

izvor

nikakvih historijskih prava.

S) Suprotnosti g r č k e i turske zajednice

na

otoku z n a č e

ne

sa

mo

p o l i t i č k i

nego

mogu

biti

i

ekonomski problem,

zbog težnji

ra

-

zvoja· ekdnomskog dualizma nepotrebne i vrlo štetne pojave na

otoku

koji

je vrlo o g r a n i č e n o tržište.

6

Podjela otok

bilo

kakvim

granicama,

u k l j u č u j u ć i

i

one

Pv

s ~ ~ p a n j s k o j n : r ~ ž i

uvjetovala

~ i v ~ n a t n e migracij.e s t a n ~ v ~ ~ š ~ ~ a još i

vise

dezorgamzrrala

ekonomski

zivot

na otoku

1

ne b1 nJesila

po

l i t i č k e

probleme.

7 Problem

pripadnosti

otoka

G r č k o j l Turskoj rezultat je

v iše

njegovog

-

e

t

n i č k o g

sastava,

dok

po

ekonomskim

i

n a r o č i t o

strateškim osobinama

Cipar

ne

može

ni

za

Tursku,

a

ni

za

G r č k u

z n a č i t i stvarni

dobitak,

pogotovu

u z i m a j u ć i u

obzir o p ć u

strate

giju Zapada

na

Bliskom istoku

i i s t o č n o m

Mediteranu

.. .S) _za Cipar .

se

č e s t o i s t i č e da je geografski . položaj uvijek

bitno oblikovao

njegovu

historiju. Historijski i p o l i t i č k i razvoj

.

otoka

.ovisio je ·

najviše

o

njegovom

g e o p o l i t i č k o m

položaju na

Bliskom

istoku. Z n a č e n j e tog položaja ima trajnu vrijednost

i ono

je

uvijek

izazivalo

interes

. velikih sila. Zato

je

i

razumljivo

da

je



p A V I Ć

OSOBINE

I PROBLEMI

CIPRA

99

ovaj mali i

ekonomsko

slabo razvijeni otok kasno

stekao

svoju

samostalnost.

·

Bliski istok.

ć e

još dugo ostati osjetljiva zona m e đ u n a r o d n i h

p o l i t i č k i h

i

ekonomskih

odnosa. Arapski nacionalizam

sukobi

utje

caja

Istoka

i Zapada uloga tampona arapsko-izraelske napetosti

m a č e n j e

nafte pomorskog i avionskog s a o b r a ć a j a - sve

tiJ

bitno

t t j e č e na ravnotežu sila i

potrebu

o č u v n j mira u tom prostoru.

ipar

u svojoj vanjskoj politici

nužno

mora nastojati da održava

dobre odnose sa G r č k o m Turskom arapskim zemljama i Izraelom.

Samo mir

i

samoopredjeljenje mogu osigurati

normalni razvi

tak otoka.

LITERATURA I IZVORI

1

Argyropoulo P. A. »L' afaire

de Chypre. L aspect

international«.

(»Politique

etrangere«,

No 1/1964.)

2 B r a n k o v i ć

dr.

S.:

»Materijali

o kretanjima u

svjetskoj

privredi i .

trgovini«

(»Institut

za m e đ u n a r o d n u

politiku i privredu«, Beograd, 1964.) ·

3

Crawshaw N.: >>La question

de

Chypre. Un point de voe Britanniqoe«.

(»Politique

etrangere<<

No

3/1964.)

4

Cressey G. B.: »Crossroads - Land and

life in

Swasia«.

J. B. Lippincott Co,

Chicago,

1960.)

5 : »Cyprus« - an economis survey«

(Barcley s

bank, D.C.O., ;London, 1962.)

6

• • : »Cyprus«

(Encyclopedia Britannica, volume

VI)

7 • : »Cyprus«

(»The statesman s Year l ook 1963«, MacMillan and Co, LTD London,

1963.)

8

:

»Cyprus«

- suggestions for a development programme«

(prepared for the

government

of the

Republic

of

Cyprus

by W. L.

Thorp, UN, New York, 1961.)

9

East

G.:

»Poviestni zemljopis Evrope«

(Matica

Hrvatska, Zagreb,

1944.)

10 East

- M o o đ i e : »The changing world - studies in political geography«

(Harrap and Co LTD,

London,

1956.)

ll. :

»Economic

development in the Middle east 1959-1961«

(»Supplement

to

world economic survey - 1961«,

UN

- ·

New York,

1962.

12 :

»Economic

development in the Middle east 1961-1963«,

(»Supplement

to world economic survey

- 1963«,

UN

-

New York,

1964.)

13

Gaitanides J.:

»Cypern«

(»Politische Stodien«, Heft 157, 1964.)

14 Heinze

C.: »Der Zypern-konflil{t, eine BewahrungSProbe westlicher

r i e d e n s o r đ n u n g «

(Europa Archiv, br.

1 1/1964.)

15

I l e š i ć dr. S.: »Ekonomska regionalna geografija svijeta« (l dio)

(Zavod za

izdavanje udžbenika SR Srbije,

Beograd,

1963.)



100

P O L I T I Č K A

MISAO

16. * * . »JRO -

Weltwirtschaft Atlas

- Atlas fiir

Poli ik und

Zeitgeschichte<<

JRO -Ver lag , 1\lliinchen,

permanente

Ausgabe,

Band l, l l

17. * * : »Kipar«

Izbor dokumenata, > > S p o l j n o p o l i t i č k a dolmmentacija, br.

2/1964.)

18. * ' * :.>>La

republique de

Chypre«

Notes

et etudes

documentaires,

No

2800/1961.)

19. M a r k o v i ć V.: >>

Stvaranje

nezavisne

kiparske države

i

koreni

krize

na

Kipruu

> > M e đ u n a r o d n i problemi«, br. 1/1961.)

20. Meyer A. J ., Vassiliuo S.: >>The economy of Cyprus«

Harvard university press,

Cambridge, 1962.)

21. o u đ s

N. J. G.:

>>Political

geography«

>>Mc. Graww-Hill

boolt Co,

New York,

1964.)

22. • • • : >>Report

on the economic situation in

Cyprus«

(>>Consultative

assembly of the

council

of Europe«

-

document

No

1654, 16. IX 1963.)

23.

Splridakis C.: A brief history of

Cyprus«

(>>Publications

department, Greek communal

chamber« - Nicosia,

1964.)

24. • * • : >>Statistical

year

book 1963«

United nations, New York,

1964.)

25; • •

* :

>>Statistika

spoljne trgovine Jugoslavije 1946-1964«

'

»Savezni

zavod za statistlliu«,

Beograd,

1946-1964.)

26.

Talarides

K.:

>>Les

aspects constitutioneles

e t

internationaux

de

l

affaire

de Chypre«

(>>Politique

e t r a n g e r e ~ ,

No 2/1964.) ·

27. • * • : >>The Middle

east and

north Africa«

atlas, >>Oxford

university

press«,

London,

1960.)

28.

V a s o v i ć dr. M.:

>>Na

obalama Levanta i Crvenog

moraa:

> > N a u č n a knjiga«,

Beograd, 1962.)

:

..

.



IIABMll, OCOI>EHHOCTI-I ll IIPOEAEMbi KlliiPA

PE3I6ME

.

' . . .'i ' · .

OCOEEHHOCTll

l l

TIPOEAEMhl KHIIPA

i

oi

EcAM paccMoTpeTb

o 6 ~ i 1 e

xapaKTepHcTHKH K mlp a H B

o c o 6 e m m c r ~

aHa

qeHHe ero reonOAHTHqecKOfO

ITOAmKeHHJ'I,

MQ)KHO npH:irrH I( C A e A y r o ~ ~

~ ~ . . '

: · l') IIoAiiT:i- l ' ieclmJi

K:apta

.·C'peAiiaeMHR: ·.oqeHE" · i 3 M e H H A ~ c i : .

noe \e

Bro p o n·'MHPO

BOt: BOHHhi. I l

H

3TOM

M A a ~ U J C l J I pecrry-6AHKa HMeeT COBCeM cneQH<j>HtieClille ·npcr

GAeMbi, .

KOTOphie

Bhi3hiBaiOt KOMITAHKOBaHHhie H ·::JaTSilfYTbie B3'aHMOOTHOllle'

liHR

~ ~ e , K A Y cTpaim:MH C p e A H a e M H H ~ a eiiu&ior u N a

unrepec?Jt

'OCTM'bn'bu;

(mei:peou3e.Mn-&tx·

cu/l

. . Ipoucxo:JtCenue . cezoonJtumux . ntMunNecwux ·npo6Ae ;

Kunpa ne . na . qa.MoM,_ ,

ocrppee

.

onu

.&BA5t'lorcst pe3yfl?>Taro.M 1WMtl.llUJco6anuou

noiiuTU<tectcou

ucro

puu ·BAu:JNmezo Bocrmca. · · •

'.

· · . ·.

1. · • . • : . •

2) OcTpoB o6AaAaeT . THITHqHO MeAHTepaHCKHMH xapaKtepii 'C:ti i i<ci:Mii.

31-'o

ijiaKT o6ycAOBAJIBaeT

· U < l 'teKb'tOpE.Iei' no.t\:Q)lUiTeAhHHbie <Oco6ei:IHOCTHJ:<HO : B BCe

6oAblllell"r

cTeneHH

cTaHOBHTCR

HarAHAHbiM era OTPHQaTeAbHOe aHatieHHe.

• '

Kunp-Ce/l'OClCOX03&UCTBeHnbtU

OC1

'P08, ot.tenb HY:JICOaeTC& 8 eooe, qTo

npeA-

CTaBmter

oony U3

ezo CaMbtX Z/la6HbtX :JlCOHOMU'-teCJCO-zeqzpt;Lt/Ju"leCJI;·Ux .t PQ

6/le.At.

3) 91COHOMU'iectcue CU/lbt

l-lOBou

pecny6AUICU - ne6oflbW.Ue.

0Ha HYJK

AaeTCH B

I T H ~ e H3

HMITOpTa,. a B

ypaBHOBeUIHBaHHH nAaTe)l<HOrO

6aAaHca

3Ha

t HTeAbHYIO pOAh Cb rpaeT 3aBHCHMOCTb OT cneQH<j>HtieCKOrO TIOTPe6AeHHJ'I

CBII

3

aHHOrO C

HHOCTpaHHhiMH, BOeHHbiMH

6a3aMH H pa3BHTHeM TypH3Ma.

HeAOCTaTOK BOAbi, cneQH<j>H' eCI<aH ITOAHTHqeci<aJ'I HCTOpHR OCTPOBa H eBO

cefOAHIIll iHHe npo6AeMhi He IT03BOAHAH I<HnpHOTaM

BKAIO'IHTb

CBOe X03HHCTBO

B .Me) <AYHapOAHYIO KOH'biOHKTYPY

arpyMaMH

<)>pyKTaMH H

O B O ~ a M H ,

a HMeHHO

AAII TaKOM KOH'biOHKTypbi OCTpOB H.MeeT CaMbie

AY' l l l iHe

ycAOBHJ'I, 6AaroAapR

CBOHM

eCTeCTBe:

mih iM xapai<TepHCTHI<aM: pa3BHTOMY

eBponeJ1:CKOMY

pb iHKy

H

cKopoMy

TpaHcnopry. TopZOBbtu 6aAaHc nocrosmno nacueen. 9tcono.Mutca

Ku-

npa 31-lat.tuTeA"Dno 6oA"OUte 3aeucuT oT .MeJtciJynapoonou no.Mow,u u nonu.Ma

HU&,

<te,W

OT C06CT6eHHbtX

603.MO:JICHOCTeu.

IJpu HaAU"lUU He60/lbW.OZO "lUC/la

31CCnOpTI-lbtX apTUlCY/106, 'iTO &6/l&eTC& oco6ennOCTb10 C/la6opa36UT'btx

crpaH,

3HattUTe/lblia

3Q6UCU.MOCT'b OT

.MUp060ZO p'btniCa.

HeH3BCCTHOe 6 o A y ~ e e soeHHbiX

6aa

H cAa6opaaBHTbiH

rypH3M

- cyiQe

crseHHbie HCAOCTaTI<H I<aCaTeAbHO

nepcnei<THB

ypaBHOBeUJHBaHHJ'I TOprOBOrO

6aAaHCa OCTpOBa. KHnp BCerAa

6yAeT

3aBHCeTb OT HMnOpTa,

H60

AMI COBpe

MeHHOfO npOMbiUIAeHHOro npOH3BOACTBa OCTpOB CAHUJKOM HC60AbUJOti pb HOK.

3KOHOMHqecKOe

pa3BHTHe K lmp a

B 60Abl l iOH Mepe AOA)l<HO 6biTb

peayAbTaTOM

:JKCTiaHCHH

rocyAapCTBCHHOfO CeKTOpa

B X03HHCTBe.

IJpu'iuna TstZOTeHUSI,

npa-

BUTel 'bCTBa

Kunpa

npucoeounuT'b

.

ocTpo6

f p e t ~ u u

-

ne

TO/lblCO

31taTU'ie

c ~ e o z o ,

a u stcono.Mut.teczcozo

x a p a ~ e r e p a

PyAHbie

6orarcTsa aHa' HTeAhHbi,

HO

HX

He6oAbUioe

I<OAHtieCTBO He AaeT

B03MmKHOCTb nocn,mHTb Ha M 1pOBOJ1:

pbiHOK.

Oco6en11.o

nexearaer

necf;ru.

U apyzux

UCTO"lHU1COB

:Jiiepzuu.

3a/le:JJCU

pyiJ (tcpO.Me

ac6ecra)

6 60/lbW.UnCT6e

cl yttaee l'lO'iTU uc•-tepnanbt.

4)

HcropHtiecKoe paaBHTHe K n n p a -

cneQH<j>HqiJo:

6ofl?Jtuuncr6o nace-

lleHua 1taCttUTbt6moT zpetcu,

110

Kunp nutcoziJa ne npunaoAe:JtCaA f p e t ~ u u .

Me-

) (AY

TeM,

npOAOAJKHTeAhHaJ'I H HenpepbiBHaJ'I BAaCTb TypQHH Ha

OCTpOBe

He

MmKeT 6hiTb AMI TypQHH HCTOqHHKOM HHKai<HX .'HCTOpHqecKHX . npaB.

5) I IponisonoAOJKHOCTH

MCJI<AY

rpeqecKo'l1: H

TypeQKOH 3Tlll i ' ietKo'l1: rpyn-

noti:

MoryT

npeACTaBARTb

co6oJ1:

He

TOAbKO

l lOAHTHqecKyiO,

a H

3KOHOMH'le

CK1j10 l lp06AeMy,

U3-3a

ITOllBAeHHll

U pa3BUTU&

:JK:OiiO.MU'ieClCOZO

iJyaAU3.Ma,

tcorop?>tu

6bt3bLBaeT pa3n'bte

o r p u t ~ a r e A b H b t e

u epeon?Jte st6Aenu&

na

ocrpo6e,

npeacme/lH,?OW,e.At co6ou

O'ienb ozpanu'ienHbtu

pbtnOIC.

6

Pa3ACAeHHe

OCTpOBa

KaKHMH

6bi TO

HH 6biAO py6eJK.aMil:, AI060e paa

AeAeHHe, Bbi3BaAO 6bi 60Abl l iHe J\.l lfrpaQHH HaCeAeHHH, Ae30praHH3aQHIO 3KD

~ O M H l e C K O f r JKH3HH OCTpOBa H BCe-TaKH

He

peUJHAO 6bl ITOAHTHtieCKHX

npo-

OAe.M.

7) I Ipo6AeMa

npHHaAAe.lKHOCTH

ocTposa fpeQHH

HAH TypQHH

RBAHeTca

fAaBHh M o6pa30M

peayAbTaTOM

era 3THHqeCKOfO COCTaBa, B TO

BpeMJ'I

KaK

no CBOHM

3KOHOMHqecKHM

H B- O C Đ 6 e H H O C T H CTpaTCFH'leC::KHM

xapaKT8}JHCTH

I\aM

KHnp He Mmi<er npeACTaBARTb HH AAR TypQHH HH AAR f p e Q im HacTo

a ~ e t i : BhirOAbi,

reM

60ACe eC.\H npHH.f Tb BO BHHMaHHe 0 6 ~ 1 0 CTPaTerHIO

arraAa na BAlli i<HeM BocToi<e u B socToqHoM CpeAH3eMHH.



1 2

P O L I T I Č K

MISAo

8)

KacaTeA Ho KHnpa qacTo noAqepKHBaeTcn, qTo ero

reorpa<PlitiecKoe

llOAOJKCHHC BeerAa BAHHAO Ha <PopMHpOBaHHe ero HCTOpHH.

l iCTOpJitiecKoe

H l l O H T ~ e C K O e

pa3BHTHC

OCTpOBa 3aBHCCAO

rAaBHbiM o6pa30M

OT

era

r eo-

l l O H T ~ C C K O r O noAmrceHHH Ha E J Đ K H e M BocToKe. 3HaqeHHe TaKoro noAo-

.lKCHHH npeACT

aBHCT

HCilpOXOAHMYIO UCHHOCTb H OHO

BCCfAa

Bbi3biBC\AQ

R·

Tepec

.,

Kpyp;H IX

cHA.

H3 :na ro

noHHTHO,

.

noqeMy

sTaT

MaAeH KHiil

H

CAa6o-

p a B H ~ f ? ~ i i l B

SKOHOMHqecKOM

OTHOIIICHHH

OCTpOB l l03AHO l lOAyqHA

CBOIO

HC·

3aBHCHMOCTb.

·BJZu:JJcHuil: BocTDJC

oollZo

ew,e ocraHeTc& ttyTJCO'U 30Ho'U .MeJtCoyHapooH'bu;

no/lu-cuttecJCux u 31COHO.MU" ecJCux

07 HOUI.eHu'U.

Apanczcu'U Ha 1UOHallu3.M,

CTllJ JC.

H06eHUS/, . :6/IUS/,HU'U Boc7:01ca u 3anaoa,

poll'b

Ta.MnoHa, apancJCO·U3paUil'bCICue

C 'a/liCH06eHU&, . 3'Na" eHUe HeifJTU, .MOpCICOZO tt a6UO·TpaHC110pTa - 6Ce

3

ro

6/luner.

·:;Ha · .

pa61i06ecue

CU/l . u Heo6xooU.MOCT'b o6ecne" eHu& .Mupa Ha 3TOM

npocTpaHCT6e. Kunp .6 c6oe'U 6Hew.He'U nollUTUICe o6&3aTell'bHO oollJtCeH Tstzo-

TeT'b IC oo6pococeocJCU.M OTHOUI.eHUS/,.M e Tpeijueu,

Typijueu,

apancJCUMu cTpa.

Ha.MU

~

H3paUile.M.

TOAbKO MHp

H

CaMOOnpeAeAeHHe

MOfYT o e c n e ~ T b

HOpMaAbHOe

Pa3BHTIIe

OCTpOBa

;

· . ··

l lepeBeA::

E. ·

IIOAHq

.-"'

· ;

-:

. : · .

.

;.

. ; ·. ; · ·



p,i\VIC, CHARACTERISTICS AND

PROBLEMS

OF

CYPRUS

SU

.

M M A R Y

to3

CHARACTERISTICS AND

PROBLEMS

OF CYPRUS :,· ; .

_ E n ~ l o s e d to the geopolitical knowledge

of

the East JUediterra.nean) •

: i

l

Having considered the c o m m o ~

tharacteristics

of Cyprus

::i hd

especially

its geopolitical situation we· are referred to

several

conclusions: , : , • ·; ·

l)

The political

map

of the

Mediterranean

has considerably changed

after

the

second World

War. In

addition

to it the youngest republic has

very spe

cific problems which

are

inducing complex relations and tensions among the

Mediterranean

countries

themselves, and

are stipulating

the interest of other

non-Mediterranean powers too.

The contemporary

political problems of Cy

prus

bave

no origin on the island. They

are

the

result

of a complex political

history in the

sensitive

area of

the

Near East.

2.

The

island has its expressive Mediterranean properties - this

fact also

st;ipulates

some positive

features

but its

negative meaning has been more

pointed out.

The markedly agricultural island

lacks

water

very hard,

what

represents one of its most important economic and geographic problems.

3 The economic potentials of the new republic are small. An extensive

import of food is necessary and

for

adjustment of the balance of payment

there is

an

essential dependence of specific expenditure connected

to

foreign

military bases and development of tourism. The

lack

of water, specific

poli

cal history of the island

and

its problems of to-day have made impossible to

include Cyprus

in

a

more extensive

international conjuncture

of

citrus as well

as early fruits and vegetables,

for

which, according to its natural characteri

stics

with

the

developed

European market

and

conditions of

fast

communi

cation lines, it

would

have

the most favourable

possibilities. The balance

of

trade is constantly passive and the economic life of Cyprus depends more

extensively on the international help and understanding

than

on its own pos

sibilities.

There

is

a

strong subordination to the world market

with

a

small

number of export

p r o đ u t s which is characteristic

of undeveloped

countries.

An uncertain future

of the

military

bases

and feebly developed tourism

are the essential drawbacks in perspective of

adjustment

of the

balance

of

trade

on

the

island. Cyprus

will

always depend

very much on export as

it

represents too naroow market

for the

contemporary industrial production. The

economic

development of

Cyprus

must

be to a

great

extent the result

of ex

pansion of the state sector in economy.

The Cyprian

Government s

endeavours to include the

island

to Greece is

based not only upon the ethnical reasons but

also

upon economic ones.

Mineral resources are

significant

but

the quantities

make

the participation

in the world market impossible. There

is especially the lack

of oil

and

other

energetic sources.

Most

of

the

mineral

deposits

except

asbestos,

are

in

the

stage of exhaustion.

4 The historical

development of

Cyprus is very specific - the island is

populated mostly by

Greeks,

but has never belonged to Greece. Meanwhile

the long and continuous Turkish rule on the

island

can denote no origin of

any

historical rights

for

Turkey.

5 The controversies between Greek and Turkish communities on the

island mean not only a

political

but

may be

also an economic problem, be

cause of

the

aspiration of development in economic dualism, unnecessary and

very harmful phenomena on the island with a very restricted market.

6.

The division of the island by

any

boundaries, including those according

to degrees of longitude

and

latitude, would

stipulate extensive

migrations of

inhabitants

yet

more disorganizing

the

economic life

on

the

island

and

would

not solve the

political problems.

7 The

problem of possession of

the island to

Greece or Turkey

is

the

result of its ethnical constitution

more,

while through economic and parti

cularly

strategic characteristics

Cyprus

can

be a real gain

neither

for

Turkey

nor for Greece,

especially

taking

into consideration the

general strategy

of the

West to the Near East and the East Mediterranean.

8. t is usually

pointed

out

that

the geographical

situation of

Cyprus has

always essentially formed its history. The historical

and

political development

of · he island has

depended

on · its geopolitic:H

position

mostly. The meaning of

this position has a durative value and

it

has always

provoked

the interest

of

the big powers.

Therefore

it is understandable for this

little

and

economically

poor

developed

island

to

have acquired its

independence late.



1 4


The e ~

East

_will remain a s ~ s t v zone

of_

the ~ t e ~ a t i o n a l politicai

and econounc

relatiOns

for

a long tune. l he

Arabic

natwnahsm, conflicts

oi

influences

of

the East and West, the role

of

buffer-states, Arabic -

Israelitish

strained term's, 'sig:O.ifica'nce .of oil, overseas '

and

air transport -

all

these

essentially ··

affect

the balance ·

of the

powers ' and '

the

necessity

of

preserving

peace in

this

area.

In

its

foreign policy

Cyprus has indispensably to

keep

good

r e l a t i o ~ s

~ t h Q;reece,,

Tl/Ikey,

Arabic. state and . Israel.

Only peace

and

self-appropriation :can ensure the natural development of

the

island.

. ·

:r•

\ ' .l

·

, 1,

i . ·· 1 ,

i :

' . l .

l

i

.

; ' : , ·

,, ··

. ;

. . ·< t

r : l

i \ :

' l : :

··::

1. Osobine i Problemi Kipra

Documents

Transcript of 1. Osobine i Problemi Kipra